OKUS ZA CIJELI ŽIVOT

OKUS ZACIJELI ŽIVOT 

Info AZ_CRO.2007.indd 1 6-02-2008 9:58:09

2 

! Na 

posljednjoj strani brošure se nalazi rječ nik glavnih medicinskih 

iznanstvenih termina koji se spominuju uovom letku. 

Info AZ_CRO.2007.indd 2 6-02-2008 9:58:14

SADRŽAJ 

1 Kakoživijeti sa celijakijom? 04 

2 Što je celijakija? 06 

3 Dalijecelijakija prirođ ena bolest ili se 

može pojaviti iuodrasloj dobi? 09 

4 Kakosecelijakija o č ituje? 10 

5 Koji su klinič ki oblici celijakije? 12 

6 Što treba napraviti usluč aju sumnje? 14 

7 Kakosepostupa usluč aju celijakije? 16 

8 Što možete jesti? 18 

9 Koje su pozitivne strane bezglutenskeprehrane? 28 

10 Kakopostić ipravu ravnotežu? 31 

11 Kakosezdravo hraniti? 32 

12 Tjedni meni: “Što preporuč akuhar?” 36 

13 Koja higijenskapravila morate poštovati ukuhinji? 40 

14 Koje ostale aspekte prehrane morate uzeti uobzir? 42 

15 Dalipostoji neki drugi lijek osim bezglutenskeprehrane? 43 

16 Testiranje nakon dijagnoze: Kakoikada? 44 

17 Možete li se sa celijakijom živjeti bezbrižno? 46 

18 TkojeSchär? 48 

19 Što je “Okuszaživot”? 49 

20 Koje usluge nudi Schär? 51 

Rječ nik 52 

Info AZ_CRO.2007.indd 3 6-02-2008 9:58:15 

3

4 

KAKO ŽIVJETI SA CELIJAKIJOM? 

Dijagnoza koja je uznemirujuć a. 

To se događ aprije svega zbog pre- 

hrambenih ogranič enja izabrana. 

No to je strah koji nema osnove. 

Zapravo, život sa celijakijom može 

biti isto intenzivan iugodan, iako 

postoje nekaspecifič na pravila. 

Bez nikakve dvojbe, život celijakič a- 

ra može biti život bez kompromisa! 

1 

Info AZ_CRO.2007.indd 4 6-02-2008 9:58:15

Dijagnoza celijakije nosi sa sobom 

niz pozitivnih, osnovnih promjena. 

Prije svega prelaskom na bezgluten- 

skuprehranu,pacijenti ć eosjeć ati 

postupan nestanak svih nelagod- 

nosti, koje su ih pratile godinama, 

abez uporabe lijekova. Opć edobro 

stanje koje je ponovno uspostavlje- 

no se ne podudara samo snestan- 

kom zabrinjavajuć ih inelagodnih 

simptoma, kaošto su gubitak teži- 

ne inapuhnuti trbuh, već se postiže 

ive ć apsihofizič ka u č inkovitost u 

određ enom smislu, već akoncen- 

tracija isnaga. 

Suoč eni sovim prednostima, celi- 

jakič ari se moraju nauč iti na “neu- 

obič ajen” tretman: eliminiranje 

kruha itjestenina iz svakodnevne 

prehrane–hrana koja je stoljeć ima 

osnova prehrane –što zaista nije 

lako. No, negativan u č inak bezglu- 

tenske prehrane može biti pre- 

vladan uz pomoć mašte iznanja. 

Pomoć umašte je moguć eotkriti 

svijet hrane, koja se može korisiti u 

bezglutenskoj prehrani, bilo međ u 

proizvodima koji prirodno ne sadr- 

že glutenili usve već em broju pro- 

izvodaspecijalizirane prehrambene 

industrije. Uz pomoć znanja, č emu 

ovaj letak nastoji pridonijeti, poje- 

dinac može nauč iti lako upravljati 

manjim problemima na koje može 

svakodnevno naić i. 

_Prof. Carlo Catassi 

Odjel znanosti omaterinstvu idjeci, 

Politehnič ki fakultet Marche, Italja 

Centar za istraživanje celijakije, 

Sveuč ilište Maryland, 

Baltimore(SAD) 


5

6 

2 

ŠTO JE CELIJAKIJA 

Celijakija je trajna nepodnošljivost organizma na 

gluten. 

Gluten je protein koji se nalazi u 

pšenici iostalim žitaricama kao 

što su zob, ječ am, raž, pira, kamut 

ipšenoraž (triticalle). Usluč aju 

genetske predodređ enosti, kod 

djece iodraslih probava, hrane 

koja sadrži inajmanju količ inu 

glutena, uzrokuje imunološku 

reakciju tankog crijeva koja izazi- 

va kronič nu upalu sa posljedi- 

com nestanka crijevnih resica, 

sa popratnim simptomima, koji 

se razlikuju od sluč aja do sluč aja. 

Kod zdravih pojedinaca crijevna 

stjenka jeprekrivena resicama i 

mikrovilijima, č ija je osnovna 

funkcija poveć anje površine slu- 

znice za absorbciju hranjivih 

sastojaka. Kod celijaki č ara su 

crijevne resice skoro nestale i 

crijevna sluznica je ošteć ena. 

Spljošteno područ je za absor- 

bciju reducira ili spriječ ava 

absorbciju hranjivih sastojaka 

kao što su bjelanč evine, masti, 

ugljiko-hidrati, vitamini i mine- 

rali, uzrokujuć ipothranjenost i 

dekompenzaciju. Nepodnošenje 

glutena je jedno od najraširenijih 

stanja usvijetu. Uzemljama č iji 

pšenica 

Info AZ_CRO.2007.indd 6 6-02-2008 9:58:15

až 

su stanovnici europskog porije- 

kla (Europa, Sjeverna iJužna 

Amerika, Australija), u č estalost 

bolesti je približno 1:100 sta- 

novnika. Slič na u č estalost je 

utvrđ ena iuzemljama urazvoju, 

kao što su Sjeverna Afrika, Bliski 

Istok, Indija, gdje se konzumiraju 

velike količ ine pšenice. 

zob 

ječ am 

Što je gluten? 

Gluten je protein koji se nalazi u 

pšenici iostalim žitaricama kao 

što su zob, ječ am, raž, pira, ka- 

mut itriticale. Gluten ima vrlo 

malu hranjivu vrijednost. Osnov- 

na uloga ovog proteina je slič na 

ulozi “ljepila”, povezuje brašno 

žitarica kako bi se mogao ispeć i 

kompaktan kruh. 


emmer 

7

8 

Pšenica 

Zob 

Pira 

Raž 

Ječ am 

Kamut 

Pšenoraž 

Info AZ_CRO.2007.indd 8 6-02-2008 9:58:17

DA LI JE CELIJAKIJAPRIROÐENA BOLEST 

ILI SE MOŽE POJAVITI IUODRASLOJ DOBI? 

Celijakija ima složenu patologiju koja je uzrokovana 

“mozaikom” nasljednih faktora ifaktora okruženja. 

Genetski faktori 

Uloga genetske predispozicije je 

iskazana ponavljanjem celijakije 

unutar obitelji, približno je deset 

puta u č estalija kod uže obitelji 

nego uop ć oj populaciji. 

No, danas nisu poznati svi od 

mnoštva gena koji pridonose 

nasljednosti ove bolesti. Međ u 

ostalim, istič usefaktori leukocit- 

nog antigenetskog sustava, slože- 

ni geni sa primarnom funkcijom 

“prepoznavanja” stranih molekula 

uorganizmu. 

