Bijeli sljez - lijek za mnoge bolesti - Hrvatske šume

oj 

88 

Godina VIII., 

Zagreb, 

travanj 

2004. 

ISSN 1330-6480 

»asopis za popularizaciju πumarstva 

INTERVJU 

Administriranje cijena nikuda 

ne vodi! 2 

DAN PLANETA ZEMLJE 

©ume su najugroæeniji 

prirodni ekosustav 12 

ZA©TI∆ENA PRIRODA 

Na Vranskom jezeru zimuje 

140 tisuÊa ptica 16 

Medvednica u vaπoj πkoli Sposobne ljude treba bolje koristiti Ogledalo u pustinji

MjeseËnik “Hrvatske πume” 

IzdavaË: “Hrvatske πume” 

d.o.o. Zagreb 

Predsjednik Uprave: 

Darko Beuk 

»lan Uprave: 

Æeljko Ledinski 

Glavni urednik: 

Miroslav Mrkobrad 

Novinari: Antun Z. LonËariÊ, 

Miroslav Mrkobrad, Vesna 

Pleπe i Ivica TomiÊ 

UreappleivaËki odbor: 

predsjednik Branko MeπtriÊ, 

Ivan HodiÊ, Mladen Slunjski, 

Herbert Krauthaker, »edomir 

KriæmaniÊ, Ladislav Jursik, 

Æeljka Bakran 

Adresa redakcije: 

Lj. F. VukotinoviÊa 2, Zagreb 

tel.: 01/4804 169 

faks: 01/4804 101 

e-mail: direkcija@hrsume.hr 

miroslav.mrkobrad@hrsume.hr 

Uredniπtvo se ne mora uvijek 

slagati s miπljenjima autora 

teksta. 

Priprema i tisak: 

Zagreb, Savska c. 31 

Naklada: 

6500 

CJENIK OGLASNOG 

PROSTORA 

Jedna stranica (1/1) 3600 kn; 

pola stranice (1/2) 1800 kn; 

treÊina stranice (1/3) 1200 kn; 

Ëetvrtina stranice (1/4) 900 kn; 

osmina stranice (1/8) 450 kn. 

Unutarnje stranice omota (1/1) 

5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 

1/3 stranice 1800 kn; zadnja 

stranica 7200 kn (tu stranicu 

nije moguÊe dijeliti). 

U tu cijenu nije uraËunat PDV, 

koji plaÊa oglaπivaË. 

Naslovna stranica: 

Svijet u kapi 

- Biserka MarkoviÊ 

Zadnja stranica: 

Sunce u zrncima 

- Æeljko Gubijan 

Broj 78 • lipanj 2003. 

HRVATSKE ©UME

u ovom broju 

TRAVANJ 

Nijemci i mi 

Premda je planirani odstrel izvrπen 

u potpunosti (Ëak 163 grla 

divljih svinja, viπe nego ikad 

dosad!), lovstvo koprivniËke 

Uprave poslovalo je s minusom od 1,7 

milijuna kuna. Nabrojeno je, na kolegiju 

Uprave, viπe stvari zbog Ëega je to 

tako. Od opÊe Ëinjenice da je nerazjaπnjeno 

πto su to direktni troπkovi, zatim 

πto u nekom loviπtu znaËi (nosi) ugostiteljski 

objekt, a πto samo loviπte - to vrijedi 

za sva loviπta Hrvatskih πuma, do 

specifiËnih koji se odnose na rad fazanerije 

na Peskima. No negativni predznak 

poslovanja ove djelatnosti u Koprivnici 

nije nikakva iznimka, gotovo 

svugdje, osim u nekoliko uprava, bilo 

je tako. Posljedica je to velikim dijelom 

i stanja u kome su bila loviπta nakon 

rata. Devastirana, sa znatno smanjenim 

fondom divljaËi, negdje i potpuno uniπtenim. 

Hrvatske πume u proteklih su deset 

i viπe godina ulagale u izgradnju lovnotehniËkih 

objekata, lovaËkih kuÊa i 

obnovu matiËnog fonda dosta sredstava 

jer od lovstva oËekuju i prihod. No 

ne vuku nazad samo unutraπnji problemi, 

ako se tako moæe nazvati ovo prije 

spomenuto. Pozitivni zakonski propisi 

joπ su veÊi kamen oko vrata. Pazite sad! 

Odstrijeljenu divljaË potrebno je, naravno, 

negdje spremiti. Za to su predviappleene 

hladnjaËe. Ali kakve! Po naπim 

propisima to bi trebala biti prava zgrada 

s pet, πest prostorija. Jedna je predviappleena 

za primanje i guljenje divljaËi, jedna 

za veterinara, pa tri komore, itd. 

Golema investicija koju si malo tko u 

ovim vremenima moæe priuπtiti! U (bogatoj) 

NjemaËkoj sve je to puno jednostavnije 

i jeftinije. U Bavarskoj, u Bayerische 

Waldbauerschule (πkola za privatne 

πumovlasnike koji nisu πumari ali 

se æele obuËiti) jedna je hladnjaËa za 

divljaË. ObiËna, s jednom prostorijom 

u kojoj se obavlja sve! Tu su kuke za 

guljenje koæe, vaga, stol za rasijecanje 

mesa, tekuÊa voda. Iz te prostorije meso 

ide u komoru za smrzavanje. No ovakav 

tip hladnjaËe zapravo je sloæeniji, 

namijenjen za stavljanje divljaËine u 

promet krajnjem potroπaËu, gostima kojima 

se nude specijaliteti u restoranu. 

©umarije imaju samo komoru za smrzavanje 

u kojoj skladiπte divljaË u koæi, 

upravo kao i mi. No, u Hrvatskoj, lovoovlaπtenici 

za to trebaju, vidjeli ste, pravu 

zgradu! Pa tko to moæe platiti. Ili, 

zaπto bi bilo jednostavno i jeftino, kad 

moæe straπno skupo, komplicirano i gotovo 

neizvedivo! (m) 

4.-5. EKOLOGIJA 

©ume u Hrvatskoj oπteÊenije nego lani, jela najugroæenija 

O stanju πuma u Parku prirode Lonjsko polje 

6.-9. UZGAJANJE ©UMA 

Kvalitetno sjeme jamstvo je da Êe nova πuma zadræati 

pozitivne osobine matiËne sastojine 

VoÊarska rezidba hrastova podmlatka 

9.-10. POÆARI 

Sanira se poæariπte na Podkilavcu 

10.-11. ZNANOST 

Sposobne ljude koje imamo treba bolje koristiti... 

12.-15. DAN PLANETA ZEMLJE 

©to je i od kada se obiljeæava Dan planeta Zemlje 

19. KAKO VOLJETI ©UMU 

Medvednica u vaπoj πkoli 

20.-23. PUTOPIS 

Vodeno ogledalo u pustinji 

23.-24. ©UMSKE RAZGLEDNICE 

Kraapplee, minirani teren, pograniËne ophodnje 

25.-26. MALA ENCIKLOPEDIJA ©UMARSTVA 

»uge (Tsuga) 

26.-27. URE–IVANJE ©UMA 

ZagrebaËki ureappleivaËi putevima prvih planinara 

28. LJEKOVITO BILJE 

Bijeli sljez - lijek za mnoge bolesti 

29. ©UMSKI ©TETNICI 

Crna jasenova osa listavica donosi golobrst 

30.-31. BILJNA ZA©TITA 

©umarska sekcija na seminaru opravdala oËekivanja 

Zlatna plaketa Milanu Glavaπu 

31.-32. ZOONOZE 

Q-groznica 

33.-34. LOV I RIBOLOV 

Nesigurnost te neki zakonski propisi bitno oteæavaju 

uspjeπno lovno gospodarenje 

35. LOVA»KI PSI 

Veliki minsterlendski ptiËar 

36. RIBOLOV 

Tolstolobik 

37. DOGA–AJI 

Uspjeh hrvatskih skijaπa 

DelniËani najuspjeπniji 

38.-39. LJUDI I PLANINE 

Na Mount Everestu 

40. SAJMOVI 

Veliko zanimanje posjetitelja 

Nagrada ©umariji Zagreb 

Broj 88 • travanj 2004. 

HRVATSKE ©UME 

1

intervju 

MR. SP. DARKO BEUK, PREDSJEDNIK UPRAVE HRVATSKIH ©UMA 

Administriranje cijena ne vodi 

ni Hrvatske πume ni drvnu 

industriju u izgledniju buduÊnost 

Piπe: 

Mioroslav 

Mrkobrad 

Foto: 

M. Mrkobrad 

Odlukom Skupπtine 

TrgovaËkog druπtva 

Hrvatske πume od 

10.veljaËe, za novoga 

predsjendika Uprave 

imenovan je mr. sp. Darko 

Beuk. Razgovaramo s njim o 

aktualnom trenutku 

Hrvatskih πuma, tvrtke koja 

gospodari s 80 posto svih 

πumskih resursa u Hrvatskoj 

Odmah na poËetku doËekali 

su Vas neoËekivani 

problemi - loπ poslovni 

rezultat i hitna promjena 

plana poslovanja za 2004. 

- Godiπnji obraËun za 2003. 

pokazuje gubitak od 16,7 milijuna 

kuna. Razloga tomu je viπe, 

objektivnih i subjektivnih. U one 

prve spadaju neki izdaci i radovi pred 

sam kraj godine, na primjer terenski 

dodatak, boæiÊnica, isplata æira i neki 

drugi. Vaæniji su ovi drugi, a odnose 

se na znaËajno poveÊanje troπkova 

iznad planiranih. Sve to dalo 

je negativan rezultat, na πto se odmah 

nadovezala i hitna promjena plana 

poslovanja za ovu godinu. Zaπto 

Zbog Ëinjenice da je plan donijet uvjetno, 

uz pretpostavku podizanja cijena 

drvnih sortimenata ove godine. 

No Ministarstvo gospodarstva nije to 

dopustilo i mi smo jednostavno analizom 

prihoda od prodaje drveta doπli 

do spoznaje da je plan neostvariv. 

Napravljene su smjernice za rad na 

Mr. sp. Darko Beuk 

U buduÊem restrukturiranju posebna pozornost poklonit Êe 

se decentralizaciji cijelog sustava, poslovanju s dobiti cijelog 

kompleksa i svih jedinica, te maksimiziranju prihoda kroz 

otvoreno træiπte 

izmjeni plana poslovanja. Druga bitna 

stavka ovogoπnjega plana je zaustavljanje 

rasta troπkova na svim razinama, 

jer u 2003. poveÊani su prihodi 

od prodaje drveta, a ostvaren je 

negativan rezultat. To znaËi da su troπkovi 

rasli joπ bræe. 

Cijene drveta nisu mijenjane od 

1997. godine 

- Da, to je poseban problem. Bilo 

bi normalno, i tako je svugdje u svijetu, 

da træiπte odreappleuje cijene. Mislim 

da Êe i Vlada i Ministarstvo morati 

uskladiti odnose u πumskopreraappleivaËkom 

sektoru, u kojem Êe se pomagati 

razvoj drvne industrije finalnih 

proizvoda, kao i papirne industrije. 

S takvim bi se drvopreraappleivaËima 

trebali sklapati ugovori na 

viπe godina kako bi oni imali sigurnost 

isporuke sirovine, ali bi cijene 

reguliralo træiπte. Ostali pilanski 

kapaciteti drvo bi kupovali 

na træiπtu. To bi definitivno trebalo 

pomoÊi razvoj finalne industrije. 

S druge strane, jasno je da administriranje 

cijena ne vodi ni 

Hrvatske πume ni drvnu industriju 

u izgledniju buduÊnost, jer nema 

razvoja. Podatak da je od 

1995. do 2004. godine etat Hrvatskih 

πuma poveÊan 40%, te da je 

istodobno u drvnoj industriji 

izgubljeno 15% radnih mjesta, 

upuÊuje na zakljuËak da dosadaπnje 

administrativno odreappleivanje 

cijena nije postiglo osnovni cilj - 

poveÊanje finalizacije. 

Joπ ranije ste najavili novi, druk- 

Ëiji pristup restrukturiranju Hrvatskih 

πuma. Moæete li reÊi bitne 

odrednice, ili je joπ rano za to! 

- Da, priprema se restrukturiranje. Sadaπnje 

ustrojstvo Hrvatskih πuma kao 

jedinstvenoga trgovaËkog druπtva, pokazalo 

se, pati od brojnih nedostataka. 

Osnovni su skoro potpuna centralizacija 

u donoπenju poslovnih odluka, 

izostanak veÊega komercijalnog efekta 

te preveliki troπkovi! Zato Êe se u 

buduÊem restrukturiranju posebna pozornost 

pokloniti decentralizaciji cijelog 

sustava, poslovanju s dobiti cijelog 

kompleksa i svih jedinica, te maksimiziranju 

prihoda kroz otvoreno træiπte. 

Jasno je da Êe Hrvatske πume na 

dræavnoj razini ostati sustav koji Êe zadræati 

kljuËne strateπke funkcije u zaπtiti 

i reprodukciji, marketingu, nadzoru, 

a samostalna Êe trgovaËka druπtva 

biti orijentirana prema dobiti. Svi Êemo 

morati zaraditi svoje plaÊe, a njezina 

visina ovisit Êe iskljuËivo o rezultatima 

rada, odnosno poslovanja trgovaËkih 

druπtava. 

Moæe li u svemu tomu problem biti 

Ëinjenica, na koju πumari odavno 

2 


HRVATSKE ©UME

upozoravaju - da se πume i πumsko 

zemljiπte ne vode kao kapital Hrvatskih 

πuma 

- To jest problem i o tome bi se moglo 

puno priËati. Samo nekoliko negativnih 

konotacija - kapital tvrtke bitno 

je smanjen, ostale su tek zgrade, oprema. 

Drugo, upitni su poticaji i ulaganja 

u neπto πto nije vaπe... 

Kao i kod svake reorganizacije, ljude 

zanima ono najvaænije - hoÊe li biti 

viπka radnika 

- U iduÊim promjenama pozitivne 

efekte neÊemo traæiti u otpuπtanju radnika 

veÊ u nalaæenju moguÊih korisnih 

aktivnosti unutar jednog tako velikog 

resursa (2 milijuna hektara πuma i πumskog 

zemljiπta), koje treba marketinπki 

istraæiti. Licenciranjem radova u πumarstvu 

otvorit Êe se moguÊnost novih radnih 

mjesta u poduzetniπtvu. Dio struËnih 

i osposobljenih kadrova moæda Êe 

naÊi svoj interes u takvim poduzetniËkim 

tvrtkama. 

HoÊe li Hrvatske πume prihod i dalje 

traæiti i u nekim drugim djelatnostima 

OteæavajuÊa je okolnost i to πto su cijene u nas niæe nego u 

susjednim zemljama pa se potiËe otvaranje pilana. Eto, i za 

ovu je godinu dvadesetak novih zahtjeva za otvaranje pilana! 

Zbog Ëega takva ekspanzija Zbog jednostavne raËunice - 

trupce kupuju jeftino, po domaÊim cijenama, a piljenu graappleu 

prodaju po inozemnim cijenama! 

- Certifikacijom svih πuma u Hrvatskoj 

u dræavnome vlasniπtvu potvrdili 

smo ekoloπke, ekonomske i socijalne 

standarde da se πumama u Hrvatskoj generacijama 

gospodari na odgovoran na- 

Ëin. To je vaæno za buduÊnost. Osim 

prihoda od gospodarenja πumama i prodaje 

drveta, Hrvatske Êe πume razvijati 

i druge poslove i ostvarivati dodatne prihode 

i od sporednih djelatnosti. OËekujemo 

dosta od naπe turistiËke ponude, 

i od naπih odmaraliπnih kapaciteta 

i od lovstva. Ovdje moæda treba reÊi da 

lovno-turistiËka djelatnost ne mora odmah, 

i prije svega, dati dobit. Loviπta su 

tijekom rata bila djelomiËno ili potpuno 

uniπtena pa je potrebno uloæiti viπe 

sredstava da se postigne predratna razina. 

©umari su najpozvaniji da, uz gospodarenje 

πumskim bogatstvom, gospodare 

i s divljaËi. Drugim rijeËima, mislim 

da je integralno gospodarenje na- 

Ëin koji omoguÊuje da se iz πume kao 

staniπta divljaËi izvlaËi najviπe koristi, a 

istodobno da divljaË ne Ëini ni najmanje 

πtete. 

Kod zapuπtenog zemljiπta u privatnome vlasniπtvu prvi 

problem su imovinsko-pravni i Ëesto nerazjaπnjeni vlasniËki 

odnosi. A kad su i rijeπeni, ostaje pitanje cijene takvog 

zemljiπta koje, misle oni koji ga traæe, lakπe i jeftinije mogu 

dobiti od dræave! 

©to πumari rade na planu zaπtite i 

jesu li uvijek na istoj valnoj duæini sa 

sluæbenim zaπtitarima 

- Hrvatske πume æele apsolutno korektnu 

suradnju sa svima onima koji se 

brinu o zaπtiti prirode, jer to i sami Ëinimo. 

»injenica je da je u proteklom 

razdoblju ponegdje bilo, po naπem 

miπljenju, nepotrebnih nesporazuma, 

no isto smo tako s nekim javnim ustavnovama 

i nacionalnim parkovima dobro 

suraappleivali. Nedvojebeno je da i πumari 

i zaπtitari æele stabilan πumski ekosustav 

i daleko su od istine tvrdnje s 

ekstremnih pozicija “kako prirodu jedni 

brane i πtite, a drugi uniπtavaju”. Mislim 

da se razgovorima i dogovorima 

uspjeπno mogu otkloniti svi nesporazumi. 

Hrvatske πume provode i brojne aktivnosti 

na zaπtiti od poæara 

- Protupoæarna zaπtita organizirana je 

unutar Hrvatskih πuma obveznom 

promatraËkom sluæbom, radovima na 

uzgajanju πuma koji su u funkciji zaπtite 

od poæara, izgradnjom protupoæarnih 

prosjeka s elementima cesta, a uvelike 

se ulaæe i u promidæbu putem sredstava 

javnog informiranja i na druge naËine. 

U provoappleenje zaπtite πuma od poæara 

Hrvatske Êe πume ove godine izdvojiti 

viπe od 100 milijuna kuna. Osim toga, 

temeljem Zakona o vatrogastvu, naπa Êe 

tvrtka lokalnim vatrogasnim zajednicama 

na krπu izdvojiti oko 12 milijna kuna. 

UËestali su zahtjevi za izdvajanjem 

πumskoga zemljiπta za razliËite svrhe 

(golf tereni, prometnice, maslinici). Kako 

Êe se tvrtka postavljati prema njima 

- U zadnje vrijeme sve je viπe zahtjeva 

za izdvajanjem pojedinih povrπina iz 

dræavnoga vlasniπtva i prenamjenom za 

neke druge svrhe. Ova pitanja regulirana 

su pozitivnim propisima Republike 

Hrvatske. Hrvatske πume æele raditi po 

postojeÊim propisima te Êe se tako i ponaπati. 

O koriπtenju πuma i πumskoga 

zemljiπta za podizanje poljoprivrednih 

nasada stajaliπte je Hrvatskih πuma da 

prije tih zahvata treba u funkciju staviti 

zapuπtena zemljiπta, kojih je samo na podruËju 

Dalmacije oko 270.000 ha. Tu je 

dosta prostora za izgradnju i golf igraliπta 

i podizanja maslinika, koji su moæda 

tamo nekad i bili! Naravno, problem su 

imovinsko-pravni i Ëesto nerazjaπnjeni 

vlasniËki odnosi. A kad su i rijeπeni, ostaje 

pitanje cijene takvog zemljiπta koje, misle 

oni koji ga traæe, lakπe i jeftinije mogu 

dobiti od dræave! 

ImajuÊi u vidu opÊi druπtveni interes 

te razvoj turizma i novih turistiËkih ponuda, 

a golf igraliπta jedno su od obiljeæja 

buduÊnosti, Hrvatske πume vodit Êe 

se logikom dobroga gospodara kome je 

povjereno gospodarenje hrvatskim πumskim 

resursom. Tamo gdje je πuma temeljni 

fenomen, izdvajanja i prenamjene 

ne bi trebalo biti, dok moguÊnost izdvajanja 

neobraslog πumskog zemljiπta 

za neke posebno vaæne namjene ne bi 

trebalo iskljuËiti. 

O iznimno vaænim odnosima s 

drvnom industrijom veÊ smo poneπto rekli. 

Za kraj ipak - hoÊe li πumari i drvarci 

biti partneri, ili bar korektno suraappleivati, 

ili Êe se i dalje odnosi rjeπavati optuæbama 

preko tiska! 

- Drvna je industrija naπ partner. Jedan 

od proizvoda πume je drvo, a na njegovoj 

preradi razvija se drvna industrija. 

Naπ je cilj da se πto viπe finalizira, i to 

valja poduprijeti dugoroËnim ugovorima. 

No u isto vrijeme æelimo træiπte drvnih 

sortimenata. Trebam li ponoviti da je 

Hrvatska jedina zemlja u kojoj se cijene 

drveta odreappleuju administrativno! I joπ neπto. 

Problem je πto svi u Hrvatskoj trenutaËno 

æele piliti samo hrastove trupce, 

a njih je u strukturi ukupnih trupaca 

tek 20-ak posto. OteæavajuÊa je okolnost 

i to πto su cijene u nas niæe nego u 

susjednim zemljama pa se potiËe otvaranje 

pilana. Eto, i za ovu je godinu 

dvadesetak novih zahtjeva za otvaranje 

pilana! Zbog Ëega takva ekspanzija 

Zbog jednostavne raËunice - trupce kupuju 

jeftino, po domaÊim cijenama,a piljenu 

graappleu prodaju po inozemnim cijenama! 



3

oËuvanost πuma 

©UMARSKA EKOLOGIJA - O©TE∆ENOST STABALA 

ZnaËajna oπteÊenost πuma porasla je 3,6 posto. Jela je u 

Hrvatskoj i dalje najugroæenija vrsta drveÊa, a lani je zabiljeæen 

do sada najveÊi udjel oπteÊenih stabala te ËetinjaËe, s postotkom 

oπteÊenosti Ëak 70,7 

Piπe: 

Ivica TomiÊ 

Foto: 

I. TomiÊ 

UHrvatskoj je proπle godine 

petnaesti put provedena godiπnja 

procjena oπteÊenosti 

πuma, na 78 bioindikacijskih 

(16x16 km) i 415 osnovnih ploha (4x4 

km). Procjenom je obuhvaÊeno 

11.818 stabala razliËitih vrsta drveÊa, 

od kojih 9573 stabala listaËa i 2245 

stabala ËetinjaËa. U usporedbi s 2002. 

godinom znaËajna oπteÊenost svih 

vrsta drveÊa porasla je 3,6 posto (s 

19,6% na 23,2%), πto je povratak na 

razinu iz 2001. Postotak znaËajne 

oπteÊenosti listaËa takoappleer je porastao 

za 3,6 (s 14% na 17,6%), a najugroæenija 

listaËa je hrast luænjak. Kod 

njega je zabiljeæen porast oπteÊenosti 

od 3,7%, a oπteÊenost iznosi 25%. 

OπteÊenost ËetinjaËa porasla je 6,1% 

(s 40,7 na 46,8%). Jela je u naπoj 

dræavi i dalje najugroæenija vrsta drve- 

Êa, a lani je zabiljeæen do sada najve- 

Êi udjel oπteÊenih stabala te Ëetinja- 

Ëe, s postotkom oπteÊenosti 70,7. U 

usporedbi s 2002. godinom (67,3%) 

oπteÊenost jele poveÊana je 3,4%. U 

zadnjih deset godina oπteÊenost bukve 

nije se bitno mijenjala, kretala se 

od 4 do 10%, a lani je evidentirana 

oπteÊenost 9,5%, πto je poveÊanje 

3,7% u usporedbi s proπlogodiπnjim 

monitoringom kroπanja - istaknuto je 

to na sastanku voditelja Odjela i struËnih 

suradnika za ekologiju Hrvatskih 

πuma, odræanome polovicom oæujka 

u Hrvatskome πumarskom druπtvu. 

Posljednjih godina bez 

izrazitih oπteÊenja 

Mr. sc. Nenad PotoËiÊ i mr. sc. Ivan 

SeletkoviÊ iz jastrebarskoga ©umarskog 

instituta napomenuli su kako je 

znaËajna oπteÊenost listaËa pokazivala 

trend rasta od 1987. (6%) do 1995. 

godine, kada je iznosila Ëak 27,7%, 

da bi se zatim smanjivala do 1998. 

godine (16,8%) i od tada se zadræavala 

na pribliæno jednakoj razini. Oπte- 

Êenost hrasta luænjaka, jedne od najvaænijih, 

ali i najoπteÊenijih vrsta 

drveÊa u Hrvatskoj, naglo je rasla 

izmeappleu 1988. (8,1%) i 1994. godine 

(42,5%).Pad oπteÊenosti zabiljeæen je 

1999. godine (23,5%), a ta vrijednost 

u 2000. godini ostala je gotovo nepromijenjena 

(23,8%); 2001. porasla 

je na 30,2%, a 2002. godine znatno 

pala na 21,3%. Prije 17 godina zna- 

Ëajna oπteÊenost ËetinjaËa bila je 

17,1%, uz stalan trend rasta, do maksimalnih 

56,7% u 1996. godini. Godinu 

dana poslije evidentirano je niæe 

oπteÊenje (38,6%), a 1998. opet visoko 

(49%). Od tada zapoËinje trend 

polaganog oporavka sve do danaπnjih 

dana, kada se vrijednosti zadræavaju 

na pribliæno 45% znaËajno oπteÊenih 

stabala ËetinjaËa. Primjerice, 

oπteÊenost alepskoga bora iznosila je 

1994. godine 44,1%, 1996. imala je 

najveÊu vrijednost (57,1%), koja je 

sljedeÊih godina postupno padala. 

Prije pet godina oπteÊenost te Ëetinja- 

Ëe iznosila je opet visokih 42%, da 

bi polagano padala. Proπle godine zabiljeæena 

je vrijednost 34,1%. Crni 

bor je 1994. godine bio oπteÊen 

19,9%, tri godine poslije Ëak 48,3, a 

onda slijedi pad oπteÊenja, da bi 

proπle godine iznosilo 26,8%, πto je 

6,4% veÊe oπteÊenje nego u 2002. 

Postotak znaËajno oπteÊenih stabala, 

ukupno uzevπi, stabilizirao se i ne mijenja 

se bitno posljednjih nekoliko 

godina. No situacija je donekle druk- 

Ëija po pojedinim vrstama drveÊa, a 

oπteÊenost je povezana sa staniπnim 

prilikama. Ipak, ona je neπto drukËija 

promatra li se kretanje za pojedine 

vrste, Ëiji se trendovi donekle razlikuju. 

U usporedbi s 2002. godinom, proπlogodiπnja znaËajna oπteÊenost 

stabala svih vrsta drveÊa u Republici Hrvatskoj porasla je s 19,6% na 

23,2%. Vrlo visoke vrijednosti oπteÊenosti zabiljeæene su u delniËkoj 

(47,4%), vinkovaËkoj (31,8%), splitskoj (30,6%) i zagrebaËkoj (26,7%), 

a najniæe u novogradiπkoj (1,7%), bjelovarskoj (4,7%), sisaËkoj (6,4%), 

karlovaËkoj (7,5%) i koprivniËkoj (7,6%) podruænici Hrvatskih πuma 

©ume u 

nego lani, 

NajveÊa oπteÊenost na 

delniËkom podruËju 

Vrlo visoke vrijednosti oπteÊenosti 

zabiljeæene su u delniËkoj (47,4%), vinkovaËkoj 

(31,8%), splitskoj (30,6%) i 

zagrebaËkoj (26,7%), a najniæe u novogradiπkoj 

(1,7%), bjelovarskoj 

(4,7%), sisaËkoj (6,4%), karlovaËkoj 

(7,5%) i koprivniËkoj (7,6 %) podruænici 

Hrvatskih πuma. Na skupu je zaklju- 

Ëeno da se poveÊanje oπteÊenosti moglo 

oËekivati s obzirom na proπlogodiπnju 

suπu kakva se ne pamti u zadnjih 

sto godina. Jedan od znaËajnih 

uzroËnika suπenja u nizinskim πumama 

vodoprivredni su zahvati, posebice 

mreæa kanala kojima se voda puπta 

u πumu, ali ne postoji odvodnja. Ipak, 

rezultati suπenja u Hrvatskoj kreÊu se 

posljednjih godina u rasponu pet posto. 

