Bijeli sljez - lijek za mnoge bolesti - Hrvatske šume

More documents

Recommendations

Info

Neprocjenjiva je imisijska funkcija πume, jer se u kroπnjama drveÊa nakupljaju lebdeÊe Ëestice, meappleu kojima je mnogo razliËitih otrova naπega planeta. Znanstvenici tvrde da je danaπnje propadanje πuma ponajviπe povezano s navedenom “kemijskom klimom”, pretpostavljajuÊi da one- ËiπÊenje sumpornim i duπiËnim spojevima te teπkim kovinama znatno optereÊuju naπe πumske ekosustave, smanjujuÊi njihovu vitalnost. Nestanak πuma negativno bi se odrazio na rijeke, koje bi takoappleer nestale ili promijenile svoj tok, a do izraæaja bi doπli bujiËnjaci. ZnaËajna uloga πuma u zaπtiti okoliπa ogleda se u Ëinjenici da one ublaæavaju klimatske ekstreme u susjednim naseljima i na poljoprivrednim povrπinama, a na veÊim podruËjima omoguÊuju izmjenu zraka, sprjeËavajuÊi pojavu hladnih zraËnih strujanja. U ljetnom dijelu godine πume poveÊavaju vlaænost zraka, ali i njegovo stru- Zemljin omotaË janje u viπe slojeve atmosfere. Neprocjenjiva je imisijska funkcija πume, jer se u kroπnjama drveÊa nakupljaju lebdeÊe Ëestice, meappleu kojma je mnogo razliËitih otrova. »injenica je da ekoloπka vrijednost πuma (proizvodnja kisika, vezanje ugljikova(IV)-oksida, osiguranje dotoka pitke vode i dr.) viπestruko premaπuje njihovu sirovinsku vrijednost. Treba naglasiti da su πume svojim pozitivnim utjecajem na “uËinak staklenika” uvelike ukljuËene u sveopÊu zaπtitu biosfere i jedan su od vaænih Ëinitelja u borbi za spas Zemlje. Planet Zemlja jedini je naπ dom i njegova buduÊnost u ovisnosti je o Ëovjeku, koji se treba izboriti za spas cjelokupnoga æivota i bogate prirodne raznolikosti. Homo sapiens mora se nizom konkretnih zaπtitnih akcija odluËno suprotstaviti zagaappleivanju zraka i vode, radioaktivnom zraËenju, pretjeranom koriπtenju nenadoknadivih energenata i uopÊe svemu πto ga ugroæava, jer je to jedini uvjet da se æivot u ovom siÊuπnom dijelu beskrajnoga svemira ne ugasi. ©to je Piπe: Ana Fornaæar Foto: Arhiv Dan planeta Zemlje globalni je praznik koji slavi æivot na naπem planetu. Ovaj datum odreappleen je kako bi ga prihvatio Ëitav ljudski rod, na svim kontinentima te sve religije, dræave i nacije. ©to moæe biti viπe prikladno nego prvi traËci proljeÊa, kad su noÊ i dan jednaki oko cijele kugle zemaljske i srca i misli se ujedinjuju zajedno u harmoniji i ponovnom dozrijevanju Zemlje Prvi Dan planeta Zemlje slavio se 21. oæujka 1970., a proglaπen je u San Franciscu, gradu Svetog Francisa, vrhovnog sveca ekologije. Prvi dan proljeÊa bio je ujedno i Dan planeta Zemlje, πto su poslije prihvatili i Ujedinjeni narodi. Dan planeta Zemlje postavljen je za sva vremena kao dogaappleaj u godini koji produbljuje poπtovanje i brigu za naπ planet. Potreba da to bude jedinstveni dan, a ne bilo koji, pokazala se dobrobitnom i pojaËala utjecaj obiljeæavanja toga dana. Dogaappleaji koji su proizaπli iz Dana planeta Zemlje, kao πto su festivali, sajmovi i drugi, utjecali su jedni na druge i poveÊali svijest i brigu za naπ planet. Obiljeæavanje Dana planeta Zemlje zapoËelo je u SAD-u 1970., za turbulentne ere druπtvenih protesta. Studenti su se borili za veÊe druπtvene slobode, graappleanska prava i protiv