Bijeli sljez - lijek za mnoge bolesti - Hrvatske šume

Ovaj plitki jarak bez vode
granica je dviju dræava
Ovo je pogled u Hrvatsku sa
srpskog podruËja!
Svakodnevna kontrola prosjekom
Ovih dana posjetili smo ©umariju
Stroπinci u vinkovaËkoj Upravi, Ëije
se πumske povrπine nalaze na jugoistoËnom
dijelu SpaËvanskog bazena.
Za radnike ove πumarije, sudionike u
Domovinskome ratu, opasnosti joπ
uvijek traju. Jer od ukupno 5.325 hektara,
s koliko gospodari ova πumarija,
u gospodarskoj jedinici Debrinja viπe
od 239 ha joπ je radno nedostupno jer
se nalazi u prvoj crti bojiπnice i pod
minama je. Tako je nedostupno viπe
od 69 tisuÊa kubika drvne mase, koliko
iznosi drvna zaliha. ©to je joπ gore,
tu je 95,5 ha sjemenskih sastojina
uËi u veÊi dio ©umarije. Joπ uvijek u
kanalima uz πumske prometnice jasno
su vidljive postavljene protupjeπaËke
ili protutenskovske mine, i doista ne
znam kada Êemo se rijeπiti tih opasnih
suvenira iz Domovinskoga rata Na
krajnjem istoku naπe πumarije imamo
lugarnicu koja je odmah po okupaciji
ovih povrπina pretvorena u karaulu
srpske vojske i ne znam hoÊemo li
ponovno doÊi u njezin posjed. Uz samu
je prometnicu Stroπinci - Jamena,
uz koju su veÊ u ljeto 1991. okupatori
posjekli odjele 101 c i 94 b,
ukupne povrπine 36 ha, s oko 19.300
Joπ uvijek u kanalima uz πumske prometnice jasno su vidljive
postavljene protupjeπaËke ili protutenskovske mine, i doista ne
znam kada Êemo se rijeπiti tih opasnih suvenira iz
Domovinskoga rata
starosti viπe od 120 godina, odnosno
40.000 kubnih metara drvne sirovine.
Ali i one povrπine na kojima se obavljaju
poslovi uzgoja nisu sasvim sigurne
i radnici ulaze na svoju odgovornost!
- Gotovo svakodnevno netko od naπih
djelatnika naiapplee na poneku minu
uz πumsku cestu ili u jarku, na prosjeci
i samo nas je sreÊa do sada saËuvala.
Sluæbenog razminiranja terena nije
ni bilo - govori upravitelj πumarije,
dipl. ing. Æeljko PodroæiÊ. - Neke dijelove
πumskih prometnica sami smo
oËistili, a neke uz pomoÊ naπih prijatelja
minera, jer inaËe ne bismo mogli
kubika. A naπ godiπnji etat iznosi oko
20.700 kubnih metara (!) - kaæe PodroæiÊ.
Kako se dræavna granica sa Srbijom
proteæe u duæini 13 km uz πumske povrπine,
a nije dovoljno vidljivo oznaËena,
te prolazi veÊinom kroz minirano
podruËje, Ëesti su upadi drvokradica.
Sjeku se najstarija hrastova stabla, Ëesto
i sjemenska i odvlaËe u Srbiju.
U pratnji revirnika dipl. ing. Maria
Blaæevca i lugara Josipa Gega posjetili
smo odjel 100 b, povrπine 28 ha, gdje
smo nabrojali 38 panjeva posjeËenih
najveÊih stabala uz samu granicu. Procjenjuje
se da je to oko 232 kubna me-
tra, Ëime je naËinjena πteta od blizu
217.000 kuna. Pri nestruËnom obaranju
nastala je πteta i na okolnim kroπnjama.
- Pri krojenju znalaËki su odsjecali
raπljaste dijelove i perca, te traktorima
izvlaËili vrijedne furnirske trupce u Srbiju.
GraniËna linija na tom mjestu samo
je manji jarak koji nije ozbiljna prepreka
ni za traktor - govori nam Josip
Gega.
(Ne)svakidaπnji problemi
NajËudnije je to πto drvokradica, kada
i bude uhvaÊen, biva simboliËno
kaænjen, kaæu u πumariji. Policajci PU
Drenovci, istina, prolaze gotovo svakodnevno
uz granicu, ali u terenskim
vozilima, i ne mogu Ëuti obara li neki
drvokradica uz granicu stabla.
- Mi lugari smo nemoÊni u tome, ne
moæemo svakodnevno prolaziti uz granicu
jer je opasno, a nismo naoruæani,
govori Josip Gega.
Premda gospodare sa samo 4.844 ha
obrasle πumske povrπine, i premda je
tradicija u ovim krajiπkim πumama oduvijek
bila na strani πumara, danas se
47 zaposlenih u ©umariji susreÊe s problemima
kakvih drugdje nema. Uz ove
pograniËne, tu su i oni æivotni. SjekaËi
su ostarjeli, ne moæe ih se zamijeniti
mlaappleima, a sjeËe su svakim danom sve
veÊe.
- Bojim se da nije rjeπenje primanje
πumskih radnika na odreappleeno vrijeme
u nedogled. Kvalitetan posao na sjeËi i
izradi drvnih sortimenata ne moæe se
raditi s privremenim radnicima - zakljuËuje
upravitelj.
24
Broj 88 • travanj 2004.
HRVATSKE ©UME