Bijeli sljez - lijek za mnoge bolesti - Hrvatske šume

setak unijetih klica moæe izazvati bolest
Ëovjeka. U Hrvatskoj su glavni rezervoar
i izvor zaraze ovce te krave. Uloga
drugih divljih i domaÊih æivotinja nije
dovoljno razjaπnjena, ali se Ëini da je
relativno mala.
Premda se uzroËnik izluËuje slinom,
izravan prijenos s Ëovjeka na Ëovjeka
iznimno je rijedak.
Putovi prijenosa zaraze
UzroËnik Q-groznice moæe se prenijeti
svim poznatim naËinima πirenja
zaraze, a najËeπÊi je zraËni (aerogeni)
put prijenosa, udisanjem praπine koja
je zagaappleena izluËevinama zaraæenih
æivotinja. Prolaskom zaraæenih stada
ovaca, obradom vune, koæe, krzna i sl.,
s bolesnih æivotinja diæe se praπina koju
Ëovjek udiπe i tako se zarazi.
Isuπivanje poveÊava otpornost
uzroËnika i njegovu
sposobnost preæivljavanja u
vanjskoj sredini. Tako u sasuπenom
izmetu krpelja
uzroËnik moæe ostati infektivan
i nakon 586 dana. U inficiranom
krpelju uzroËnik
moæe preæivjeti i gotovo tri
godine. U tlu na 4 - 6 °C ostaje
infektivan 7 do 9 mjeseci,
a u vodi i do tri godine. U
laboratorijski sasuπenom
obliku pri niæoj temperaturi
preæivi 8 do 10 godina.
Prigodom diranja oboljelih
æivotinja ili pomoÊi pri janjenju
i telenju moguÊ je i kontaktni
put zaraæavanja. On
nastaje neposrednim ulaskom
uzroËnika kroz ozljede na koæi
i sluznicama.
Prijenos zaraze zaraæenim
krpeljima kod Ëovjeka iznimno
je rijedak, iako Ëest meappleu
divljim i domaÊim æivotinjama.
Rijedak je i alimentarni put
prijenosa, uporabom nekuhanoga
zagaappleenog mlijeka ili
mlijeËnih proizvoda prireappleenih od takva
mlijeka. Za higijenu namirnica æivotinjskog
podrijetla vaæan je podatak da
uzroËnik u sirovu mesu preæivi i do 4
tjedna. Pitanje preæivljavanja uzroËnika
u salamurenom mesu nije do kraja
razjaπnjeno, no Ëini se da ipak ne preæivljava
taj tehnoloπki proces obrade mesa.
Toplinskom obradom mesnih proizvoda
na temperaturi od 72 °C do 75
°C, u trajanju od 90 min., sigurno se
uniπtava uzroËnik Q-groznice.
UzroËnik u mlijeku preæivi dulje ili
kraÊe vrijeme, ovisno o temperaturi skladiπtenja
i stupnju kiselosti mlijeka. Na
niæoj temperaturi u obranome mlijeku
Stado ovaca
preæivi 273 dana. U kiselome mlijeku,
kefiru i sirutki 24 sata, u mekom siru i
maslacu 42 dana, dok u tvrdom siru propada
prije dovrπetka zrenja. UzroËnik ne
moæe preæivjeti pasterizaciju mlijeka.
Od dezinficijensa na uzroËnika najbolje
djeluje 70-postotni alkohol koji ga
uniπtava u roku dvije minute, 3 - 5-postotni
fenol za 1 - 5 minuta te eter za 1
minutu. Drugi uobiËajeni dezinficijensi
nisu dovoljno djelotvorni.
ZnaËenje Q-groznice u
Hrvatskoj
ZnaËenje Q-groznice za stanovniπtvo
vrlo je maleno, pogotovo u miru. U
izvanrednim situacijama, kao i u vrijeme
rata, moæe znatno porasti, posebice
meappleu pripadnicima vojnog kolekti-
va. No za πumare i lovce, koji se Ëesto
nalaze u prirodi i u neposrednom dodiru
s divljim i domaÊim æivotinjama, ta
bolest moæe imati veÊe znaËenje. Bolest
se obiËno pojavljuje u odreappleenim
podruËjima koja se nazivaju endemskim
æariπtima. U tim æariπtima bolest se pojavljuje
svake godine, meappleu æivotinjama
i meappleu ljudima. U Hrvatskoj su poznata
endemska æariπta koja ponajprije
obuhvaÊaju nizinska podruËja na kojima
se uzgaja stoka. Iz nejasnih razloga
katkad se æariπta proπire, Ëime se πiri i
pojava bolesti. O tome govori i razliËiti
broj prijavljenih sluËajeva Q-groznice
u Hrvatskoj.
Broj sluËajeva Q-groznice oscilira iz
godine u godinu, ali se u prosjeku godiπnje
prijavi viπe od 100 oboljelih od
te bolesti. ImajuÊi na umu da se dio
bolesnika ne prijavi jer bolest nije prepoznata,
πto je Ëesto pri pojedinaËnom
javljanju bolesti, moæe se zakljuËiti da
je Q-groznica relativno znaËajna zoonoza
u Hrvatskoj.
Zaπtita
Najvaænije je pouËavanje ugroæenih
skupina stanovniπtva o moguÊim izvorima
zaraze i putovima prijenosa
uzroËnika Q-groznice. Prvi korak u
sprjeËavanju zaraze neπkodljivo je
uklanjanje æivotinja kliconoπa iz stada.
Kod paπnjaËkog naËina uzgoja stoke
treba sustavno uniπtavati krpelje, a
njihov broj moæe se smanjiti
ureappleenjem paπnjaka, uklanjanjem
grmlja i πikara. Posebnu
pozornost valja obratiti
uniπtavanju krpelja na
ugroæenoj stoci, πto se najbolje
postiæe redovitim kupanjem
u otopini dezinficijensa.
U vrijeme jarenja, janjenja
i telenja vaæno je pravilno
odlaganje izluËevina i
posteljice, te po potrebi njihova
dezinfekcija. Klanje
inficiranih æivotinja treba
provoditi u za to predviappleenim
klaonicama, uz pojaËanu
zaπtitu osoblja. Pri radu
u klaonici treba smanjiti
moguÊnost stvaranja praπine.
Vunu i koæu prije daljnje
obrade treba dezinficirati.
Meso takvih æivotinja
uvjetno je valjano (termiËka
obrada). Po zavrπetku
klanja treba provesti temeljitu
dezinfekciju prostorija
i transportnih sredstava. BuduÊi
da se Ëovjek moæe inficirati
mlijekom bolesne
æivotinje, ne preporuËuje se
pijenje nekuhanog mlijeka.
Prigodom boravka ili noÊenja u prirodi
valja izbjegavati podruËja zagaappleena
izmetom æivotinja, te spavanje u
πtalama i torovima na slami na kojoj je
prije boravila stoka.
Zaπtita cijepljenjem se ne provodi,
osim iznimno kod laboratorijskih radnika.
U sluËaju pojave opisanih simptoma
nuæno je odmah javiti se lijeËniku. Provodi
se bolniËka izolacija i lijeËenje bolesnika.
Terapija antibioticima πirokog
spektra (tetraciklini npr.) vrlo je djelotvorna
i bolest prolazi bez posljedica
veÊ nakon dva do pet dana.
32
Broj 88 • travanj 2004. HRVATSKE ©UME