02.01.2015 Views

Bijeli sljez - lijek za mnoge bolesti - Hrvatske šume

Bijeli sljez - lijek za mnoge bolesti - Hrvatske šume

Bijeli sljez - lijek za mnoge bolesti - Hrvatske šume

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

iljna <strong>za</strong>πtita<br />

48. SEMINAR BILJNE ZA©TITE, OPATIJA,<br />

10.-13. VELJA»E 2004.<br />

©umarska sekcija na<br />

seminaru opravdala<br />

oËekivanja<br />

25 sudionika s 18 referata u ©umarskoj sekciji dovoljan je broj.<br />

Joπ kada bi bilo viπe πumara s terena, korist bi bila i veÊa<br />

HRVATSKO DRU©TVO BILJNE<br />

Zlatna<br />

Milanu<br />

UruËivanjem visokog odliËja,<br />

Hrvatsko druπtvo biljne <strong>za</strong>πtite<br />

nagradilo viπegodiπnji rad, trud<br />

i dostignuÊa prof. dr. Milana<br />

Glavaπa na unapreappleenju <strong>za</strong>πtite<br />

πuma<br />

Piπe:<br />

Prof. dr. sc.<br />

Milan Glavaπ<br />

Uorgani<strong>za</strong>ciji Agronomskoga<br />

fakulteta Zagreb i Hrvatskoga<br />

druπtva biljne <strong>za</strong>πtite Zagreb<br />

u Opatiji je od 10. do 13.<br />

veljaËe 2004. odræan 48. seminar biljne<br />

<strong>za</strong>πtite. Na seminaru je izloæeno oko 70<br />

referata. DomaÊi i strani proizvoappleaËi i<br />

prodavaËi sredstava i opreme <strong>za</strong> <strong>za</strong>πtitu<br />

bilja predstavili su svoje bogate programe.<br />

Uz to bili su predstavljeni i programi<br />

ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> suvremenu poljoprivredu.<br />

