Oktobar - novembar, 2009. go di ne Broj 12 www.forumbosnjaka.com ...

More documents

Recommendations

Info

DRUŠT VO » » » r e v i j a Vrata konzulata otvorena za sve građane Crne Gore Gora je naša sa svim nedostacima koje ćemo ispravljati uz puno uvažavanje i poštovanje svih koji je kao i mi doživljavaju svojom državom. Na to Bošnjake obavezuju i preci i potomci, kao i savremena tendencija očuvanja autentičnosti u jezičkom, kulturnom i svakom pogledu. Okvir za ostvarenje su organizacije koje će raditi na profilaciji ciljeva, aktivnosti i zahtjeva za punu primjenu prava i očekivanu poziciju Bošnja ka u državnoj strukturi i ravnomjernijem razvoju CG” - kazao je Mirsad Rastoder. Savjetnik u Ministarstvu unutrašnjih poslova i javne uprave Crne Gore mr Hamdija Šarkinovic je istakao da je prije tri godine, zajedno sa reisom Rifatom Fejzićem, bio gost na Kongresu Bošn-j - aka Sjeverne Amerike. „Pri povratku imali smo konferenciju za štampu u UN, gdje smo bili u društvu sadašnjeg ambasadora Crne Gore pri UN Nebojše Kaluđerovića. Tada nam je jedan diplomata iz BiH saopštio da je ovo jedinstven slučaj da manjine promovišu svoju zemlju u pozitivnom smislu, dok je u ostalim zemljama bivše SFRJ to bilo obratno.“ Mr Šarkinović je upoznao prisutne da su u novom Ustavu Crne Gore svim građanima zagarantovana jednaka prava i slobode, a manjinskim nacionalnim zajednicama, pored ovih, i dodatna individualna i kolektivna prava. Bivši ambasador BiH Muhamed Ša ć - irbej je naveo poređenje između Bo s ne i Crne Gore oko sticanja nezavisnosti i evroatlanskih integracija. „BiH je platila krvlju da dobije nezavisnost prije 17 godina, a Crna Gora je to uradila mirnim putem prije nekoliko godina. Sada će Crna Gora ući u NATO, a njeni građani će moći da putuju zemljama Evrope i to bez viza“, kazao je Šaćirbej i optužio rukovodstvo Repub l - ike Srpske da je glavna smetnja bosanskom prijemu u EU i NATO. - „Ja vama u Crnoj Gori čestitam što ste našli ovako efektivan i prijateljski put da kao jedna multikulturalna zajednica napredujete. To je put koji vodi naprijed.“ Obraćajući se prisutnima reis Isla m - ske zajednice Crne Gore Rifat Fejzić je kazao da je njegova prva obaveza - islam. „Imamo Islamsku zajednicu u CG u kojoj su naša braća Albanci sa kojima mi Bošnjaci imamo izuzetnu dobru k o - munikaciju. Bošnjaci i Albanci su jedina dva autohtona muslimanska naroda u Evropi. Mi smo oslonjeni jedni na druge, mi moramo sarađivati, vezati se i imati dobru saradnju. To što mi tek sad promovišemo bošnjaštvo znači da ipak nijesmo bili ravnopravni u proteklim godinama i decenijama u državama koje su ostale iza nas. Reis Fejzić je istakao da prilikom stvaranja Jugoslavije Bošnjaci nijesu imali pravo da se po naciji izjašnjavaju ni kao Muslimani, nego su morali da se pišu kao Srbi ili kao Hrvati. „Srbi su nas zvali poturčena braća, a Hrvati hrvatsko cijeće. Tek 1974., dolazi do muslimanske nacije. Tada su jedne arapske novine pisale: 'U Jugoslaviji se pojavila jedna čudna nacija. Po naciji su Muslimani, a po vjeri ateisti’. No, sada smo tu gdje smo.“ U ime Bošnjačkog savjeta Crne Go re, najviše institucije bošnjačkog naroda u domovini, prisutne je pozdravio prof. dr Šerbo Rastoder. On je Bošnjac i ma u Ame - rici prenio pozdrave od američkog ambasadora u Crnoj Gori Roderika Mura. „Poslije istorijskog obraćanja predsjednika SAD Baraka Obame muslimanima svijeta sa katedre jednog od najstarijih svjetskih univerziteta Al- ahzar 4. juna ove godine, i njegovog poziva da se grade drugačiji odnosi između muslimana i SAD, Bošnjaci u Crnoj Gori su sebe prepoznali kao značajnog subjekta u procesu premošćavanja nesporazuma između istoka i zapada. Mislim da ste vi ovdje, najbolji primjer djelotvornosti tih poruka, jer vi nosite mistiku istoka u duši, posredstvom islama a živite životom zapada, te niko toliko koliko vi ne može da potvrdi