Predloæeno je da se na pojedinim 

podruænicama utvrde dodatne plohe, 

u suradnji s Direkcijom H©-a, ©umarskim 

institutom i upravama. Svaka 

uprava πuma mora odrediti koliki joj 

je optimalno potreban broj ploha. Potrebno 

je utvrditi razlog poveÊanja oπte- 

Êenosti obiËne jele u gospiÊkoj podruænici 

te na tom podruËju odræati seminar. 

UnatoË i dalje visokoj oπteÊenosti 

obiËne jele u delniËkoj podruænici, 

stanje se ipak stabiliziralo. 

4 


HRVATSKE ©UME

lonjsko polje 

©UMSKE ZAJEDNICE U 

ZA©TI∆ENIM PRIRODNIM 

OBJEKTIMA 

Hrvatskoj oπteÊenije 

jela najugroæenija 

Sa sastanka ekologa Hrvatskih πuma 

Mr. sc. Ivan SeletkoviÊ, mr. sc. Nenad PotoËiÊ, mr. sc. Petar JurjeviÊ i 

mr. sc. Jadranka Roπa 

O stanju 

πuma 

u Parku 

prirode 

Lonjsko 

polje 

Upovodu Dana Parka prirode 

Lonjsko polje 20. oæujka, ta 

javna ustanova organizirala 

je, u suradnji sa zagrebaËkim 

©umarskim fakultetom, u novogradiπkome 

Domu kulture struËni skup 

pod nazivom “Stanje πuma u Parku prirode 

Lonjsko polje - gospodarenje i 

oËuvanje krajobrazne i bioloπke raznolikosti”. 

ObraÊajuÊi se nazoËnima, 

ravnatelj Parka dipl. ing. Goran GugiÊ 

naglasio je kako su nizinske poplavne 

πume ne samo neprocjenjiva 

bioloπka i krajobrazna vrijednost, po 

Ëemu je Hrvatska prepoznatljiva na 

meappleunarodnoj razini, nego se u tim 

πumama velikim dijelom ogleda i povijest 

hrvatske πumarske struke. Na 

tom podruËju πumari su aktivno sudjelovali 

u stvaranju jedinstvenoga kulturnog 

krajobraza te i danas moraju biti 

njegov sastavni dio. Kako bismo ga 

oËuvali, potrebno je uzgajivaËko umijeÊe 

svakoga πumara koji ovdje gospodari 

i upravljaËko umijeÊe onih koji 

upravljaju tim zaπtiÊenim podruËjem. 

Suradnja πumara i djelatnika Parka 

zaæivjela je na terenu te je na takvoj 

razini da se mora prihvatiti traæenje 

konkretnih rjeπenja. Ona mora biti πto 

uËinkovitija, racionalnija i manje optereÊena 

administrativno-upravnim 

postupcima. 

(nastavak na str. 15) 

Piπe: 

Ivica TomiÊ 

Foto: 

I. TomiÊ 



5

uzgajanje πuma 

SJEMENARSTVO BITAN »IMBENIK ©UMARSTVA 

Kvalitetno sjeme jamstvo je da 

Êe nova πuma zadræati pozitivne 

osobine matiËne sastojine 

Piπe: 

Zvonko PeiËeviÊ 

Foto: Z. PeiËeviÊ 

Skupljanje sjemena u πumama posebne namjene - sjemenskim 

sastojinama, osigurava kvalitetno potomstvo. U takvim se 

sastojinama gospodari po posebnom Programu njege i genetske 

melioracije 

Odabrano sjemensko stablo 

StruËnjaci za oplemenjivanje i 

sjemenarstvo ©umarskoga instituta 

Jastrebarsko, dr. sc. Karmelo 

Poπtenjak i mr. sc. Marija 

GradeËki, odræali su u Vinkovcima 

24. i 25. veljaËe za predstavnike pet 

slavonskih πumskih uprava seminar o 

naËinu izradbe Programa njege i genetske 

melioracije. Skupu, prvome u nizu 

takvih seminara, nazoËilo je 20-ak 

πumara, struËnjaka za sjemenarstvo, 

uzgoj i ureappleivanje πuma. 

U izboru sjemenskih stabala, koji bi 

trebali obavljati zaposleni u πumskim 

upravama, odabrano stablo mora izgledati 

tako da mu oko 40% Ëini kroπnja, a 

deblo oko 60%. Odabir stabla (bonitiranje) 

obavlja se tijekom mirovanja vegetacije, 

kako bi se mogla nesmetano izvrπiti 

terenska izmjera. Navedene izmjere 

na terenu te izradbu rekapitulacije obavlja 

revirnik πumarije. Kompletni materijali 

πalju se Direkciji koja ih prosljeappleuje 

ovlaπtenoj struËnoj sluæbi u ©umarskome 

institutu, sa zahtjevom za kolaudaciju 

obavljenih poslova. Ta sluæba izdaje propisani 

dokument o obavljenim radovima 

i dostavlja ga Hrvatskim πumama, 

odakle se prosljeappleuje Ministarstvu poljoprivrede 

i πumarstva sa zahtjevom za upis 

u Upisnik sjemenskih sastojina. Upisom 

prestaju vrijediti propisi iz osnove gospodarenja 

za spomenutu sastojinu i za 

nju se donosi posebni Program gospodarenja 

(πto je glavna tema ovoga skupa) 

i osniva novi ureappleajni razred - sjemenske 

sastojine. 

Sjemenske sastojine 

- Program za novu sjemensku sastojinu 

izraappleuje ©umarski institut Jastrebarsko, 

vrijedi deset godina, a nakon toga 

obavlja se revizija - istaknuo je dr. Poπtenjak. 

Terenski poslovi pri reviziji obavljaju 

se za mirovanja vegetacije, jer je 

tada moguÊnost opaæanja prostornog rasporeda 

kroπanja mnogo veÊa. Vaæno je 

iz sastojine ukloniti sva negativna stabla, 

kroz dvije do tri doznake. Za plodonoπenje 

je vrlo bitno praÊenje zdravstvenog 

stanja sjemena. Provjeru o procjeni 

uroda i skupljanju sjemena obavlja suradnik 

iz uprave πuma, te dostavlja πumarskoj 

inspekciji u æupaniji kako bi mogla 

nadzirati postupak plodonoπenja. 

Skupljanje sjemena obavlja institucija koja 

ima za to obuËene osobe i ta je faza 

ujedno i najodgovornija u πumarskome 

sjemenarstvu, jer je u pitanju podrijetlo 

sjemena. Pri skupljanju πumskog sjemena 

moramo paziti na to gdje obavljamo 

te poslove, kada, na koji naËin i tko ih 

obavlja, te tko ih nadzire. Sjeme treba 

skupljati u sjemenskim objektima, kada 

je dozrelo, kaæe dr Poπtenjak. Bitna je 

kakvoÊa i koliËina skupljenoga sjemena. 

Pri skladiπtenju valja voditi raËuna da sjeme 

πto manje izgubi na kakvoÊi. Pravilno 

upotrijebljeno πumsko sjeme Ëvrsto 

je jamstvo da Êe buduÊa sastojina koja 

se podigne u cijelosti naslijediti pozitivne 

osobine matiËne sastojine u kojoj je 

skupljeno. 

KakvoÊa sjemena 

Mr. Marija GradeËki istaknula je da je 

u danaπnjim vrlo sloæenim ekoloπkim prilikama 

i poremeÊenoj strukturi sastojina, 

bitan Ëimbenik poznavanje kakvoÊe sjemena 

prije uporabe. To podrazumijeva 

genetiËku ËistoÊu sjemena, klijavost, 

©to se tiËe genetiËke ËistoÊe, 

razlikujemo normalno i 

selekcionirano πumsko sjeme. 

Normalno πumsko sjeme skuplja se 

u priznatim i izabranim sjemenskim 

sastojinama, dok se selekcionirano 

πumsko sjeme skuplja u 

sjemenskim plantaæama 

6 


HRVATSKE ©UME

KLONSKE SJEMENSKE PLANTAÆE LUÆNJAKA 

Priznata sjemenska sastojina Loæe 

Sudionici skupa u πumskom 

predjelu Loæe 

Sada se veÊ sa sigurnoπÊu moæe 

govoriti kako su klonske sjemenske 

plantaæe hrasta luænjaka 

postale naπa stvarnost. 

PoËetkom devedesetih godina proπlog 

stoljeÊa akademik Mirko VidakoviÊ s puno 

je entuzijazma, unatoË podsmijehu i 

izraæenim sumnjama nekih svojih kolezdravstveno 

stanje, vlaænost i fiziËko 

svojstvo sjemena. U Hrvatskoj se ispitivanje 

kakvoÊe sjemena obavlja u ©umarskome 

institutu, u laboratoriju Odjela za 

oplemenjivanje i πumsko sjemenarstvo. 

- ©to se tiËe genetiËke ËistoÊe, razlikujemo 

normalno i selekcionirano πumsko 

sjeme. Normalno πumsko sjeme skuplja 

se u priznatim i izabranim sjemenskim 

sastojinama, dok se selekcionirano πumsko 

sjeme skuplja u sjemenskim plantaæama. 

Za odreappleivanje elemenata kakvo- 

Êe sjemena upotrebljavaju se standardizirane 

procedure, koje su propisane zakonskim 

propisima. Zakonski se propisi 

po potrebi ispravljaju i dopunjavaju novim 

struËnim postignuÊima. Ispitivanje 

kakvoÊe sjemena obavlja se na prosjeËnim 

uzorcima, a naËin uzimanja uzoraka 

toËno je odreappleen. Ako ispitano sjeme 

zadovoljava odgovarajuÊe norme glede 

klijavosti i ËistoÊe, ovlaπtena ustanova 

izdaje certifikat, a ako ne, izdaje nalaz o 

rezultatima analize. U razdoblju od 

1959., kada je osnovan Zavod za kontrolu 

πumskog sjemena sa sjediπtem u Rijeci, 

do 1998. godine ispitano je u laboratoriju 

Odjela za oplemenjivanje i πumsko 

sjemenarstvo u ©umarskome institutu 

Jastrebarsko 5560 prosjeËnih uzoraka 

sjemena za potrebe πumske operative 

- rekla je mr. GradeËki. 

Nakon teoretskog dijela, sudionici 

skupa posjetili su ©umariju Otok, gdje 

su pogledali klonsku sjemensku plantaæu 

hrasta luænjaka Loæe. 

Orezivanje pneumatskim 

πkarama i motornom pilom 

debljih grana i u kroπnji starijih 

stabala - dipl. ing. Stjepan 

NikoliÊ iz vinkovaËke Uprave 

VoÊarska 

rezidba hrastova 

podmlatka 

Sjemenska plantaæa luænjaka u Naπicama, osnovana 1990. 

godine, veÊ daje dobar urod. PokuπavajuÊi poveÊati urod i 

kvalitetu, πumarski znanstvenici eksperimentiraju s novim 

naËinom orezivanja hrastovih stabala na plantaæi 

ga, otpoËeo sadnju kloniranih sadnica 

hrasta luænjaka, proizvedenih kloniranjem 

poznatih plus stabala iz plantaænih 

hrastovih sastojina na podruËju 

U©P-a Naπice, u rasadniku Zoljan. ZahvaljuÊi 

tomu, danas moæemo govoriti 

o solidnoj i redovitoj proizvodnji æira 

na tim prvim kloniranim stablima. 

Piπe: 

Antun Zlatko 

LonËariÊ 

Foto: 

A. Z. LonËariÊ 



7

je bio 150 kg i tako redom gotovo svake 

godine. Proπle godine, primjerice, 

urod je iznosio viπe od 223 kg. A tijekom 

svih ovih godina do proπle godine, 

urod æira iznosio je 1212 kg i 

proizveli smo viπe od 119 tisuÊa sadnica 

koje smo unijeli u sjemensku 

plantaæu Kosovac na podruËju ©umarije 

Orahovica, te na dvije lokacije 

terenskih eksperimenata u gospodarskim 

jedinicama Slatinske nizinske 

πume i Krndija naπiËka, radi ustanovljivanja 

genetske kvalitete plus stabala 

- prisjeÊa se Podnar. 

- Svih tih godina redovito evidentiramo 

sav urod sa svih 40 klonova, pa 

smo tako tijekom ovih deset godina toËno 

utvrdili kako klonovi koje smo ozna- 

Ëili brojevima 2, 6 i 12 daju najveÊi 

urod gotovo iz godine u godinu, dok 

su drugi gotovo nerodni, πto nas upu- 

Êuje na daljnje kloniranje pozitivnih 

stabala - govori dipl. ing. Josip JugoviÊ, 

struËni suradnik koji se u svome 

poslu posvetio upravo sjemenskim 

plantaæama. 

Ovih dana pratili smo i jedan posve 

voÊarski zahvat na stablima hrasta luænjaka 

u sjemenskim klonskim plantaæama. 

Naime, prof. dr. Nikola PaviËiÊ, 

priznati voÊarski struËnjak s 

Agronomskog fakulteta u Zagrebu, 

odræao je pokazne terenske vjeæbe 

zimskog orezivanja hrastovih mladih 

stabala, za πumarske struËnjake iz 

uprava Naπice, Vinkovci, Poæega i Bjelovar. 

Na tom objektu u πumskom predjelu 

Kosovac na viπe od 15 ha sjemenska 

je plantaæa osnovana 1966. 

godine, na kojoj je do sada zasaappleeno 

oko 1500 sadnica. 

Ovako se pravilno reæu vrhovi kroπnje 

- prof. dr. N. PaviËiÊ 

MatiËnjak sjemenske plantaæe luænjaka u rasadniku 

“GajiÊ” u Zoljanu (12 godina), na prvi pogled izgleda 

kao suvremeni voÊnjak 

Hrast luænjak naπa je najvrjednija 

vrsta πumskog drveÊa, a neredoviti urodi 

æira, poveÊano suπenje pojedinaËnih 

stabala i u skupinama, te sanacija 

takvih sastojina iziskuju sve veÊu rasadniËarsku 

proizvodnju sadnica hrasta 

luænjaka, koja je limitirana veÊ spominjanim 

Ëinjenicama i u naπim stoljetnim 

sjemenskim sastojinama. 

- Kako bi osigurali koliko-toliko 

ravnomjernu proizvodnju i ispunjenje 

sve veÊih potreba za sadnicama, 

prof. dr. Mirko VidakoviÊ pokrenuo 

je ideju o sjemenskim plantaæama 

hrasta luænjaka - govori dipl. ing. 

Vlatko Podnar, voditelj U©P-a Naπice, 

koji je uz akademika pionir ovoga 

novog tehnoloπkog πumarskog posla. 

Za osnivanje sjemenske plantaæe 

odabrali smo 40 fenotipski najboljih 

plus stabla tijekom 1989. godine u 

naπim sjemenskim sastojinama starijima 

od 80 godina. S njih smo prije 

poËetka vegetacije skinuli plemke koje 

smo poslije oæilili, te smo od njih 

otpoËeli formiranje matiËnjaka eksperimentalne 

sjemenske 1990. godine. 

Tako smo veÊ 1993. godine dobili 

neπto do tada nezamislivo; prvi 

urod æira oko 12 kg. A veÊ 1995. urod 

Dosad nepoznati zahvati 

Istina, veÊ je proπle zime prof. dr. 

PaviËiÊ posjetio taj objekt i “stidljivo” 

obavio prvo u povijesti u nas orezivanje 

hrastovih stabala: - Moram vam 

priznati kako sam i sam iznenaappleen 

ovime πto danas vidim ovdje. Ova 

mlada stabla hrasta luænjaka veoma 

su dobro reagirala na lanjski rez, a nadam 

se kako Êemo svi biti iznenaappleeni 

iduÊih godina, kada poslije sadaπnjega 

zimskog orezivanja vidimo rezultate, 

puno rodnih grana na kojima bi trebali 

visjeti æirevi u grozdovima. Vidite 

- pokazuje mlade granËice prof. PaviËiÊ 

- kako je veÊ prve godine nakon 

blagog rezanja izniklo mnogo rodnih 

granËica, pa moram priznati da me je 

8 


HRVATSKE ©UME

poæari 

hrast iznenadio. Pa to je moderan 

voÊnjak! - uskliknuo je u jednom trenutku. 

OpÊe je poznato da svako jaËe 

orezivanje voÊaka izaziva jaki vegetativni 

rast kroπnje, a kod hrasta se pojavio 

snaæan generativni rast granËica 

s brojnim rodnim pupovima, πto mora, 

ne bude li nekih vremenskih nepogoda, 

prije svega jakih mrazeva u 

fazi cvatnje hrasta, donijeti i dobar 

urod æira. ObjaπnjavajuÊi πumarima 

tehniku i pravila orezivanja voÊnih stabala, 

dr. PaviËiÊ je istaknuo kako nema 

velike razlike u tehnici orezivanja 

i hrastovih stabala. Princip πto viπe 

svjetla i sunca unutar kroπnje, mora 

se primijeniti i na hrast luænjak. I na 

hrastu najviπe rodnih pupova ima na 

jednogodiπnjim izbojima, ali letorati 

ili vodopije nisu poæeljni ni kod hrasta. 

Stoga ih valja uklanjati poËetkom 

ljeta, ali ne rezanjem veÊ trganjem iz 

baze na stablu. Vodopije su agresivne 

i s njima treba biti oprezan, ako ih 

ne æelimo pretvoriti u rodne grane. 

Dok se obavljala zimska rezidba 

hrastovih stabala, prof. dr. Boris Hraπovec, 

sa ©umarskoga fakulteta u Zagrebu, 

obavio je i zdravstveni pregled 

toga objekta te utvrdio kako je zdravstveno 

stanje vrlo dobro i nema ve- 

Êeg napada pojedinih hrastovih πteto- 

Ëinja, æirotoËa i ljeskotoËa, te drugih. 

Stoga je dovoljno redovito zimsko 

prskanje bijelim uljem prije pupanja, 

te poslije rubigan za pepelnicu. 

Ovu zanimljivu terensku nastavu pratio 

je i prof. dr. Davorin Kajba sa ©umarskoga 

fakulteta u Zagrebu, 

istaknuvπi kako je veÊ danas suvremena 

agrotehnika prodrla i u naπe hrastove 

plantaæe, poput modernih voÊnih nasada, 

gdje se svake godine vade nerodna 

stabla, zamjenjuju i dopunjuju novima 

veÊ dokazanim u rodu klonovima, 

u ovih 12 uspjeπnih godina sjemenskih 

plantaæa. To nas sve ohrabruje za nove 

Ova mlada stabla hrasta 

luænjaka dobro su reagirala 

na lanjski rez, i svi Êe biti 

iznenaappleeni kada poslije 

sadaπnjega zimskog 

orezivanja vidimo rezultate, 

puno rodnih grana na kojima 

bi iduÊih godina trebali visjeti 

æirevi u grozdovima 

izazove, za nove kulture i nasade, pa 

veÊ kreÊemo sa πumskom treπnjom, 

poljskim jasenom i nekim drugim vrstama 

na ostalim dijelovima Hrvatskih πuma, 

istiËe prof. Kajba. 

PRIPREME ZA PROTUPOÆARNU SEZONU 2004. 

Opoæarena povrπina na Podkilavcu 

Sanira se poæariπte 

na Podkilavcu 

Sanacijom lanjskog poæariπta na GrobniπÊini, u delniËkoj su 

Upravi πuma zapravo poËeli s aktivnostima uoËi ovogodiπnje 

protupoæarne sezone. Ukupna πteta od lanjskog poæara znatno je 

veÊa od procijenjenih 7 milijuna kuna, jer veliko je pitanje hoÊe 

li se moÊi obnoviti autohtona borova πuma na povrπini od 50 ha 

Nakon poæara koji je poËetkom 

kolovoza proπle godine izbio 

na podruËju GrobniπÊine u 

πumskome predjelu Podkilavcu 

i koji je okvalificiran kao najveÊi 

na podruËju Primorsko-goranske æupanije 

u 2003., u delniËkoj su Upravi πuma 

poËeli sanaciju opoæarenih povrπina, 

sjeËu oπteÊenih stabala i ËiπÊenje 

terena. 

- U poæaru je izgorjelo 175 ha, 120 

ha borove πume i 50 ha autohtonih sastojina 

- podsjeÊa upravitelj rijeËke πumarije 

Dean ©vob. - S radovima idemo 

postupno, kako bi se izbjegle posljedice 

otvaranja prevelikog kompleksa, 

odnosno izbjegao negativan utjecaj 

vjetra i kiπe koji bi uzrokovali ispiranje 

tla i ogoljavanje staniπta. Radovi 

su poËeli u prosincu proπle godine, na 

povrπini od 45 ha. Do sada su sjekaËi 

πumarija Rijeka, Mrkopalj, Gerovo, 

Delnice i Fuæine na terenima proveli 

oko 800 radnih dana, a dnevno ih je 

katkad bilo i Ëetrdesetak. 

Kako su tereni iznimno strmi, sjeËu, 

a joπ viπe izvlaËenje drvnih sortimenata 

teπko je i opasno obavljati i zato je 

dinamika radova neπto sporija i skuplja. 

U delniËkoj Upravi raËunaju da bi 

radovi na tih 45 ha trebali biti okonËani 

do sredine oæujka. Ostatak opoæarene 

povrπine nastojat Êe se sanirati u 

sljedeÊe dvije godine. Dio drvnih sortimenata 

koji su joπ u relativno dobrom 

stanju bit Êe prodani DrvenjaËi u Fuæinama. 

©teta 7 milijuna kuna 

Financijski, πtete od poæara procijenjene 

su na 7 milijuna kuna, no one su 

ukupno znatno veÊe. Za obnovu sastojina 

na tim prostorima trebat Êe viπe od 

trideset godina. Teπko Êe se obnoviti autohotna 

borova πuma kakva je ovdje 

rasla prije poæara i bila pravi raritet koji 

su prirodoslovci prepoznali joπ prije 

pedesetak godina. 

- HoÊe li se πuma obnoviti prirodnim 

putem, iz sjemena ili puπtenih panjeva, 

ili Êe trebati “pomoÊ” πumara, 

vidjet Êe se u proljeÊe. Zbog kamenitog 

i nepristupaËnog terena ne dolazi 

u obzir klasiËno poπumljavanje, veÊ 

sjetva na krpice - govori ing. ©vob. 

Piπe: 

Vesna Pleπe 

Foto: 

B. Pleπe 



9

znanost 

NA TRAGU DVAJU PISAMA HRVATSKE AKADEMIJE 

ZNANOSTI I UMJETNOSTI 

Sposobne ljude 

koje imamo treba 

Osoblje ©umarije s upraviteljem 

Deanom ©vobom 

bolje koristiti... 

Kako s proljeÊem dolazi vrijeme veÊe 

ugroæenosti od izbijanja poæara na ovim 

terenima, ©umarija Êe ponovno krenuti 

s protupoæarnim aktivnostima. Jedna od 

njih upozorenja su putem medija na opasnosti 

od poæara. U vrijeme poveÊane 

opasnosti, radnici ©umarije deæuraju 24 

sata dnevno, zajedno s lokalnim vatrogasnim 

druπtvima. 

Ove godine, bar zasad, ovdje nije evidentiran 

ni jedan poæar, a proπle, uz veÊ 

spomenuti na Podkilavcu, imali su i jedan 

manji na Hreljinu kada je izgorjelo 

oko Ëetiri ha πume - kaæe ©vob. 

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obratila se hrvatskoj 

javnosti s dva teksta: Deklaracija o znanju i Hrvatska 

temeljena na znanju. ©to se iz tih pisama moæe iπËitati 

primjenjivo na Hrvatske πume 

Æelja je HAZU da tim obra- 

Êanjima zazvone na uzbunu, 

πto dræe svojom duænoπÊu, 

zbog stanja u kojem je hrvatsko 

druπtvo s obzirom na znanje i njegovu 

primjenu u razvitku, i upute na 

perspektivu. S obzirom na vaænost teme, 

izdvojio bih neke stavove akademika 

o gospodarstvu stoga πto 

mislim da bi se u postupku (re)organizacije 

ili restrukturiranja Hrvatskih 

πuma d.o.o. trebalo dræati glavnih 

smjernica i provedbeno ih razraditi 

æelimo li se razvijati i profitabilno poslovati. 

Akademici su analizirali danaπnji 

poloæaj Hrvatske te ga ocijenili 

kritiËnim. Kako bi se izaπlo iz tog nezavidnog 

stanja, predloæen je niz 

mjera. 

BuduÊi da je znanje glavna proizvodna 

snaga i glavni uvjet uspjeπnosti, 

Deklaracijom je istaknuto: 

• Hrvatska se treba znanjem izvuÊi 

iz kruga slabije razvijenih i sprije- 

Ëiti da se produbi sadaπnja tehnoloπka 

zaostalost 

• U razvoju obrazovanja poboljπati 

kvalitetu nastave 

• U znanstvenom radu poboljπati 

kvalitetu i primijeniti svjetske kriterije 

vrednovanja 

• Staviti teæiπte na primjenu znanja 

• Uvesti i uËvrstiti vladavinu prava 

U druπtvu orijentiranom na privredu 

temeljem znanja kojem znanje postaje 

glavni izvor proizvodnosti rada 

i prvi uvjet uspjeπnosti pojedinaca, 

mijenja se na odgovarajuÊi naËin i 

poloæaj obrazovanja. Obrazovanje 

prestaje biti jedan razmjerno kratak 

odsjeËak u æivotu koji prethodi radnom 

vijeku Ëovjeka. Ono postaje cjelovita 

aktivnost, jedina u stanju 

odræati korak sa πirenjem znanja. 

Znanje proizvodi znanje i Ëitav se 

proces stvaranja znanja, njegove tehnoloπke 

primjene i inovacija ubrzava. 

Zastarijevanje znanja traæi permanentno 

obrazovanje i pojaËava tendenciju 

interdisciplinarnosti. 

Za gospodarstvo je vaæan transfer 

znanja, πto se moæe postiÊi prijenosom 

znanstvenoistraæivaËkih rezultata 

iz domaÊih istraæivaËkih institucija 

ili preoblikovanjem odreappleenih tehnologija 

iz drugih zemalja. Proizvodna 

organizacija, primatelj znanja, 

Mijenja se na odgovarajuÊi naËin i poloæaj obrazovanja. 

Obrazovanje prestaje biti jedan razmjerno kratak odsjeËak u 

æivotu koji prethodi radnom vijeku Ëovjeka. Ono postaje 

cjelovita aktivnost koja je jedina u stanju odræati korak sa 

πirenjem znanja. Znanje proizvodi znanje 

10 


HRVATSKE ©UME

mora imati razraappleeni plan vlastitoga 

razvoja i mora biti u stanju jasno definirati 

problem koji znanost u konkretnom 

sluËaju treba rijeπiti. 

Teæiπte treba staviti na primjenu 

znanja. Ljudima koji su stekli znanje 

valja omoguÊiti da ga i upotrijebe. U 

proizvodnim djelatnostima treba 

osnovati transferne skupine koje bi se 

sustavno brinule o primjeni novih 

znanja, ovladavanjem novim tehnologijama 

i njihovim poboljπanjem u 

skladu sa spoznajom da je neprestana 

inovacija temeljni uvjet gospodarske 

i svake druge uspjeπnosti i konkurentnosti 

na svjetskom træiπtu. 