Kod ve ć ine celijakič ara (najmanje 

95%) prisutni su genotipi HLA- 

DQ2 i/ili DQ8. Bez obzira na to, 

prisustvo HLA-DQ2/DQ8 je nu- 

žno, no ne idovoljno za razvoj 

bolesti sobzirom da su ti faktori 

uvisokom postotku otkriveni i 

kodzdravih osoba (20-30% cjelo- 

kupne populacije). 

3 

Utjecaj okruženja na pojavu celi- 

Faktori okruženja 

jakije uključ uje prisutnost glutena 

usvakodnevnom sustavu prehrane. 


9

10 

KAKO SE CELIJAKIJAO Č ITUJE? 

Simptomi koji ukazuju na celijakiju variraju, 

aponekad ih niti nema. 

Najuč estaliji jeproljev, gubitak 

težine, gubitak snage, poveć an 

trbuh, bolovi utrbuhu, povrać a- 

nje, akod djece iusporeni rast. U 

nekim sluč ajevima se pojavljuje 

anemija, osteoporoza, gubitak 

menstrualnog ciklusa (amonore- 

ja), nedostatak vitamina iminerala 

iznač ajkedrugih patologija skoji- 

ma je ponekad povezana. 

Celijakija se ne pokazuje uvjek u 

vidljivom, prepoznatljivom obliku, 

ona ima mnoge klinič ke forme 

koje se moraju uzeti uobzir kod 

dijagnoze. 

Moguć eklinič ke slike celijakije 

mogu biti podijeljene na tipič nu 

klinič ku slikusajasnim gastrointe- 

stinalnim simptomima (danas u 

manjini sluč ajeva), atipič na kli- 

nič ka slika jeuč estalija, karakteri- 

zirana je neodre đ enim simptomi- 

ma kao što je kolitis (upala debe- 

log crijeva) ili manjak željeza 

otpornog na oralnu terapiju. 

Nadalje postoje tihi oblici celijaki- 

je, kod kojih nema vidljivih simp- 

toma, te se dijagnosticiraju kod 

rizič nih skupina, kod obitelji obo- 

ljelog, kod dijabetič ara koji su 

Info AZ_CRO.2007.indd 10 6-02-2008 9:58:25

4 

podvrguti serijiopažanja. Uovom 

sluč aju simptomisutihi, unastan- 

ku, jer se ustvarnosti nakon 

poč etkatretmanabilježinapredak 

upsiho-fizič komstanju pacijenta. 

Naposljetku, sumnja nastaje kod 

pacijenata saproblemima izvan 

probavnog sustava, kao što su 

dermatitis herpetiformis, aphtho- 

us stomatitis, dijabetes, osteopo- 

roza, problemi sa plodnošć u, tri- 

roiditis, alergije, nepodnošljivost i 

pojedine patologije neurološkog 

tipa koje su povezane sa celijaki- 

jom. Nasreć u, uvrlo rijetkim slu- 

č ajevima celijakija se može mani- 

festirati ozbiljnim komplikacijama 

kaošto je ulcerozni jejunoileitisili 

limfom probavnogsustava. 


11

12 

KOJI SU KLINI Č KI OBLICI CELIJAKIJE? 

Kratak opis č etiriju oblika ukojima se celijakija 

manifestira. 

Tipič na celijakija 

Tipič an oblik započ inje rano sa 

simptomima vezanim uz probavni 

sustav: kronič ni proljev, usporeni 

rast, nedostatak apetita, povra- 

ć anje, poveć anje abdominalnog 

dijela (napuhani trbuh). 

Atipič na celijakija 

Atipič an oblik se manifestira kasno 

sa simptomima koji nisu povezani 

uzprobavnisustav,kaoštojeanemi- 

ja sa pomankanjem željeza, pove- 

ć anje hepatič ne transaminaze, po- 

navljaju ć ibolovi utrbuhu, hipoplazi- 

ja zubne cakline, dermatitis herpeti- 

formis ili nizak rast kod školske 

djece. 

Info AZ_CRO.2007.indd 12 6-02-2008 9:58:25

Tiha celijakija 

Tihi oblik se dijagnosticira kod 

pacijenata koji su bili podvrgnuti 

pretragama, akoji su bili zdravi. 

Mnogi sluč ajevi su tihi, tek u 

nastanku, no č injenica je da nakon 

započ etog tretmana dolazi do 

poboljšanja psiho-fizič kog op ć eg 

stanja. 

5 

Potencijalna celijakija 

Potencijalna celijakija ima nalaz 

normalne crijevne sluznice, normal- 

ne biopsije, ali uz pozitivan nalaz 

protutijela na gluten. Kodpacijenta 

spotencijalom celijakijom, koji 

ostaju na normalnoj ishrani, tijekom 

vremena bi se moglarazviti potpu- 

no razvijena crijevna lezija (ošteć e- 

nje). Vrlo č est oblik celijakije, č esto 

potajan, pojavljujesekod pacijena- 

ta pod utjecajem autoimunih pato- 

logija (posebno kodosoba na inzu- 

linu, tiroiditisa), sindromskih pato- 

logija (Downov sindrom, Turnerov 

sindrom iWilliamov sindrom) ili s 

nedostatkom seroznog imunoglo- 

bulina A(IgA). 


13

Normalna crijevna sluznica, atrofija II stupnja iatrofija IIIc stupnja 

14 

ŠTO TREBA NAPRAVITI 

USLUČ AJU SUMNJE? 

Usluč aju simptoma koji ukazuju 

na celijakiju, dovoljno je provesti 

određ ene krvne testove kako bi se 

dala prva dijagnoza nepodnošenja 

glutena. Ipak, konač na dijagnoza 

može biti dana tek nakon prove- 

dene crijevne biopsije, uzimanje 

dijela tkiva, koje se histološki ispi- 

tuje, na osnovi č ega se potvrđ uje 

postojanje moguć eatrofije crijev- 

ne sluznice. 

6 

Krvni testovi 

Određ eni krvni testovi bi mogli potvr- 

diti sumnju na celijakiju. Izmeđ unjih, 

je prije svega onaj na anti-transgluta- 

minazna antitijela (anti-tTG)izrazreda 

IgA,testkojijevrlopouzdaniautoma- 

tiziran. Jednakotakoneosporno, iako 

manje standardizirano, je istraživanje 

na anti-endomizalna antitijela (EMA). 

Antiglijadinska antitijela (AGA) iz 

razreda IgAiIgGsu naroč ito znač ajna 

koddjece mlađ eodtri godine, jer su 

podložna promjenama prije drugih 

testova.Izolirana promjena AGA-IgG 

opć enito ne nosi dijagnostič ku težinu 

izuzev koddjece snedostatkom sero- 

znog IgA. 

Info AZ_CRO.2007.indd 14 6-02-2008 9:58:25

Biopsijacrijeva 

Usluč aju da je serološka pretraga 

pozitivna, potrebno je izvršiti crijev- 

nu biopsiju, test koji se provodi uz 

pomoć gastroduodenoskopa. Kod 

osoba spozitivnom serologijom i 

tipič nim promjenama ucrijevnoj bi- 

opsiji (atrofija crijevne stjenkeipo- 

rast intraepitelnih limfocita), posto- 

je svi elementi za konač nu dijagno- 

zu celijakije. 

Optereć enje 

Kodnesigurnih sluč ajeva, uobič aje- 

no dvije godine nakon prelaskana 

bezglutensku dijetu, provodi se 

test koji uključ uje ponovno optere- 

ć enje glutenom. 

Dijagnoza je potvrđ ena ako opte- 

reć enje, koje treba biti provedeno 

pod medicinskim nadzorom, uzro- 

kuje klinič ko ibiopsijskoponavlja- 

nje unutar raspona od više mjeseci 

(kao iznimka, tijekom razdoblja od 

više godina). 


15

16 

KAKO SE POSTUPA USLUČ AJU CELIJAKIJE? 

Stroga bezglutenska dijeta je jedina 

u č inkovita terapija. 