besmislenost i apsurdnost teorije o sukobu civilizacija, kao što niko toliko koliko vi ne može da doprinese procesu razumijevanja u savremenom svijetu. Večeras smo ovdje u Njujorku, jednom od centara svijeta, sa vama koji ste iz raznoraznih razloga napustili svoje zavičaje. Sigurno je da to niko nije uradio od prevelikog dobra ili iz nekog ličnog hira. Osnivate svoju krovnu organizaciju koja u naslovu ima dvije ključne riječi: BOŠNJACI I CRNA GO RA. Prve smo svje - sni kao glavnog obilježja na c i onalnog identiteta, dok drugu riječ razumijemo ne samo kao našu adresu za kuću u kojoj želimo biti svoji na sv o me, već i kao emociju koja je u našim srcima i koju može razumjeti samo onaj koji je daleko od zavičaja.” Akademik Rastoder je okupljenima još i kazao da su osnivanjem Bošnjačkog saveza korak bliže svom domu i svom rodu. U zabavnom programu učestvovali su; Članovi KUD-a “Sedef” iz Njujorka , pjevač Mirsad Miki Koljenovć sa svojim bendom i uz pomoć Rasima Mumin o - vića na ćefteliji.a posjećenu tribinu “Bošnj aci–stanje–perspective” (4.oktobra) vod io je Đžemo Hot. Medijski po k r - o vitelj promocije, pored lista FOKUS, bio je i web magazin Gusinje-Plav.com. Generalni konzul Crne Gore u Njujorku Branko Milić je na početku obraćanja prenio pozdrave ministra inostranih poslova Milana Roćena, ambasadora u Vašingtonu Miodraga Vlahovića i ministra odbrane Bora Vučinića, koji zbog obaveza nijesu mogli da se odazovu pozivu Bošnjačkog saveza. „Crna Gora je građanska, multivjerska i multikulturalna država. Crna Gora jes te mala ali je prostrana kuća za sve njene građane. Prostrana je kuća da svi mogu svoj nacionalni identitet, svoju samobitnost, svoju kulturu, i svoja prava iskazivati na građanski način. Ja sam od starta pozdravio formiranje Bošnjačkog saveza Crne Gore. Od otvaranja Generalnog konzulata nastojali smo da uvijek budemo blizu naših ljudi. Trudimo se da sa našim ljudim gradimo povjerenje i razumijevanje, da konzulat otvorimo za sve naše ljude, da to bude crnogorska kuća u kojoj svako ima pravo da zakuca i ostvari svoja prava. Tako je do sada bilo, a tako će biti i ubuduće“, kazao je generalni konzul Milić, napominjući da će BSCG - NY u konzulatu imati otvorena vrata za sve inicijative koje se tiču i očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta, običaja, planova za razvoj rodnog kraja. 26 oktobar-novembar, 2009. Re vi ja FO RUM
e v i j a « « « DRUŠTVO MANIFESTACIJA “BIHOR 2009” Pomoć zavičaju Piše: Emir Pašić Pod motom „ Lijepo je kad se odlazi a ostaje u svemu“ Centar za seoski raz voj’’ Petnjica, organizovao je poče t kom avgusta višednevnu manifestaciju „Zavicajnim stazama - Bihor 2009“. Članovi ovog ne v - l a dinog Udruženja, saradnici u projektu i entuzijasti priredili su bogat i zanimljiv program koji je obuhvatio promociju atr - a ktivnih planinar skih prostora, bogatstvo domaće radinosti i poljopri v r ednih proizvoda, što je okupiralo pažnju mještana,gostiju i posebno bihoraca u dijaspori. Manifestacija je otvorena 7. avgusta multimedijalnim sajmom u Petnjici. Na prostoru ispred Doma kulture postavljeni su štandovi na kojima su izloženi lokalni poljoprivredni proizvodi: sir, kajmak, med, razne vrste čajeva, rakija, pro i - zvodi od vune, kao i suveniri od drveta, kamena i gipsa. Cijela strana ulice bila je ukrašena ćilimima. U holu Doma kulture otvorena je izložba pej zaža akademskih slikara pod nazivom „Zavičajna rosa“. Čestitajući organizatoru što je uspio da na pravom mjestu okupi poljoprivredne proizvođače i umjetnike slikar Aldemar Ibrahimović je naglasio da „u kreativnom spoju pri rode i duhovnost leži nova šansa za ra zvoj Petnjice i cijelog područja“. Saba heta Beka Masličić se zhvalila Klubu žena iz Centra za razvoj sela, jer su joj kako reče; “izloženim rukotvorinama, sa puno čudesnih detalja i boja dale novu inspiraciju za slike sa dušom