vijetnamskoga rata. Problemi zagaappleenja preplavili su Ameriku koja nije imala dovoljno snaæne zakone da zaπtiti vodu, zrak i zemlju. Dan planeta Zemlje bila je ideja Ëije je vrijeme doπlo. Dva Ëovjeka smatraju se pokretaËima obiljeæavanja Dana - Gaylor Nelson, bivπi guverner i senator, kljuËna osoba koja je pokrenula zaπtitu prirode na nacionalnoj politiËkoj pozornici, i Danis Hayes, studentski voapplea. Nakon toga promijenjen je datum obiljeæavanja Dana planeta Zemlje na 22. travnja, i to zbog praktiËnih razloga ondaπnjih Amerikanaca. Na konferenciji u Seattleu 1969. G. Nelson najavio je da Êe 1970. biti πirom zemlje demonstracije za okoliπ. Odgovor je bio: telefonski pozivi, brzojavi i pisma proπirili su vijest po cijeloj zemlji. 14 Broj 88 • travanj 2004. HRVATSKE ©UME
i od kada se obiljeæava Dan planeta Zemlje 22. travnja obiljeæit Êe se 35. roappleendan Dana planeta Zemlje. Izvorno, Dan planeta Zemlje obiljeæavao se na proljetni ekvinocij, kada su noÊ i dan jednaki na Sjevernoj i Juænoj polutki. Ovaj se dogaappleaj zbiva πirom svijeta, ali lokalno se vrijeme razlikuje zbog vremenskih zona. U nekim je sluËajevima na drugom kraju Zemlje tek sljedeÊi dan Dan planeta odræao se jer je imao spontanu potporu veÊine ljudi. Nije bilo ni vremena ni sredstava da se organizira 20 milijuna demonstranata i tisuÊe πkola i lokalnih zajednica. Æeljelo se probleme okoliπa predstaviti javnosti i iskoristiti studentske proturatne prosvjede te s ovom ekoloπkom problematikom ujediniti demonstracije kako bi ta tema doprla do politiËara. Dan planeta Zemlje postao je javni i medijski uspjeh. Svrha mu je bila usredotoËiti pozornost ljudi na njihove djelatnosti koje uniπtavaju prirodu. Nakon obiljeæavanja prvog Dana planeta Zemlje doneseni su iznimno vaæni zakoni, i to oni koji se odnose na Ëisti zrak, sigurnu pitku vodu, zaπtitu ugroæenih vrsta i netaknute prirode. Prvi je put donesen i Akt upravljanja morskom obalom, πto je sve dovelo do nastanka Agencije za zaπtitu okoliπa. Danas, 30 godina poslije, Dan planeta Zemlje u Americi nema snagu koju je imao nekad, da utjeËe na javnost te potiËe na djelovanje graappleane i politiËare. Dva Ëovjeka smatraju se pokretaËima obiljeæavanja Dana - Gaylor Nelson, bivπi guverner i senator, kljuËna osoba koja je pokrenula zaπtitu prirode na nacionalnoj politiËkoj pozornici, i Danis Hayes, studentski voapplea Mediji danas u SAD-u piπu o tom danu i pokrivaju ga uglavnom kroz zabavu. Na prvom obiljeæavanju Dana struËnjaci su upozorili na ozbiljnu ugroæenost planeta Zemlje i neravnoteæu u funkcioniranju njezinih prirodnih sustava, i to sve zbog Ëovjeka i razvoja industrije. Promjene Od prvog Dana planeta Zemlje, pokret za zaπtitu okoliπa znatno se transformirao, od velike i brojne graappleanske inicijative ljudi koji nisu ni struËnjaci ni politiËari - u profesionalnu organizaciju koja zastupa odreappleeni interes. Takve skupine zapoπljavaju malu vojsku znanstvenika, lobista, pravnika i osoba za odnose s javnoπÊu. Skupine koje se zalaæu za zaπtitu okoliπa uglavnom financiraju dobrostojeÊe neprofitne fondacije (njihove kampanje i projekte), dok Ëlanovi i njihov novac ovdje imaju neznatnu ulogu. Godine 1997. neprofitne fondacije donirale su oko 500 milijuna