Stroga bezglutenska dijeta je tre- 

nutno jedina u č inkovita terapija, 

koja oboljelima jamč iizvrstno 

zdravstveno stanje snestankom 

klinič kih znakova bolesti, normali- 

zacijom rezultata nalaza te obno- 

vu normalne strukture crijevne 

sluznice. 

Kako biseliječ ila celijakija, neop- 

hodno je iz prehrane isključ iti svu 

hranu koja sadrži derivate pšenice, 

uključ ujuć iisve proizvode koji se 

dnevno troše uminimalnim koli- 

č inama. Bitno je znati da inajma- 

nje količ ine glutena mogu štetiti. 

Stoga je potrebno posvetiti veliku 

pozornost uodabiru namirnica, s 

obzirom da uraznim proizvodima 

može biti prisutan glutenutrago- 


vima.

Dijetalna terapija je olakšana 

dostupnošć uširokog asortima- 

na proizvoda za celijakič are (kr- 

uh, tjestenina, keksi, tijesto za 

pizze,brašno za slatkiše itd.), koji 

su lakoprepoznatljivipooznaci na 

pakiranju “prekrižan klip pšenice”, 

znak koji jamč iodsustvo glutena. 

Nadalje, da bi olakšali oblikovanje 

prehrane celijakič ara, nacional- 

ne udruge za celijakiju izrađ uju 

priruč nik “sigurne” komercijalne 

hrane, koji se periodič no ažurira. 

7 

Hrvatskodruštvo za celijakiju 

www.celijakija.hr 

celiac@inet.hr 


17

18 

Kodosoba sa celijakijom se može, 

prije dijagnoze kaoiuprvo vrijeme 

nakon dijagnoze, javiti alergija na 

laktozu, zbog ošteć ene sluznice 

tankog crijeva. No prelaskom na 

bezglutenskuprehranu, nakon nor- 

malizacije crijevne sluznice, nepod- 

nošljivost laktoze može ostati. U 

tom sluč aju je riječ ogenetskom 

pomankanju enzima, što je u č esta- 

la pojava kod stanovništva južne 

europe, te nije posljedica celijakije. 

ŠTO MOŽETE JESTI? 

Proizvodi bez glutena koje morate znati prepoznati. 

8 

Konzumiranje hrane koja sadrži lak- 

tozu (posebno mlijeko), kodosoba 

koje imaju alergiju na laktozu, uzro- 

kuje simptome kao što su osjeć aj 

nadustosi iproljev.Jedino riješenje 

je izbjegavanje hrane koja ima velik 

sadržajlaktoze(neobrano mlijeko, 

mliječ ni sladoled, svježi sir). Različ iti 

proizvodi bez laktoze su dostupni 

umnogim trgovinama. Buduć ida 

već ina oboljelih može nastaviti kon- 

zumirati stanovitu količ inu laktoze, 

mliječ ni proizvodi kaojogurt ili tvrdi 

sir su neopasni. Osobe sa trajnom 

nepodnošljivosti laktoze, se moraju 

upotpunosti odreć imliječ nih proi- 

zvoda. 

Info AZ_CRO.2007.indd 18 6-02-2008 9:58:29

Dozvoljena hrana ili 

ona bez glutena 

Postoji puno prirodnih proizvoda 

koji ne sadrže gluten te se mogu 

bez brige koristi, kao naprimjer 

riža, kukuruz, raznolike vrste braš- 

na od krumpira, grahorica, heljde, 

manioke, tapiokeikestena; mlijeko 

imliječ ni proizvodi, meso, riba, jaja, 

biljna ulja, povrć eivo ć e. Nadalje, 

ogroman asortiman proizvoda za 

celijakič are je raspoloživ na tržištu 

(kruh, tjestenine, keksi, žitarice itd.), 

koji su prepoznatljivi po znakuoti- 

snutom na ambalaži “prekriženi 

klip pšenice”, znak koji jamč iodsu- 

stvo glutena. 

Međ unarodni simbol 

za hranu bez glutena 

Rizič na hrana 

Ova hrana može biti uporabljena 

tek nakon što se sa sigurnošć uutvr- 

di da ne sadrži gluten. No unatoč 

tome takva hrana se ne može sma- 

trati 100% sigurnom, sobzirom da 

gluten nije naveden usastavu, ali je 

tijekom procesa proizvodnje konta- 

minirana glutenom. Takvi proizvodi 

uključ uju instant juhe, kobasice, 

umak od soje, za č ine za pripremu 

hamburgera, slatkiše ibombone, 

sladoled, škrob, maltodekstrin, glu- 

kozni sirup islad. 

Zabranjena hrana 

Hrana koja se mora strogo elimi- 

nirati iz prehrane uključ uje sve 

proizvode koji sadrže derivate 

pšenice iostalih žitarica uključ u- 

juć iemmer,kamut, pšen-oraž, pir, 

ječ am iraž. Zob nije preporuč ljiva 

sobzirom da je č e-sto kontamini- 

rana glutenom. 


19

20 

Kako bismo olakšali prepoznava- 

nje ikontrolu dopuštene hrane, 

rizič ne hrane izabranjene hrane, 

Dozvoljeno 

Kukuruz 

Riža 

Proso 

Heljda 

Amaranth 

Brašno rogač a 

Kvinoa 

Tapioka 

Manioka 

Krumpir 

Kesteni 

Uljane sjemenke 

Kukuruz 

Proso 

Žitarice 

Rizič no 

Derivati kukuruza 

Estrudirana riža 

Č ips od krumpira 

Instant palenta 

Kukuruzne kokice (Popcorn) 

Brašno od kestena 

Heljdino brašno 

Kukuruzni škrob ibrašno 

Rižin škrob ibrašno 

Brašno od slanutka 

Krumpirov škrob 

Brašno od prosa 

Tapiokabrašno 

Maniokabrašno 

Brašno od prosa 

Brašno može biti kontaminirano ako 

se melje na istom mlinu, kaoižitarice 

koje sadrže gluten (npr.trgovine 

zdrave hrane). 

praktič ni vodič podjeljen po gru- 

pama hrane se nalazi unastavku. 

Zabranjeno 

Pšenica injezini derivati 

Zob injegovi derivati 

Ječ am injegovi derivati 

Raž injezini derivati 

Pira injezini derivati 

Pšenoraž 

Emmer,kamut, zeleni 

orašč ić i, 

Bulgur couscous, mekinje 

gore navedenih žitarica 

Ječ meni slad 

Musli ižitaricezadoruč ak 

napravljene od gore navedenih 

žitarica 

Tjestenina (svježa, suha, sa 

ili bez punjenja) 

Slatkeili slane peč ene 

proizvode (kruh, štapić i, 

kolač i, krekeri, pizza, keksi, 

pite, kroasani itd.) 

Info AZ_CRO.2007.indd 20 6-02-2008 9:58:34

Dozvoljeno 

Sve vrste svježeg ili zamrznutog voć abez dodatkadrugih 

sastojakakoji su zabranjeni. Sve vrste orašastihplodova 

sa ili bez soli (sirovi, prženi, soljeni). Voć eusirupu,suho 

ili dehidrirano voć ekoje nije prelivenobrašnom (šljive, 

datulje, smokve, grožđ ice, itd.) 

Dozvoljeno 

Voć e 

Povrć e 

Sve vrste povrć a(sirovo, kuhano isuho) 

Sve vrste smrznutog povrć abez dodatkadrugih sastojaka 

koji su zabranjeni 

Konzervirano povrć e(uulju, octu, salamuri, soli, itd.) 