ovoga kraja“. Pored pejzaža Ibrahimovića i Masliči - ćke, izloženu su i radovi: Raduna Marsenića, Suada Masličića, Ismeta Ha žića, Ib r - ahima Kurpejovića, Seada Kaja begovića i Irvina Masličića. PROMOTORI SEOSKOG TURIZMA Centar za razvoj sela, koji je osnovan 2007. godine, je, inače, uz pomoć ministarstva Luxembourga pokrenuo nekoliko projekata u cilju popularizacije seo s - k og turizma. Uređene su četiri pješačke staze u dužini oko 60 kilometara, započeta je detaljna standardizacija staza i legalizacija smještaja. Centar za razvoj sela, koji je osnovan 2007. godine, je, inače, uz pomoć ministarstva Luxembourga pokrenuo nekoliko projekata u cilju popularizacije seoskog turizma. Uređene su četiri pješačke staze u dužini oko 60 kilometara, započeta je detaljna standardizacija staza i legalizacija smještaja Najznačajniji posao koji je pred nama je licenciranje poljoprivrednih proizvoda ističu koordinatori projekta Enver Rastoder, Mirela Kočan i Admir Šabotić. Pokuš avamo da ohrabrimo po-jedince i doma - ć instva da zajedno kre n emo u ovaj izazov koji otvara mogu ćnosti višestruke koristi za opstanak i razvoj na ovom području. Anketirali smo preko 160 domaćinstava i na os n ovu studije do sada je prepoznato 5 str a teških proizvoda koji će u originalnim pakovanjima, vjerujemo naći put i do evropskog tržista. Za polaznike bihorskih staza i turiste uopšte otvorene su kuće sedam doma ć i - n s tava koja su u potpunosti prihvatile ovaj projekat i osposobljene su za prijem gostiju po svim principima ru ralnog turizma i bihorske dobrodu šnosti. Neposr e - d nu podršku za naš pr o jekat od strane Luxembourga dobili smo od delegiranog Ministra inostra nih poslova, gospodina Nikolasa Šmita koji je posjetom Petnjici, savjetima i pro težiranjem dao značajan po dsticaj u realizaciji ovog projekta. Na svečanosti povodom otvaranja ma nifestacije predstavnik udruženja „Ku - l turni centar” iz Študgarta Ferid Zverotić uručio je donaciju KUD-u ’’Bi hor’’ i na taj način ohrabrio mlade iz Bi hora da nastave sa očuvanjem tradici onalnih igara i pjesama ovog kraja. Zabavni dio manifestacije, uz nadh n - uto voditeljstvo Rešada Muratovića i Ani - te Latić, otvorili su Bjelopoljski tamburaši i mladi solisti Azemina Cikotić i Seudin Skenderović. PLANINARSKI POHODI Tokom narednih dana je održano vi še raznovrsnih manifestacija. Na atra kti - vtivnom izletištu Murovske Luke, 8. av g u - sta, okupio se veliki broj ljubitelja pri r o de, tradicionalnih igara i planinari iz Ro ž aja Berana i Bijelog Polja. Izletnici su ob išli vodopade Bratonjin vir a na kon toga organizovane su tradicionalne igre ,,nav l a čenje konopca i bacanje kamena s ramena. Pravu atrakciju priredili su članovi Go rske službe za spasavanje iz Rožaja. Ta - ko su nakon kupanja u grotlu vodo pada Bratonjin vir alpinisti Damir Ska rep, Edin oktobar-novembar, 2009. Re vi ja FO RUM 27
Page 1 and 2: Glasilo o duhovnom, kulturološkom,
Page 3 and 4: REVIJA FO RUM Glasilo o duhovnom, k
Page 5 and 6: e v i j a « « « IZ NA ŠEG UGLA
Page 7 and 8: e v i j a « « « HRO NI KA PRONA
Page 9 and 10: e v i j a « « « HRO NI KA JAČAN
Page 11 and 12: e v i j a « « « KRI TIČ KE PA R
Page 13 and 14: e v i j a laže da za liste sa naci
Page 21 and 22: e v i j a « « « DRUŠTVO OBILJE
Page 23 and 24: e v i j a « « « DRUŠTVO SUSRETI
Page 25: e v i j a « « « DRUŠTVO PROMOCI
Page 29 and 30: e v i j a « « « DRUŠT VO ao je
Page 31 and 32: e v i j a « « « DRUŠT VO Dani b
Page 33 and 34: e v i j a « « « DRUŠT VO Nekada
Page 35 and 36: e v i j a « « « OBRA ZO VA NJE,
Page 45 and 46: e v i j a « « « PRENOSIMO zemlja
Page 47 and 48: e v i j a « « « FELJTON ANALIZE:
Page 49 and 50: e v i j a « « « FELJTON ćem Isl
Page 51 and 52: Obrazovanje je put do spoznaje, a M

Oktobar - novembar, 2009. go di ne Broj 12 www.forumbosnjaka.com ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?