Sve poËinje od toga da sposobne 

ljude koje imamo bolje koristimo, da 

mlade bolje motiviramo, i to istodobno 

na svim kljuËnim sektorima u znanosti 

i tehniËkom novatorstvu, u gospodarskom 

menadæmentu i u dræavnom 

upravljanju. Zatim da u svemu 

ce u dijelu koji se odnosi na gospodarstvo, 

u mnogoËemu se moæe odnositi 

i na stanje u Hrvatskim πumama 

i stoga ne dvojim da bismo trebali 

prihvatiti stavove i preporuke 

cijenjenih akademika. 

No to ne znaËi da se u tom smislu u 

H©-u nije niπta poduzimalo. Podsjetio 

bih da se u ovome trenutku na poslijediplomskim 

i struËnim studijima, 

uz rad, obrazuje 100 radnika, iz humanitarnih 

pobuda stipendiramo 144 

uËenika i studenta, osmorici najboljih 

studenata ©umarskog fakulteta dodjeljujemo 

stipendije, u dva smo navrata 

organizirali osnovno osposobljavanje 

rukovoditelja za menadæment, sufinanciranjem 

potiËemo uËenje stranih 

jezika, organiziramo struËne seminare, 

u proces zavrπetka osnovnog obrazovanja 

ukljuËili smo 160 proizvodnih 

radnika. 

Ono πto se uoËava kao problem, nedovoljno je koriπtenje 

ljudskih potencijala u H©-u. Imamo velik broj 

visokoobrazovanih radnika (1390), od kojih je gotovo 70 

magistara i doktora znanosti 

Ono πto se uoËava kao problem, 

nerijeπeno ili loπe uËinjeno, nedovoljno 

je koriπtenje ljudskih potencijala 

u Hrvatskim πumama. Imamo velik 

broj visokoobrazovanih radnika 

(1390), od kojih je gotovo 70 magistara 

i doktora znanosti. Njihov je doprinos, 

prema istraæivanju provedenom 

s ciljem da se zabiljeæe sva primijenjena 

unapreappleenja i racionalizacije 

u razdoblju 1991. - 2002., veopostupamo 

s paænjom dobroga gospodara, 

Ëuvamo svaki proizvodni 

kapacitet. Kompetentnost bi trebala 

postati glavnim mjerilom u odabiru 

ljudi i u ocjeni prijedloga, u druπtvu 

koje uËi, a ne ponavlja svoje ranije 

pogreπke. 

Ostvarujemo tradicionalno dobru 

suradnju sa ©umarskim fakultetom i 

©umarskim institutom na primijenjenim 

i znanstvenim istraæivanjima i 

sliËno. Za sve te aktivnosti izdvajaju 

se znatna financijska sredstva. 

ma nizak. Malen je broj kreativnih 

rjeπenja i poboljπanja, odnosno transfera 

znanja. Ono πto se unapreappleuje 

viπe je rezultat intrinziËnih motiva njihovih 

autora nego kreativne klime u 

Druπtvu. 

Poticanje kreativnih rjeπenja, unapreappleenja 

i racionalizacija nije ugraappleeno 

u sustav plaÊanja, nagraappleivanja 

i motiviranja. Odabir za prijam, razvoj, 

napredovanje kadrova ne temelji 

se na objektivnim, znanstvenim 

metodama niti su rezultati rada, doprinosi 

pojedinaca iskljuËivi pri odabiru. 

Poticanje stvaralaπtva, unatoË 

Pravilniku o inovacijama, nije saæivjelo. 

Na ulaganja u obrazovanje ne gleda 

se kao na investicije koje moraju 

poluËiti, ili utjecati na bilo koji oblik 

efikasnosti. »ini se kako se zadovoljavamo 

time da imamo visokoobrazovane 

radnike i ne pokuπavajuÊi sustavno 

materijalizirati njihovo znanje. 

Nemamo jasnu i svima poznatu 

politiku i kriterije napredovanja niti 

kriterije nagraappleivanja. PlaÊe se temelje 

na broju bodova, bez ocjena o uspjeπnosti, 

πto onda vuËe prema uravnilovci 

i djeluje demotivirajuÊe. 

Vjerujem da se nedostatno borimo 

i potiËemo razne oblike razvojnih istraæivanja. 

UnatoË tomu πto se svake 

godine planira uputiti mlaapplee struËnjake 

na volonterski rad u zemlje razvijenog 

πumarstva, to nismo realizirali. 

Sve u svemu, prostora za znatna 

poboljπanja i unapreappleenja poslovanja 

kroz prizmu i stavove akademi- 

Piπe: 

Branko 

Ranogajec, 

prof. 

StruËnjake zapoπljavati 

u gospodarstvu 

Broj znanstvenika zaposlenih izravno 

u gospodarstvu malen je i stoga je 

potrebno poticati da πto viπe mladih 

struËnjaka najviπeg stupnja obrazovanja 

naapplee mjesto u domaÊim proizvodnim 

organizacijama. Proizvodni 

dio gospodarstva mora shvatiti da 

Êe se za primijenjena i razvojna istraæivanja 

udio iz dræavnog proraËuna 

smanjivati i da glavni financijer 

mora postati gospodarstvo samo. 

Glavni financijer fundamentalnih istraæivanja 

treba biti dræava, a primijenjenih 

i dræava i drugi naruËitelji. Razvojna 

su istraæivanja najskuplja i 

izvode se preteæito u istraæivaËkim institucijama 

u privredi i financira ih 

uglavnom privreda. 

KritiËka analiza HAZU o stanju i 

uporabi znanja u Hrvatskoj, posebi- 

U ovome trenutku na poslijediplomskim i struËnim studijima 

iz Hrvatskih se πuma uz rad obrazuje 100 radnika, 

stipendiraju se iz humanitarnih pobuda 144 uËenika i 

studenta, osmorici najboljih studenata ©umarskog fakulteta 

H© dodjeljuje stipendije 

ka, temeljeno na znanju, imamo dovoljno. 

Primjerenom kadrovskom 

politikom kratkoroËno, bez veÊih 

materijalnih ulaganja, moguÊe je relativno 

brzo poluËiti znatna poboljπanja 

u primjeni znanja kojima raspolaæemo 

i sustavno dugoroËno 

raditi na stjecanju i transferu znanja, 

te stvoriti uvjete da znanje ljudskih 

potencijala H©-a bude generator razvoja. 



11

dan planeta zemlje 

©ume su 

najugroæeniji 

prirodni 

ekosustavi 

Piπe: 

Ivica TomiÊ 

Foto: 

Arhiv 

Posebice je negativno djelovanje oneËiπÊene atmosfere na razvoj 

πume i πumskih ekosustava - velikih pluÊa naπega planeta 

I 

prigodom 

ovogodiπnjeg obiljeæavanja 

Dana planeta Zemlje, 

ekolozi, zaπtitnici i ljubitelji prirode 

πirom svijeta tradicionalno 

Êe 35. put upozoriti svjetsku javnost i 

politiËare na opasnost od sve veÊeg 

oneËiπÊenja okoliπa, koje zvoni na 

uzbunu. Ujedinjeni narodi taj su dan 

prvi put obiljeæili na meappleunarodnoj razini 

1970. godine, sa ciljem da se istakne 

nuænost oËuvanja prirodnih resursa, 

a tomu je prethodio Program o oËuvanju 

Zemlje, pokrenut mjesec dana 

prije. Mnogobrojne organizacije diljem 

svijeta na taj dan æele upozoriti svekoliku 

javnost na zagaappleenost zraka, vode 

i tla, propadanje i uniπtenje staniπta, 

krËenje i paljenje πuma te nestanak biljnih 

i æivotinjskih vrsta. 

Agresivnom 

industrijalizacijom do 

globalnoga zatopljenja 

»injenica je da se razvojem industrije 

uniπtava prirodna ravnoteæa na 

naπemu plavom planetu, koji se od ostalih 

planeta SunËeva sustava razlikuje po 

obilnosti vode i atmosferskim omota- 

Ëem bogatim duπikom, kisikom te raznolikom 

i bogatom florom i faunom. 

Posljednjih stotinjak godina na Zemlji 

se dogaappleaju brze i neprirodne promjene, 

koje negativno utjeËu na njezinu 

PoraæavajuÊe je da industrija SAD-a, 

najbogatije svjetske dræave, πalje u 

atmosferu Ëak 36%, a Rusija 17,4% 

svjetske emisije stakleniËkih plinova 

povrπinu, podzemni svijet i atmosferu, 

u koju se sve viπe ispuπtaju velike koli- 

Ëine razliËitih otrovnih tvari. Ono πto 

posebno zabrinjava jest nestajanje pojedinih 

ekoloπkih sustava, osobito πumskih 

ekoloπkih sustava i moËvara, odnosno 

znatnoga broja biljnih i æivotinjskih 

vrsta. UnatoË Ëinjenici da svake godine 

s naπega planeta nestane 40 tisu- 

Êa poznatih biljnih i æivotinjskih vrsta, 

a prema procjenama biologa, u sljede- 

Êih 30 godina nestat Êe ih joπ 20 posto, 

πto je posljedica negativnoga Ëovjekova 

djelovanja i sve agresivnije industrijalizacije, 

Ëelnici bogatih dræava u borbi 

za profitom ogluπuju se na ozbiljna 

upozorenja znanstvenika. Tako Zemlja 

postaje sve ugroæenija za biljni i æivotinjski 

svijet, ali i za Ëovjeka samog, koji 

na æalost svakodnevno mijenja svoj odnos 

prema prirodi i okoliπu. 

Treba istaknuti kako je industrijskom 

revolucijom, zapoËetom u drugoj polovici 

19. stoljeÊa, drastiËno promijenjen 

odnos ËovjeËanstva i prirode. 

Opravdano se stoga strahuje da bi veÊ 

u bliæoj buduÊnosti razliËite ljudske 

djelatnosti mogle bitno promijeniti temeljne 

uvjete, koji omoguÊuju æivot i 

opstanak. PoraæavajuÊe je da industrija 

SAD-a, najbogatije svjetske dræave, 

πalje u atmosferu Ëak oko 36 posto, a 

Rusija 17,4 posto svjetske emisije stakleniËkih 

plinova. Nakon πto su Amerikanci 

odbacili ratifikaciju protokola 

iz Kyota, to Êe po svemu sudeÊi uËiniti 

i Rusi, a sve radi zaπtite svoga gospodarskog 

razvoja. Tako svjetske velesile 

znatno pridonose globalnom zatopljenju 

kojemu je uzrok uËinak staklenika. 

StakleniËki plinovi u 

stalnom porastu 

Zabrinjava podatak da je danas u atmosferi 

prisutno i do 5000 razliËitih Ëestica, 

koje ne pripadaju dijelu njezina 

prirodnog sastava. RijeË je, primjerice, 

o plinovima i aerosolima, neprirodnim 

Ëesticama Ëiji promjer nije veÊi od stotoga 

dijela milimetra. Stvara se tako njihova 

velika koncentracija u prirodno 

oblikovanom Zemljinom omotaËu, πto 

negativno utjeËe na prirodne ekoloπke 

sustave na naπem planetu: na floru, faunu, 

livade, mora, rijeke, jezera i dr. 

UopÊe, otrovnost navedenih Ëestica 

negativno djeluje na æivi i neæivi svijet, 

s pogubnim i nerijetko nesagledivim 

posljedicama. »ovjek neprestano 

i dalje mijenja ravnoteæu atmosferskih 

plinova, osobito “stakleniËkih”: ugljikova 

dioksida, metana i duπikova dioksida, 

πto moæe presudno utjecati na 

poveÊano globalno zatopljenje. Naime, 

ti su plinovi æivotno vaæni, jer imaju 

funkciju Zemljina omotaËa, bez kojega 

bi povrπina naπega planeta bila 

oko 30 stupnjeva Celzijevih hladnija 

nego πto je danas. Posebno je vaæno 

naglasiti i upozoriti da je, nastavi li se 

12 


HRVATSKE ©UME

U atmosferi je prisutno i do 5000 

razliËitih Ëestica, koje ne pripadaju 

dijelu njezina prirodnog sustava, a 

njihova visoka koncentracija negativno 

utjeËe na biljni i æivotinjski svijet 

pojaËano ispuπtanje πtetnih tvari u atmosferu, 

moguÊe da Êe se razina stakleniËkih 

plinova do 2100. godine trostruko 

poveÊati. 

DrastiËne klimatske 

promjene 

©ume su stalno izloæene negativnom utjecaju “kemijske klime” 

Vrlo je ozbiljan problem, na koji 

struËnjaci upozoravaju, topljenje leda 

na Antartiku, najveÊe od kraja zadnjega 

ledenog doba, prije pribliæno 

12.000 godina. Naime, Antartik je u 

zadnjih pedesetak godina postao topliji 

za 25 Celzijevih stupnjeva, a ukupna 

koliËina leda smanjena je za Ëak 40 

posto. Posljedica je to ozonske rupe nastale 

zbog djelovanja stakleniËkih plinova. 

Znanstvenici smatraju da je 

iznad Antartika oπteÊeno pribliæno 20 

posto ozonskog omotaËa. Zloslutna 

predviappleanja idu tako daleko da se govori 

o tome kako bi kraj ovoga stoljeÊa 

znaËio i nestanak vjeËnoga leda na Antartiku, 

s katastrofalnim posljedicama 

na klimu i okoliπ. Nevjerojatan je znanstveni 

podatak da je zatopljenje u 

proπlome stoljeÊu bilo bræe negoli u posljednjih 

600 godina(!). Svjedoci smo 

drastiËnih klimatskih promjena, a velike 

suπe ugroæavaju cjelokupnu prirodu 

i Ëovjeka. Tako je proπlogodiπnji lipanj 

u Hrvatskoj bio najtopliji u zadnjih 

145 godina(!). Znanstvenim istraæivanjima 

doπlo se do spoznaje da 

je zagaappleivanje hrvatskoga dijela neba 

ponajviπe posljedica ispuπtanja otrovnih 

tvari iz inozemstva, i to iz europskih 

zemalja s razvijenom industrijom. 

Za Hrvatsku je znaËajno da poπtuje 

etiËka pravila u okviru ekoloπke problematike. 

“Kemijska klima” i 

propadanje πuma 

Posebice je negativno djelovanje 

oneËiπÊene atmosfere na razvoj πuma 

i πumskih ekosustava - velikih pluÊa 

Zagaappleenost atmosfere posljedica je sve agresivnije industrijalizacije 

Nevjerojatan je znanstveni podatak da 

je zatopljenje u proπlome stoljeÊu bilo 

bræe negoli u posljednjih 600 godina, a 

proπlogodiπnji lipanj u Hrvatskoj bio je 

najtopliji u zadnjih 145 godina(!) 



13

Neprocjenjiva je imisijska funkcija 

πume, jer se u kroπnjama drveÊa 

nakupljaju lebdeÊe Ëestice, meappleu 

kojima je mnogo razliËitih otrova 

naπega planeta. Znanstvenici tvrde da 

je danaπnje propadanje πuma ponajviπe 

povezano s navedenom “kemijskom 

klimom”, pretpostavljajuÊi da one- 

ËiπÊenje sumpornim i duπiËnim spojevima 

te teπkim kovinama znatno optereÊuju 

naπe πumske ekosustave, smanjujuÊi 

njihovu vitalnost. Nestanak 

πuma negativno bi se odrazio na rijeke, 

koje bi takoappleer nestale ili promijenile 

svoj tok, a do izraæaja bi doπli bujiËnjaci. 

ZnaËajna uloga πuma u zaπtiti 

okoliπa ogleda se u Ëinjenici da one 

ublaæavaju klimatske ekstreme u susjednim 

naseljima i na poljoprivrednim 

povrπinama, a na veÊim podruËjima 

omoguÊuju izmjenu zraka, sprjeËavajuÊi 

pojavu hladnih zraËnih strujanja. 

U ljetnom dijelu godine πume poveÊavaju 

vlaænost zraka, ali i njegovo stru- 

Zemljin omotaË 

janje u viπe slojeve atmosfere. Neprocjenjiva 

je imisijska funkcija πume, jer 

se u kroπnjama drveÊa nakupljaju lebdeÊe 

Ëestice, meappleu kojma je mnogo razliËitih 

otrova. »injenica je da ekoloπka 

vrijednost πuma (proizvodnja kisika, vezanje 

ugljikova(IV)-oksida, osiguranje 

dotoka pitke vode i dr.) viπestruko premaπuje 

njihovu sirovinsku vrijednost. 

Treba naglasiti da su πume svojim pozitivnim 

utjecajem na “uËinak staklenika” 

uvelike ukljuËene u sveopÊu 

zaπtitu biosfere i jedan su od vaænih 

Ëinitelja u borbi za spas Zemlje. 

Planet Zemlja jedini je naπ dom i njegova 

buduÊnost u ovisnosti je o Ëovjeku, 

koji se treba izboriti za spas cjelokupnoga 

æivota i bogate prirodne raznolikosti. 

Homo sapiens mora se nizom 

konkretnih zaπtitnih akcija odluËno 

suprotstaviti zagaappleivanju zraka i vode, 

radioaktivnom zraËenju, pretjeranom 

koriπtenju nenadoknadivih energenata 

i uopÊe svemu πto ga ugroæava, 

jer je to jedini uvjet da se æivot u ovom 

siÊuπnom dijelu beskrajnoga svemira 

ne ugasi. 

©to je 

Piπe: 

Ana Fornaæar 

Foto: 

Arhiv 

Dan planeta Zemlje globalni je 

praznik koji slavi æivot na naπem 

planetu. 

Ovaj datum odreappleen je kako bi ga prihvatio 

Ëitav ljudski rod, na svim kontinentima 

te sve religije, dræave i nacije. 

©to moæe biti viπe prikladno nego prvi 

traËci proljeÊa, kad su noÊ i dan jednaki 

oko cijele kugle zemaljske i srca i misli 

se ujedinjuju zajedno u harmoniji i 

ponovnom dozrijevanju Zemlje 

Prvi Dan planeta Zemlje slavio se 

21. oæujka 1970., a proglaπen je u San 

Franciscu, gradu Svetog Francisa, 

vrhovnog sveca ekologije. Prvi dan proljeÊa 

bio je ujedno i Dan planeta Zemlje, 

πto su poslije prihvatili i Ujedinjeni 

narodi. Dan planeta Zemlje postavljen 

je za sva vremena kao dogaappleaj u godini 

koji produbljuje poπtovanje i brigu 

za naπ planet. 

Potreba da to bude jedinstveni dan, 

a ne bilo koji, pokazala se dobrobitnom 

i pojaËala utjecaj obiljeæavanja 

toga dana. 

Dogaappleaji koji su proizaπli iz Dana 

planeta Zemlje, kao πto su festivali, sajmovi 

i drugi, utjecali su jedni na druge 

i poveÊali svijest i brigu za naπ planet. 

Obiljeæavanje Dana planeta Zemlje 

zapoËelo je u SAD-u 1970., za turbulentne 

ere druπtvenih protesta. Studenti 

su se borili za veÊe druπtvene slobode, 

graappleanska prava i protiv vijetnamskoga 

rata. Problemi zagaappleenja preplavili su 

Ameriku koja nije imala dovoljno 

snaæne zakone da zaπtiti vodu, zrak i 

zemlju. 

Dan planeta Zemlje bila je ideja Ëije 

je vrijeme doπlo. 

Dva Ëovjeka smatraju se pokretaËima 

obiljeæavanja Dana - Gaylor Nelson, 

bivπi guverner i senator, kljuËna 

osoba koja je pokrenula zaπtitu prirode 

na nacionalnoj politiËkoj pozornici, 

i Danis Hayes, studentski voapplea. Nakon 

toga promijenjen je datum obiljeæavanja 

Dana planeta Zemlje na 22. 

travnja, i to zbog praktiËnih razloga ondaπnjih 

Amerikanaca. 

Na konferenciji u Seattleu 1969. G. 

Nelson najavio je da Êe 1970. biti πirom 

zemlje demonstracije za okoliπ. Odgovor 

je bio: telefonski pozivi, brzojavi i 

pisma proπirili su vijest po cijeloj zemlji. 

14 


HRVATSKE ©UME

i od kada se obiljeæava 

Dan planeta Zemlje 

22. travnja obiljeæit Êe se 35. roappleendan Dana planeta Zemlje. 

Izvorno, Dan planeta Zemlje obiljeæavao se na proljetni ekvinocij, 

kada su noÊ i dan jednaki na Sjevernoj i Juænoj polutki. Ovaj se 

dogaappleaj zbiva πirom svijeta, ali lokalno se vrijeme razlikuje zbog 

vremenskih zona. U nekim je sluËajevima na drugom kraju 

Zemlje tek sljedeÊi dan 

Dan planeta odræao se jer je imao 

spontanu potporu veÊine ljudi. Nije bilo 

ni vremena ni sredstava da se organizira 

20 milijuna demonstranata i tisuÊe 

πkola i lokalnih zajednica. 

Æeljelo se probleme okoliπa predstaviti 

javnosti i iskoristiti studentske 

proturatne prosvjede te s ovom ekoloπkom 

problematikom ujediniti demonstracije 

kako bi ta tema doprla do 

politiËara. 

Dan planeta Zemlje postao je javni i 

medijski uspjeh. Svrha mu je bila 

usredotoËiti pozornost ljudi na njihove 

djelatnosti koje uniπtavaju prirodu. 

Nakon obiljeæavanja prvog Dana 

planeta Zemlje doneseni su iznimno 

vaæni zakoni, i to oni koji se odnose 

na Ëisti zrak, sigurnu pitku vodu, zaπtitu 

ugroæenih vrsta i netaknute prirode. 

Prvi je put donesen i Akt upravljanja 

morskom obalom, πto je sve dovelo do 

nastanka Agencije za zaπtitu okoliπa. 

Danas, 30 godina poslije, Dan planeta 

Zemlje u Americi nema snagu koju 

je imao nekad, da utjeËe na javnost 

te potiËe na djelovanje graappleane i politiËare. 

Dva Ëovjeka smatraju se 

pokretaËima obiljeæavanja 

Dana - Gaylor Nelson, bivπi 

guverner i senator, kljuËna 

osoba koja je pokrenula 

zaπtitu prirode na nacionalnoj 

politiËkoj pozornici, i Danis 

Hayes, studentski voapplea 

Mediji danas u SAD-u piπu o tom danu 

i pokrivaju ga uglavnom kroz zabavu. 

Na prvom obiljeæavanju Dana struËnjaci 

su upozorili na ozbiljnu ugroæenost 

planeta Zemlje i neravnoteæu u 

funkcioniranju njezinih prirodnih sustava, 

i to sve zbog Ëovjeka i razvoja 

industrije. 

Promjene 

Od prvog Dana planeta Zemlje, 

pokret za zaπtitu okoliπa znatno se 

transformirao, od velike i brojne graappleanske 

inicijative ljudi koji nisu ni 

struËnjaci ni politiËari - u profesionalnu 

organizaciju koja zastupa 

odreappleeni interes. Takve skupine zapoπljavaju 

malu vojsku znanstvenika, 

lobista, pravnika i osoba za odnose s 

javnoπÊu. 

Skupine koje se zalaæu za zaπtitu 

okoliπa uglavnom financiraju dobrostojeÊe 

neprofitne fondacije (njihove 

kampanje i projekte), dok Ëlanovi i njihov 

novac ovdje imaju neznatnu 

ulogu. 

Godine 1997. neprofitne fondacije 

donirale su oko 500 milijuna dolara 

ekoloπkim organizacijama. 

Neke takve skupine postale su ekstremne, 

kao Earth First!, radikalna skupina 

koja provodi graappleansku neposluπnost 

i Ëiji su Ëlanovi pokretaËi 

izravnih akcija, kako bi se doπlo do rezultata. 

Ne tako radikalnu Earth Liberation 

Front (ELF), koja je nastala 1992. 

odvojivπi se od Earth First!, FBI je ozna- 

Ëio kao “jednu od domaÊih teroristiËkih 

grupa”. 

ELF je odgovorna za 40 milijuna dolara 

πtete od 1997. godine. 

(nastavak sa str. 5) 

Lonjsko polje 

Predavanja o navedenoj problematici 

odræali su voditelji Odjela za ureappleivanje 

i ekologiju πuma iz Direkcije, 

ureappleivaËi iz zagrebaËke, sisaËke i 

novogradiπke podruænice Hrvatskih 

πuma, znanstvenici sa ©umarskoga fakulteta 

te predstavnici Parka. Predloæena 

je suradnja πumarske struke 

i zaπtite prirode u popravljanju 

utvrappleenoga stanja provoappleenjem odreappleenih 

aktivnosti gospodarenja i zaπtite, 

uz cjelovit pregled πumskoga ekosustava, 

a na temelju Zakona o πuma- 

ma i drugih srodnih zakona. One 

obuhvaÊaju, meappleu ostalim, postizanje 

optimalne dobne strukture ovih 

πuma, koja je osnova πumarstva, 

rjeπavanje problema obnove u poplavnim 

sastojinama, istraæivanje i 

predlaganje modela za optimizaciju 

vodnoga reæima, razradu standarda i 

pravila za ispaπu stoke na πumskim 

povrπinama, izradu standarda o ekoloπki 

prihvatljivom broju divljaËi u 

πumskim ekosustavima. Potrebna je 

suradnja pri izradi projekata ekoloπki 

prihvatljivog otvaranja πuma πumskim 

prometnicama. Takoappleer bi se istraæile 

ekoloπki prihvatljive metode za iskorjenjivanje 

ËivitnjaËe iz nizinskih 

πuma te izradio zajedniËki projekt revitalizacije 

nizinskoga brijesta. 

Poslije predavanja provedena je detaljna 

rasprava te odreappleeno osmero- 

Ëlano povjerenstvo koje Êe naËiniti 

zakljuËke s ovoga skupa. Oni Êe biti 

temelj zaπtite prirode, ureappleivanja 

πuma i zaπtite voda na ovom jedinstvenome 

prirodnom zaπtiÊenom prostoru. 

Saæeci predavanja i rasprave bit 

Êe tiskani u dvojeziËnom biltenu, a Ëasopis 

Hrvatske πume objavit Êe ih u 

sljedeÊim brojevima. 



15

zaπtiÊena priroda 

PARK PRIRODE VRANSKO JEZERO 

U ornitoloπkom rezervatu Vransk 

Iza jezera - more 

Ptice, ptice... 

Blistavi ibisi 

Vransko jezero jedinstveni je 

prirodni fenomen uz morsku 

obalu izmeappleu Pirovca i 

Pakoπtana. U okviru jezera je i 

300 ha posebnoga ornitoloπkog 

rezervata, u kojem je 

zimovaliπte pronaπlo oko 140 

tisuÊa ptica. No tu su i problemi 

Parka prirode s dijelom 

okolnog stanovniπtva, koji su 

rezultirali podmetanjem poæara 

i uniπtenjem staniπta mnogih 

ptica 

Unizu prirodnih ljepota i posebnosti 

kojima obiluje 

Hrvatska, u mediteranskome 

dijelu posebno mjesto pripada 

Parku prirode Vransko jezero. Smjeπteno 

je uz samu jadransku obalu, izmeappleu 

Pirovca i Pakoπtana, na pola puta 

izmeappleu veÊih turistiËkih odrediπta Zadra 

i ©ibenika. Uz prirodno jezero tu je 

i jedna veÊa moËvara. Na relativno 

malenoj povrπini Parka prirode, 57 km 2 , 

nalazimo iznimnu bioloπku i krajobraznu 

raznolikost, te do sada nedovoljno 

otkrivenu kulturno-povijesnu baπtinu. 

