Bijeli sljez - lijek za mnoge bolesti - Hrvatske šume
Bijeli sljez - lijek za mnoge bolesti - Hrvatske šume
Bijeli sljez - lijek za mnoge bolesti - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ljekovito bilje<br />
Piπe:<br />
V. Pleπe<br />
Foto:<br />
Arhiv<br />
<strong>Bijeli</strong> <strong>sljez</strong> - <strong>lijek</strong><br />
<strong>za</strong> <strong>mnoge</strong> <strong>bolesti</strong><br />
<strong>Bijeli</strong> <strong>sljez</strong> (Althaea<br />
officinalis L.) biljka je iz<br />
obitelji <strong>sljez</strong>ovki, a poznat<br />
je i pod nazivom veliki <strong>sljez</strong><br />
i altea; joπ u antiËko doba<br />
koristio se <strong>za</strong> lijeËenje <strong>bolesti</strong><br />
respiratornih i mokraÊnih<br />
organa<br />
Ime je dobio po latinskoj rijeËi "althaino",<br />
πto znaËi izlijeËiti. Sveta<br />
Hildegard (12. st.) preporuËuje ga<br />
<strong>za</strong> lijeËenje vruÊice, kaπlja i glavobolje.<br />
<strong>Bijeli</strong> <strong>sljez</strong> zeljasta je trajnica s dlakavom<br />
do 2 metra visokom nerazgranjenom<br />
stabljikom. Duæ stabljike izmjeniËno<br />
su rasporeappleeni listovi s peteljkom,<br />
s obje strane obrasli gustim i<br />
bijelim mekim dlakama zbog kojih<br />
imaju sivu ili sivozelenu boju. Listovi<br />
su trokrpasti, a katkad i peterokrpasti<br />
te imaju nepravilno izre<strong>za</strong>ni rub.<br />
Cvjetovi su bijelo-ruæiËasti i smjeπteni<br />
u pazuπcima listova.<br />
Biljka cvate od svibnja do kolovo<strong>za</strong>,<br />
bez osobita je mirisa, okus joj je<br />
gorak i slu<strong>za</strong>v.<br />
Pradomovina bijelog <strong>sljez</strong>a podru-<br />
Ëje je oko Kaspijskog jezera i istoËnog<br />
Sredozemlja. Odavno je prenijet<br />
u juænu i srednju Europu gdje su ga<br />
uzgajali po vrtovima, a ponegdje raste<br />
i kao divlji. Voli duboka tla, a najbolje<br />
raste na niæim vlaænim livadama<br />
i paπnjacima, uz grmove i πikare.<br />
Korijen bijelog <strong>sljez</strong>a vadimo ujesen,<br />
Ëistimo ga od zemlje, ogulimo i<br />
izreæemo na πtapiÊe, suπimo brzo na<br />
toplome mjestu i pohranimo u hermetiËki<br />
<strong>za</strong>tvorene kutije.<br />
Listove i cvjetove skupljamo dok su<br />
mladi, a suπimo ih na sjenovitom i<br />
zraËnome mjestu.<br />
<strong>Bijeli</strong> <strong>sljez</strong> sadræi 75 posto ugljikohidrata,<br />
1,5 posto masnog ulja, 10 posto<br />
πeÊera, saharozu, 35 posto sluzi<br />
(gluko<strong>za</strong>n), 35 posto πkroba, vitamine<br />
B-kompleksa, karotin i druge korisne<br />
sastojke.<br />
Tu ljekovitu biljku koristimo <strong>za</strong> lijeËenje<br />
mnogih <strong>bolesti</strong>. Korijen i list<br />
koristimo u lijeËenju unutarnjih slu-<br />
<strong>Bijeli</strong> <strong>sljez</strong><br />
znica (usta, ædrijela, æeluca, mokraÊnih<br />
organa i i diπnih putova). Mnoge<br />
osobe oboljele od <strong>bolesti</strong> poput kroniËnog<br />
bronhitisa, suhog kaπlja, emfizema<br />
i sl. koriπtenjem te biljke izlijeËile<br />
su svoje tegobe.<br />
Upozoravamo na pravilan naËin<br />
priprave vodenog ekstrakta <strong>sljez</strong>a; neki<br />