Svježe ikonzervirane mahunarke(slanutak, grašak, grah, 

vuč ji bob, bob, leć a, soja) bez dodatkaarome i 

konzervansa, ojač ivač aokusa i 

Pire rajč ice, oguljena rajč ica ili pasirana rajč ica 

Rizič no 

Kandirano voć e 

Zabranjeno 

Brašnom preliveno suho 

voć e 

Rizič no 

Jela spremna za uporabu 

na bazi povrć a 

Zabranjeno 

Povrć esažitaricama 

Panirano povrć eili u 

brašnu peč eno povrć e 

Smrznuto povrć e(prženi 

krumpir ili gljive) koje 

sadrži pšenicu i/ili njezine 

derivate 


21

22 

Dozvoljeno 

Svježe mlijekoili mlijekou 

tetrapaku 

Prirodni jogurt (punomasni 

ili bez masnoć a) 

Svježe vrhnje ili UHTvrhnje 

Maskarpone 

Rikota sir 

Svježi izreli sirevi (Gorganzola, 

Parmezan, itd.) 

Mliječ ni proizvodi 

Rizič no 

Mlijekosadodatkom vitamina 

iostalih elemenata 

Napitci na bazi mlijeka 

Voć ni jogurt 

Aromatizirano UHTvrhnje 

za kuhanje (sa gljivama, 

lososom, itd.) 

Tuč eno vrhnje 

Kreme ipudinzi 

Narezani sirevi 

Sirni namazi 

Mramorni sirevi isirevi sa 

plijesni (kao Brie) 

Zabranjeno 

Jogurt sa sladom, 

žitaricama ili keksima 

Proizvodi na bazi sira 

Info AZ_CRO.2007.indd 22 6-02-2008 9:58:38

Sve vrste mesa iribe, 

svježi ili zamrznuti 

(bez dodatkaostalih 

sastojaka) 

Pršut 

Konzervirane ribe prirodno, 

uulju, dimljene ili 

zamrznute 

Jaja 

Dozvoljeno 

Meso, ribe ijaja 

Rizič no 

Svježa ili na zrakusušena 

soljena govedina, č ajne 

salame, slanina, kuhana 

šunka, kobasice, hrenovke, 

svinjskenožice itd. 

Meso ulimenkama 

Umaci na bazi mesa ili ribe 

Hrana na bazi mesa ili ribe 

ili kuhana hrana 

Zabranjeno 

Panirano meso ili riba, 

uvaljano ubrašno ili kuhano 

sa umacima koji sadrže 

brašno sa glutenom 

Kuhane zamrznute ribe 

(surimi ili imitacija raka) 


23

24 

Dozvoljeno 

Gazirani napitci (kola, oranžada, itd.) 

Bezalkoholna pić aidijetna pić a 

Napitci 

Vreć ice ifilteri č aja, č aj bez kofeina, kamilica, kava, kava 

bez kofeina, biljni č ajevi. 

Voć ni sokovi inektari 

Alkoholna pić a, bijelo, rose ili crveno vino, pjenušci i 

šampanjci, rakija, konjak, brandi, rum, tekila iostali 

alkoholni napitci (osim zabranjenih). 

Voć ni sirupi isladoled 

Pripremljene mješavine za 

frape, topla č okolada, č aj, 

kamilica 

Voć ni sokovi sa dodatkom 

vlakana 

Viski, pšenič na vodka, gin 

Pivo 

Rizič no 

Zabranjeno 

Instant kava ili nadomjesci 

kave koji sadrže ječ am ili 

ječ meni slad 

Zobeni napitci 

Info AZ_CRO.2007.indd 24 6-02-2008 9:58:41

Slatkiši 

Dozvoljeno Rizič no Zabranjeno 

Med 

Šeć er 

Fruktoza 

Dekstroza 

Glukozni sirup 

Šeć er uprahu ili konfekcionirani 

šeć er 

Džemovi, želei imarmelade 

Č okolade, bombonjere i 

eurokremi 

Kakao uprahu 

Sladoled,ledene voć ne 

lizaljkeiled 

Umjetna sladila 

Č okolada sa žitaricama 


25

26 

Dozvoljeno 

Masti iumaci 

Dozvoljeno 

Sva biljna ulja 

Biljni margarin 

Maslac, mast, slanina 

Ocat, balzamič ni ocat 

Sol ipapar 

Bilja 

Zač ini 

Drugo 

Rizič no 

Želatina rojal 

Sirov korijen likorica 

Ekstrakt kvasca, svjež 

ili zamrznut, suhi pivski 

kvasac 

Pecilni prašak 

Pripremljeni umaci 

Lagani (light) maslac 

Kockezajuhu ili ekstrakti 

mesa, mješavine za juhu 

Mješavine bilja iza č ina 

Arome 

Kiselo tjesto 

Rizič no 

Zabranjeno 

Zabranjeno 

Info AZ_CRO.2007.indd 26 6-02-2008 9:58:43


27

28 

9 

KOJE SU POZITIVNE STRANE 

BEZGLUTENSKE PREHRANE? 

Prva posljedica je nestanak klinič kih simptoma. 

Poč etak dijetetskog tretmanapoma- 

že unestanku klinič kih simptoma, 

normalizaciji testova na antitijela iob- 

novi normalne strukture crijevne slu- 

znice. Usluč aju tipič nih simptomima, 

efekti tretmana su izvanredni: unutar 

nekolikodana, dolazi do poboljšanja 

apetita iraspoloženja, nakon č ega 

slijedi progresivan nestanak proljeva i 

koddjece nastavak normalnog rasta. 

Nadalje moguć e metabolič ke pro- 

mjene, kaonaprimjer reducirana ko- 

štana mineralizacija ili anemija uzro- 

kovana pomanjkanjem željeza se po- 

stupno normaliziraju. Dijetetski tre- 

tman, posebno ako jerano primje- 

njen, minimizira rizik dugoroč nih 

komplikacija, ali ne otklanja upotpu- 

nosti “100%” moguć nost bilo kojih 

povezanih autoimunih patologi- 

ja. Izmeđ unjih, želimo posebno 

istaknuti autoimuni tiroiditis (Hashi- 

moto tiroiditis), bolest koja se č esto 

razvija tijekom puberteta, naroč i- 

to kodžena. 

Prednosti bezglutenske 

prehrane: 

_normalizacija sluznice tankog crijeva 

_organizam apsorbira iiskorištava 

hranjive sastojke 

_uspostavljanje normalne težine 

_ponovno uspostavljanje optimalanog 

psiho-fizič kogstanja 

Info AZ_CRO.2007.indd 28 6-02-2008 9:58:47

Info AZ_CRO.2007.indd 29 6-02-2008 9:58:47

30 

Info AZ_CRO.2007.indd Abs1:30 6-02-2008 9:58:54

KAKO POSTI Ć IPRAVU RAVNOTEŽU? 

Bezglutenska prehrana omogu ć uje pojedincu da se 

hrani zdravo, ukusno iuravnoteženo. 

Preporuč ljivo je za održavanje 

dobrog opć eg stanja organizma jesti 

raznovrsnu hranu, piti puno vode te 

umjereno koristiti sol. Raznovrsna 

prehranajebitna. Vodič usastavlja- 

nju dnevnog menija može biti “pira- 

mida zdraveprehrane” koja se dijeli u 

šest sekcija, svakasadržijednugrupu 

hrane: na dnu je osnovna hranakoja 

1 0 

mora biti uprehrani zastupljena u 

već im količ inama (žitarice –narav- 

no bez glutena igomolji), ona na 

vrhu (masti) mora biti zastupljena u 

manjim količ inama. 

Info AZ_CRO.2007.indd Abs1:31 6-02-2008 9:58:57 

31

32 

KAKO SE ZDRAVO HRANITI? 