Parkom prirode proglaπeno je 21. srpnja 

1999. 

Samo jezero povrπine je 30,2 km 2 , duæine 

13,6 km i πirine 1,4 do 3,4 km, dubine 

do Ëetiri metra, i rijetka je kraπka 

kriptodepresija. Voda u jezeru ispunjena 

je blago zaslanjenom vodom, zahvaljujuÊi 

bogatim izvorima u Vranskome 

polju, prodoru morske vode iz podru- 

Ëja Biograda, te podzemnim propustima 

kroz vapnenaËki greben u predjelu 

Modravice. Za suπnih godina i niskih 

vodostaja u jezeru se dogaappleaju prodori 

morske vode i kroz kanal Prosika izgraappleen 

u 18. stoljeÊu, kojim je jezero spojeno 

s morem u duæini od 800 metara. 

U jezeru æive autohtone vrste riba - 

jegulja, gavun, lubin, cipal dugaπ, cipal 

zlatac, ali i unijete vrste - som, πtuka, 

crvenperka, babuπka, πaran. Kako se jezero 

proteæe paralelno u duæinu s morskom 

obalom u smjeru sjeverozapadjugoistok, 

odijeljeno je od mora πirokim 

vapnenaËkim grebenom Ëija je najviπa 

nadmorska visina 113 metara. Sjevernim 

dijelom Parka prirode dominira 

gusta makija, teπko prohodna, koja se 

proteæe sve do dijela jezera obraslog πaπem 

i trskom. Juæna obala jezera pristupaËnija 

je, obrasla je πumom alepskog 

16 


HRVATSKE ©UME

og jezera zimuje 140 tisuÊa ptica! 

bora i pinjola, maslinicima i vinogradima 

ograappleenim suhozidovima. 

Posebni ornitoloπki 

rezervat 

Park prirode prepoznatljiv je po posebnom 

ornitoloπkom rezervatu koji se 

nalazi na sjeverozapadnom rubu jezera, 

u zoni intenzivnih poplava. Ornitoloπki, 

jedno je od najvaænijih podru- 

Ëja Hrvatske, a 1983. uvrπteno je na 

listu vaænih ornitoloπkih podruËja Europe. 

Uskoro se oËekuje i uvrπtenje na 

Ramsarski popis moËvara od meappleunarodne 

vaænosti. Povrπina rezervata je 

300 ha, a u trπËacima posjetitelji mogu 

doæivjeti nezaboravno iskustvo promatrajuÊi 

ptice u letu, ali i njihovo 

gnijeæappleenje. To je odmoriπte i zimovaliπte 

mnogih vrsta ptica vodarica, kojih 

na zimovanje dolazi i do 140.000. 

Zabiljeæeno je 226 vrsta ptica, od kojih 

102 vrste gnjezdarica. Meappleu njima 

nalaze se Ëetiri vrste ugroæene na europskoj 

i sedam na nacionalnoj razini. 

Ove godine u rezervatu je bilo na 

zimovanju oko 100.000 ptica, najviπe 

liski, brkatih sjenica, moËvarnih strnadica, 

a posebno su iznenaappleenje sive guske, 

koje drugu godinu zaredom odabiru 

to podruËje za svoje zimovaliπte, 

istiËe Vlatka DumboviÊ, struËna suradnica 

u Parku prirode. 

Velike πtete od poæara 

Zbog katastrofalnog poæara koji je 

izbio poËetkom prosinca proπle godine, 

a koji je po svim pokazateljima 

podmetnut, nastale su πtete velikih razmjera. 

Djelatnici i suradnici Zavoda 

za ornitologiju HAZU obiπli su sredinom 

prosinca 2003. teren kako bi 

utvrdili stanje ornitofaune i staniπta 

poslije poæara. Konstatirano je da je 

od ukupne povrπine pod trskom unutar 

Parka prirode preostalo samo 15 

posto, dok je 85 posto trπËaka izgorjelo. 

Stradalo je oko 200 do 300 sitnijih 

ptica. Poslije poæara jezero je napustilo 

oko 16.000 ptica vodarica, 

najviπe lisaka. U preostalim zelenim 

trπËacima nema dovoljno hrane pa 

Êe neke ptice uginuti od gladi, dok 

Êe druge stradati od grabeæljivaca 

zbog nedostatka zaklona, a neke Êe 

postati plijenom lovaca u okolnim podruËjima. 

DugoroËno gledano, za ptice i njihova 

staniπta posljedice su katastrofalne. 

Najgori oblik πteta moæe rezultirati 

izumiranjem pojedinih vrsta ptica na 

tome podruËju, jer su u pitanju populacije 

nekih vrsta ptica jedino zastupljenih 

u Dalmaciji. Procjenjuje se da 

je paljenjem trπËaka nastala πteta na 

pribliæno 18 vrsta ptica. ©tete Êe nastati 

i na drugim vrstama, no bit Êe neπto 

manjih razmjera. Osim ptica, πtete su i 

na raznim vrstama kukaca, gmazova i 

malih sisavaca, ali i na samome tlu, a 

tamo gdje je izgorjelo korijenje 

pojavljuje se erozija tla. UzimajuÊi u 

obzir πtete koje je poæar veÊ prouzro- 

Ëio, ali i one koje Êe tek uslijediti, struËnjaci 

Ornitoloπkog zavoda, na osnovi 

odπtetnog cjenika Zakona o zaπtiti prirode, 

izraËunali su πtetu, koja je procijenjena 

na oko 12 milijuna kuna. 

Za revitalizaciju ekoloπkog sustava 

ornitoloπkog rezervata u Parku prirode 

Vransko jezero trebat Êe πest do 

sedam godina, ali uz pretpostavku da 

Piπe: 

V. Pleπe 

Foto: 

B. Pleπe 

i arhiv Parka 

prirode 

Poslije katastrofalnog poæara 

Ovo je odmoriπte i zimovaliπte oko 

140 tisuÊa ptica vodarica. 

Zabiljeæeno je 226 vrsta ptica, od 

kojih 102 vrste gnjezdarica. Meappleu 

njima nalaze se Ëetiri vrste 

ugroæene na europskoj i sedam na 

nacionalnoj razini 



17

ubuduÊe ne dolazi do sliËnih katastrofa. 

- Kako bi ublaæili posljedice tragedije, 

ornitolozi su predloæili postavljanje 

pedesetak platformi u ornitoloπkom 

rezervatu kao “tvrdu” podlogu 

za gnijeæappleenje ptica u mladoj savitljivoj 

trsci. To se posebice odnosi na 

vrste koje su zaπtitni znak rezervata, 

Ëaplje dangube i mlade vrance koji se 

zajedno gnijezde - istiËe ing. DumboviÊ. 

U tijeku je i akcija spaπavanja tih 

dviju vrsta ptica, koja se provodi uz 

pomoÊ Ornitoloπkog druπtva iz Zagreba, 

te financijsku potporu Academy for 

educational sredstvima ameriËke 

agencije za meappleunarodni razvoj, ali i 

Tradicionalna poljoprivreda u parku prirode 

Pogled na jezero i trπËak 

Ostaci MletaËke kule 

sredstvima Splitsko-dalmatinske æupanije 

i vlastitim sredstvima. Platforme 

umjetna gnijezda izradit Êe Uprava πuma 

Podruænica Poæega - govori ing. 

DumboviÊ. Uz platforme izradit Êe ornitoloπku 

postaju i kuÊicu za smjeπtaj 

istraæivaËa, ali i nadzor nad parkom prirode. 

- Uz katastrofe poput poæara, ovo podruËje 

izloæeno je i drugim pritiscima 

odnosno negativnim utjecajima, poput 

intenzivnog poljodjelstva u samom rezervatu, 

ali i okolnim podruËjima, nekontroliranoj 

urbanizaciji, lovu i krivolovu, 

nekontoliranom dolasku turista i 

sliËnom - govori ravnatelj Parka prirode 

Gojko Pintur. Na koji naËin stati na 

kraj tim negativnim pojavama, teπko 

je reÊi jer katkad politika i ljudska 

glupost nadilaze zajedniËki cilj, a to je 

zaπtita prirode i æivota u njoj. 

Povijesni spomenici 

U rimsko doba ovo je bilo i vaæno prometno podruËje, uz koje su 

nicala brojna prenoÊiπta. Kako je jezero bilo granica izmeappleu 

Osmanskoga Carstva i MletaËke Republike, na Babinom πkolju 

smjeπtena je ilirska obrambena gradina i utvrda iz mletaËkog 

doba. Treba spomenuti i stari grad Vranu, u kome se nalazi stari 

templarski hram Dmitra Zvonimira iz 11. stoljeÊa 

Uz bogatstvo flore i faune, u Parku prirode 

nalaze se i brojni spomenici kulture 

koji seæu u vrijeme Ilira i Rimljana. 

Fragmenti rimskih zapisa pronaappleeni na 

trasi rimskog akvedukta potvrappleuju veliku 

gospodarsku aktivnost Rimskoga Carstva 

na ovim podruËjima. Akvedukt impresionira 

tehniËkom savrπenoπÊu rimskih 

graditelja koji su izgradili vodovod 

od Vrane do Zadra. U rimsko doba to je 

bilo i vaæno prometno podruËje, uz koje 

su nicala brojna prenoÊiπta. Kako je jezero 

bilo granica izmeappleu Osmanskoga 

Carstva i MletaËke Republike, na Babinom 

πkolju smjeπtena je ilirska obrambena 

gradina i utvrda iz mletaËkog doba. 

Treba spomenuti i stari grad Vranu u 

kome se nalazi stari templarski hram 

Dmitra Zvonimira iz 11 st. i MaπkoviÊa 

han iz 1655. g., najzapadniji spomenik 

islamske kulture u Europi. U autokampu 

Crkvine nalazi se kasnoromaniËka crkva 

Sv. Marije. Na æalost, veÊina spomenika 

kulture nije ureappleena, ali u suradnji s Ministarstvom 

kulture krenut Êe se s projektima 

obnove i konzervatorskim zahvatima 

na spomenicima. 

Tijekom proπle godine Park prirode 

posjetilo je oko 28.000 posjetitelja, kojima 

se uz ljepotu prirode nudi i 50 km 

biciklistiËkih staza uz jezero, ribolov, 

edukativni programi i razgledavanje parka 

uz struËnog vodiËa, a od ove godine 

i iznajmljivanje Ëamaca i bicikala. U planu 

je i unapreappleenje ekoloπke poljoprivrede, 

ali i drugi programi koji Êe se 

u suradnji sa znanstvenim institucijama 

provoditi na podruËju Parka prirode. 

Ovo podruËje sada je dostupnije 

jer su tijekom proπle godine Hrvatske 

πume kroz gustu makiju probile πumsku 

cestu, kojom se moæe i automobilom 

doÊi do prije nedostupnih terena 

u Parku prirode. 

18 


HRVATSKE ©UME

KAKO VOLJETI I ©UMU 

Medvednica u vaπoj πkoli 

Brojne pouËne staze s 

odmoriπtima, πkola u prirodi, 

rekonstruirana pilana i staza za 

invalidne osobe Bliznec, te 

maketa lugarnice s mlinskim 

kolom u Osnovnoj πkoli Ante 

StarËeviÊa u Dubravi, neke su 

od realiziranih ideja 

pribliæavanja πume i πumarske 

struke graappleanima i posebno 

djeci u πkoli. Sve u æelji da se 

djecu nauËi kako voljeti πumu, 

πto je i cilj projekta Medvednica 

u vaπoj πkoli 

Iz ©umarije Zagreb u posljednjih 

desetak godina neprekidno dolaze 

nove ideje i njihove realizacije u 

otvaranju i pribliæavanju πumarstva 

graappleanima, ponajviπe brojnim izletnicima 

koji svakodnevno posjeÊuju Medvednicu. 

Jer, to su pluÊa naπe metropole 

πto oduvijek privlaËe pozornost 

graappleana Zagreba, ali i ostalih æitelja 

Hrvatske. Iz te simbioze proizaπle su i 

potrebe povezivanja πumarske struke i 

graappleana, prije svega u rekreativnom i 

zdravstvenom druæenju s Medvednicom. 

Tako su u proteklih desetak godina 

nastali brojni edukativno-rekreativni 

programi sa svrhom razvoja i njegovanja 

ljubavi prema prirodi i πumi, pa 

su osmiπljene brojne pouËne staze, organizirane 

πumske πkole na povoljnim 

lokacijama (kao πto su lugarnice Sljeme, 

KraljiËin zdenac i druge). U suradnji 

s djeËjim vrtiÊima i πkolama organizirani 

su brojni posjeti Medvednici i njezinim 

ljepotama, ureappleena su brojna odmoriπta 

i staze na kojima su postavljene 

klupe i stolovi za kraÊi odmor posjetitelja, 

ureappleeni izvori, izgraappleeni mostiÊi 

i prijelazi preko potoka kako bi i udaljeni 

predjeli bili dostupni graappleanstvu i 

izletnicima. 

Velik je uspjeh i rekonstrukcija i ureappleenje 

pilane Bliznec zajedno s lugarnicom 

Bliznec, gdje se danas nalazi sjediπte 

Javne ustanove Park prirode Medvednica, 

te lovaËki dom i mitnica, pa 

su tako spaπeni od propadanja. 

Podignute su πumske BoæiÊne jaslice 

pokraj lugarnice Sljeme, koje su postale 

raritet ne samo u naπoj zemlji, veÊ 

i u Europi, jer svojom osebujnim izgledom 

i ljepotom figura u prirodnoj 

veliËini doista su prava rijetkost koja 

pobuappleuje maπtu brojne djece, ali i 

odraslih. 

Prije dvije godine izgraappleena je uz potok 

Bliznec i staza za osobe sa smanjenom 

moguÊnosti kretanja, od parkiraliπta 

do pilane Bliznec. To je prva takva 

staza prilagoappleena kretanju i rekreaciji 

invalidnih osoba u Hrvatskoj, a druga u 

svijetu. 

Ali radnici ©umarije Zagreb nisu ni tu 

stali, veÊ se redaju nove ideje i ostvarenja 

tih zamisli, povezivanje osnovnih 

Maketa u atriju O© Ante StarËeviÊa u Dubravi 

πkola i ukljuËivanjem djece iz Centra za 

odgoj i obrazovanje slijepih osoba Vinko 

Bek kao i gluhonijeme djece iz Centra 

Slava Raπkaj, te paraplegiËnih osoba, 

pod zajedniËkim nazivom “Medvednica 

u vaπoj πkoli”. U sklopu tog projekta 

πumari zagrebaËke πumarije postavljaju 

malu izloæbu unutar πkolskih 

prostora sa svrhom obrazovanja djece 

u prepoznavanju flore i faune te uoËavanja 

prirodnih ljepota Medvednice. 

»udesni atrij u Dubravi 

Posjetili smo Osnovnu πkolu Ante 

StarËeviÊa u Dubravi gdje je u atriju 

postavljena Ëudesna maketa - lugarnica 

s nadstreπnicom, mlinskim kolom 

na koje se slijeva potok Bliznec, kao 

simboliËnu koloniju mlinica na tom 

potoku. Tu je i nezaobilazna πumarska 

knjiga, herbarij biljaka s Medvednice, 

otrovne i jestive gljive, pregled 

geoloπkog materijala s Medvednice i 

drugi izloπci. 

- Djeca gledaju svakodnevno taj prostor 

koji pobuappleuje njihovu maπtu. Javljaju 

se æelje za pravim dodirom i ugoappleajem 

Medvednice, pa kada izaappleu s roditeljima 

ili sa πkolom u prirodu, njihova 

ljubav je prema prirodi veÊ stvorena 

i samo je treba njegovati. Tako dobivamo 

nove edukativne prostore gdje putem 

modernih programa djeca uËe “kako 

voljeti prirodu”. Prikazima iz rada πumarstva 

kao gospodarske grane stjeËu 

osnovnu πumarsku kulturu u kojoj sjeËa 

nije smrtna osuda za πumu, veÊ samo 

novo osloboappleenje prostora za neku novu 

πumu u buduÊnosti. Pokazalo se veÊ 

bezbroj puta kako su upravo ta djeca najbolji 

Ëuvari naπe prirode i buduÊi naraπtaj 

pravih ekologa - govori dipl. ing. 

Herbert Krauthaker, upravitelj ©umarije 

Zagreb. Ing. Krauthaker veÊ je odavno 

prepoznao potrebu uske suradnje graappleanstva, 

planinara i brojnih izletnika u 

zaπtiti i njegovanju Medvednice, toga Boæjeg 

dara gradu Zagrebu. Tu svoju ideju 

godinama uspjeπno pretaËe u djelo. 

Piπe: 

Antun Zlatko 

LonËariÊ 

Foto: 

Antun Zlatko 

LonËariÊ 



19

putopis 

EGIPAT, DAR NILA 

Vodeno 

Deva, atrakcija, pomoÊ u pustinji, prijevozno sredstvo 

Egipatska je civilizacija 

nastala u donjem toku rijeke 

Nila prije viπe od 5000 

godina, a trajala je dulje od 

3000 godina. 

To je podruËje Ëudne raskoπi, 

neviappleenih kontrasta i 

ovisnosti o Nilu, najduæoj 

rijeci na svijetu. Zemlja je to 

πtovanja bogova, 

veliËanstvenih graappleevinapiramida, 

zemlja faraona i 

vrhunskih graappleevinskih 

dostignuÊa (Asuanska 

brnana, Sueski kanal). U 

Egiptu je bila i naπa 

suradnica Veronika PetriÊ 

StjepanoviÊ 

Piπe: 

Veronika 

PetriÊ- 

StjepanoviÊ 

Foto: 

V. PetriÊ- 

StjepanoviÊ 

Malo je podruËja na svijetu tako 

raznoliko i puno kontrasta 

kao Afrika. »udnovate 

boje i poseban ritam, plodne 

ravnice i siromaπtvo i glad, visoko 

gorje, nepregledne pustinje i moËvare 

- i to je Afrika. Ono πto taj kontinent 

Ëini posebnim velika je razlika 

izmeappleu golemog suhog podruËja pustinja 

i uske plodne doline rijeke Nila. 

Luxor - Nil, πirok, dug, nepregledan... 

Obala uz Sredozemlje, delta rijeke 

s dva rukavca plodna je povrπina od 

samo 23000km 2 . To bogato podruËje 

gusto je nastanjeno, dok je juæno od 

njega Sahara, najveÊa pustinja na svijetu, 

koja zauzima gotovo treÊinu 

povrπine Afrike. 

Dolina Nila proteæe se u smjeru sjever-jug 

i najveÊa je oaza na svijetu. 

Pustinja je rijetko naseljena nomadi- 

ma. U novije doba pustinja se πiri, πto 

zabrinjava. Plodno tlo propada, dugotrajnim 

natapanjem ono postaje slano 

i neplodno. 

Egipatske dijagonale 

Od ukupne povrπine Egipta, koja 

iznosi milijun Ëetvornih kilometara, 

samo je 4,5% obradivo zemljiπte. NajveÊi 

dio je pustinja, stoga 99% stanovnika 

æivi uz obale rijeke Nila. To podruËje 

pripada redu najguπÊe naseljenih 

podruËja na svijetu (oko 1600 stanovnika/km 

2 ). 

Egipat ima 2,6 mil. ha njiva i trajnih 

nasada, iskljuËivo u dolini i delti rijeke 

Nila. Poljoprivredno se zemljiπte 

uglavnom natapa vodom iz rijeke, oko 

15% iz podzemnih izvora. Poljodjelstvo 

je visokoproduktivno, træiπno usmjereno. 

Suvremeni sustav natapanja 

omoguÊuje 2-3 æetve uroda godiπnje. 

Intenzivno umjetno natapanje, melioracijski 

kanali, intenzivna uporaba 

umjetnih gnojiva, nedovoljna briga za 

odvodnjavanje vode od natapanja, 

loπe utjeËu na okoliπ. Mnoga su tla 

zbog poveÊane slanosti napuπtena. 

Na pustinjskome podruËju uzgajaju 

se ovce i koze, a uz Nil ptice. Seljaci 

grade nastambe za ptice u obliku 

uskih visokih mravinjaka. Svako seosko 

imanje ima ovu neobiËnu graappleevinu 

u paru. Graappleevine su jedins- 

20 


HRVATSKE ©UME

gledalo u pustinji 

tvene, naËinjene su od nepeËene zemlje, 

imaju otvore kroz koje ptice mogu 

uÊi, pa Ëak i drvene πtapove na koje 

mogu slijetati. Ljudima je njihovo 

meso poslastica, a jedu i njihova jaja. 

Dar Nila 

Egipat je dar Nila. Opstanak civilizacije 

i dræave usko je povezan s rijekom 

i njezinim redovitim poplavama 

koje su dosezale vrhunac u rujnu i listopadu. 

TisuÊama su godina nepredvidive 

vode rijeke Nila donosile vodu 

u veÊim ili manjim koliËinama, 

plodni mulj, katastrofalne poplave, ali 

i hranu koja u ovoj uskoj dolini znaËi 

æivot potomcima najstarije kulture na 

Zemlji. 

Rijeka Nil je duga 6670 km i najduæa 

je rijeka na Zemlji. Za suhu Afriku, 

kao i veliko umjetno jezero Naser 

(Buhairat Nasir) na njoj, dragocjeni je 

izvor vode, a time i æivota. 

Nalik je na plavo-zeleni maË koji se 

probija kroz okolnu pustinju. Ona je 

hraniteljica najstarije neprekinute civilizacije 

svijeta. 

Plodni pojas, porijeËje, πirine je tek 

8-16 km. U dolini i delti Nila vegetacija 

je vrlo bujna, umjetno je uzgojena, 

prirodnog raslinja je malo. 

Egipat je smjeπtem u vruÊem pustinjskom 

pojasu. Jedini blagi utjecaj na 

njegovu klimu ima Sredozemno more 

na sjeveru. Ljeta su suha i vruÊa, a 

noÊne se temperature spuπtaju vrlo nisko. 

Zimski su mjeseci svjeæiji, osobito 

u pustinjskim podruËjima. U proljeÊe 

poËinju vjetrovi tzv. hamsini, koji nemilosrdno 

puπu iz Saharske pustinje 

noseÊi vrelinu, praπinu, a donose i 

pjeπÊane oluje. 

Asuanska brana 

Na poËetku dvadesetoga stoljeÊa, 

1902. godine, kod Asuana se gradi 

prva brana, a 50-ak godina poslije, 

izmeappleu 1957-70., bila je izgraappleena velika 

Asuanska brana, visoka 111 m i 

duga 3800 m. Ona je u potpunosti 

izmijenila dolinu Nila, stvoreno je jezero 

Nasser dugo 500 km, povrπine 

Ëak 4014 km 2 . Rijeka je ukroÊena, a 

plodni mulj zauvijek zarobljen uzvodno 

od brane. Vode iz jezera koriste 

za natapanje Ëak 910.000 ha poljoprivrednih 

povrπina pod raznim kulturama. 

Kapacitet jezera je 162 milijarde 

m 3 vode, koju Egipat dijeli sa Sudanom. 

Uz gradnju hidroelektrane i velike 

brane, veliki poduhvat bio je preseljenje 

hrama Abu Simbela. Cijeli hram, 

betonski blok (blok po blok) preseljen 

je na drugu lokaciju i time saËuvan za 

nove naraπtaje. Nije poplavljen i tako 

zauvijek izbrisan. Divovske statue 

Ramzesa II. isklesane u 13. stoljeÊu 

prije Krista ponovno su sloæene i obnovljene. 

Izgradnjom Asuanske brane nije samo 

ukroÊen Nil, veÊ je, vjerojatno 

zbog promjena u mijeπanju slatke i 

morske vode na uπÊu, smanjen i ulov 

ribe u Sredozemlju. 

Delta Nila stvara se uzvodno od glavnog 

grada Kaira, ujedno najveÊeg grada 

Afrike, i proteæe se od Aleksandrije 

na zapadu do Port Saida na istoku. Nil 

je od æivotne vaænosti za Egipat. Rijeka 

je plovna. Fellucci, brzi jedrenjaci i 

danas prevoze raznu robu i terete, i turistiËka 

su atrakcija na Nilu. 

Sueski kanal 

Joπ u doba faraona doπlo se na ideju 

o prokopu kanala i spajanju Sredozemnog 

i Crvenog mora na podru- 

Ëju Sueske prevlake. Vjeruje se da je 

ideja ostvarena u doba vrlo moÊnog 

faraona Tutmozisa III., u 15. stoljeÊu 

prije Krista. Kasniji podaci spominju 

postojanje kanala u vrijeme faraona 

Nehoa, u 6. stoljeÊu prije Krista. Nakon 

okupacije Julija Cezara, kanal je 

Port Said 

Keopsova piramida 

Aleksandrija 

Opstanak egipatske civilizacije i dræave usko je povezan s 

Nilom i njegovim redovitim poplavama koje su dosezale 

vrhunac u rujnu i listopadu. Nil je dug 6670 km i najduæa je 

rijeka na Zemlji. Za suhu Afriku, Nil je, kao i veliko umjetno 

jezero Naser (Buhairat Nasir), izvor æivota 

Kairo, najveÊi afriËki grad 



21

zapuπten i zbog neprestanog taloæenja 

pijeska πto ga je donosio pustinjski 

vjetar postupno propada, a vjetar i pijesak 

zameli su mu tragove u pustinji. 

Suvremeno doba kanala poËinje 

potkraj 18. stoljeÊa, aktualizira se 

njihova gradnja. Napoleona su od 

gradnje odgovorili njegovi inæenjeri, 

koji su pogreπno izraËunali razine mora. 

Uskoro se otkrilo da su proraËuni 

pogreπni i da niπta ne prijeËi povezivanje 

dva mora. U 19. stoljeÊu zapo- 

Ëinju ozbiljne pripreme te je osnovano 

Druπtvo za gradnju kanala, a 1858. 

osnovana je La Compagnie Universelle 

du Maritime de Sues. 

Inæenjer Ferdinand Lesseps, inaËe 

bivπi francuski konzul u Kairu, organizirao 

je cijeli projekt i radove na izgradnji 

kanala, te dobio potrebne dozvole 

za poËetak radova, kao i pravo 

na koriπtenje kanala 99 godina nakon 

njegova dovrπenja. 

Izgradnja Sueskog kanala poËela je 

25. travnja 1859., a otvaren je 17. listopada 

1869. godine. Trebao je to 

biti dogaappleaj stoljeÊa. U Port Saidu, 

gradu koji je sagraappleen na ulazu u kanal 

sa strane Sredozemnog mora, 

okupila se europska politiËka elita. 

Kanal je u promet pustio novi egipatski 

potkralj Ismail. Osamdesetak brodova 

na Ëelu s francuskim jedrenjakom 

Aigle krenulo je na prvu plovidbu 

kanalom. 

»ak je sagraappleena i operna kuÊa. Od 

velikog Verdija za otvaranje Sueskog 

kanala 1869. godine naruËena je opera. 

Verdi je skladao Aidu, inspiriranu 

æivotom u starom Egiptu, koja je premijerno 

izvedena tek sljedeÊe godine 

u Kairu. 

U gradnji kanala sudjelovalo je 2,5 

milijuna radnika, od kojih je Ëak 

125.000 izgubilo æivot. 

Duæina kanala iznosi 160 km, πto je 

dvostruko viπe od Panamskog kanala. 

Sueski kanal ima veliku prednost zato 

πto nema niti jednu ustavu. Mora πto 

ih povezuje Sueski kanal na istoj su razini. 

NeograniËene su moguÊnosti za 

njegovo proπirenje i produbljenje. 

Danas Ëak i supertankeri od 

300.000 tona nosivosti, duæine do 500 

i πirine 70 m mogu proÊi kanalom, uz 

maksimalni gaz od 20 m. Na nekoliko 

lokacija prokopani su usporedni kanali 

kako bi se brodovi mogli mimoilaziti. 