©umarska sekcija radila je u posebnoj<br />

dvorani, a izloæeno je 18 referata koje<br />

je sluπalo oko 80 sudionika. Iz Hrvatskih<br />

πuma bilo je 25 sudionika. Seminaru<br />

su prisustvovali predstavnik Ministarstva<br />

poljoprivrede i πumarstva, <strong>za</strong>πtitari<br />

©umarskoga fakulteta i ©umarskoga instituta,<br />

<strong>za</strong>stupnici drugih fakulteta i znanstvenih<br />

institucija, predstavnici domaÊih<br />

i stranih predstavniπtava, organi<strong>za</strong>cija i<br />

pojedinci, πumari iz Slovenije i iz ©umarskoga<br />

istraæivaËkog centra (BFW) iz<br />

BeËa. ©umarskoj je sekciji bio nazoËan<br />

i akademik prof. dr. sc. Milan Maceljski,<br />

koji je izmeappleu ostaloga istaknuo da<br />

sekcija od osnutka, pa i ove godine, znatno<br />

pridonosi kvaliteti seminara.<br />

Premalo rasadniËara<br />

Glavna skupina referata posveÊena<br />

je <strong>za</strong>πtiti biljaka u rasadnicima. U pripremi<br />

seminara poduzete su maksimalne<br />

mjere da na prvome mjestu budu<br />

nazoËni rasadniËari. Na æalost, nazoËno<br />

ih je bilo samo 6, a <strong>za</strong>πto nisu bili<br />

ostali razloge znaju odgovorni u upravama<br />

πuma.<br />

Uz naπe prikazivanje <strong>za</strong>πtitarske problematike<br />

u rasadnicima, valja naglasiti<br />

znaËenje jednoga referata iz Slovenije u<br />

kojem se govori o <strong>za</strong>konskim propisima<br />

prilagoappleenim EU. Ti podaci mogu naπim<br />

struËnjacima posluæiti kao osnova <strong>za</strong><br />

stvaranje domaÊih <strong>za</strong>konskih propisa koje<br />

Êe biti nuæno stvoriti u bliskoj buduÊ-<br />

nosti. U sklopu rasadniËke tematike posebna<br />

je pozornost posveÊena korovima<br />

u rasadnicima, o Ëemu je govorio specijalist<br />

<strong>za</strong> to, prof. dr. sc. Zvonko OstojiÊ s<br />

Agronomskoga fakulteta u Zagrebu.<br />

Bilo je rijeËi i o πumskim poæarima,<br />

s posebnim naglaskom na 2003. godinu,<br />

u nekoliko referata govorilo se o<br />

πtetnoj entomofauni u πumama, najviπe<br />

o potkornjacima. Takoappleer je bilo rijeËi<br />

o novim gljiviËnim <strong>bolesti</strong>ma i utjecaju<br />

dabra na πumu. U tri referata tretirani<br />

su karantenski kukci, gljive i nematode.<br />

Od navedenih organi<strong>za</strong>ma ni<br />

jedan nije utvrappleen u naπoj zemlji, ali<br />

je upozoreno na tu moguÊnost, opasnost,<br />

te naËin sprjeËavanja.<br />

Gdje su πumari s terena<br />

Nakon izlaganja bilo je dovoljno vremena<br />

<strong>za</strong> rasprave, a broj referenata i sudionika<br />

u raspravi upozorava na ozbiljnost<br />

<strong>za</strong>πtitarske problematike u naπim πumama.<br />

To je ujedno dokaz da su takvi<br />

skupovi, inaËe redoviti i najbrojniji meappleu<br />

πumarima, opravdani i potrebni. Treba<br />

istaknuti da je <strong>za</strong> buduÊe skupove nuæno<br />

viπe razumijevanja <strong>za</strong> nazoËnost πumara<br />

s terena. Premda je to financijsko<br />

optereÊenje, ali u cijelom je svijetu doka<strong>za</strong>no<br />

da se u nove spoznaje isplati ulagati.<br />

Na seminaru je dogovorena daljnja<br />

suradnja hrvatskih i slovenskih πumara.<br />

Najvaæniji je dogovor s gostima iz Austrije<br />

(Bundesamt und Forschungszentrum<br />

für Wald, Wien). Oni su se ponudili da<br />

budu organi<strong>za</strong>tori i prvi domaÊini susreta<br />

πumara - <strong>za</strong>πtitara srednje i juæne Europe<br />

na kojima bi se tretirala aktualna<br />

<strong>za</strong>πtitarska problematika. Smatramo da<br />

je prijedlog dobar, obeÊaje korist, pa je<br />

s naπe strane prihvaÊen. Na nama je da<br />

suradnja bude dugoroËna.<br />

Mislim da je ©umarska sekcija na 48.<br />

seminaru biljne <strong>za</strong>πtite opravdala svoj<br />

rad i svima bila od koristi.<br />

Povelja sa Zlatnom plaketom<br />

Na nedavno <strong>za</strong>vrπenom 48. seminaru<br />

biljne <strong>za</strong>πtite u Opatiji,<br />

prof. dr. Milanu Glavaπu uruËeno<br />

je visoko odliËje, povelja sa<br />

Zlatnom plaketom, koju mu je <strong>za</strong> njegov<br />

doprinos na unapreappleenju <strong>za</strong>πtite πuma<br />

dodijelilo Hrvatsko druπtvo biljne <strong>za</strong>πtite.<br />

Prof. dr. Milan Glavaπ (Krasno, 1945.)<br />

nakon osnovne πkole u Krasnu i srednje<br />

πumarske u Delnicama <strong>za</strong>vrπava ©umarski<br />

fakultet u Zagrebu 1971. godine, gdje<br />

se i <strong>za</strong>poπljava kao asistent iz ©umarske<br />

fitopatologije na Katedri <strong>za</strong> <strong>za</strong>πtitu πuma,<br />

te kraÊe vrijeme iz predmeta Poljoprivredne<br />

fitopatologije na Agronomskome fakultetu.<br />

Nakon poslijediplomskog studija i<br />

doktorske disertacije na ©umarskome fakultetu<br />

u Zagrebu povjerena mu je trajna<br />

nastava iz ©umarske fitopatologije, a <strong>za</strong>tim<br />

i <strong>za</strong>πtite πuma. Uz to, nekoliko godina<br />

predaje i ©umarsku entomologiju. Prof. dr.<br />

Milan Glavaπ <strong>za</strong>sluæan je <strong>za</strong> razvoj Katedre<br />

<strong>za</strong> <strong>za</strong>πtitu πuma koja je sada potpuno<br />

ekipirana trojicom mladih i veoma perspektivnih<br />

nastavnika i znanstvenika. Na<br />

struËnom i znanstvenom usavrπavanju boravio<br />

je u viπe europskih zemalja. U tom<br />

sklopu gotovo je godinu dana proveo u<br />

30<br />

Broj 88 • travanj 2004. HRVATSKE ©UME

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!