5puta dnevno voć e 

ipovrć e 

Voć eipovrć ejebogat izvor vlakana, 

vitamina, minerala, elemenata 

utragovima iantioksidanata. Tijekom 

dana konzumirajte 3obroka 

povrć ai2obrokavo ć a(1obrok = 

min. 120 g=1puna ruka) 

Žitarice kod svakog 

glavnog obroka 

Proizvodi od žitarica bez glutena 

kaošto je kruh, tjestenine, krumpir 

iriža su bitni izvori ugljiko-hidrata i 

vlakana. Oni su izvor energije koju 

tijelo može lako iskoristiti. Ova 

vrsta proizvoda mora biti uključ ena 

usvaki glavni obrok, 3obroka 

dnevno, 1obrok =80-100 gkruha 

bez glutena, 200g krumpira, 100 g 

tjestenina bez glutena. 

Mlijeko imliječ ni 

proizvodi dnevno 

Mlijeko imliječ ni proizvodi kao 

što su jogurt isir sadrže proteine, 

masnoć e, kalcij ivitamine. 

Konzumirajte ih 2puta dnevno 

približno 120g, najbolje smanje 

masnoć a. 

1 1 

Meso, ribe, jaja, 

mahunarke dnevno 

Meso, ribe ijaja sadrže proteine, 

masti, minerale ivitamin B. 

Mahunarke grah, grašak, leć a, 

slanutak uz ugljikohidrate sadrže 

iprethodno navedene nutrijente, 

te spadaju uovu skupinu. 

Konzumirajte ih jednom dnevno 

raznoliko raspoređ ene, 1obrok 

mesa ili ribe (100-120g) ili kao 

alternativu 2puta tjedno mahunarke(60g). 

Zdravije, te stoga preporuč 

ljivije je goveđ emeso, meso 

peradi iriba. Jaja koristiti maksimalno 

2puta tjedno. 

Masti iulja dnevno, 

umjereno 

Masti iulja sadrže esencijalne 

masne kiseline te uulju otopive 

vitamine (A,D,E,K). Zdravija su, te 

stoga imaju prednost, hladnoprešana 

biljna ulja iulja jezgrič astog 

voć a(ekstra djevič anskomaslinovo 

ulje, suncokretovo ulje, buč ino 

ulje idr.). Dnevno koristite najviše 

3obroka po10g. Masti životinjskog 

porijekla (maslac, vrhnje, 

svinjska mast) koristite uumjerenim 

količ inama. 


Masti iulja 

Mlijeko, jogurt, sir, meso peradi, ribe, mahunarke, jaja 

Tjestenine ikruh bez glutena, riža, kukuruz, krumpir 

Voć eipovrć e 

Koristni savjeti za ispravnu prehranu 

Dodatni sitni prijedlozi: 

_piti barem 1-2 litre vode dnevno. 

Preporuč eni napitci su mineralna 

voda, razrijeđ eni voć ni ipovrtni 

sokovi, nezaslađ eni biljni ivo ć ni 

č ajevi 

_pripremati jela na zdrav nač in bez 

dodatnih masnoć a(peč ena, kuha- 

na, parena) 

_jesti polako, hranu dobro sažvakati 

_umjesto soli koristiti više svježih 

zač ina ibilja 

_umjereno konzumirati alkohol 

_slatkiše, slane grickalice izasla- 

đ ena pić aumjereno koristiti, biti 

štedljivo sa šeć erom 

_zapripremu recepata koristiti is- 

ključ ivo sastojkebez glutena 

_izbjegavati kontaminaciju shra- 

nom koja sadrži gluten 

_minimalna upotreba šeć era 

_redovno se baviti sportskim aktiv- 

nostima 

Schär proizvodi su raspoloživi u 

ljekarnama, trgovinama zdrave 

hrane iboljim trgova č kim cen- 

trima. 


33

34 



35

36 

TJEDNI MENI: 

“ŠTO PREPORUČ AKUHAR?” 

Sljedeć imeni je orijentacijski primjer 

za poč etno razdoblje obilježeno 

novim pravilima prehrane. Jela koja 

su uvrštena umeni su jednostavna 

za pripremu imogu biti prilagođ ena 

svač ijim prehrambenim navikama. 

Ponedjeljak 

Utorak 

Srijeda 

Č aj ili kava 

Mlijeko 

Schär Frollini 

Doruč ak 

Sok 


Mlijeko 

Prirodni jogurt sa Schär 

muslijima ivo ć em 


Mlijeko 

Sok 

Schär dvopek 

Na tržištu postoje brojne kuharice 

zahvaljujuć ikojima se možete pot- 

puno pouzdati uvašu maštu dok se 

pridržavate bezglutenskog režima 

prehrane. 

Voć e 

Užina 

Marmelada ili med 

Maslac 

Schär krekeri 

Voć e 

1 2 


Ruč ak Užina 

Riža sa povrć em 

Peč ena pileć aprsa 

Miješana salata 

Voć e 

Peč en file pastrve(svježe 

ili zamrznute) sa zač inima 

Krumpir 


Teleć iili goveđ iodrezak, 

peč en utavi 

Riža 

Sirovo ili kuhano povrć e 

Schär krekeri 

Voć ni ili povrć ni sok 

Voć e 

Jogurt iSchär Duetto keksi 

sa maslacem 

Več era 

Povrć na juha sa Schär tjesteninom 

Conchigliette 

Schär Rustico kruh sa više 

žitarica sa mozarelom i 

rajč icama 


Palač inkesasirom( sa Schär 

brašnom MIXC) 


Voć e 

Miješana salata sa sirom i 

tunom 

Schär Panini 

Voć e 


37

38 

Č etvrtak 

Petak 

Subota 

Nedjelja 

Doruč ak 


Mlijeko 

Schär Sunna (kruh sa buč inim 

sjemenkama) sa maslacem i 

marmeladom ili medom 


Mlijeko 

Svježe ocijeđ eni voć ni sok 

Schär Meranetti tortica sa 

č okoladom 


Mlijeko 

Schär Pancarre (bijeli kruh) 

sa šunkom isirom 

Voć e 


Mlijeko 

Svježe ocijeđ eni voć ni sok 

Schär Croissant 

Schär Quadritos(tortice 

prelivene č okoladom) 

Prirodni jogurt 

Schär Magdalena (tortica 

sa marmeladom) 

Voć e 

Užina 


Ruč ak Užina Več era 

Schär tjestenina Penne sa 

umakom od rajč ice 


Voć e 

Teleć iodrezak 

Schär tjestenina Fussili 


Voć e 

Be č ki odrezak (paniran sa 

krušnim mrvicama Schär 

Pangratí) 

Krumpir 


Voć e 

Schär tjestenina špageti sa 

goveđ im gulašem 


Schär Solena integralni 

keksi 

Svježe ocijeđ eni voć ni ili 

povrć ni sok 

Schär grisini 

Svježe ocijeđ eni voć ni ili 

povrć ni sok 

Voć ni milkshake 

Juha od povrć asatjesteninom 

Schär Pipette 


Kruh Schär Pancarré sa šunkom 

Voć e 

Teleć iragu sa palentom 



Voć e 

Schär pizza 

Riža sa graškom 


Voć e 


39

40 

KOJAHIGJENSKA PRAVILA MORATE 

POŠTOVATI UKUHINJI? 

Kako pripremiti sigurno jelo bez glutena. 

_Birati isključ ivo namirnice koje 

sigurno ne sadrže gluten. Od 

pomoć imože biti lista proizvoda 

koje preporuč anacionalnaudruga 

celijakič ara. 

_Nikada dotaknuti hranu srukama 

od brašna ili sneopranim kuhinjskim 

pomagalima (zdjela, zaimač a, cjedi- 

lo, lonac itd.) koja su bila udodiru za 

zabranjenim proizvodima. 

_Hranu ne stavljati direktno na kon- 

taminirane površine, kaonaprimjer 

pult, pleh, dno peć nice, rešo ili 

roštilj. Sve treba dobro oprati prije 

poč etkarada. 