Prolaz kroz kanal traje 12-18 sati. 

Brodovi voze u konvojima, u toËno 

odreappleenim intervalima i odreappleenom 

brzinom, a mimoilaze se u Velikom 

gorkom jezeru. Predviappleeni maksimum 

je 80 plovila dnevno. 

Kanal je Ëesto bio u srediπtu sukoba 

na Bliskom istoku. Egipat ga je 26. srpnja 

1956. godine nacionalizirao 

brzom vojnom akcijom. Pamtimo 

arapsko-izraelski rat 1967. godine, kada 

su zbog zatvaranja kanala brodarska 

poduzeÊa propadala, zbog velikih 

troπkova putovanja oko Afrike. 

Kanal se 1975. nakon rekonstrukcije 

i dogovora ponovno otvara. 

Dio nove biblioteke u Aleksandriji, 

napravljene od æeljeza i stakla 

Kairo 

Grad Kahiru, danaπnji Kairo osnovala 

su djeca Fatime i Alia. (Fatima je kÊi 

Muhamedova, Ëovjeka koji je u 7. stoljeÊu 

utemeljio islam). 

Kairo je glavni grad Egipta i najveÊi 

je grad Afrike. Ima viπe od 9,5 milijuna 

stanovnika. Od svih islamskih gradova 

Kairo najbræe raste. Leæi na objema obalama 

rijeke Nila. U starom dijelu grada 

ulice su uske i krivudave, izgledaju kao 

labirint uliËica i kuÊa, s visokim zidovi- 

Velike piramide u Gizi pripadaju meappleu najveÊe pojedinaËne 

graappleevine ikada sagraappleene. Faraon Keops vladao je Egiptom 

2900.-2877. godine prije Krista i njegova je piramida sigurno 

najpoznatija graappleevina. Ona je najveÊa piramida, duæina 

stranice iznosi 230, a visina 139 m. Sagraappleena je od viπe od 

dva milijuna golemih kamenih blokova 

ma i bazarima, dok su u novim dijelovima 

grada ulice πiroke, sagraappleeno je 

mnogo suvremenih poslovnih i stambenih 

zgrada. Gradsko stanovniπtvo vrlo 

je πaroliko. U srediπtu grada je Egipatski 

muzej, niz dæamija, najvaænije 

islamsko sveuËiliπte Al-Azhar. 

Na njemu se posveÊuje velika 

vaænost islamskom uËenju. U Kairu je 

i AmeriËko sveuËiliπte i mnogi specijalizirani 

instituti za viπe obrazovanje. 

©kolovanje je obvezatno 6 - 12 godina, 

a uspjeπnim uËenicima dostupno 

je daljnje πkolovanje u trajanju od devet 

godina. 

Graappleani Kaira potjeËu iz svih dijelova 

sjeverne Afrike, Europe i s Bliskog 

istoka. 

Muzejski eksponat Thutankamona 

Zemlja faraona i 

piramida 

Prva su naselja u Egiptu nastala veÊ u 

πestom tisuÊljeÊu prije Krista. U treÊem 

tisuÊljeÊu stvorena je prva jedinstvena 

dræava i dinastija egipatskih faraona. Egipatska 

je civilizacija nastala u donjem 

toku Nila prije viπe od 5000 godina, a 

trajala je dulje od 3000 godina. 

U razdoblju stare dræave podignute 

su velebne piramide. EgipÊani su πtovali 

mnoge bogove i vjerovali su da Êe 

poslije smrti otiÊi na drugi svijet. Zato 

su faraoni za sebe gradili veliËanstvene 

grobnice, graappleevine golemih razmjera, 

divovske piramide. Zbog vjerovanja 

u vjeËni æivot, æivot nakon smrti, 

balzamirana su tijela faraona i pokapana 

u grobnice-piramide. Faraoni su 

bili apsolutni vladari, smatrali su se 

boæanstvima, sinovima boga Ra, boga 

Sunca. 

22 


HRVATSKE ©UME

πumske razglednice 

U Gizi, u predgraappleu Kaira, tri su velebne 

piramide, podignute oko 2600 

god. pr. Krista kao grobovi triju egipatskih 

kraljeva-faraona, i viπe manjih koje 

su se gubile u nepreglednoj pustiji Sahare. 

Velike piramide u Gizi pripadaju meappleu 

najveÊe pojedinaËne graappleevine ikada 

sagraappleene. Faraon Keops vladao je 

Egiptom 2900.-2877. godine prije Krista 

i njegova je piramida najpoznatija. 

Ona je i najveÊa, duæina njezinih 

stranica iznosi 230, a visina 139 m. 

Druge dvije su Kefrenova piramida, visoka 

137 m, i Mikerinova (66 m). Uz 

piramide je i sfinga, vjerojatno isklesana 

zato da bi Ëuvala tijelo faraona Kefrena. 

Sfinga ima tijelo lava, a lice Ëovjeka, 

koje vjerojatno predstavlja njegova 

sina Kafrea. 

Prve su piramide bile stepenaste, joπ 

se vjerovalo da se duh mrtvoga kralja 

penje po stubama, dok su poslije gradili 

piramide s glatkim i kosim stranama. 

NajveÊa, Keopsova piramida, sagraappleena 

je od viπe od dva milijuna golemih 

kamenih blokova. 

Od sedam svjetskih Ëuda, dokaza 

ljudskog truda, danas se mogu vidjeti 

samo piramide, ostala su ili u ruπevinama 

ili su iπËezla. 

Piramide su dio Unescove svjetske 

baπtine. 

Napoleon je u srpnju 1798. godine 

osvojio Egipat. Poznata je bitka kod piramida, 

kada je porazio Mameluke i 

kada se popeo na vrh Keopsove piramide. 

Umjesto piramida, eksponatima 

je ureπen Muzej u Kairu. Tu su mumije 

i sarkofazi ispisani hijeroglifima, slikovnim 

pismom πto su ga su izmislili Egip- 

Êani. 

U vitrini, u specijalnim uvjetima, visio 

je prπut pronaappleen u piramidi. Bilo 

bi dobro otkriti kako se saËuvao viπe 

tisuÊljeÊa, a da mu muhe i drugi insekti 

nisu naπkodili. 

Tu je bio i “Kamen iz Rosette”, ispisan 

hijeroglifima, grËkim i demotskim 

pismom. Primijenivπi svoje znanje 

grËkog, znanstvenik Jean-Francois 

Champollion uspio je deπifrirati hijeroglife. 

Aleksandrija 

Aleksandrija je grad, luka sagraappleena 

na obalama Sredozemnoga mora, na 

uskom pojasu kopna izmeappleu mora i jezera 

Maryut. Tvrappleava Qait Bay dominira 

istoËnom lukom. Ta prelijepa graappleevina 

od bijela kamena blista na suncu, 

obrambeni zid s kulama opasava 

Ëetverokutnu tvrappleavu s tornjevima istakama, 

a πum valova o obalu upotpunjuje 

doæivljaj. Tvrappleava Qait Bay iz 15. 

stoljeÊa danas je pomorski muzej. 

Kairo i Aleksandriju povezuje moderna 

autocesta duga 226 km. 

NaËin i stil rada drvokradica iz SiCG, vidljiv je i prema ovom panju 

©UMARIJA STRO©INCI 

Kraapplee, minirani 

teren, pograniËne 

ophodnje... 

U posljednjih nekoliko mjeseci 

u ©umariji Stroπinci posjeËeno 

je 38 furnirskih trupaca hrasta 

i jasena, ukupne mase od 232 

metra kubna i preveæeno u 

SiCG jer je graniËni pojas 

nedovoljno nadgledan i 

zaπtiÊen 

Mirnom reintegracijom 1997. 

gotovo svi dotad okupirani 

dijelovi vraÊeni su u sastav 

Hrvatskih πuma. Meappleutim u 

nekim πumarijama joπ uvijek su vidljivi 

tragovi ratnih razaranja - devastirani 

objekti, minirane πumske povrπine i 

prometnice, te tako radno nedostupne, 

a ponegdje uz dræavnu granicu joπ uvijek 

se dogaapplea kraapplea imovine. 

Piπe: 

Antun Zlatko 

LonËariÊ 

Foto: 

A. Z. LonËariÊ 



23

Ovaj plitki jarak bez vode 

granica je dviju dræava 

Ovo je pogled u Hrvatsku sa 

srpskog podruËja! 

Svakodnevna kontrola prosjekom 

Ovih dana posjetili smo ©umariju 

Stroπinci u vinkovaËkoj Upravi, Ëije 

se πumske povrπine nalaze na jugoistoËnom 

dijelu SpaËvanskog bazena. 

Za radnike ove πumarije, sudionike u 

Domovinskome ratu, opasnosti joπ 

uvijek traju. Jer od ukupno 5.325 hektara, 

s koliko gospodari ova πumarija, 

u gospodarskoj jedinici Debrinja viπe 

od 239 ha joπ je radno nedostupno jer 

se nalazi u prvoj crti bojiπnice i pod 

minama je. Tako je nedostupno viπe 

od 69 tisuÊa kubika drvne mase, koliko 

iznosi drvna zaliha. ©to je joπ gore, 

tu je 95,5 ha sjemenskih sastojina 

uËi u veÊi dio ©umarije. Joπ uvijek u 

kanalima uz πumske prometnice jasno 

su vidljive postavljene protupjeπaËke 

ili protutenskovske mine, i doista ne 

znam kada Êemo se rijeπiti tih opasnih 

suvenira iz Domovinskoga rata Na 

krajnjem istoku naπe πumarije imamo 

lugarnicu koja je odmah po okupaciji 

ovih povrπina pretvorena u karaulu 

srpske vojske i ne znam hoÊemo li 

ponovno doÊi u njezin posjed. Uz samu 

je prometnicu Stroπinci - Jamena, 

uz koju su veÊ u ljeto 1991. okupatori 

posjekli odjele 101 c i 94 b, 

ukupne povrπine 36 ha, s oko 19.300 

Joπ uvijek u kanalima uz πumske prometnice jasno su vidljive 

postavljene protupjeπaËke ili protutenskovske mine, i doista ne 

znam kada Êemo se rijeπiti tih opasnih suvenira iz 

Domovinskoga rata 

starosti viπe od 120 godina, odnosno 

40.000 kubnih metara drvne sirovine. 

Ali i one povrπine na kojima se obavljaju 

poslovi uzgoja nisu sasvim sigurne 

i radnici ulaze na svoju odgovornost! 

- Gotovo svakodnevno netko od naπih 

djelatnika naiapplee na poneku minu 

uz πumsku cestu ili u jarku, na prosjeci 

i samo nas je sreÊa do sada saËuvala. 

Sluæbenog razminiranja terena nije 

ni bilo - govori upravitelj πumarije, 

dipl. ing. Æeljko PodroæiÊ. - Neke dijelove 

πumskih prometnica sami smo 

oËistili, a neke uz pomoÊ naπih prijatelja 

minera, jer inaËe ne bismo mogli 

kubika. A naπ godiπnji etat iznosi oko 

20.700 kubnih metara (!) - kaæe PodroæiÊ. 

Kako se dræavna granica sa Srbijom 

proteæe u duæini 13 km uz πumske povrπine, 

a nije dovoljno vidljivo oznaËena, 

te prolazi veÊinom kroz minirano 

podruËje, Ëesti su upadi drvokradica. 

Sjeku se najstarija hrastova stabla, Ëesto 

i sjemenska i odvlaËe u Srbiju. 

U pratnji revirnika dipl. ing. Maria 

Blaæevca i lugara Josipa Gega posjetili 

smo odjel 100 b, povrπine 28 ha, gdje 

smo nabrojali 38 panjeva posjeËenih 

najveÊih stabala uz samu granicu. Procjenjuje 

se da je to oko 232 kubna me- 

tra, Ëime je naËinjena πteta od blizu 

217.000 kuna. Pri nestruËnom obaranju 

nastala je πteta i na okolnim kroπnjama. 

- Pri krojenju znalaËki su odsjecali 

raπljaste dijelove i perca, te traktorima 

izvlaËili vrijedne furnirske trupce u Srbiju. 

GraniËna linija na tom mjestu samo 

je manji jarak koji nije ozbiljna prepreka 

ni za traktor - govori nam Josip 

Gega. 

(Ne)svakidaπnji problemi 

NajËudnije je to πto drvokradica, kada 

i bude uhvaÊen, biva simboliËno 

kaænjen, kaæu u πumariji. Policajci PU 

Drenovci, istina, prolaze gotovo svakodnevno 

uz granicu, ali u terenskim 

vozilima, i ne mogu Ëuti obara li neki 

drvokradica uz granicu stabla. 

- Mi lugari smo nemoÊni u tome, ne 

moæemo svakodnevno prolaziti uz granicu 

jer je opasno, a nismo naoruæani, 

govori Josip Gega. 

Premda gospodare sa samo 4.844 ha 

obrasle πumske povrπine, i premda je 

tradicija u ovim krajiπkim πumama oduvijek 

bila na strani πumara, danas se 

47 zaposlenih u ©umariji susreÊe s problemima 

kakvih drugdje nema. Uz ove 

pograniËne, tu su i oni æivotni. SjekaËi 

su ostarjeli, ne moæe ih se zamijeniti 

mlaappleima, a sjeËe su svakim danom sve 

veÊe. 

- Bojim se da nije rjeπenje primanje 

πumskih radnika na odreappleeno vrijeme 

u nedogled. Kvalitetan posao na sjeËi i 

izradi drvnih sortimenata ne moæe se 

raditi s privremenim radnicima - zakljuËuje 

upravitelj. 

24 


HRVATSKE ©UME

MALA ENCIKLOPEDIJA ©UMARSTVA (A-Æ) 

»uge (Tsuga) 

mala enciklopedija πumarstva 

Rod Ëuga obuhvaÊa desetak vrsta rasprostranjenih u 

umjerenome pojasu Sjeverne Amerike i u istoËnoj Aziji, od 

Himalaja do Japana. U nas se u parkovima i arboretumima zbog 

dekorativnih svojstava uzgaja kanadska Ëuga, poznata po 

mnogim hortikulturnim kultivarima. Dobro podnosi rezanje pa se 

viπe sadi kao æivica nego kao stablo 

Rod Ëuga (Tsuga) obuhvaÊa zimzeleno 

jednodomno drveÊe iz 

porodice borovki (Pinceae), s 

Ëunjastom kroπnjom i vodoravno 

otklonjenim tankim granama, koje na 

vrhovima nerijetko vise. Prema razliËitim 

autorima, postoji 10-18 vrsta, rasprostranjenih 

u umjerenome pojasu Sjeverne 

Amerike i u istoËnoj Aziji, od Himalaja 

do Japana. Ne razgranjuju se prπljenasto. 

Spiralno poredane, preteæito plosnate 

iglice uglavnom su dvoredne, s gornje 

strane uælijebljene, na koljenËasto savinutoj 

i uz izbojak prilegloj kratkoj peteljci. 

Imaju odozdo dvije bjelkaste pruge 

puËi. Na vrhu su urezane, a rub iznad 

polovice iglice nerijetko je napiljen. Variraju 

u duæini, a one pri vrhu izbojka 

obiËno su kraÊe. Pupovi su sitni i nisu 

smolavi. Muπki cvatovi rasporeappleeni su 

uzduæ lanjskog, a æenski na vrhu lanjskog 

izbojka. Okruglasti do duguljastojajoliki 

Ëeπeri dugi su do 7 cm, vise i dozrijevaju 

u prvoj godini, ne raspadaju se 

i ne ostaju na stablu do iduÊega ljeta. 

Plodne ljuske su zaobljene, a pokrovne 

nisu vidljive. Okriljeno sjeme klije s 3-6 

supki, duæine oko 1 cm, ima po sebi 

smolne mjehuriÊe. Rod Ëuga podijeljen 

je u dvije sekcije: Micropeuce i Hespe- 

ropeuce. Iglice su u vrsta iz prve sekcije 

spljoπtene, odozgo uzduæno izbrazdane, 

odozdo s dvije pruge puËi, a Ëeπeri do 3 

cm dugi i s malim brojem ljusaka. U ovu 

sekciju ubrajamo: T. canadensis, T. caroliniana, 

T. chinensis, T. diversifolia, , 

T. dumosa, T. forrestii, T. formosana, T. 

heterophylla, T. sieboldii i T. yunnnanensis. 

Vrste druge sekcije znakovite su po 

spiralno razmjeπtenim i okruglastim iglicama. 

Pruge puËi su na gornjoj i donjoj 

strani iglice, a valjkastoduguljasti Ëeπeri 

dugi su 5-7 cm, imaju veÊi broj ljusaka. 

Sekciji Hesperopeuce pripadaju: T. mertensiana 

i T. jeffreyi (prirodni kriæanac 

T.canadensis x Mertensiana). U nas se 

najËeπÊe kultiviraju kanadska i zapadnoameriËka 

Ëuga (T.heterophylla). 

Kanadska Ëuga (Tsuga canadensis) dolazi 

u jugoistoËnoj Kanadi i sjeveroistoËnim 

dijelovima SAD-a. Na sjevernom podruËju 

svoga prirodnoga staniπta proteæe 

se od morske razine do pribliæno 

800m nadmorske visine, na juænim se 

dijelovima ne spuπta ispod 250 m, a rasprostranjena 

je i do 1500 m. Premda je 

nalazimo na razliËitim staniπtima, najbolje 

joj odgovaraju hladna i vlaæna podruËja, 

a rijetko oblikuje Ëiste sastojine. 

Na europski kontinent unesena je u prvoj 

Kanadska Ëuga (Tsuga canadensis) - sastojina 

polovici 18. stoljeÊa. Stablo joj je visoko 

20-30 m, vrlo rijetko dosegne 40 m, a 

gusta i πiroko piramidalna kroπnja ima 

neznatno svinut vrh. Znakovito je da donje 

grane nerijetko dotiËu zemlju. Smeappleecrvena 

do sivocrvena kora debla duboko 

je ispucala, debela do 1,6 cm, a u 

mladih stabala ljuskasta. Grane su vodoravno 

otklonjene, s dolje povinutim 

Piπe: 

Ivica TomiÊ 

Foto: 

Arhiv 

Kanadska Ëuga (Tsuga canadensis) varijetet Pendula 

Kanadska Ëuga (Tsuga canadensis) - izbojak, iglice, 

Ëeπeri i sjeme s krilcem 



25

ZapadnoameriËka Ëuga (Tsuga heterophylla) 

ma i arboretumima. Dobro podnosi rezanje 

pa se stoga viπe sadi kao æivica nego 

kao stablo. Ima viπe varijeteta, meappleu 

kojima se istiËe dekorativno lijepa var. 

pendula, prepoznatljiva po æalobnom izgledu. 

Postoje mnogi hortikulturni kultivari, 

koji se razlikuju po rastu (patuljaste, 

stupolike i æalosne forme), iglicama 

i boji. 

ZapadnoameriËka Ëuga (Tsuga heterophylla) 

nastanjuje sjeverozapadna 

podruËja Sjeverne Amerike, od Aljaske 

do Kalifornije, rasprostiruÊi se do 1850 

m nadmorske visine. Zauzima golema 

πumska prostranstva u dræavama Washington 

i Oregon. Voli staniπta s dovoljno 

vlage u zraku i u tlu te poloæaje 

zaπtiÊene od vjetra, a nije zahtjevna 

prema tlima. Stablo naraste u visinu 

izmeappleu 40 i 70 m, s promjerom 65- 

130 cm. Kroπnja je uska i Ëunjasta, sa 

savijenim terminalnim vrhom, grane su 

kratke s vrhovima povinutim prema dolje. 

Crvenosmeapplea te uzduæno ispucala 

tanka kora s unutarnje je strane crvena 

i isprugana. Vitki izbojci u poËeku su 

æutosmeapplei, a kasnije crvenosmeapplei. Sitni 

i sivosmeapplei dlakavi pupovi jajoliki 

su do okruglasti. Plosnate i jednako πiroke 

iglice duge su 6-18 mm, fino napiljena 

ruba i zaobljena vrha. Odozgo 

su sjajne, tamnozelene i uælijebljene, 

Kanadska Ëuga dosegne starost do 600, a zapadnoameriËka 

do 500 godina. Premda kanadsku Ëugu nalazimo na 

razliËitim staniπtima, najbolje joj odgovaraju hladna i vlaæna 

podruËja, a rijetko oblikuje Ëiste sastojine. Na europski 

kontinent unesena je u prvoj polovici 18. stoljeÊa. Stablo joj 

je visoko 20-30 m, vrlo rijetko dosegne 40 m, a gusta i 

πiroko piramidalna kroπnja ima neznatno svinut vrh 

vrhovima, a deblo se Ëesto raËva. Ova 

vrsta Ëuge ima plitak i πiroko razgranat 

korijen. Dlakavi izbojci su æuti do sivosmeapplei, 

a svijetlosmeapplei sitni pupovi uπiljeno 

su jajoliki i fino dlakavi. Iglice su 

rasporeappleene u dva reda, duge su 8-18mm 

i do 1,5 mm πiroke, s fino napiljenim rubom. 

S gornje su strane sjajno tamnozelene, 

odozdo s dvije bijele pruge puËi, a 

poslije tri godine otpadaju. Kanadska Ëuga 

cvate od travnja do lipnja, jajoliki Ëeπeri 

su na kratkoj stapci, dugi 1,5-2 cm, s 

plodnim okruglastim i svijetlosmeappleim koæastim 

ljuskama. Sitne pokrovne ljuske 

su skrivene. Svijetlosmeapplee sjeme dugo 

je oko 1,5 mm, sa πirokim krilcem i smolnim 

mjehuriÊima. Cvatnja poËinje na 

otvorenom u starosti od 20-30 godina, a 

u polusjeni izmeappleu 30. i 50. godine. 

Obilna fruktifikacija je svake 2-3 godine. 

Ova vrsta dosegne starost do 600 godina. 

Zbog svojih dekorativnih karakteristika, 

Ëesto se uzgaja u naπim parkovi- 

odozdo s dvije πiroke bijele pruge puËi. 

ZapadnoameriËka Ëuga cvate od travnja 

do lipnja, a svijetlosmeapplei Ëeπeri nemaju 

stapke. Dugi su 2-2,5 cm, s rijetkim, 

obrnuto jajolikim plodnim ljuskama 

valovita ruba, gotovo dva puta duæim 

nego πirim. RombiËne pokrovne ljuske 

(zaperci) male su i kraÊe od plodnih 

ljusaka. »eπer ima oko 30-40 sjemenki, 

dugih 2-3 mm, sa svijetloæutim krilcem, 

a otvara se u rujnu i listopadu. Poslije 

otvaranja ostaje na stablu do ljeta ili jeseni 

sljedeÊe godine. Ova Ëuga poËinje 

obilnije raappleati sjemenom u starosti izmeappleu 

25 i 30 godina, a dosegne starost do 

500 godina. Tvori Ëiste i mjeπovite sastojine, 

a vrlo je prikladna za podstojne 

etaæe. Na europski kontinent unesena 

je polovicom 19. stoljeÊa, a u naπim se 

parkovima znatno rjeapplee pojavljuje od 

kanadske Ëuge. Njezine dekorativne 

znaËajke posebice dolaze do izraæaja 

na osamljenim mjestima. 

URE–IVANJE ©UMA NA CRESU 

Zagreba 

UreappleivaËki odjel zagrebaËke 

Uprave πuma izradio je Ëetiri 

programa gospodarenja na 

otocima Cresu i Loπinju za 

Upravu πuma Buzet. Evo 

zapisa Gorana Ajhnera, 

jednoga od sudionika 

ureappleivanja πuma, o “100 dana 

Mediterana”. 

Otok Cres prema najnovijim 

podacima, mnogi ne znaju, 

ima povrπinu jednaku kao i 

otok Krk. AntiËko ime otoka 

Cresa i Loπinja veæe se za jednu 

od najzanimljivijih grËkih priËa koja 

opisuje plovidbu Jazonovih Argonauta. 

Naime Argonauti su, bjeæeÊi ispred 

Kolhiappleana, doπli do ovih otoka 

gdje je Jazonova ljubavnica Medeja, 

da spasi Grke od sigurne smrti, ubila 

brata Apsyrta, a od dijelova njegova 

tijela nastali su otoci odnosno Apsyrtides. 

Otoci Cres i Loπinj zapravo su neprekinuta 

cjelina koja je joπ za vladavine 

MleËana shvaÊena kao fiziËki 

nedjeljiva. Kanal koji ih razdvaja 

nije nastao djelovanjem prirodnih sila, 

nego prekopavanjem uske prevlake 

kod Osora, i to u doba kada je 

otokom vladalo ilirsko pleme Liburni. 

Povijest grada Osora traje 4000 

godina, a spomenuti kanal omoguÊio 

mu je da joπ u mitsko doba postane 

metropolom Ëija se vlast πirila sve do 

Krfa u Jonskome moru. U rimskom razdoblju 

Osor je, prema tvrdnjama nekih 

autora, imao 20 000 stanovnika, 

a status vaænog prometnog i ekonomskog 

srediπta gubi u kasnome srednjem 

vijeku kada i poËinje propadati. 

Danas je Osor grad ruπevina, s oko 

80 stanovnika. 

NajveÊi kompleks crnike 

Na Cresu smo radili programe za gospodarske 

jedinice Punta Kriæa i Vrana. 

Punta Kriæa (1715 ha) nalazi se na 

juænom dijelu otoka, a karakteristiËna 

je po moæda najveÊem kompleksu 

crnikovih πuma na hrvatskoj obali. 

Morali smo se priviknuti na mjestimiËno 

teπko prohodne makije i gromaËe 

26 


HRVATSKE ©UME

ureappleivanje πuma 

I LO©INJU 

Ëki ureappleivaËi putevima 

Piπe: 

Goran Ajhner, 

dipl. ing. πum. 

Foto: 

G. Ajhner 

prvih planinara 

Komisija koja je preuzimala programe 

Borova πuma na Cresu 

(suhozide), gdje smo poderali dosta 

odjeÊe i obuÊe. Zbog slabe naseljenosti 

ovog podruËja druπtvo su nam 

pravili samo domaÊe ovce i jeleni lopatari, 

kojih ovdje ima u velikom broju. 

Gospodarska jedinica Vrana (1448 

ha), za razliku od prethodne, prepoznatljiva 

je po kulturama crnog i alepskog 

bora. Jedinica zauzima srediπnji 

dio Cresa oko Vranskog jezera, a πumski 

se kompleksi nalaze uz prastara viπetisuÊljetna 

naselja kao πto su Osor, 

Lubenice, Cres i Valun. 

Otok Loπinj odlikuje se prekrasnim 

krajobrazima i starim borovim kulturama, 

za πto je najzasluæniji najznamenitiji 

stanovnik Maloga Loπinja Ambroz 

HaraËiÊ, koji je zapoËeo poπumljavati 

kamenjare oko grada potkraj 

19. stoljeÊa. U tim kulturama rodio se 

loπinjski turizam, koji i danas dobro 

funkcionira, a Mali je Loπinj najveÊi 

otoËni grad na Jadranu. 

Za spomenute kulture alepskog, 

brucijskog i crnog bora vezan je i program 

gospodarenja za park-πume Loπinja 

(146 ha), koji obuhvaÊa park πume 

»ikat i Podjavori u Malom i Velom 

Loπinju. 

Druga veÊa jedinica koju smo radili 

na otoku obuhvaÊa otok Loπinj i manje 

okolne otoke (2030 ha). KarakteristiËna 

je po velikoj rascjepkanosti (viπe 

od tisuÊu odvojenih πumskih cjelina). 

Jedini veÊi πumski kompleks nalazi 

se na OsorπËici. Toj planini s pravom 

Ëesto tepaju da je najljepπa od 

svih otoËnih planina na Jadranu. Iako 

je “visoka” samo 588 m, izgleda impozantno 

jer se uzdiæe praktiËno iz 

mora. 