korijen kuhaju ili polijevaju vruÊom<br />
vodom, πto nije dobro, jer se on priprema<br />
na hladan naËin.<br />
Korijen bijelog <strong>sljez</strong>a upotrebljavamo<br />
i <strong>za</strong> lijeËenje osjetljivog æeluca,<br />
tegoba zbog viπka æeluËane kiseline,<br />
kod ulceroznog kolitisa, proljeva,<br />
dezinterije i sl. Djelotvoran je<br />
i u lijeËenju <strong>bolesti</strong> mokraÊnih organa<br />
i putova (upalnih stanja, nefritisa,<br />
raznih infekcija, katara mjehura,<br />
kamenca i pijeska u bubregu i mjehuru).<br />
Za lijeËenje koænih <strong>bolesti</strong> koristimo<br />
ga u obliku obloga ili otopine <strong>za</strong><br />
ispiranje, jer se na taj naËin otklanjaju<br />
razne neËistoÊe koæe, dermatitis,<br />
osipi, liπajevi, urtikarije. U obliku masti<br />
koristimo ga <strong>za</strong> lijeËenje Ëireva, varikoznih<br />
vena, proπirenih vena,<br />
opeklina, masti <strong>za</strong> ruku, psorijazu.<br />
Za lijeËenje probavnih organa<br />
redovito se koristi korijen bijelog <strong>sljez</strong>a,<br />
a <strong>za</strong> diπne i mokraÊne organe list<br />
bijelog <strong>sljez</strong>a.<br />
Priprema Ëaja od bijelog <strong>sljez</strong>a<br />
(hladnim postupkom): Na dvije Ëajne<br />
ælice nare<strong>za</strong>nog i posuπenog korijena<br />
dodamo 1 /4 hladne vode i dobro<br />
promijeπamo. Korijen ostavimo u vodi<br />
pola sata, povremeno mijeπajuÊi i<br />
na kraju procijedimo kroz krpu. Tako<br />
prireappleen pripravak prije koriπtenja<br />
malo podgrijemo. U lijeËenju æeluca<br />
i crijeva tako pripremljen Ëaj ne πe-<br />
Êerimo, a <strong>za</strong> olakπavanje kaπlja <strong>za</strong>slaappleujemo<br />
ga medom. »aj koristimo<br />
i <strong>za</strong> ispiranje upaljene usne πupljine i<br />
ædrijela, a koristi se i kao oblog <strong>za</strong><br />
rane.<br />
Tinktura: 200 grama <strong>sljez</strong>ova korijena<br />
(najbolje mjeπavina lista i korijena),<br />
jedna litra 50 do 60-postotnog<br />
alkohola. Korijen ili mjeπavinu lista i<br />
korijena prelijemo alkoholom, <strong>za</strong>Ëepimo,<br />
dræimo na toplome tri tjedna i<br />
procijedimo. Uzimamo po 10-15 kapi<br />
sa Ëajem tri puta na dan.<br />
Vodeni ekstrakt: jedna juπna ælica<br />
usitnjenog korijena bijelog <strong>sljez</strong>a i 2<br />
dl vode. Korijen moËimo osam sati i<br />
procijedimo, a isto vrijedi i <strong>za</strong> list, cvijet<br />
i sjeme. Uzimamo dvije juπne ælice<br />
pet do πest puta na dan.<br />
Ako se pripremaju kapi <strong>za</strong> nos, tada<br />
uzimamo jednu juπnu ælicu na kavenu<br />
πalicu vode, moËimo osam sati<br />
i procijedimo. Pripremamo uvijek svjeæe<br />
kapi <strong>za</strong> taj dan.<br />
<strong>Bijeli</strong> <strong>sljez</strong> koristi se i u prehrani.<br />
Korijen, mladi listovi i pupoljci dobra<br />
su proljetna hrana koja se priprema<br />
na viπe naËina. Korijen jedemo sirov<br />
ili kuhan, a mlade listove kao dodatak<br />
varivima ili salatama. Mlade<br />
pupoljke moæemo prokuhati u mjeπavini<br />
vode i octa te konzervirati kao<br />
kapare u ulju.<br />
28<br />
Broj 88 • travanj 2004.<br />
HRVATSKE ©UME
Change language