_Nemojte koristiti ulje za prženje u 

kojem su prethodno bili prženi pro- 

izvodi od brašna. 

_Nekoristiti vodu za kuhanje tjeste- 

nina, koja je prethodno bila korište- 

na za kuhanje tjestenina sa glute- 

nom. 

_Upotrijebiti papir otporan na ma- 

snoć e(voštani papir) ili aluminijsku 

foliju na tanjurima isredstvima koja 

bi mogla biti kontaminirana. 

1 3 



41

42 

KOJI OSTALE ASPEKTE PREHRANE 

MORATE UZETI UOBZIR? 

Kako nadomjestiti moguć emanjkavosti 

uprehrani iizbjeć ipovezane alergije. 

Bezglutenska prehrana, koja je u 

liječ enju celijakije uupotrebiviše od 

pedeset godina, je sistemkoji vrije- 

di za sve starostne dobi ispecifič ne 

sluč ajeve (trudnoć aili dijabetes). 

Isključ ivanje pšenice iz prehrane 

rezultira sa podoptimalnim unosom 

biljnih vlakana. Ova manjkavost 

može biti nadomještena adekvat- 

nom dnevnom konzumacijom svje- 

žeg voć aipovrć a. Potrebno je tako- 

đ er osigurati dovoljanunos vitamina, 

naroč ito Bkompleks ikalcija. 

Uvrijeme dijagnoze, može postojati i 

alergija na laktozu ili mliječ ni šeć er,to 

je druga posljedica celijakič ne crijev- 

1 4 

ne lezije. Utom sluč aju, unos mlije- 

ka,ali ne idrugih mliječ nih proizvo- 

da, može prouzro č iti izgled crijevnih 

poremeć aja kaošto su meteorizam 

iliproljev.Alergijanalaktozu se rije- 

šava paralelno snormalizacijom slu- 

č aja itretira izbjegavanjemuporabe 

mlijekanašest mjeseci. Moguć atraj- 

na alergija na laktozu ne može biti 

pripisana celijakiji, već fiziološkom 

smanjenju crijevne razine laktaze, 

enzim odgovoranzaprobavu mliječ - 

nog šeć era. U č estala pojavaustari- 

joj dobi, naroč ito umediteranskim 

zemljama. 


1 5 

DA LI POSTOJI NEKI DRUGI LIJEK OSIM 

BEZGLUTENSKE PREHRANE? 

Istraživanje irazvoj terapeutskog 

rješenja je još utijeku. 

Cilj je dopustiti pacijentima da se 

istrgnu “bremenu” bezglutenske 

prehrane. Istraživanja su provede- 

na, na primjer,nanizu žitaricakoje 

su manje toksič ne, sa enzimima 

koji su sposobni probaviti prote- 

inske elemente koji su već inom 

“neprobavljivi” za celijakič are, isa 

ljekovima santi-transglutaminazom 

ianti-citokinom iimunomodula- 

torskim aktivnostima koje su spo- 

sobne onemoguć iti abnormalanu 

reakciju na gluten (takozvano “cje- 

pivo”). Zasada je ispitivanje u č inko- 

vitosti ovih potencijalnih alterna- 

tivnih nač ina liječ enja u“zač etnoj” 

fazi. Pored svega ostalog, put od 

laboratorija do klinič kih istraživanja 

je usporen nepostojanjem životinj- 

skog modela celijakije. Međ utim 

iako nije teško predvidjeti bolju, 

ružič astu buduć nost za celijakič are, 

teškojepredvidjetivremenski okvir 

za realizaciju istraživanja. Bitno je 

istaknuti, da se bilo koji inovativan 

nač in liječ enja mora pokazati više 

u č inkovitim nego već raspoloživo 

liječ enje bezglutenskom prehra- 

nom koje je sigurno iuč inkovito. 


43

44 

TESTIRANJE NAKON DIJAGNOZE: 

KAKO IKADA? 

Nakon jedne do dvije godinedijete,nikakvi daljnji 

testovi nisu potrebni. 

Zapravo, ako nepostoje nikakve 

sumnje udijagnozu, ne smatra se 

nužnim provjeravati normalizaciju 

crijevne biopsije. Ipak, je za paci- 

jenta uputno provesti periodič ne 

kontrole uspecijaliziranim centri- 

ma, kojima se provjerava niz odre- 

đ enih laboratorijskih pokazatelja. 

To naroč ito obuhvać a: 

1 6 8 

_parametre metabolizma željeza 

(krvna slika, željezo ukrvi iferi- 

tin). Moguć etrajno pomankanje 

željeza može biti nadokna đ eno s 

oralnim dodatkom prehrani; 

_nadalje anti-tTGantitijela (akosu 

pozitivna ukazuju na slabo pro- 

vođ enje dijete); 

_testovi za ranu dijagnozu auto- 

imunih patologija koje su prisut- 

ne ili se na njih sumnja(nadasve 

antitijela antitiroglobulin iantiti- 

roperoksidaza za dijagnozu tiro- 

iditisa). 


Nadgledanje osteoporoze uz po- 

moć mjerenja gustoć ekosti, pojav- 

ljuje se nadasve usluč ajevima koji 

su bili kasno dijagnosticirani, naro- 

č ito kodžena. Za osobe kodkojih 

je na kontroli primjetan porast teži- 

ne, koristno je provesti osnovne 

metabolič ke testove (ukupni kole- 

sterol,HDLkolesterol, trigliceridi i 

glikemija). 

Rizik od celijakije kod č lanova 

obitelji pacijenta (djeca, brać a, 

sestre iroditelji), je već inego kod 

opć epopulacije (približno jedan 

od deset). Stoga je preporuč ljivo 

testirati injih, č ak ako sudobrog 

zdravlja, test na markere (anti-tTG 

antitijela imoguć eHLA-DQ2/DQ8 

genotip). 


45

46 

MOŽETE LI SE SA CELIJAKIJOM 

ŽIVIJETI BEZBRIŽNO? 

Najteže je prihvatiti prvu dijagnozu. 

Obič no se kaže da jednomdijagnsti- 

cirana, celijakija nije više bolest, nego 

samo stanje. Zapravo, nakon poč etka 

tretmana, psiho-fizič ko zdravlje se 

znatno poboljšava, ali je neophodno 

nauč iti živjeti spravilima nametnu- 

tim novim nač inom prehrane. Velika 

raznolikost bezglutenskih proizvoda, 

koja je raspoloživa od specijalizirane 

prehrambene industrije, je znatno 

pridonesla podizanjukvaliteteživota 

celijakič ara. Bezglutenska prehrana 

je sve više dostupna usupermar- 

ketima uobliku pripravljenih proi- 

zvoda ili proizvoda za kuhanje. Teret 

dijetalnih ogranič enja je posebno 

primjetan kada treba jesti vani, u 

uslužnim objektima (restorani, kafić ii 

menze),gdje je raspoloživost bezglu- 

tenskehrane još uvijek ogranič ena. 

No itosemijenjatejestanje iz godine 

ugodinu sve bolje, zahvaljujuć ivelikoj 

predanosti udruženja irastuć eg inte- 

resa ustanova imasovnih medija. 

Život uškoli 

Mnoge škole su sposobne osigurati 

siguran obrok djece sa celijakijom, 

ali je ipak važno da roditelji provje- 

re poznavanje problema od strane 

u č itelja iosoblja ukuhinji. Širokaras- 

položivost bezglutenskihsnack pro- 

izvoda, slatkih ili slanih, omoguć ava 

lagano riješavanje situacija kaošto su 

školski izleti ili rođ endanskezabave. 

1 7 


Adolescencija 

Situacije “povuč i, potegni” su u č e- 

stale koddjece upubertetu, sobzi- 

romdamladi ljuditeško prihvać aju, 

aponajviše žele drugima dokazati 

“raznovrstnost osobne prehrane”. 