Najpoznatiji turist koji je posjetio OsorπËicu svakako je Rudolf 

Habsburgπki, sin cara Franje Josipa i popularne carice Sissy. 

To je ujedno i poËetak planinarstva na ovoj planini koja je 

danas ispresijecana s dobro markiranim planinarskim 

stazama. 

Punta Kriæa (1715 ha) nalazi 

se na juænom dijelu otoka, a 

karakteristiËna je po moæda 

najveÊem kompleksu 

crnikovih πuma na hrvatskoj 

obali 

Najpoznatiji turist koji je posjetio 

OsorπËicu svakako je Rudolf Habsburgπki, 

sin cara Franje Josipa i popularne 

carice Sissy. To je ujedno i 

poËetak planinarstva na ovoj planini 

koja je danas ispresijecana dobro 

markiranim planinarskim stazama. 

Mi smo OsorπËicu pregazili uzduæ 

i poprijeko. Pri tome smo naπli dvije 

πpilje (Vela spilja, i Organac), Ëiji poloæaj 

malo tko poznaje i koje godinama 

nitko ne posjeÊuje zbog teπko 

prohodne makije, sipara i strmih stijena. 

100 dana na Cresu i Loπinju, koliko 

su trajali terenski radovi, brzo je 

proπlo i nije nam bilo lako s odlaze- 

Êeg trajekta gledati kako otok Cres 

polako nestaje u izmaglici. 



27

ljekovito bilje 

Piπe: 

V. Pleπe 

Foto: 

Arhiv 

Bijeli sljez - lijek 

za mnoge bolesti 

Bijeli sljez (Althaea 

officinalis L.) biljka je iz 

obitelji sljezovki, a poznat 

je i pod nazivom veliki sljez 

i altea; joπ u antiËko doba 

koristio se za lijeËenje bolesti 

respiratornih i mokraÊnih 

organa 

Ime je dobio po latinskoj rijeËi "althaino", 

πto znaËi izlijeËiti. Sveta 

Hildegard (12. st.) preporuËuje ga 

za lijeËenje vruÊice, kaπlja i glavobolje. 

Bijeli sljez zeljasta je trajnica s dlakavom 

do 2 metra visokom nerazgranjenom 

stabljikom. Duæ stabljike izmjeniËno 

su rasporeappleeni listovi s peteljkom, 

s obje strane obrasli gustim i 

bijelim mekim dlakama zbog kojih 

imaju sivu ili sivozelenu boju. Listovi 

su trokrpasti, a katkad i peterokrpasti 

te imaju nepravilno izrezani rub. 

Cvjetovi su bijelo-ruæiËasti i smjeπteni 

u pazuπcima listova. 

Biljka cvate od svibnja do kolovoza, 

bez osobita je mirisa, okus joj je 

gorak i sluzav. 

Pradomovina bijelog sljeza podru- 

Ëje je oko Kaspijskog jezera i istoËnog 

Sredozemlja. Odavno je prenijet 

u juænu i srednju Europu gdje su ga 

uzgajali po vrtovima, a ponegdje raste 

i kao divlji. Voli duboka tla, a najbolje 

raste na niæim vlaænim livadama 

i paπnjacima, uz grmove i πikare. 

Korijen bijelog sljeza vadimo ujesen, 

Ëistimo ga od zemlje, ogulimo i 

izreæemo na πtapiÊe, suπimo brzo na 

toplome mjestu i pohranimo u hermetiËki 

zatvorene kutije. 

Listove i cvjetove skupljamo dok su 

mladi, a suπimo ih na sjenovitom i 

zraËnome mjestu. 

Bijeli sljez sadræi 75 posto ugljikohidrata, 

1,5 posto masnog ulja, 10 posto 

πeÊera, saharozu, 35 posto sluzi 

(glukozan), 35 posto πkroba, vitamine 

B-kompleksa, karotin i druge korisne 

sastojke. 

Tu ljekovitu biljku koristimo za lijeËenje 

mnogih bolesti. Korijen i list 

koristimo u lijeËenju unutarnjih slu- 

Bijeli sljez 

znica (usta, ædrijela, æeluca, mokraÊnih 

organa i i diπnih putova). Mnoge 

osobe oboljele od bolesti poput kroniËnog 

bronhitisa, suhog kaπlja, emfizema 

i sl. koriπtenjem te biljke izlijeËile 

su svoje tegobe. 

Upozoravamo na pravilan naËin 

priprave vodenog ekstrakta sljeza; neki 

korijen kuhaju ili polijevaju vruÊom 

vodom, πto nije dobro, jer se on priprema 

na hladan naËin. 

Korijen bijelog sljeza upotrebljavamo 

i za lijeËenje osjetljivog æeluca, 

tegoba zbog viπka æeluËane kiseline, 

kod ulceroznog kolitisa, proljeva, 

dezinterije i sl. Djelotvoran je 

i u lijeËenju bolesti mokraÊnih organa 

i putova (upalnih stanja, nefritisa, 

raznih infekcija, katara mjehura, 

kamenca i pijeska u bubregu i mjehuru). 

Za lijeËenje koænih bolesti koristimo 

ga u obliku obloga ili otopine za 

ispiranje, jer se na taj naËin otklanjaju 

razne neËistoÊe koæe, dermatitis, 

osipi, liπajevi, urtikarije. U obliku masti 

koristimo ga za lijeËenje Ëireva, varikoznih 

vena, proπirenih vena, 

opeklina, masti za ruku, psorijazu. 

Za lijeËenje probavnih organa 

redovito se koristi korijen bijelog sljeza, 

a za diπne i mokraÊne organe list 

bijelog sljeza. 

Priprema Ëaja od bijelog sljeza 

(hladnim postupkom): Na dvije Ëajne 

ælice narezanog i posuπenog korijena 

dodamo 1 /4 hladne vode i dobro 

promijeπamo. Korijen ostavimo u vodi 

pola sata, povremeno mijeπajuÊi i 

na kraju procijedimo kroz krpu. Tako 

prireappleen pripravak prije koriπtenja 

malo podgrijemo. U lijeËenju æeluca 

i crijeva tako pripremljen Ëaj ne πe- 

Êerimo, a za olakπavanje kaπlja zaslaappleujemo 

ga medom. »aj koristimo 

i za ispiranje upaljene usne πupljine i 

ædrijela, a koristi se i kao oblog za 

rane. 

Tinktura: 200 grama sljezova korijena 

(najbolje mjeπavina lista i korijena), 

jedna litra 50 do 60-postotnog 

alkohola. Korijen ili mjeπavinu lista i 

korijena prelijemo alkoholom, zaËepimo, 

dræimo na toplome tri tjedna i 

procijedimo. Uzimamo po 10-15 kapi 

sa Ëajem tri puta na dan. 

Vodeni ekstrakt: jedna juπna ælica 

usitnjenog korijena bijelog sljeza i 2 

dl vode. Korijen moËimo osam sati i 

procijedimo, a isto vrijedi i za list, cvijet 

i sjeme. Uzimamo dvije juπne ælice 

pet do πest puta na dan. 

Ako se pripremaju kapi za nos, tada 

uzimamo jednu juπnu ælicu na kavenu 

πalicu vode, moËimo osam sati 

i procijedimo. Pripremamo uvijek svjeæe 

kapi za taj dan. 

Bijeli sljez koristi se i u prehrani. 

Korijen, mladi listovi i pupoljci dobra 

su proljetna hrana koja se priprema 

na viπe naËina. Korijen jedemo sirov 

ili kuhan, a mlade listove kao dodatak 

varivima ili salatama. Mlade 

pupoljke moæemo prokuhati u mjeπavini 

vode i octa te konzervirati kao 

kapare u ulju. 

28 


HRVATSKE ©UME

©TETNIK JASENOVIH ©UMA 

πumski πtetnici 

Crna jasenova osa 

listarica donosi golobrst 

Premda se do proπle godine ova 

osa listarica javljala iskljuËivo u 

drvoredima te njezina pojava i 

πtete nisu bile zabiljeæene u 

πumama, u proljeÊe 2003. 

godine prvi su put zabiljeæene 

πtete od toga kukca u jasenovim 

πumama. Za zaπtitare to je znak 

za uzbunu 

Crna jasenova osa listarica (Tomostethus 

nigritus Fabr.) iz godine 

u godinu, od 1997., uzrokuje 

golobrst jasenovih drvoreda 

u gradu Zagrebu. Radi se uglavnom 

o obiËnom jasenu (Fraxinus excelsior), 

koji se najËeπÊe sadi kao ukrasna vrsta u 

drvoredima, no pokusi su pokazali da 

ova osa svoj razvoj moæe uspjeπno dovrπiti 

i na drugim vrstama jasena koji se 

sade u Hrvatskoj (poljski jasen Fraxinus 

angustifolia; pensilvanski jasen F. pennsylvanica). 

Do 2003. godine ova se osa listarica 

javljala iskljuËivo u drvoredima te njezina 

pojava i πtete nisu bile zabiljeæene 

u πumama. U proljeÊe 2003. godine prvi 

su put zabiljeæene πtete od toga kukca u 

jasenovim πumama. Na podruËju U©P-a 

Vinkovci, ©umarija Æupanja, Gospodarska 

jedinica Kragujna crna jasenova osa 

listarica uzrokovala je golobrst jasena na 

216 ha. 

Æelimo ukratko upoznati Ëitateljstvo s 

biologijom te ose i πtetama koje Ëini kako 

bi se na terenu mogli pravodobno prepoznati 

simptomi napada i poduzeti potrebne 

mjere zaπtite. 

Biologija ose listarice 

Crna jasenova osa listarica ima jednu 

generaciju godiπnje. Imago je sjajno crne 

boje, duljine 7 - 8 mm. Roji se tijekom 

travnja. Æenka svojom pilastom leglicom 

ulaæe jaja izmeappleu gornje i donje epiderme 

lista uz rub plojke palistiÊa. Pagusjenice 

vrlo brzo izlaze iz jaja te odmah 

poËinju izgrizati liπÊe s donje strane. Imaju 

tri para prsnih i pet pari trbuπnih nogu. 

Boja pagusjenice mijenja se tijekom 

larvalnog razvoja. Prvi i drugi larvalni stadij 

gotovo su prozirni do blago æuÊkaste 

boje. TreÊi, Ëetvrti i peti razvojni stadij 

svijetlozelene je boje s neπto svjetlijim 

boËnim stranama. 

Glava je takoappleer svijetlozelene boje s 

crnim okom. NajoËitija promjena boje dogaapplea 

se u zadnjem larvalnom stadiju. 

Zadnji larvalni stadij koji se intenzivno 

hrani joπ se jednom presvuËe i pretvara u 

tamno maslinastozelenu pagusjenicu koja 

se viπe ne hrani, nego se po deblu 

spuπta u zemlju na kukuljenje. Kokoni se 

u zemlji vertikalno nalaze na dubini od 

5 - 10 cm, a horizontalno im je najveÊa 

gustoÊa uz samo deblo. Ova osa listarica 

prezimljava u kokonu u zemlji, u tom 

se kokonu i kukulji, a imaga izlaze u 

travnju. 

©tetnost 

Crna jasenova osa listarica je monofagni 

πtetnik jasena. Napada obiËni i 

poljski jasen. ©tete na listu koje Ëine po- 

Ëetni larvalni stadiji pagusjenica izgledaju 

kao rupice veliËine glave pribada- 

Ëe i Ëesto su teπko zamjetne. Zbog velike 

brojnosti pagusjenica 

na stablima defolijacija 

dramatiËno 

napreduje te u roku 

Slika 1. Imago crne jasenove ose 

listarice 

Piπe: 

mr. sc. Dinka 

MatoπeviÊ 

Foto: 

mr. sc. Dinka 

MatoπeviÊ 

Slika 2. Pagusjenice crne jasenove 

ose listarice 

Slika 3. Potpuno obrπteno stablo 

jasena. KarkteristiËni su ostaci 

najdebljih æila listova. 

Slika 4. Potpuno pojeden list 

jasena. Ostale su samo najdeblje 

æile i pagusjenice. 

od 2 do 3 dana stabla ostaju potpuno 

bez liπÊa. Defolijacija svoj maksimum 

dostiæe poËetkom svibnja. Pagusjenice 

potpuno izjedaju listove, a ostavljaju 

samo najdeblje æile. Ispod potpuno 

pobrπtenih stabala mogu se na tlu, 

uza samo deblo, naÊi mase pagusjenica 

koje su zbog nedostatka hrane pale 

sa stabla. 

BuduÊi da se 2003. godine crna jasenova 

osa listarica masovno javila na jednom 

lokalitetu u jasenovim sastojinama, 

moæe se oËekivati njezina pojava i 

na drugim lokalitetima pogotovo ako u 

jasenovim sastojinama, zbog suha vremena, 

nije doπlo do redovitih poplava. 

Poplave su jedan od Ëimbenika koji reguliraju 

pojavu te ose u prirodnim sastojinama 

jer osa prezimljava u tlu te 

poplave sprjeËavaju izlazak imaga u 

proljeÊe. 

Crna jasenova osa listarica πtetnik je 

na kojeg se svakako treba obratiti 

pozornost, pa molimo da se svaka njezina 

pojava dojavi Dijagnozno-prognoznoj 

sluæbi u ©umarski institut u Jastrebarskome. 



29

iljna zaπtita 

48. SEMINAR BILJNE ZA©TITE, OPATIJA, 

10.-13. VELJA»E 2004. 

©umarska sekcija na 

seminaru opravdala 

oËekivanja 

25 sudionika s 18 referata u ©umarskoj sekciji dovoljan je broj. 

Joπ kada bi bilo viπe πumara s terena, korist bi bila i veÊa 

HRVATSKO DRU©TVO BILJNE 

Zlatna 

Milanu 

UruËivanjem visokog odliËja, 

Hrvatsko druπtvo biljne zaπtite 

nagradilo viπegodiπnji rad, trud 

i dostignuÊa prof. dr. Milana 

Glavaπa na unapreappleenju zaπtite 

πuma 

Piπe: 

Prof. dr. sc. 

Milan Glavaπ 

Uorganizaciji Agronomskoga 

fakulteta Zagreb i Hrvatskoga 

druπtva biljne zaπtite Zagreb 

u Opatiji je od 10. do 13. 

veljaËe 2004. odræan 48. seminar biljne 

zaπtite. Na seminaru je izloæeno oko 70 

referata. DomaÊi i strani proizvoappleaËi i 

prodavaËi sredstava i opreme za zaπtitu 

bilja predstavili su svoje bogate programe. 

Uz to bili su predstavljeni i programi 

vezani za suvremenu poljoprivredu. 

©umarska sekcija radila je u posebnoj 

dvorani, a izloæeno je 18 referata koje 

je sluπalo oko 80 sudionika. Iz Hrvatskih 

πuma bilo je 25 sudionika. Seminaru 

su prisustvovali predstavnik Ministarstva 

poljoprivrede i πumarstva, zaπtitari 

©umarskoga fakulteta i ©umarskoga instituta, 

zastupnici drugih fakulteta i znanstvenih 

institucija, predstavnici domaÊih 

i stranih predstavniπtava, organizacija i 

pojedinci, πumari iz Slovenije i iz ©umarskoga 

istraæivaËkog centra (BFW) iz 

BeËa. ©umarskoj je sekciji bio nazoËan 

i akademik prof. dr. sc. Milan Maceljski, 

koji je izmeappleu ostaloga istaknuo da 

sekcija od osnutka, pa i ove godine, znatno 

pridonosi kvaliteti seminara. 

Premalo rasadniËara 

Glavna skupina referata posveÊena 

je zaπtiti biljaka u rasadnicima. U pripremi 

seminara poduzete su maksimalne 

mjere da na prvome mjestu budu 

nazoËni rasadniËari. Na æalost, nazoËno 

ih je bilo samo 6, a zaπto nisu bili 

ostali razloge znaju odgovorni u upravama 

πuma. 

Uz naπe prikazivanje zaπtitarske problematike 

u rasadnicima, valja naglasiti 

znaËenje jednoga referata iz Slovenije u 

kojem se govori o zakonskim propisima 

prilagoappleenim EU. Ti podaci mogu naπim 

struËnjacima posluæiti kao osnova za 

stvaranje domaÊih zakonskih propisa koje 

Êe biti nuæno stvoriti u bliskoj buduÊ- 

nosti. U sklopu rasadniËke tematike posebna 

je pozornost posveÊena korovima 

u rasadnicima, o Ëemu je govorio specijalist 

za to, prof. dr. sc. Zvonko OstojiÊ s 

Agronomskoga fakulteta u Zagrebu. 

Bilo je rijeËi i o πumskim poæarima, 

s posebnim naglaskom na 2003. godinu, 

u nekoliko referata govorilo se o 

πtetnoj entomofauni u πumama, najviπe 

o potkornjacima. Takoappleer je bilo rijeËi 

o novim gljiviËnim bolestima i utjecaju 

dabra na πumu. U tri referata tretirani 

su karantenski kukci, gljive i nematode. 

Od navedenih organizama ni 

jedan nije utvrappleen u naπoj zemlji, ali 

je upozoreno na tu moguÊnost, opasnost, 

te naËin sprjeËavanja. 

Gdje su πumari s terena 

Nakon izlaganja bilo je dovoljno vremena 

za rasprave, a broj referenata i sudionika 

u raspravi upozorava na ozbiljnost 

zaπtitarske problematike u naπim πumama. 

To je ujedno dokaz da su takvi 

skupovi, inaËe redoviti i najbrojniji meappleu 

πumarima, opravdani i potrebni. Treba 

istaknuti da je za buduÊe skupove nuæno 

viπe razumijevanja za nazoËnost πumara 

s terena. Premda je to financijsko 

optereÊenje, ali u cijelom je svijetu dokazano 

da se u nove spoznaje isplati ulagati. 

Na seminaru je dogovorena daljnja 

suradnja hrvatskih i slovenskih πumara. 

Najvaæniji je dogovor s gostima iz Austrije 

(Bundesamt und Forschungszentrum 

für Wald, Wien). Oni su se ponudili da 

budu organizatori i prvi domaÊini susreta 

πumara - zaπtitara srednje i juæne Europe 

na kojima bi se tretirala aktualna 

zaπtitarska problematika. Smatramo da 

je prijedlog dobar, obeÊaje korist, pa je 

s naπe strane prihvaÊen. Na nama je da 

suradnja bude dugoroËna. 

Mislim da je ©umarska sekcija na 48. 

seminaru biljne zaπtite opravdala svoj 

rad i svima bila od koristi. 

Povelja sa Zlatnom plaketom 

Na nedavno zavrπenom 48. seminaru 

biljne zaπtite u Opatiji, 

prof. dr. Milanu Glavaπu uruËeno 

je visoko odliËje, povelja sa 

Zlatnom plaketom, koju mu je za njegov 

doprinos na unapreappleenju zaπtite πuma 

dodijelilo Hrvatsko druπtvo biljne zaπtite. 

Prof. dr. Milan Glavaπ (Krasno, 1945.) 

nakon osnovne πkole u Krasnu i srednje 

πumarske u Delnicama zavrπava ©umarski 

fakultet u Zagrebu 1971. godine, gdje 

se i zapoπljava kao asistent iz ©umarske 

fitopatologije na Katedri za zaπtitu πuma, 

te kraÊe vrijeme iz predmeta Poljoprivredne 

fitopatologije na Agronomskome fakultetu. 

Nakon poslijediplomskog studija i 

doktorske disertacije na ©umarskome fakultetu 

u Zagrebu povjerena mu je trajna 

nastava iz ©umarske fitopatologije, a zatim 

i zaπtite πuma. Uz to, nekoliko godina 

predaje i ©umarsku entomologiju. Prof. dr. 

Milan Glavaπ zasluæan je za razvoj Katedre 

za zaπtitu πuma koja je sada potpuno 

ekipirana trojicom mladih i veoma perspektivnih 

nastavnika i znanstvenika. Na 

struËnom i znanstvenom usavrπavanju boravio 

je u viπe europskih zemalja. U tom 

sklopu gotovo je godinu dana proveo u 

30 

Broj 88 • travanj 2004. HRVATSKE ©UME

ZA©TITE 

plaketa 

Glavaπu 

NjemaËkoj na specijalizaciji iz ©umarske 

fitopatologije. 

Dobro poznaje nekoliko svjetskih jezika, 

koji mu omoguÊuju nesmetanu komunikaciju. 

Prof. Glavaπ autor je mnogih znanstvenih, 

struËnih i nastavnih radova (do sada 

Prof. dr. Milan Glavaπ 

Piπe: Dr. sc. Vice IvanËeviÊ 

Foto: V. IvanËeviÊ 

viπe od 100) u domaÊim i stranim Ëasopisima. 

Plodan je kao autor sveuËiliπnih udæbenika, 

pa je do danas objavio dva udæbenika 

i dvoja skripta. Posebno se izdvaja druga 

knjiga GljiviËne bolesti πumskoga drve- 

Êa, 1999. g., koja se prema slovenskom 

akademiku Joæi VraËeku moæe uvrstiti meappleu 

πest najboljih knjiga u Europi. Voditelj 

je veÊeg broja istraæivaËkih projekata i potprojekata 

Hrvatskih πuma, Ministarstva tehnologije 

i meappleunarodnih projekata u Europskoj 

zajednici. »lan je mnogih struËnih 

i znanstvenih udruga. Aktivno se ukljuËivao 

svojim radovima u obiljeæavanje 

znaËajnih obljetnica πumarstva (235. obljetnice 

osnutka ©umarije Krasno i 125. obljetnice 

osnutka senjskoga Nadzorniπtva - 

Inspektorata) naπih najstarijih πumarskih organizacija. 

Takoappleer je inicijator projekta u 

Krasnu o osnutku prirodnog pouËnog parka, 

te Ëlan nedavno osnovanog povjerenstva 

©umarskog muzeja u Krasnu. 

Njegov studiozni rad “©umski poæari i protupoæarna 

zaπtita na podruËju Uprave πuma 

podruænice Senj od 1994. do 2003. god.” 

bio je prezentiran na obiljeæavanju 125. obljetnice 

osnutka senjskoga Nadzorniπtva - Inspektorata, 

potkraj proπle godine. 

BOLESTI 

zoonoze 

Q-groznica 

Q-groznica ponajprije je bolest nekih æivotinja s kojih se katkad 

relativno lako πiri i na Ëovjeka. Izazvana je uzroËnikom koji je 

nazvan Coxiella burneti. U Ëovjeka bolest poËinje naglo s 

visokom temperaturom i Ëestom upalom pluÊa 

Bolest je otkrivena u Australiji 

prije Drugoga svjetskog rata, 

a za rata je izbila meappleu njemaËkim 

postrojbama na Balkanu 

i ameriËkima u Italiji. U Hrvatskoj 

je prvi sluËaj opisan veÊ 1947. godine. 

Nakon toga bolest se javlja pojedinaËno, 

ali i u epidemijama. Smrtnost 

od bolesti izrazito je niska (oko 

0,5%). 

Inkubacija traje dva do tri tjedna. Bolest 

poËinje naglo sa simptomima poput 

gripe. Javlja se groznica, poviπena 

tjelesna temperatura, jaka glavobolja u 

predjelu Ëela te pri micanju oËnim jabuËicama. 

Kod polovice bolesnika javlja 

se suhi kaπalj. ObiËnim lijeËniËkim 

pregledom nije moguÊe utvrditi upalu 

pluÊa. Ona se utvrappleuje rentgenski, i to 

obiËno nakon prvog tjedna bolesti. Poviπena 

temperatura traje do dva tjedna 

kod nelijeËenih, a bolest obiËno prolazi 

sama od sebe. »esti su netipiËni 

sluËajevi bolesti koje je teπko prepoznati, 

ako nisu povezani uz epidemijsku 

pojavu Q-groznice. Komplikacije 

kod te bolesti su rijetke, poput suhe 

upale porebrice ili katkad upale mozga 

i moædanih ovojnica. 

Dijagnoza bolesti postavlja se na temelju 

kliniËke slike, epidemioloπkih 

podataka te mikrobioloπkih pretraga. 

Epidemioloπki nalazi vrlo su znaËajni 

za dijagnozu jer od te bolesti ËeπÊe 

obolijevaju seljaci, uzgajivaËi ovaca, 

stoËari, lovci, veterinari, mesari, preraappleivaËi 

koæe i vune te neki laboratorijski 

radnici. Ponajprije obolijevaju 

odrasli muπkarci, πto je povezano s profesionalnim 

karakterom te bolesti. 

Vaæan je podatak je li oboljeli boravio 

u poznatome endemskom æariπtu 

te bolesti ili je imao kontakt s doma- 

Êim i divljim æivotinjama. Posebno je 

znaËajan kontakt s ovcama ili srodnim 

divljim æivotinjama u vrijeme jarenja. 

Q-groznica pojavljuje se u svim godiπnjim 

dobima, premda je najËeπÊa zimi 

i u proljeÊe. Meappleu radnicima koji 

rade na obradi mesa, koæe, vune i krzna 

bolest nema sezonski karakter. No meappleu 

osobama koje se bave uzgojem ovaca 

i koza bolest je izrazito sezonskoga 

karaktera i povezana s janjenjem i jarenjem. 

Meappleu pripadnicima vojnih kolektiva 

koji borave na terenu, taborovanju 

ili vojnim vjeæbama bolest moæe 

izbiti u obliku epidemije. 

Rezervoar i izvor zaraze 

Rezervoari i izvori zaraze su mnogobrojni. 

Zaraza je utvrappleena kod 50 

vrsta i podvrsta krpelja, oko 60 vrsta 

domaÊih i divljih sisavaca i 47 vrsta domaÊih 

i divljih ptica. U divljih æivotinja 

bolest je utvrappleena kod divljeg kuniÊa, 

πtakora i drugih vrsta divljih glodavaca, 

jelenske i srneÊe divljaËi, 

hrËka, lisice, zeca, kune, muflona, jeæa, 

kornjaËe, mungosa i πiπmiπa. UzroËnik 

je utvrappleen i u goluba, vrapca, lastavice, 

prepelice, ptica leπinara i grabljivica 

te u ptica pjevica. 

U prirodi je za prijenos uzroËnika 

bolesti najvaæniji krpelj. SiπuÊi krv 

prenose zarazu slinom, a uzroËnike 

izluËuju i izmetom. »ini se da su krpelji 

najznaËajniji Ëimbenik u prijenosu 

zaraze meappleu divljim æivotinjama, 

a mogu je prenijeti i na domaÊe æivotinje 

koje se slobodno kreÊu prirodom 

(poput ovaca i goveda na slobodnoj 

ispaπi). Njihov je utjecaj pri prijenosu 

zaraze sa æivotinja na ljude neznatan. 

Premda je Q-groznica rasprostranjena 

meappleu divljim æivotinjama (posebice 

meappleu glodavcima i divljim pticama), 

nije utvrappleena velika vaænost 

tih æivotinja u prijenosu infekcije na 

Ëovjeka. 

Glavni su izvor zaraze za ljude domaÊe 

æivotinje i njihove izluËevine, prije 

svega ovce, koze i krave te kokoπi, guske 

i patke. Meappleu divljim æivotinjama 

infekcija Ëesto prolazi bez jasnih znakova 

bolesti, ali i kao akutna zarazna 

bolest. Kod rogate stoke bolest moæe dovesti 

do pobaËaja, neplodnosti i dr. 

UzroËnik se izluËuje stolicom, mokra- 

Êom i mlijekom, a izluËivanje moæe potrajati 

mjesecima i godinama. IzluËivanje 

se pojaËava u vrijeme poroda putem 

plodne vode i posteljice. Katkad se 

u jednom gramu posteljice moæe naÊi i 

milijardu klica, a poznato je da veÊ de- 

Piπe: 

Prof. dr. sc. 