dolara ekoloπkim organizacijama. Neke takve skupine postale su ekstremne, kao Earth First!, radikalna skupina koja provodi graappleansku neposluπnost i Ëiji su Ëlanovi pokretaËi izravnih akcija, kako bi se doπlo do rezultata. Ne tako radikalnu Earth Liberation Front (ELF), koja je nastala 1992. odvojivπi se od Earth First!, FBI je ozna- Ëio kao “jednu od domaÊih teroristiËkih grupa”. ELF je odgovorna za 40 milijuna dolara πtete od 1997. godine. (nastavak sa str. 5) Lonjsko polje Predavanja o navedenoj problematici odræali su voditelji Odjela za ureappleivanje i ekologiju πuma iz Direkcije, ureappleivaËi iz zagrebaËke, sisaËke i novogradiπke podruænice Hrvatskih πuma, znanstvenici sa ©umarskoga fakulteta te predstavnici Parka. Predloæena je suradnja πumarske struke i zaπtite prirode u popravljanju utvrappleenoga stanja provoappleenjem odreappleenih aktivnosti gospodarenja i zaπtite, uz cjelovit pregled πumskoga ekosustava, a na temelju Zakona o πuma- ma i drugih srodnih zakona. One obuhvaÊaju, meappleu ostalim, postizanje optimalne dobne strukture ovih πuma, koja je osnova πumarstva, rjeπavanje problema obnove u poplavnim sastojinama, istraæivanje i predlaganje modela za optimizaciju vodnoga reæima, razradu standarda i pravila za ispaπu stoke na πumskim povrπinama, izradu standarda o ekoloπki prihvatljivom broju divljaËi u πumskim ekosustavima. Potrebna je suradnja pri izradi projekata ekoloπki prihvatljivog otvaranja πuma πumskim prometnicama. Takoappleer bi se istraæile ekoloπki prihvatljive metode za iskorjenjivanje ËivitnjaËe iz nizinskih πuma te izradio zajedniËki projekt revitalizacije nizinskoga brijesta. Poslije predavanja provedena je detaljna rasprava te odreappleeno osmero- Ëlano povjerenstvo koje Êe naËiniti zakljuËke s ovoga skupa. Oni Êe biti temelj zaπtite prirode, ureappleivanja πuma i zaπtite voda na ovom jedinstvenome prirodnom zaπtiÊenom prostoru. Saæeci predavanja i rasprave bit Êe tiskani u dvojeziËnom biltenu, a Ëasopis Hrvatske πume objavit Êe ih u sljedeÊim brojevima. Broj 88 • travanj 2004. HRVATSKE ©UME 15
Page 1 and 2: oj 88 Godina VIII., Zagreb, travanj
Page 3 and 4: u ovom broju TRAVANJ Nijemci i mi P
Page 5 and 6: upozoravaju - da se πume i πumsko
Page 7 and 8: lonjsko polje ©UMSKE ZAJEDNICE U Z
Page 9 and 10: KLONSKE SJEMENSKE PLANTAÆE LUÆNJA
Page 11 and 12: poæari hrast iznenadio. Pa to je m
Page 13 and 14: mora imati razraappleeni plan vlast
Page 15: U atmosferi je prisutno i do 5000 r
Page 19 and 20: og jezera zimuje 140 tisuÊa ptica!
Page 21 and 22: KAKO VOLJETI I ©UMU Medvednica u v
Page 23 and 24: gledalo u pustinji tvene, naËinjen
Page 25 and 26: πumske razglednice U Gizi, u predg
Page 27 and 28: MALA ENCIKLOPEDIJA ©UMARSTVA (A-Æ
Page 29 and 30: ureappleivanje πuma I LO©INJU Ëk
Page 31 and 32: ©TETNIK JASENOVIH ©UMA πumski π
Page 33 and 34: ZA©TITE plaketa Glavaπu NjemaËko
Page 35 and 36: OGRANI»ENJA RAZVOJA LOVSTVA U DRÆ
Page 37 and 38: lovaËki psi DOJAM PLEMENITOSTI I I
Page 39 and 40: traæiti onu za ribice koje se hran
Page 41 and 42: Dæungla u nacionalnom parku tarski
Page 43: u πumarskom miljeu Snijeg joπ uvi

Bijeli sljez - lijek za mnoge bolesti - Hrvatske šume

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?