Odsustvo simptoma može prouzro- 

č iti povremeno nepoštivanje pravila 

prehrane. Što č initi utakvim sluč a- 

jevima? Najbolje je izbjegavati osje- 

ć aj krivnje iteroriziranja. Poželjno je 

usredotoč iti se na prave informacije 

iophođ enje koje pridonosi privrže- 

nosti pravilnoj prehrani. Upojedinim 

sluč ajevima, posebice kodprisustva 

sukoba izmeđ umladih pacijenata i 

roditelja, moguć ejeiskoristitipred- 

nosti podrškepsihologa. Mladenač ke 

teško ć esuprolazne te ne isključ uju 

moguć nost postizanja bezbrižnog 

života sa celijakijom, normalno uz 

odmak vremena. 


47

48 

TKO JESCHÄR? 

Poduzeć e, specijalist uproizvodnji 

bezglutenske hrane. 

Već više od dvadeset godina, po- 

duzeć eSchär proizvodi bezgluten- 

ske proizvode, te je tijekom godi- 

na, steklo vodeć upoziciju utom 

područ ju na Europskom tržištu. 

Glavni cilj poduzeć ajekontinui- 

ran razvoj bezglutenskih proizvoda 

namjenjenih dnevnoj potrošnji ljudi 

koji boluju od celijakije. Zahvaljujuć i 

intenzivnom istraživač kom radu 

Schär proizvodi nude visokuistalnu 

razinu kvalitete, koja jamč iraznoli- 

kost uprehrani celijakič ara. 

1 8 


ŠTO JE “OKUS ZAŽIVOT”? 

Živjeti bez odricanja. 

Rezultat istraživač kog rada po- 

dzeć aSchär, jeizgodine ugodi- 

nu širi asortiman proizvoda koji 

uključ uje nove, svježe iukusne 

proizvode, č ime omoguć uje svima 

koji boluju od celijakije užitak u 

ukusnoj hrani. 

Uravnotežena iraznolikaprehrana 

je preduvjet za dug izdrav život, 

posebno zacelijakič are. Polazeć i 

od toga Schär je razvio širok asor- 

timan proizvoda koji su vrlo uku- 

1 9 

sni i“primamljivi”, iako nesadrže 

gluten.Život celijakič ara ne mora 

biti, pod utjecajem okolnosti, 

život žrtve ioskudice. Schär ovo 

dobro zna, jer radi na tome više 

od dvadeset godina. Svatko tko 

izabere Okus za cijeli život, izabire 

zadovoljstvo sjedenja za stolom 

bez kompromisa. 


49

50 


Dr.Schär periodič no osmišljavanove 

ideje ipoticaje kaopodršku svojim 

kupcima pružajuć iimzanimljive infor- 

macije, prijedloge inove ideje ocelija- 

kiji ibezglutenskoj prehrani: 

_ besplatna pretplata na magazin 

YourLife namijenjena je potroša- 

č ima. 

_ informacije iprijedloge o 

bezglutenskoj prehrani 

_ receptiisugestije za bezgluten- 

skukuhinju 

KOJE USLUGE NUDI SCHÄR? 

_ vaš link na korisne izanimljive 

vijesti: www.schaer.com 

Nije dostupno na hrvatskom jeziku. 

Djeci namjenjena Internet stra- 

nica smaskotom Milly koja uz 

igru, objašnjava što je celijakija 

ikojih se pravila prehranetreba 

pridržavati. Nadalje, oni ć eimati 

moguć nost bojati, amali ljubite- 

lji ć enazahtjev dobiti iprivjesa- 

kza ključ eve smaskotom. 

2 0 


51

52 

•anemija situacijaobilježena smanje- 

njem razine hemoglobina (Hb) ukrvi. 

Jedan od najč ešć ih uzrokaanemije je 

pomanjkanje željeza, buduć idaje 

ovaj mikronutrijent neophodan za 

sintezu Hb. 

•antitijela proteinskemolekule spo- 

sobne specifič no djelovati (opć enito 

sobrambenom funkcijom) uodnosu 

na vanjske proteine bakterijskog, 

virusnogili prehrambenog porijekla. 

•antiendomizijskaantitijela (EMA) 

Razred Aantitijela usmjeren protiv 

dijela tkiva zvanog endomizija. Opć e- 

nito su prisutni ukrvi kod osoba s 

celijakijom uaktivnoj fazi. 

•antiglijadinska antitijela (AGA) 

Razred Airazred Gantitijela koja su 

usmjerena protiv glijadina. Č esto su 

prisutniukrvi kodosoba scelijakijom 

uaktivnoj fazi. Njihova specifič nost, 

naroč ito IgG, jeipak manja od anti- 

tTGiEMA. 

•antitiroglobulinska antitijela Ovo 

su autoantitijela usmjerena protiv 

tiroglobulina, proteina koji je prisutan 

uštitnjač i. Njihova nazoč nost poka- 

zuje o č ekivanu dijagnozu autoimu- 

nog tiroiditisa (Hashimoto tiroiditis). 

•antitiroperoksidazna antitijela Ovo 

su autoantitijela usmjerena protiv 

RJE Č NIK 

tiroperoksidaze, proteina prisutnog u 

štitnjač i. Njihova nazoč nost pokazuje 

o č ekivanu dijagnozu autoimunog 

tiroiditisa (Hashimoto tiroiditis). 

•antitransglutaminazna antitijela 

(antitTG) Razred Aantitijela usmje- 

rena protiv enzima transglutaminaze. 

Nalaze se ukrvi osoba scelijakijom u 

aktivnoj fazi. 

•atrofija crijevnih resica patološka 

promjena crijevnih resica, koje se 

smanjuju sve dok sasvim ne nestanu 

(u sluč aju potpune atrofije). 

•autoimune patologije bolesti kod 

kojih je patološka imunska reakcija 

usmjerena protiv vlastitih tkiva i/ili 

organa (autoagresija). 

•biopsija uzimanje uzorka tkiva na 

kojem je moguć eprovoditi različ ite 

vrste analiza, kaonaprimjer struktu- 

ralna analiza soptič kim mikrosko- 

pom. 

•crijevne resice -vili anatomske 

strukture uobliku “prstiju rukavice”, 

koje se unormalnim uvjetima nalaze 

na stijenki crijeva. 

•dermatitis herpetiformis bolest 

kože karakterizirana postojanjem vid- 

ljivih kožnih lezija na karakteristič nim 

mjestima (lakti, koljena). Jedan je od 

moguć ih klinič kih znakova celijakije. 


•dijabetes TIPA 1 autoimunabolest 

obilježena uništavanjem beta stanica 

gušterač e, kojeg uzrokuje pomanka- 

nje uizluč ivanju inzulina iduboka 

promjenametabolizma šeć era. 

•Downov sindrom bolest obilježena 

prisutnošć udodatnog kromosoma u 

svim stanicama(trisomija 21), sa slje- 

deć im obilježjima: mentalnom retar- 

dacijom idrugim klinič kim problemi- 

ma kaonaprimjer tipič ne promjene 

na licu, srč ane bolesti irizik tumora. 

•enteropatija lezija sluznice crijeva 

•epidemijologija grana medicine 

koja prouč ava u č estalost bolesti te 

rizič ne faktore koji su snjima ukore- 

laciji. 

•epilepsija neurološka bolest karak- 

terizirana povremenim poremeć ajem 

živč anog sustava što se manifestira 

epilepti č kim napadajima tijekom 

kojih se javlja grč enje mišić a, smetnje 

osjeta, vida, njuha, sluha kaoidjelo- 

mič ni ili potpuni poremeć aj svijesti. 