Darko Ropac 

Foto: 

M. Mrkobrad 

Broj 88 • travanj 2004. HRVATSKE ©UME 

31

setak unijetih klica moæe izazvati bolest 

Ëovjeka. U Hrvatskoj su glavni rezervoar 

i izvor zaraze ovce te krave. Uloga 

drugih divljih i domaÊih æivotinja nije 

dovoljno razjaπnjena, ali se Ëini da je 

relativno mala. 

Premda se uzroËnik izluËuje slinom, 

izravan prijenos s Ëovjeka na Ëovjeka 

iznimno je rijedak. 

Putovi prijenosa zaraze 

UzroËnik Q-groznice moæe se prenijeti 

svim poznatim naËinima πirenja 

zaraze, a najËeπÊi je zraËni (aerogeni) 

put prijenosa, udisanjem praπine koja 

je zagaappleena izluËevinama zaraæenih 

æivotinja. Prolaskom zaraæenih stada 

ovaca, obradom vune, koæe, krzna i sl., 

s bolesnih æivotinja diæe se praπina koju 

Ëovjek udiπe i tako se zarazi. 

Isuπivanje poveÊava otpornost 

uzroËnika i njegovu 

sposobnost preæivljavanja u 

vanjskoj sredini. Tako u sasuπenom 

izmetu krpelja 

uzroËnik moæe ostati infektivan 

i nakon 586 dana. U inficiranom 

krpelju uzroËnik 

moæe preæivjeti i gotovo tri 

godine. U tlu na 4 - 6 °C ostaje 

infektivan 7 do 9 mjeseci, 

a u vodi i do tri godine. U 

laboratorijski sasuπenom 

obliku pri niæoj temperaturi 

preæivi 8 do 10 godina. 

Prigodom diranja oboljelih 

æivotinja ili pomoÊi pri janjenju 

i telenju moguÊ je i kontaktni 

put zaraæavanja. On 

nastaje neposrednim ulaskom 

uzroËnika kroz ozljede na koæi 

i sluznicama. 

Prijenos zaraze zaraæenim 

krpeljima kod Ëovjeka iznimno 

je rijedak, iako Ëest meappleu 

divljim i domaÊim æivotinjama. 

Rijedak je i alimentarni put 

prijenosa, uporabom nekuhanoga 

zagaappleenog mlijeka ili 

mlijeËnih proizvoda prireappleenih od takva 

mlijeka. Za higijenu namirnica æivotinjskog 

podrijetla vaæan je podatak da 

uzroËnik u sirovu mesu preæivi i do 4 

tjedna. Pitanje preæivljavanja uzroËnika 

u salamurenom mesu nije do kraja 

razjaπnjeno, no Ëini se da ipak ne preæivljava 

taj tehnoloπki proces obrade mesa. 

Toplinskom obradom mesnih proizvoda 

na temperaturi od 72 °C do 75 

°C, u trajanju od 90 min., sigurno se 

uniπtava uzroËnik Q-groznice. 

UzroËnik u mlijeku preæivi dulje ili 

kraÊe vrijeme, ovisno o temperaturi skladiπtenja 

i stupnju kiselosti mlijeka. Na 

niæoj temperaturi u obranome mlijeku 

Stado ovaca 

preæivi 273 dana. U kiselome mlijeku, 

kefiru i sirutki 24 sata, u mekom siru i 

maslacu 42 dana, dok u tvrdom siru propada 

prije dovrπetka zrenja. UzroËnik ne 

moæe preæivjeti pasterizaciju mlijeka. 

Od dezinficijensa na uzroËnika najbolje 

djeluje 70-postotni alkohol koji ga 

uniπtava u roku dvije minute, 3 - 5-postotni 

fenol za 1 - 5 minuta te eter za 1 

minutu. Drugi uobiËajeni dezinficijensi 

nisu dovoljno djelotvorni. 

ZnaËenje Q-groznice u 

Hrvatskoj 

ZnaËenje Q-groznice za stanovniπtvo 

vrlo je maleno, pogotovo u miru. U 

izvanrednim situacijama, kao i u vrijeme 

rata, moæe znatno porasti, posebice 

meappleu pripadnicima vojnog kolekti- 

va. No za πumare i lovce, koji se Ëesto 

nalaze u prirodi i u neposrednom dodiru 

s divljim i domaÊim æivotinjama, ta 

bolest moæe imati veÊe znaËenje. Bolest 

se obiËno pojavljuje u odreappleenim 

podruËjima koja se nazivaju endemskim 

æariπtima. U tim æariπtima bolest se pojavljuje 

svake godine, meappleu æivotinjama 

i meappleu ljudima. U Hrvatskoj su poznata 

endemska æariπta koja ponajprije 

obuhvaÊaju nizinska podruËja na kojima 

se uzgaja stoka. Iz nejasnih razloga 

katkad se æariπta proπire, Ëime se πiri i 

pojava bolesti. O tome govori i razliËiti 

broj prijavljenih sluËajeva Q-groznice 

u Hrvatskoj. 

Broj sluËajeva Q-groznice oscilira iz 

godine u godinu, ali se u prosjeku godiπnje 

prijavi viπe od 100 oboljelih od 

te bolesti. ImajuÊi na umu da se dio 

bolesnika ne prijavi jer bolest nije prepoznata, 

πto je Ëesto pri pojedinaËnom 

javljanju bolesti, moæe se zakljuËiti da 

je Q-groznica relativno znaËajna zoonoza 

u Hrvatskoj. 

Zaπtita 

Najvaænije je pouËavanje ugroæenih 

skupina stanovniπtva o moguÊim izvorima 

zaraze i putovima prijenosa 

uzroËnika Q-groznice. Prvi korak u 

sprjeËavanju zaraze neπkodljivo je 

uklanjanje æivotinja kliconoπa iz stada. 

Kod paπnjaËkog naËina uzgoja stoke 

treba sustavno uniπtavati krpelje, a 

njihov broj moæe se smanjiti 

ureappleenjem paπnjaka, uklanjanjem 

grmlja i πikara. Posebnu 

pozornost valja obratiti 

uniπtavanju krpelja na 

ugroæenoj stoci, πto se najbolje 

postiæe redovitim kupanjem 

u otopini dezinficijensa. 

U vrijeme jarenja, janjenja 

i telenja vaæno je pravilno 

odlaganje izluËevina i 

posteljice, te po potrebi njihova 

dezinfekcija. Klanje 

inficiranih æivotinja treba 

provoditi u za to predviappleenim 

klaonicama, uz pojaËanu 

zaπtitu osoblja. Pri radu 

u klaonici treba smanjiti 

moguÊnost stvaranja praπine. 

Vunu i koæu prije daljnje 

obrade treba dezinficirati. 

Meso takvih æivotinja 

uvjetno je valjano (termiËka 

obrada). Po zavrπetku 

klanja treba provesti temeljitu 

dezinfekciju prostorija 

i transportnih sredstava. BuduÊi 

da se Ëovjek moæe inficirati 

mlijekom bolesne 

æivotinje, ne preporuËuje se 

pijenje nekuhanog mlijeka. 

Prigodom boravka ili noÊenja u prirodi 

valja izbjegavati podruËja zagaappleena 

izmetom æivotinja, te spavanje u 

πtalama i torovima na slami na kojoj je 

prije boravila stoka. 

Zaπtita cijepljenjem se ne provodi, 

osim iznimno kod laboratorijskih radnika. 

U sluËaju pojave opisanih simptoma 

nuæno je odmah javiti se lijeËniku. Provodi 

se bolniËka izolacija i lijeËenje bolesnika. 

Terapija antibioticima πirokog 

spektra (tetraciklini npr.) vrlo je djelotvorna 

i bolest prolazi bez posljedica 

veÊ nakon dva do pet dana. 

32 

Broj 88 • travanj 2004. HRVATSKE ©UME

OGRANI»ENJA RAZVOJA LOVSTVA U DRÆAVNIM LOVI©TIMA 

lovstvo 

Nesigurnost te neki zakonski 

propisi bitno oteæavaju 

uspjeπno lovno gospodarenje 

Prema Zakonu o lovu, u Republici 

Hrvatskoj mogu se ustanoviti 

vlastita i zajedniËka loviπta. 

Vlastita loviπta ustanovljuju 

se na vlastitom zemljiπtu - u Hrvatskim 

πumama to je dræavno zemljiπte, 

dok se na povrπinama na kojima nisu 

ustanovljena vlastita ustanovljuju zajedniËka 

loviπta. 

Loviπta na zemljiπtu u vlasniπtvu dræave 

(dræavna loviπta) ustanovljuje ministar 

poljoprivrede, πumarstva i vodnoga 

gospodarstva u skladu s Ël. 15. stavkom 

2. Dok pravo lova 

u dræavnim loviπtima ne 

stekne pravna ili fiziËka 

osoba u skladu sa Zakonom 

o lovu, resorno ministarstvo 

povjerava izvrπavanje 

prava lova u tim 

loviπtima pravnoj ili fiziËkoj 

osobi koja koristi zemljiπte 

u dræavnome vlasniπtvu. 

Temeljem rjeπenja 

prijaπnjeg Ministarstva poljoprivrede 

i πumarstva, 

Hrvatske πume danas gospodare 

s 38 loviπta. 

Ukupna je povrπina dræavnih 

loviπta 1 673 000 

ha, dok se na 3 500 000 

ha prostire 700 zajedniËkih 

loviπta, dakle ukupno 

u Republici Hrvatskoj ima 

5 173 000 ha loviπta. 

U Republici Hrvatskoj 

ima 311 dræavnih loviπta, 

i to 196 loviπta u zakupu, 

s povrπinom 847 000 ha, 

58 loviπta u koncesiji, 

455 000 ha, 38 loviπta 

kojima gospodare Hrvatske 

πume d.o.o., povrπine 

335 000 ha, a nerasporeappleeno 

je 36 000 ha. Iz ovoga 

je vidljivo da Hrvatske 

πume sada gospodare sa 

6% lovnih povrπina u Republici 

Hrvatskoj. Usporedbe 

radi, prije Domovinskoga 

rata πumska gospodarstva 

gospodarila su 

Od ukupnog broja loviπta u 

Hrvatskoj, dræavnih je 311 

(32%). Hrvatske πume 

gospodare s 38 dræavnih 

loviπta, πto je πest posto 

ukupne lovne povrπine u 

Republici. Da bi se njima 

uspjeπnije gospodarilo, 

potrebno je promijeniti neke 

zakonske propise. O tomu je 

rijeË u ovome prikazu 

s viπe od 12% lovnih povrπina u Republici 

Hrvatskoj. 

U tim loviπtima ima pribliæno 10 500 

grla krupne divljaËi (najviπe divljih svinja, 

oko 3300, srne i jelena obiËnog 

po 3000 grla), te blizu 9000 jedinki sitne 

divljaËi (najviπe fazana, oko 2800). 

OgraniËavajuÊi faktori 

razvoja lovstva 

Hrvatskim πumama 

Prvi i temeljni problem je nesigurnost 

u gospodarenju. Prema 

Zakonu o lovu, dræava 

moæe u svakom trenutku 

bez naknade oduzeti loviπte 

Hrvatskim πumama i 

dodijeliti ga na gospodarenje 

drugoj pravnoj ili fiziËkoj 

osobi. PoduzeÊe je 

dobilo loviπta 1994. godine, 

temeljem novog, tada 

donesenog Zakona o lovu. 

Ta su loviπta zbog posljedica 

ratnih zbivanja bila 

devastirana, a fondovi divljaËi 

bili su daleko ispod 

propisa lovnogospodarskih 

osnova. Ulaganjem 

velikih novËanih sredstava 

i truda ta su loviπta danas 

dovedena u okvire propisa 

osnova. 

Rjeπenje tog problema 

Hrvatske πume vide u izmjeni 

Ël. 15. Zakona o lovu, 

odnosno moguÊnoπÊu 

da loviπta kojima gospodare 

dobiju na trajno gospodarenje 

- koncesiju na 40 

godina. Time bi na neki 

naËin imale jamstvo isplativosti 

ulaganja sredstava u 

lovstvo. 

Drugi je ograniËavaju- 

Êi faktor broj divljaËi dan 

u StruËnim podlogama za 

bonitiranje i utvrappleivanje 

lovnoproduktivne povrπine 

(LPP) u loviπtima u Republici 

Hrvatskoj. Tu je 

Piπe: dipl. ing. 

Draæen SertiÊ 



33

propisan broj divljaËi na 

100 ha LPP. Primjerice za 

jelena obiËnog propisano 

je 1,2 - 2 grla na 100 ha 

LPP u I. bonitetu, za srnu 

8 grla, a divlju svinju 1 - 3 

grla na 100 ha LPP. Te 

brojke su u svakom sluËaju 

preniske jer ne jamËe 

ekonomiËnost gospodarenja. 

U broju divljaËi na 

100 ha LPP treba voditi ra- 

Ëuna o kapacitetu staniπta 

i na temelju toga odrediti 

moguÊu gustoÊu divljaËi. 

Smatram da bi prosjek 

jelenske divljaËi u loviπtima 

kojima gospodare 

Hrvatske πuma trebao biti 

oko 4 grla, srneÊe oko 

8 grla, a divlje svinje oko 4 grla na 100 

ha LPP. Osim toga, potrebno je precizno 

odrediti koje Êe se vrste divljaËi 

uzgajati u pojedinim loviπtima i sprije- 

Ëiti svaπtarenje. Iz navedenoga je vidljivo 

da je propisani koeficijent prirasta 

divljih svinja 1 - 3 grla divlje svinje 

na krmaËu stariju od 1 godine. Praksa 

je pokazala da je realni prirast u loviπtima 

kojima gospodare Hrvatske πume 

400% na ukupnu æensku populaciju 

ili 200% na ukupan broj divljih svinja 

u loviπtu. Prema tomu, na stvarni 

broj divljih svinja - matiËni fond (3 300 

grla), prirast je u ovim loviπtima oko 6 

000 grla godiπnje. Prema propisima 

LGO za navedena loviπta, planirani odstrel 

iznosi oko 3 000 grla godiπnje, a 

to je 50% od stvarnoga prirasta u tim 

loviπtima. 

Mislim da bi trebalo izmijeniti i Pravilnik 

o lovostaju za jelena obiËnog, tako 

da bi lov na jelena obiËnog - muæjaka 

poËeo 16. kolovoza i trajao do 31. 

sijeËnja. To zbog toga πto jelenska rika 

u istoËnoj Slavoniji poËinje sredinom 

kolovoza, a zavrπava Ëesto poËetkom 

PODSJETNIK ZA LOVNIKA 

Travanj 

PoËetkom travnja poËinje nova lovna 

godina. DivljaËi je potreban mir. Jelenima 

rastu novi rogovi, srnjaci su svoje 

oËistili ili ih Ëiste, lopatari ih joπ odbacuju, 

krmaËe se prase, koncem mjeseca 

iz brloga izlazi medvjedica s ovogodiπnjim 

mladima. Fazanke, trËke i ostala 

pernata divljaË sjedi na jajima. 

U travnju treba poËeti s promatranjem 

srnjaka koji zaposjedaju svoje teritorije 

i utvrditi im starost i uzgojnu vrijednost. 

U travnju tetrijeb pjeva svoj svadbeni 

pjev. 

Loviπta su Hrvatskih πuma 

zbog ratnih zbivanja bila 

devastirana, a fondovi 

divljaËi znatno ispod 

propisa lovnogospodarskih 

osnova. Ulaganjem velikih 

novËanih sredstava i truda 

ta su loviπta danas 

dovedena u okvire propisa 

osnova. 

Prosjek jelenske divljaËi u 

loviπtima kojima gospodare 

Hrvatske πume trebao bi biti 

oko 4 grla, srneÊe oko 8 

grla, a divlje svinje oko 4 

grla na 100 ha LPP. Osim 

toga, potrebno je precizno 

odrediti koje Êe se vrste 

divljaËi uzgajati u pojedinim 

loviπtima i sprijeËiti 

svaπtarenje 

Od radova, u loviπtu treba obraappleivati 

njive i remize za divljaË, puniti hraniliπta 

solju. 

Za mjeseËine, u travnju se love medvjedi, 

Ëeka vepar i odstreljuje nazimad. 

Utvrappleuje se brojno i spolno stanje divljaËi, 

a tijekom ljeta potrebno ga je kontrolirati 

tako da prije poËetka lovne sezone 

znamo πto imamo u loviπtu. 

H © d.o.o. zavrπio je lovnu godinu, 

ispunjen je plan odstrijela, najbolje od 

svih godina do sada, a i poveÊan je prihod 

od lovnih usluga 

rujna. Dakle, prema sadaπnjim 

propisima teπko je 

izvrπiti planirani lov na jelena 

u rici. Osim toga, bilo 

bi dobro da lov na ptice 

moËvarice poËinje 1. listopada 

i traje do konca velja- 

Ëe. Jer Ëinjenica je da je po- 

Ëetkom lovne sezone lov na 

ptice moËvarice komercijalno 

nezanimljiv, a u veljaËi 

iznimno zanimljiv. 

VeÊina zemalja, naπih lovnih 

susjeda, ptice moËvarice 

lovi u veljaËi. 

Velik su problem i zakonski 

propisi vezani uz 

lovno gospodarenje i trgovinu 

divljaËi. Naime, to je 

podruËje, uz one temeljne 

pozitivne propise, isprepleteno 

mnoπtvom zakona i podzakonskih 

akata, koji Ëesto djeluju kao ograni- 

ËavajuÊi faktor u lovnom gospodarenju. 

Tako Zakon o trgovini (NN 49/03 - 

proËiπÊeni tekst) u Ël. 24. govori o minimalnim 

tehniËkim uvjetima πto ih 

moraju ispunjavati poslovne prostorije, 

o opÊim sanitarnim i zdravstvenim 

uvjetima, opremi i sredstvima. Propisuje 

ih nadleæni ministar, a ispunjenje 

uvjeta utvrappleuje nadleæno tijelo æupanije, 

odnosno Grada Zagreba. 

Tu je i Zakon o veterinarstvu (NN 70/ 

97) pa Pravilnik o uvjetima kojima moraju 

udovoljavati objekti za klanje, 

obradu, preradu i uskladiπtenje proizvoda 

æivotinjskog podrijetla (NN 20/ 

92). Zatim Pravilnik o naËinu utovara, 

pretovara i istovara poπiljaka æivotinja, 

sirovina, proizvoda i otpadaka æivotinjskog 

podrijetla i higijensko-tehniËkim 

uvjetima kojima moraju udovoljavati 

prijevozno sredstvo i poπiljka u unutarnjem 

i meappleunarodnom prometu (NN 

97/98), pa Pravilnik o naËinu postupanja 

sa æivotinjskim leπinama i otpadom 

æivotinjskog podrijetla te o njihovom 

uniπtavanju (NN 24/03). 

Svi su ti propisi pisani prije svega za 

bavljenje domaÊim æivotinjama - stokom. 

Smatram da je potrebno prepraviti 

neke uvjete poslovanja s odstrijeljenom 

divljaËi. Kod odstrijeljene krupne 

divljaËi iznutrice bi trebalo vaditi u 

πumi na mjestu odstrela te uzeti organe 

potrebne za pregled; hladnjaËe bi 

morale biti takve da zadovoljavaju uvjete 

hlaappleenja i zamrzavanja divljaËi u 

koæi do prodaje za daljnju preradu; sve 

propisane veterinarske preglede treba 

obavljati kod hladnjaËe (trihineloza, 

bjesnoÊa, metiljavost i drugo). 

(Autor je ovu temu izlagao u oæujku 

na 1. sajmu lova i ribolava u Zagrebu - 

Loringu). 

34 


HRVATSKE ©UME

lovaËki psi 

DOJAM PLEMENITOSTI I INTELIGENCIJE 

Veliki minsterlendski ptiËar 

Prema imenu, uæa domovina 

ove njemaËke pasmine je 

Münsterland, koji se nalazi u 

Vestfaliji, izmedju Tojtoburπke 

πume i rijeke Rajne. Preteæno je to 

(bila) neobraappleena ravnica, mjestimiËno 

obrasla grmljem, s barama, moËvarama 

i jarcima s vodom. Na tako teπkom terenu 

s raznovrsnom divljaËi nastao je 

svestrano upotrebljiv i izdræljiv pas. Zato 

je veliki minsterlendski ptiËar izvrstan 

u deltama velikih rijeka. 

U njemaËkoj knjiæevnosti spominje 

se veÊ sredinom XVIII. stoljeÊa kao dugodlaki 

pas samo pokrajinski ograni- 

Ëen i prilagoappleen. Povijesni razvoj pasmine 

ide od bijelo-πarenog psa za ptice 

i psa tragaËa u srednjem vijeku, preko 

πunjkavaca, prepeliËara i ptiËara 

XIX. stoljeÊa. Kao i mali minsterlendski 

ptiËar, i njemaËki dugodlaki pti- 

Ëar pripada obitelji njemaËkih dugodlakih 

ptiËara, Ëiji je planski uzgoj po- 

Ëeo potkraj XIX. stoljeÊa. 

Poπto je Udruæenje njemaËkog dugodlakog 

ptiËara 1909. godine isklju- 

Ëilo crnu boju iz uzgoja, tu je pasminu 

1919. preuzeo novoosnovani Savez za 

uzgoj dugodlakog crno-bijelog minsterlendskog 

ptiËara. S planskim se 

uzgojem poËelo 1922. godine. 

Veliki minsterlendski ptiËar ima snaæno, 

vitko i miπiËavo tijelo, daje dojam 

plemenitosti i inteligencije. Glava 

je izduæena, njuπka mrπava, oËi 

tamne (πto tamnije to bolje), uπi vrlo 

dlakave i leprπave. Rep nosi vodoravno. 

SkraÊuje se za nekoliko centimetara. 

Uvijek je crno-bijeli, a obiËno prevladava 

crna boja. Boja moæe biti i 

crno-pastrvasta, tj. bijela temeljna boja 

“poprskana” gustim toËkama crne 

boje. Glava je crne boje, eventualno 

s bijelom lisom. Dlaka je dugaËka od 

3 do 5 cm, ne smije biti kovrËava i 

strπeÊa, na glavi mora biti kratka. 

Figura je kvadratiËna, a duæina ledja 

moæe prekoraËiti visinu u hrptu za 

2 cm. Standardna je visina u hrptu za 

psa 6o do 65 cm, a za kuju 58 do 63 

cm. 

Veliki minsterlendski ptiËar u kretanju 

korakom i kasom osvaja teren s 

dalekim iskorakom. Galop mu je elastiËan, 

punog zamaha, s potrebnim 

potiskom. Skok mu je dugaËak. 

Na tragu je uporan i vrlo 

Ëesto glasan. Lako se njime 

upravlja i vrlo je 

inteligentan. Ima izrazitu 

sposobnost za rad na tragu 

ranjene i zdrave divljaËi i 

Ëvrsto markiranje. Zbog 

sposobnosti za uËenje i 

odanosti prema vlasniku, 

njegova obuka najËeπÊe nije 

teπka 

Pas te pasmine izvrstan je aporter i 

savrπeni tragaË, oπtar na grabeæljivce, 

Ëesto i na divlje svinje. Na tragu je uporan 

i vrlo Ëesto glasan. Lako se njime 

upravlja i vrlo je inteligentan. Ima izrazitu 

sposobnost za rad na tragu ranjene 

i zdrave divljaËi i Ëvrsto markiranje. 

Zbog sposobnosti za uËenje i odanosti 

prema vlasniku, njegova obuka najËeπ- 

Êe nije teπka. 

Izvrstan je za rad u πumi i vodi, te 

razvijanje strasti u tom smjeru uopÊe nije 

potrebno. Spremno aportira iz vode i 

za najveÊe hladnoÊe. No æelimo li sa 

psom u radu u vodi uæivati, treba dosljedno 

nastojati na posluπnosti i obuci 

aportiranja na suhom. Pri radu na krvavom 

tragu, veliki se minsterlendski pti- 

Ëar izdvaja upravo po sposobnosti da 

se Ëvrsto dræi traga. 

Pravilna obuka i 

povremeno ponavljanje 

i 

ovdje je uvjet uspjeha. Kada se ostavi, 

Ëuva povjerene stvari i paæljivo prati 

lovca. Dobar je i kao pas Ëuvar. U 

kuÊi je posluπan i miran. Nije dosadan 

i nametljiv. Prema Ëlanovima obitelji 

je umiljat i privræen. 

Pas te pasmine ima slobodan glas i 

moæe se obuËiti da se javlja. Ustrajan 

je i za loπeg vremena u gustiπu i 

trnju. U radu u polju ne zaostaje ni 

za jednom pasminoim kontinentalnih 

ptiËara. 

Prije spominjani nedostatak - manja 

izdræljivost u lovu trËki - danas nema 

smisla. Za to ima viπe razloga: trËki je 

sve manje, rijetko se love same, a lovna 

je sezona za njih kraÊa (ako se uopÊe i 

love). Osim toga, danaπnji dugodlaki pti- 

Ëari poboljπanjem temperamenta u traæenju 

divljaËi Ëesto i nadilaze kratkodlake 

pasmine ptiËara. 

S odræavanjem dlake obiËno nema 

veÊih teπkoÊa, a takva dlaka je, s druge 

strane, izvrsna zaπtita protiv komaraca, 

kada ih ima, i hladnoÊe zimi. 

Kod danaπnjeg naËina lova, kada se 

pridaje znatno veÊe znaËenje radu poslije 

pogotka divljaËi, upravo veliki minsterlendski 

ptiËar nedvojbeno ima korist 

i prednost u odnosu na mnoge druge 

pasmine ptiËara: spremnost za aportiranje 

divljaËi, Ëvrsto dræanje traga, rad 

u vodi i izdræljivost. 

Od kontinentalnih ptiËara ta je pasmina, 

izuzme li se njezina domovina 

NjemaËka, bila vrlo rijetka u srednjoj 

Europi. U posljednje vrijeme, zahvaljujuÊi 

svojim osobinama, pasmina 

se πiri u Europi i na nekim drugim 

kontinentima. 

Piπe: 

Zoran Timarac 

Foto: 

Z. Timarac 



35

ibolov 

Piπe: 

Siniπa SlaviniÊ 

Foto: 

VSP studio 

PaviËiÊ 

Tolstolobik 

Tolstolobik (bijeli i sivi) ili debeloËelac, ribiËima je veoma 

zanimljiva riba. Prije svega stoga jer dostigne i viπe od 50 kg. 

No, uloviti ga… E, to je veÊ druga priËa. To je problem, enigma i 

dvojba - je li tolstolobik uopÊe sportska riba, odnosno moæe li 

se i kako uloviti na sportski naËin, πtapom i udicom. 

VeÊina dosadaπnjih ulova πtapom 

i udicom uglavnom su sluËajni. 

SpecifiËan naËin ishrane, zooplanktonom 

i planktonskim algama, 

ima za posljedicu da je ovaj kit 

naπih slatkih voda lovljen ili sluËajnim 

Tolstolobik 

mentare, pro et contra, o tome je li tolstolobik 

ipak uhvatljiv i na sportski na- 

Ëin ili su i to bili sluËajno kvaËeni ulovi. 

Prve vijesti o tolstolobiku, kao zimskoj 

ribi, sitigle su 1995. kada su na jezeru 

Ilova kod Kutine zagrebaËki ribiËi 

ostvarili na desetke ulova krupnih primjeraka 

ovih riba na tvistere, blinkeraπkom 

tehnikom ribolova. Mladen 

BlaæekoviÊ, Damir KoviÊ, Radivoj ZubiÊ, 

Davor ©afariÊ, Miπo Minanov i Ivica 

MatkiÊ ulovili su te godine u jezeru 

Ilova tolstolobike teπke 30, 35 i 40 

kg, uz nebrojeno manjih komada. 

