Bijeli sljez - lijek za mnoge bolesti - Hrvatske šume

oËuvanost πuma
©UMARSKA EKOLOGIJA - O©TE∆ENOST STABALA
ZnaËajna oπteÊenost πuma porasla je 3,6 posto. Jela je u
Hrvatskoj i dalje najugroæenija vrsta drveÊa, a lani je zabiljeæen
do sada najveÊi udjel oπteÊenih stabala te ËetinjaËe, s postotkom
oπteÊenosti Ëak 70,7
Piπe:
Ivica TomiÊ
Foto:
I. TomiÊ
UHrvatskoj je proπle godine
petnaesti put provedena godiπnja
procjena oπteÊenosti
πuma, na 78 bioindikacijskih
(16x16 km) i 415 osnovnih ploha (4x4
km). Procjenom je obuhvaÊeno
11.818 stabala razliËitih vrsta drveÊa,
od kojih 9573 stabala listaËa i 2245
stabala ËetinjaËa. U usporedbi s 2002.
godinom znaËajna oπteÊenost svih
vrsta drveÊa porasla je 3,6 posto (s
19,6% na 23,2%), πto je povratak na
razinu iz 2001. Postotak znaËajne
oπteÊenosti listaËa takoappleer je porastao
za 3,6 (s 14% na 17,6%), a najugroæenija
listaËa je hrast luænjak. Kod
njega je zabiljeæen porast oπteÊenosti
od 3,7%, a oπteÊenost iznosi 25%.
OπteÊenost ËetinjaËa porasla je 6,1%
(s 40,7 na 46,8%). Jela je u naπoj
dræavi i dalje najugroæenija vrsta drve-
Êa, a lani je zabiljeæen do sada najve-
Êi udjel oπteÊenih stabala te Ëetinja-
Ëe, s postotkom oπteÊenosti 70,7. U
usporedbi s 2002. godinom (67,3%)
oπteÊenost jele poveÊana je 3,4%. U
zadnjih deset godina oπteÊenost bukve
nije se bitno mijenjala, kretala se
od 4 do 10%, a lani je evidentirana
oπteÊenost 9,5%, πto je poveÊanje
3,7% u usporedbi s proπlogodiπnjim
monitoringom kroπanja - istaknuto je
to na sastanku voditelja Odjela i struËnih
suradnika za ekologiju Hrvatskih
πuma, odræanome polovicom oæujka
u Hrvatskome πumarskom druπtvu.
Posljednjih godina bez
izrazitih oπteÊenja
Mr. sc. Nenad PotoËiÊ i mr. sc. Ivan
SeletkoviÊ iz jastrebarskoga ©umarskog
instituta napomenuli su kako je
znaËajna oπteÊenost listaËa pokazivala
trend rasta od 1987. (6%) do 1995.
godine, kada je iznosila Ëak 27,7%,
da bi se zatim smanjivala do 1998.
godine (16,8%) i od tada se zadræavala
na pribliæno jednakoj razini. Oπte-
Êenost hrasta luænjaka, jedne od najvaænijih,
ali i najoπteÊenijih vrsta
drveÊa u Hrvatskoj, naglo je rasla
izmeappleu 1988. (8,1%) i 1994. godine
(42,5%).Pad oπteÊenosti zabiljeæen je
1999. godine (23,5%), a ta vrijednost
u 2000. godini ostala je gotovo nepromijenjena
(23,8%); 2001. porasla
je na 30,2%, a 2002. godine znatno
pala na 21,3%. Prije 17 godina zna-
Ëajna oπteÊenost ËetinjaËa bila je
17,1%, uz stalan trend rasta, do maksimalnih
56,7% u 1996. godini. Godinu
dana poslije evidentirano je niæe
oπteÊenje (38,6%), a 1998. opet visoko
(49%). Od tada zapoËinje trend
polaganog oporavka sve do danaπnjih
dana, kada se vrijednosti zadræavaju
na pribliæno 45% znaËajno oπteÊenih
stabala ËetinjaËa. Primjerice,
oπteÊenost alepskoga bora iznosila je
1994. godine 44,1%, 1996. imala je
najveÊu vrijednost (57,1%), koja je
sljedeÊih godina postupno padala.
Prije pet godina oπteÊenost te Ëetinja-
Ëe iznosila je opet visokih 42%, da
bi polagano padala. Proπle godine zabiljeæena
je vrijednost 34,1%. Crni
bor je 1994. godine bio oπteÊen
19,9%, tri godine poslije Ëak 48,3, a
onda slijedi pad oπteÊenja, da bi
proπle godine iznosilo 26,8%, πto je
6,4% veÊe oπteÊenje nego u 2002.
Postotak znaËajno oπteÊenih stabala,
ukupno uzevπi, stabilizirao se i ne mijenja
se bitno posljednjih nekoliko
godina. No situacija je donekle druk-
Ëija po pojedinim vrstama drveÊa, a
oπteÊenost je povezana sa staniπnim
prilikama. Ipak, ona je neπto drukËija
promatra li se kretanje za pojedine
vrste, Ëiji se trendovi donekle razlikuju.
U usporedbi s 2002. godinom, proπlogodiπnja znaËajna oπteÊenost
stabala svih vrsta drveÊa u Republici Hrvatskoj porasla je s 19,6% na
23,2%. Vrlo visoke vrijednosti oπteÊenosti zabiljeæene su u delniËkoj
(47,4%), vinkovaËkoj (31,8%), splitskoj (30,6%) i zagrebaËkoj (26,7%),
a najniæe u novogradiπkoj (1,7%), bjelovarskoj (4,7%), sisaËkoj (6,4%),
karlovaËkoj (7,5%) i koprivniËkoj (7,6%) podruænici Hrvatskih πuma
©ume u
nego lani,
NajveÊa oπteÊenost na
delniËkom podruËju
Vrlo visoke vrijednosti oπteÊenosti
zabiljeæene su u delniËkoj (47,4%), vinkovaËkoj
(31,8%), splitskoj (30,6%) i
zagrebaËkoj (26,7%), a najniæe u novogradiπkoj
(1,7%), bjelovarskoj
(4,7%), sisaËkoj (6,4%), karlovaËkoj
(7,5%) i koprivniËkoj (7,6 %) podruænici
Hrvatskih πuma. Na skupu je zaklju-
Ëeno da se poveÊanje oπteÊenosti moglo
oËekivati s obzirom na proπlogodiπnju
suπu kakva se ne pamti u zadnjih
sto godina. Jedan od znaËajnih
uzroËnika suπenja u nizinskim πumama
vodoprivredni su zahvati, posebice
mreæa kanala kojima se voda puπta
u πumu, ali ne postoji odvodnja. Ipak,
rezultati suπenja u Hrvatskoj kreÊu se
posljednjih godina u rasponu pet posto.
Predloæeno je da se na pojedinim
podruænicama utvrde dodatne plohe,
u suradnji s Direkcijom H©-a, ©umarskim
institutom i upravama. Svaka
uprava πuma mora odrediti koliki joj
je optimalno potreban broj ploha. Potrebno
je utvrditi razlog poveÊanja oπte-
Êenosti obiËne jele u gospiÊkoj podruænici
te na tom podruËju odræati seminar.
UnatoË i dalje visokoj oπteÊenosti
obiËne jele u delniËkoj podruænici,
stanje se ipak stabiliziralo.
4
Broj 88 • travanj 2004.
HRVATSKE ©UME