•epitel vanjski sloj tkiva, koji ucrijevi- 

ma kaoiudrugim organima oblikuje 

preprekukoja odvaja vanjskuokolinu 

(crijevni lumen) od unutarnje. 

•gen sekvenca DNAkoja se sastoji od 

niza nukleinskih kiselina obuhvać aju- 

ć iinformacije za reguliranu proizvod- 

nju proteina. 

•genotip cjelokupna genetič ka kon- 

stitucija organizma ili pojedinač ne 

stanice. 

•glijadin protinski segment prisutan 

uglutenu koji sadrži mnoge peptide 

koji su toksič ni za celijakič are. 

•Hashimoto tiroiditis autoimuna 

bolest štitne žlijezde,koja dovodi do 

nepovratnog ošteć enja štitnja č ei 

polaganog slabljenja njene funkcije 

(hipotireoza). 

•hipoplazija smanjen razvoj tkiva ili 

organa. 

•HLA sistem kompleks gena smje- 

šten na kromosomu 6, o č emu ovisi 

sinteza proteina uizvođ enju njihove 

osnovne uloge uimuno reakciji. 

•hormoni štitnjač e hormoni koje 

proizvodi štitna žlijezda (fT3 ifT), a 

č iju proizvodnju regulira hormon 

hipofize TSH. 

•IgA Razred Aantitijela (ili imunoglo- 

bin) koja su prisutna ukrvi isluzavim 

izluč evinama. 

•imunomodulator spoj koji je spo- 

soban modificirati (modulirati) imu- 

nološkureakciju. 

•intraepitelni limfociti stanice uklju- 

č ene uimunološke obrambene reak- 

cije, prisutnenarazini vanjskog sloja 

tkiva sluznice crijeva. 

•kalcifikacija zatiljka talog soli kal- 

cija uzatiljnom(posteriornom) dijelu 

mozga. 


53

54 

•krvna slika Predstavlja pretragu 

kojom se broji te prikazuje broj eri- 

trocita, leukocita itrombocita ukrvi. 

•laktoza glavnimliječ ni šeć er sastav- 

ljen od jedne molekule glukoze i 

galaktoze. 

•malabsorpcija smanjena absorbcija 

hranjivih tvari, uzrokovana manjkavo- 

stima probavnog sustava ili lezijom 

sluznice crijeva. 

•maltodekstrin spoj derivirandjelo- 

mič nom probavom škroba. 

•osteoporoza sistemna bolest košta- 

nog tkiva koju karakterizira gubitak 

koštane mase, koštana pregradnja i 

demineralizacija, pri č emu je mikro- 

arhitektura koštanog tkiva teško 

ošteć ena, što rezultira poveć anjem 

krhkosti ilomljivosti kostiju. 

•pothranjenost stanje uzrokovano 

nedovoljnom obskrbom hranjivim 

tvarima ikalorijama. Karakterizirana 

je tipič nim znakovima, kao što su 

gubitak težine zbog gubitka masti i 

mišić ne mase. 

•serološki markeri mjerljivi sastojci 

ukrvi, č ija prisutnost predstavlja 

tipič ni dijagnostič ki elementpatolo- 

gije, koja se testira. 

•Sideremia koncentracija željeza u 

plazmi. Razina sidermije opada u 

uvjetima pomankanja željeza. Feritin 

protein koji funkcionira kaoskladište 

željeza. Razina feritina ukrvi opada u 

situacijipomankanja željeza. 

•transaminaza enzimi koji prisustvu- 

ju ustanicama jetre. Porast razine 

transaminaze može ukazivati na 

postojanje ošteć enja jetre. 

•transglutaminaza enzim koji je pri- 

sutan umnogim tkivima uključ ujuć i 

crijevnu sluznicu. Igra bitnu ulogu u 

aktivaciji peptida uglutenu, koji su 

toksič ni za celijakič are. 

•Turnerov sindrom bolest kodžena 

obilježena izostankom jednog od 

dvaju Xkromosoma (genotip X0 

umjesto XX) na stanič noj razini. 

Povezana je sdisfunkcijom jajnika, 

niskim rastom ikarakteristič nim pro- 

mjenama lica. 

• Williamsov sindrom genetska 

bolest obilježena tipič nim promjena- 

ma na licu,pove ć anoj incidenciji uro- 

đ enih srč anih bolesti te mentalnom 

retardacijom upromjenjivom stup- 

nju. 

•zonulin regulacijski protein koji je 

proizveden pomoć uraznih tipova 

stanica. Na razini crijevne prepreke, 

funkcija zonulina je regulirati crijevnu 

propusnost međ ustanič nih spojeva. 



55

56 


Ne pas affranchir 

Poste Italiane SpA 

AUT./CRP/BZ 

C/C Nr. 30002900-003 

Non affrancare 

Risposta pagata /Réponse Payée 

Plaćeni odgovor /Italia 

Dr. Schär S.r.l. 

Winkelau 9 

I-39014 Postal (BZ) 

DA, ŽELIM DOBITI BESPLATAN 

PROBNI PAKET! 


57

muško žensko 

Potpis 

Godina mog rođenja 

elektronski Newsletter 

Istraživanje tržišta 

Zainteresiran sam za informacije ocelijakliji. 

Zainteresiran sam za informacije oalergijama. 

liječnik/nutricionist trgovac 

Ja sam 

pšenične proizvode bez glutena 

mliječne proizvode bez laktoze 

Kupujem 

E-mail 

Država Tel. 

Poštanski broj Grad 

Zaštita vaših osobnih podataka 

Kako bismo Vamkontinuirano dostavljali naš besplatan info-paket (koji 

se sastoji od našeg časopisa Your Life, kataloga proizvoda i/ili knjižice 

recepata), Vaši će osobni podaci biti obrađeni upapirnatom ielektronskom 

obliku od strane tvrtke Dr. Schär GmbH/s.r.l. 

Ukoliko date svoju izričitu suglasnost, dobivat ćete od nas ielektronski 

Newsletter isudjelovat unašem istraživanju tržišta. Sobzirom na obradu 

Vaših podataka imate prava koja su utvrđena čl. 7talijanskog dekreta 

br. 196 od 30.03.2003. koji ima zakonsku snagu. 

Osim mogućeg prosljeđivanja podataka temeljem zakonskih datosti, 

jamčimo Vam, da vaši podaci neće biti proslijeđeni trećim stranama, 

koje nemaju nikakvu funkciju povezanu sdjelatnošću našeg društva. 

Vlasnik ove obrade podataka je tvrtka Dr. Schär GmbH/s.r.l., nadležnu i 

odgovornu osobu, kao ipotpuni popis odgovornih osoba možete pronaći 

na našoj stranici www.schaer.com/privacy,ili zatražiti od našeg poduzeća 

putem telefona, telefaksa ili e-maila. 

Ispunjavanjem islanjem ovog kupona dajete svoju izričitu islobodnu 

suglasnost za gore navedenu uporabu vaših osobnih podataka, kao i 

(ako želite označite križićem): 

Ulica 

Br. 

Ime 

Radije ste online? 

Onda nasposjedite na www.schaer.com. 


Prezime 

Po obitelji se može naručiti samo jedan probni paket. 

Da, želim dobiti besplatan probni paket! 

SHR07

Tekst: Prof. Carlo Catassi, Dr. Schär, Conzepta 

Dizajn ipriprema: Conzepta 

Slike: DPI, Lukas Dostal, Dr. Schär 

Tisak: Athesia 


59 

SHR05

Dr. Schär S.r.l., Winkelau 9, I-39017 Postal (BZ) ITALY 

info@schaer.com, www.schaer.com, 

Eksluzivan zastupnik za Hrvatsku Pretti d.o.o., 051 732 120, www.pretti.hr

OKUS ZA CIJELI ŽIVOT

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?