Prema priËanju ribiËa i svjedoka, ve- 

Êina od tih ulova ostvarena je za usta. 

Po tome bi se dalo zakljuËiti da su krenuli 

zainteresirani za lelujavim tvisterom. 

Iako je vjerojatnije, ako je tomu 

tako, da su tolstolobici krenuli za planktonom 

u oblaku koji je tvister podigao 

s dna. A onda su sluËajno usisali i 

tvister. 

Bilo kako bilo, statistike najulova govore 

da je u nas, ali i u svijetu, najveÊi 

broj ovih riba ulovljen u kasnu jesen, 

zimi (ako temperature nisu bile preniske) 

i u rano proljeÊe. Statistika dalje govori 

da je u postotku za usta viπe ulovljenih 

sivih tolstolobika. Sivi se hrane, 

naime, zooplanktonskim i planktonskim 

algama, a bijeli samo planktonskim 

algama. RijeË je o "mamcima" do 

kojih je teπko doÊi, ali i nemoguÊe 

servirati na udici. ZagrepËanin Darko 

FerenËiÊ tvrdi da ima rjeπenje πto se ti- 

Ëe primamljivanja i mamaca za ribolov 

tolstolobika. Rjeπenje je pronaπao 

u hrani za akvarijske ribice. Tehnika je 

takvog ribolova jednostavna. Krupniju 

hranu za akvarijske ribice jednostavno 

treba natiskati u hranilicu (najbolje 

onu u obliku uvijaËa za kosu). Kroz hranilicu 

treba provuÊi osnovni najlon, a 

na kraju svezati vrtilicu. Na vrtilicu s 

kopËom dolazi tanki predvez (najbolje 

od neke upredenice, npr. promjera 

do 0,25 mm). Na predvez se veæe tvister 

na veÊoj i jaËoj udici s teæom olovnom 

glavom. Kako FerenËiÊ istiËe, tvister 

sluæi prije svega za πto dalji izba- 

Ëaj sistema. Hranilica pri laganom povlaËenju 

na veÊim jezerima privlaËi tolstolobika 

koji u njezinom tragu, uz usisavanje 

vode s njezinim sastavom, usisa 

i tvister. 

Kontra u ovakvom ribolovu mora biti 

Ëvrsta, snaæna i brza, jer tolstolobik vrlo 

brzo pokuπava izbaciti ono πto nije kanio 

usisati s hranom. 

Pri izboru akvarijske hrane potrebno 

je odabrati onu koja je bogata planktonom, 

algama, pa kod prodavaËa treba 

kvaËenjem za leapplea pri blinku ili povla- 

Ëenju pribora k obali ili kada bi "debelo- 

Ëelac" usisao sluËajno s vodom i planktonom 

i udicu namamËenu kukuruzom, 

boiliom ili nekim drugim mamcem. 

Zimski ulovi s jezera Kutina na tvister 

(silikonska jigg varalica), te tekstovi o 

sliËnim ulovima na tvister u njemaËkom 

Ëasopisu Blinker, izazvali su brojne ko- 

Od pet najveÊih hrvatskih tolstolobika, Ëak su tri ulovljena na 

staroj »esmi kod Narte. Godine 2002. Stjepan HeÊimoviÊ je na 

kukuruz ulovio primjerak teæak 54 kg. Godinu dana prije 

(2001.) Gordan Jakopinac na kukuruz je ulovio u staroj »esmi 

primjerak teæak 47 kg. TreÊi top tolstolobik ulovljen 

je u staroj Dravi, 1996. Ulovio ga je Danko ©tefanac, a imao 

je 45 kg 

36 


HRVATSKE ©UME

traæiti onu za ribice koje se hrane biljnom 

hranom ili sitnim æivotinjama (zooplanktonom). 

Hrvatski rekordi, ipak, uhvaÊeni su slu- 

Ëajno, u stacioniranom ribolovu, dubinskim 

tehnikama (s plovkom ili bez njega) 

pri ribolovu na πarana i amura. Zanimljivo 

je da su od pet najveÊih hrvatskih 

tolstolobika Ëak tri ulovljena na staroj »esmi 

kod Narte. Godine 2002. Stjepan 

HeÊimoviÊ je na kukuruz u staroj »esmi 

ulovio primjerak teæak Ëak 54 kg. Godinu 

dana prije (2001.), Gordan Jakopinac 

na kukuruz je ulovio u staroj »esmi 

primjerak teæak 47 kg. TreÊi top tolstolobik 

ulovljen je u staroj Dravi, 1996. 

Ulovio ga je Danko ©tefanac, a imao je 

45 kg. Krupni primjerci ove ribe lovljeni 

su joπ u jezeru Savica kod Zagreba, a 

zahvaljujuÊi brzom rastu, krupnih tolstolobika 

ima u gotovo svakom hrvatskom 

sportskom ribnjaku i mrtvici. Prema dostupnim 

podacim, najtolstolobik na svijetu 

(πtapom i udicom) teæak je 65,28 kg 

(115 cm). Ulovljen je u Maapplearskoj. 

Za ribolov tolstolobika potreban je u 

svakom sluËaju jak πtap, duæine 3,30 do 

4 m, akcije B, teæine izbaËaja i do 150- 

200 g (u stacioniranom ribolovu). Rola 

isto treba biti veÊa, jaka, kapaciteta kalema 

100 m najlona promjera 0,40 mm, 

npr. poput nekadaπnjih DAM Quick 550 

ili 5001 modela. Lovi se najËeπÊe najlonom 

promjera do 0,40 mm. 

Najbolje je doba dana za ribolov jutro 

ili veËe (jesen) odnosno prije i poslijepodneva 

(zimi). 

Tolstolobik je plaπljiva i osjetljiva riba, 

koja ne trpi lupanje po obali ili vodi. 

Zato pri lupanju veslom po vodi, πto ribari 

na ribnjaËarstvima dobro znaju, tolstolobik 

iskaËe visoko iz vode, pa Ëak 

nekad i preko Ëamca. 

Bijeli i sivi tolstolobik neznatno se razlikuju. 

Tijelo im je visoko, a glava πiroka. 

Sivi, za razliku od bijelog, ima veÊu 

glavu i tamniji je, te poneπto drukËiji 

trbuh. Smeappleesivih je leapplea, prljavosrebrnih 

bokova i svijetlijeg trbuha. Oba brzo rastu. 

Mogu narasti i viπe od 50 kg. Mrijeste 

se od lipnja do kolovoza, pri temperaturi 

vode od 26 do 30 stupnjeva. Tada 

æenska poloæi i viπe od 500.000 jaja. Kod 

nas se mrijeste samo umjetno. 

Postojbina im je Kina odnosno Azija. 

Prvo su pedesetih godina proπlog stolje- 

Êa unijeti u europske ribnjake (»ehoslovaËke, 

Rumunjske, Bugarske i Maapplearske). 

U hrvatske ribnjake doπao je πezdesetih 

godina proπloga stoljeÊa. Brzo 

je puπten ili "pobjegao" u otvorene vode 

pa je prvi zabiljeæeni tolstolobik na naπim 

vodama ulovljen 1968. u Dunavu. 

©to se imena tiËe, tolstolobik je izvorno 

rusko ime. U prijevodu na hrvatski 

to je "debeloËelac" (tolstij je na ruskom 

debeo, a lob je Ëelo). 

dogaappleaji 

NA ©UMARSKOM SKIJA©KOM NATJECANJU U RUMUNJSKOJ 

Uspjeh hrvatskih skijaπa 

Uorganizaciji Hrvatskoga sindikata 

πumarstva, a na poziv rumunjskog 

Sindikata πumara 

(Silva), hrvatski su πumari skijaπi 

u Predalu kod Braπova, od 1. do 4. 

oæujka, sudjelovali na natjecanju “Najbolji 

πumar skijaπ” πto se tradicionalno 

odræava veÊ osmu godinu. Osim naπih 

skijaπa i Rumunja, sudjelovali su i natjecatelji 

iz Maapplearske. 

Hrvatske πumare zastupali su po rezultatima 

najuspjeπniji na Zimsko-sportskim 

igrama Hrvatskih πuma u TrπÊu. 

Natjecanja su se odvijala u veleslalomu 

(muπkarci i æene). Hrvatski su natjecatelji 

u veleslalomu za muπkarce osvojili 

prva tri mjesta (1. Tihomir Arh, 2. Siniπa 

Arh, 3. Branko StarËeviÊ). Meappleu deset 

najboljih plasirali su se i Aleksandar 

Mrvoπ, SreÊko PetranoviÊ i Anton Sabo, 

svi iz delniËke podruænice. 

U æenskom veleslalomu Ana CrnkoviÊ 

iz delniËke podruænice osvojila je 

drugo mjesto, Jasminka Roæan iz ogulinske 

i Viπnja Cividini-Osmak iz del- 

Uorganizaciji Hrvatskoga πumarskog 

druπtva i delniËke Uprave 

πuma, na terenima SRC-a 

»elimbaπa i HBC-a Zagmajna 

poËetkom oæujka odræano je 3. otvoreno 

prvenstvo Hrvatskih πuma u skijaπkom 

trËanju i veleslalomu, na kojem 

su osim domaÊih sudjelovali i slovenski 

πumari. Da bi tehniËki sve proteklo u redu, 

pobrinuli su se skijaπki klubovi Mrkopalj 

i Bjelolasica iz Mrkoplja. 

U konkurenciji desetak πtafeta, prva 

je bila πtafeta Delnice 2 (Franjo Jakovac, 

Mladen ©porer i Draæen GrubiπiÊ), a druga 

Delnice 1( Alen AbramoviÊ, Josip Æagar 

i Robert AbramoviÊ). 

niËke Uprave plasirale su se meappleu deset 

najboljih. 

Uz naπe skijaπe u Rumunjskoj je bila 

Gordana Colnar, predsjednica Hrvatskoga 

sindikata πumarstva. Uz sportska natjecanja, 

domaÊini su svojim gostima organizirali 

i izlet u grad Braπov i okolicu. 

Rumunjski πumari bit Êe gosti hrvatskih 

πumara u ljeto, za odræavanja RadniËko-sportskih 

igara u Umagu u mjesecu 

lipnju. 

MRKOPALJ / 3. OTVORENO PRVENSTVO HRVATSKIH 

©UMA U SKIJANJU 

DelniËani najuspjeπniji 

Natjecanje u skijaπkom trËanju 

Hrvatski πumari skijaπi u Rumunjskoj 

U veleslalomu za æene u kategoriji do 

35 godina drugo mjesto osvojila je Ana 

CrnkoviÊ iz StruËnih sluæbi delniËke podruænice,a 

treÊe Klaudija Petelin-Jakovac 

(©umarija Mrkopalj). U kategoriji æena 

iznad 36 godina drugo mjesto osvojila 

je Biserka »uriÊ. 

U jakoj konkurenciji slovenskih πumara, 

u veleslalomu kod muπkih juniora 

Draæen AbramoviÊ (©umarija Fuæine) 

osvojio je deveto mjesto, u kategoriji mlaappleih 

seniora Boris Kezele (StruËne sluæbe) 

peto mjesto, te Robert Bukovac i Josip 

Æagar (©umarija Skrad) sedmo i osmo 

mjesto. Meappleu veteranima, Anton Sabo 

(StruËne sluæbe) zauzeo je πesto mjesto. 

U skijaπkom trËanju za juniorke, Klaudija 

Jakovac-Petelin (©umarija Mrkopalj) 

bila je prva. Kod veterana najupsjeπniji 

domaÊi natjecatelj bio je Franjo Lipovac 

(©umarija TrπÊe) na 9., a odmah 

iz njega Anton Raukar (©umarija Crni lug) 

na 10. mjestu. Mladen ©porer (©umarija 

Mrkopalj) bio je prvi kod juniora, a Tomislav 

KranjËeviÊ iz Karlovca peti. 

Od hrvatskih πumara natjecali su se 

skijaπi iz uprava Delnice i Karlovac te 

Direkcije. 

Piπe: 

V. Pleπe 

Foto: 

B. Pleπe 



37

ljudi i planine 

NEPALSKI DNEVNIK / PD “©UMAR” NA HIMALAJI, 2003. (3) 

Na Mount 

Everestu 

SedmeroËlana ekipa Planinarskog druπtva ©umar pohodila je 

potkraj proπle godine Nepal i Himalaju. U nekoliko brojeva 

naπega Ëasopisa objavljivat Êemo zapis s ovoga 

nesvakidaπnjeg pothvata, “nepalski dnevnik”, koji je vodio 

organizator i voditelj ekspedicije Boæidar KrznariÊ 

Poslijepodne na rijeci Narayani 

Piπe: 

Boæidar 

KrznariÊ, 

dipl. ing. 

Foto: 

Boæidar 

KrznariÊ 

KonaËno je osvanulo sunËano 

jutro, snijega posvuda u izobilju, 

krajolici prekrasni, vidljivost 

iznimna. Kako jutro 

odmiËe postaje sve toplije i hodamo u 

koπuljama. Prolazimo pokraj spomenika 

od stijenja, podignutog πestorici 

Sherpa poginulih u lavini 1970. dok su 

vodili japansku skijaπku ekspediciju. 

Spavamo u Lobucheu na 4910 m. Najloπije 

prenoÊiπte, propuh na sve strane. 

Dok leæim u vreÊi, gledam kroz pukotinu 

izmeappleu zida i stropa vedro nebo. 

Termosicu sa Ëajem dræim u vreÊi 

uz tijelo jer je u prostoriji temperatura 

znatno ispod niπtice. Tu bi trebali spavati 

i na silasku, ali sada veÊ znamo da 

Êemo ga preskoËiti. 

Opet prekrasno jutro, doruËak. Kako 

se penjemo tako rastu i cijene jela i 

piÊa pa je tu sada dvostruko skuplje nego 

primjerice u Namcheu. Danas Êemo 

doÊi do zadnjeg prenoÊiπta Gorak 

Shep na 5160 m. Vrijeme je vedro, 

priliËno se strmo penjemo. Snijega ima 

dosta. Pruæa se pogled prema 7145 m 

visokom Pumoriu. Prva njegova niæa 

padina zavrπava vrhom zvanim Kala 

Pattar (5550 m), πto u prijevodu znaËi 

“crni kamen”. To je naπ sutraπnji cilj. 

Poslije podne stiæemo u Gorak Shep - 

pjeπËani prijevoj, 1952. godine bazni 

kamp πvicarske ekspedicije na Everest. 

Odavde do Namche Bazara, znaËi nizbrdo, 

svake se neparne godine poËev 

Dobivamo oko vrata KATE - bijele 

tibetanske molitvene marame, koje 

budisti daruju pri upoznavanju ili 

rastanku u znak sjeÊanja, a onaj 

komu se omota oko vrata mora se 

jednog dana vratiti 

od 1987. trËi Everest Marathon. Nakon 

kraÊeg odmora peteroËlana skupina otiπla 

je prema baznom kampu Everest, a 

Duc i ja zalegli smo u svoje vreÊe. 

Ustajemo rano, po mraku, i kreÊemo 

prije πest. Temperatura duboko 

ispod niπtice, Zdravku ne radi termometar 

na satu jer se baterija “prehladila” 

pa raËunamo da je znatno ispod -10, 

Ëak do -20 Celzija. Penjemo se iznimno 

polako pa me zebu prsti na nogama i 

rukama. Korak je dug pola stopala. Pomalo 

se razdanjuje. Na uspon smo potroπili 

neπto viπe od 2 sata. 

Pogled nezaboravan. Preda mnom 

Mount Everest. Zaboravljam na umor i 

hladnoÊu, ovo je melem za oËi i duπu. 

Zbog toga sam preπao toliki put. Fotoaparati 

neumorno rade i zaËudo ni jedan 

nije zatajio zbog hladnoÊe. Valjda 

nas nagraappleuju. Lijevo od Mount Everesta 

je prijevoj za Tibet-Lho La, 6026 

m, desno ispred Nuptse (7861 m) koji 

zaklanja pogled prema Lhotse,vrhu visokom 

8414 m. Sada je veÊ i malo toplije. 

Gore smo se zadræali viπe od sat 

vremena. Doπao je jedan »eh kojega 

smo zamolili da nas slika sa svim naπim 

aparatima. Pogledavπi prema dolje, vidio 

sam kako dolazi joπ ljudi. Zadnji pogled 

s Kala Pattara za pamÊenje i - doviappleenja. 

Spuπtamo se prema Gorak Shepu. 

Zastajkujem, gledam, slikam. Sve te 

ljepote treba pospremiti u sjeÊanja. »eka 

nas joπ 5 dana spuπtanja do Lukla i 

let onim avionom na vizualnu navigaciju 

za Kathmandu. Sve je sretno proπlo 

i mi smo opet u naπem hotelu. 

U dæungli 

Tradicionalni ples æena 

Sutra idemo u dæunglu u Nacionalni 

park Chitwan. Park je smjeπten u juænome 

dijelu Nepala, uz granicu prema 

Indiji, u suptropskome dijelu pokrajine 

Terai. Povrπina mu je 932 km 2 , 

a utemeljen je 1973. da zaπtiti jedinstveni 

ekosistem na svijetu. Godine 

1984. UNESCO ga je proglasio spomenikom 

svjetske baπtine. To je mjesto poznato 

kao obitavaliπte najrjeappleih divljih 

æivotinja, od kojih se izdvaja kraljevski 

bengalski tigar. U parku se nalaze 

majmuni, pitoni, krokodili i mnoπtvo 

najrazliËitijih ptica. Dæungla pokriva 

viπe od 70% parka, a trava neπto viπe 

od 20%. 

Ustajemo u 5.30, spremanje, doru- 

Ëak i kreÊemo u 6.45 prema Chitwanu. 

Po cestama je veÊ prava guæva, 

ali imamo odliËnog vozaËa koji nas 

vjeπto vozi izmeappleu zaustavljenih kolona 

vozila. Putem nas zaustavlja vojska 

i policija radi kontrole, no s nama 

je u kombiju mladiÊ koji to sve 

amortizira. Cesta je zakrËena kilome- 

38 


HRVATSKE ©UME

Dæungla u nacionalnom parku 

tarskim kolonama kamiona, autobusa 

i osobnim automobilima, samo se 

motoristi, kojih doista ima puno, uspijevaju 

uspjeπno provlaËiti, a sve 

upravo zbog tih kontrola. Naime da 

pojasnim, u Nepalu u ilegali radi pokret 

maoista koji bi æelio doÊi na vlast. 

Svakodnevno ima sukoba, no turisti 

su svega poπteappleeni jer oni donose novac 

bez obzira na to tko vlada dræavom 

sada ili u buduÊnosti. ©to smo 

odmicali dalje, cesta je sve viπe uniπtena 

od ovogodiπnjih monsunskih kiπa, 

na mjestima je i nema. Ponegdje 

vozilo jedva proapplee uz strmu liticu kanjona 

rijeke. Skrenuvπi s glavne ceste 

Kathmandu-Pokhara prema Kraljevskome 

Chitwan nacionalnom parku, 

vozimo se neravnom cestom jer je 

asfalt potroπen. Nailazimo na kliziπta 

kamenja s litica. Vide se poruπene i zatrpane 

kuÊe od ovogodiπnjih bujica i 

odrona u kojima je stradalo i dosta ljudi. 

Na ulasku u grad Bharatpur nailazimo 

na barikade od balvana i kamenja. 

Oko 15 sati stiæemo na naπe odrediπte. 

Tu Êemo biti dvije noÊi u lijepim 

bungalovima s ureappleenim dvoriπtem 

prepunim drveÊa, ograappleenim visokom 

ogradom zbog obrane od nosoroga koji 

tuda prolaze noÊu prema poljima pπenice. 

RuËamo na terasi restorana s pogledom 

na rijeku Narayani. 

IduÊi dan ustajemo u 5.30, doruËkujemo 

i odlazimo u dæunglu. Traæimo 

nosoroga. Samo sam ga ja na trenutak 

imao sreÊe vidjeti. Zanimljiva 

je dalje bila voænja na slonu kroz 

dæunglu i preko rijeke. Jedine æivotinjice 

dosta viappleene, ali i bliski susreti 

s njima, bile su pijavice. Nakon ve- 

Ëere odræan je prigodni program s pjesmom 

i plesom seoskih æena i djevojaka. 

IduÊi dan razgledavamo selo 

gdje se æivi otprilike kao prije stotinjak 

godina i putujemo za Kathmandu. 

Ostao nam je joπ jedan dan za zabavu 

u gradu i popunu suvenira ili planinarske 

opreme. 

NaveËer sljedeÊeg dana, 6. studenoga, 

u 21.30 kreÊemo na aerodrom. 

Opraπtamo se od domaÊina hotela, 

dobivamo oko vrata KATE - bijele tibetanske 

molitvene marame, koje budisti 

daruju pri upoznavanju ili rastanku 

u znak sjeÊanja, a onaj komu se 

omota oko vrata mora se jednog dana 

vratiti. Joπ zadnji pogled iz aviona na 

svjetla grada i - doviappleenja Nepalu. Ili 

moæda zbogom. 

Grupa na Kala Pattaru 

Prijelaz preko rijeka na slonu 

Rasadnik na Himalaji 

Æivot na rubu dæungle 



39

sajmovi 

ME–UNARODNI SAJAM LOVA I RIBOLOVA-LORING, ZAGREB, 3-7 OÆUJKA 

Nagrada ©umariji Zagreb 

Nagraappleeni izloæbeni postav ©umarije Zagreb 

Na πtandu Hrvatskih πuma moglo se uËiti o 

razvoju rogovlja 

Meappleunarodni sajam lova i ribolova-LORING 

πto je na ZagrebaËkome 

velesajmu od 3. do 

7. oæujka odræan u okviru grupe 

sajmova pod nazovim Enogastronomija 

i turizam (Vinovita, Prehrana, Poljoprivreda, 

Vrt i dom i Turizam) pokazao 

je kako je svaki poËetak teæak. Dojam 

je da je jednostavno bilo premalo 

izlagaËa. No to ne znaËi da brojna populacija 

lovaca i ribolovaca nije imala 

πto vidjeti. A upravo na brojne poklonike 

lova organizatori u buduÊnosti, kako 

su najavili, i raËunaju. Jer tradicija je 

lovnih sajmova u Zagrebu duga, prvi je 

odræan joπ 1899. (Prva druπtvena izloæba 

rogovlja i lovaËkih trofeja). 

©umari su i ovaj put iskoristili prigodu 

i predstavili svoju lovnu ponudu. Posebno 

je uspjeπna bila ©umarija Zagreb, koja 

je, izlaæuÊi na zajedniËkom prostoru 

s Gradskim uredom za poljoprivredu i 

πumarstvo, za kreaciju pilane Bliznec i 

cijelog prostora dobila nagradu za najljepπe 

ureappleeni πtand. ZagrebaËki πumari-lovci 

predstavili su i katalog s prirodnim 

ljepotama Medvednice. Hrvatske πume, 

pak, iskoristile su moguÊnost predstavljanja 

novoga Cjenika odstrela i usluga 

za tekuÊu lovnu godinu, a sam πtand 

imao je edukativno obiljeæje - prikazan 

je razvoj trofejne vrijednosti rogovlja jelena 

od njegove 8. do 15. godine. 

PouËan i zanimljiv bio je veliki izloæbeni 

prosor Hrvatskoga lovaËkog saveza, 

na pribliæno 380 Ëetvornih metara 

prikazana je divljaË naπeg podneblja 

u prirodnoj veliËini i u staniπtima 

u kojima æivi. 

Osim izloæbenih eksponata, sajam je 

ponudio niz popratnih manifestacija, od 

gaappleanja lukom i strijelom, do promoviranja 

autohotnih hrvatskih pasmina pasa 

( Hrvatski kinoloπki savez), predstavljanja 

lovaËkog Ëasopisa Dobra kob πto 

ga izdaje Slobodna Dalmacija, i drugog. 

Tu pripadaju i okrugli stolovi s tematskim 

raspravama o problemima lovstva. Jedna 

od tema bavila se i ograniËenjima razvoja 

lovstva u dræavnim loviπtima, o Ëemu 

je govorio dipl.ing. Draæen SertiÊ iz 

Hrvatskih πuma (o tome opπirnije na 

str.33.). 

UoËi otvaranja Loringa u KraπiÊu je, 

28. veljaËe, za predstavnike diplomatskog 

zbora prikazan lov sa sokolovima 

te projekt bolnice za bolesne ptice 

grabljivice. (m) 

6. ME–UNARODNI SAJAM LOVA I RIBOLOVA, RIJEKA, 17.-21.OÆUJKA 

Veliko zanimanje posjetitelja 

Piπe: 

Vesna Pleπe 

Foto: 

B. Pleπe 

Pod visokim pokroviteljstvom 

predsjednika Republike Stjepana 

MesiÊa, na rijeËkoj je Rivi 

od 17. do 21. oæujka odræan 

20. meappleunarodni sajam nautiËkog turizma, 

9. izloæba inovacija u pomorstvu i 

nautiËkim turizmu i 6. meappleunarodni 

sajam lova i ribolova. 

Poslije sveËanog otvorenja Sajma, 

koji je kao izaslanik Predsjednika 

Republike otvorio primorsko-goranski 

æupan Zlatko 

Komadina, brojni posjetitelji krenuli 

su u razgledavanje izloæenih 

eksponata. 

Hrvatske πume d.o.o. predstavljala 

je na Sajmu Uprava πuma 

Delnice s izloæenim trofejima 

jelena, medvjeda, vuka, risa 

i vepra, vlasniπtvo lovaca koji su 

ih stekli u loviπtima delniËke podruænice. 

DelniËani su brojnim 

posjetiteljima nudili i ostale turisitËke sadræaje, 

prospekte ugostiteljskih i lovaËkih 

objekata u vlasniπtvu Hrvatskih πuma, 

i izletiπta na podruËju U©P-a Delnice, 

a vezano uz to i odgovarajuÊu gastronomsku 

ponudu. 

Pred izloæbenim prostorom delniËke Uprave πuma 

Posebno su zanimanje pokazala djeca 

za izloæene trofeje æivotinja, govori 

Ana CrnkoviÊ, u delniËkoj podruænici 

odgovorna osoba za promidæbu svih turistiËkih 

sadræaja. 

Kao dobar domaÊin pokazao se i voditelj 

delniËke podruænice Herman 

Suπnik, koji je zajedno sa suradnicima 

na πtandu primio mnoge 

goste i poslovne partnere 

Hrvatskih πuma. 

Na Sajmu su lovaËke trofeje 

izlagali lovaËki savezi Hrvatske, 

Slovenije, Bosne i Hercegovine, 

te lovaËka druπtava s podruËja Primorsko-goranske 

æupanije. U ponudi 

je bilo i nekoliko πtandova s 

lovaËkim oruæjem, streljivom i lovaËkom 

opremom. 

Gledano u cijelosti, ponuda je 

bila bogata i sadræajna, a svaki 

posjetitelj mogao je tu naÊi neπto 

za sebe. 

40 


HRVATSKE ©UME

u πumarskom miljeu 

Snijeg 

joπ uvijek... 

Kraj je oæujka, a zima se ne da. Malo, malo, pa snijeg zabijeli i u 

krajevima u kojima je u ovo doba doista prava rijetkost. To je bila 

i prigoda da se naprave rijetke snimke koje Êe nas jednom podsjeÊati 

kako je to bilo u oæujku 2004. 

Naπa gotovo stalna suradnica Biserka MarkoviÊ (Direkcija) zabiljeæila je na 

dvije fotografije (jedna noÊna!) male “snjeæne igre”. A Milenko PajiÊ iz rovinjske 

πumarije i ovu rijetku sliku u srediπtu Istre, u Æminju! 

Broj 82 • listopad 2003. 


3

Bijeli sljez - lijek za mnoge bolesti - Hrvatske šume

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?