Operativni program za promet - SAFU

Stopa nezaposlenosti mjerena prema ILO anketnoj metodologiji kontinuirano opada. U 2000. mjerena prema anketi
o radnoj snazi iznosila je 16,1% i nastavila je padati da bi u 2005. dosegla 12,7%. U prvoj polovici 2006. pala je na
11,2%. U 2005. prosječna neto plaća iznosila je 599,5 eura i u 2006. porasla je na 630,5 eura. Uslužni sektor vodi u
stvaranju novih radnih mjesta u RH. Tijekom 2006. RH je bilježila pozitivne trendove na tržištu rada, ali su poboljšanja
potrebna posebice zbog slabe usklađenosti između ponude i potražnje na tržištu rada.
Javni dug je ispod mastriških kriterija od 60%. Dug opće države iznosio je oko 40,8% nominalnog BDP-a na kraju
2006., dok je dug javnog sektora (ukupni dug opće države uključujući izdana državna jamstva) iznosio 46,4% BDP-a
u nominalnim vrijednostima na kraju 2006.
Unatoč tome, RH se trenutno suočava s izazovima u okviru ekstremne ranjivosti. Godišnji deficit tekuće bilance
rastao je sa 5,1% BDP-a u 2004. na 6,4% BDP-a u 2005. rastući do 7,8% BDP-a u 2006. Općenito govoreći, deficit je
bio uzrokovan nižim rastom izvoza robe i povećanim rastom uvoza robe u usporedbi s prethodnom godinom te višim
neto faktorskim plaćanjima nerezidentnima; dok su prihodi od turizma tradicionalno pridonijeli suficitu u uslugama.
Konstantan nesrazmjer između štednje i ulaganja doveo je do visokog vanjskog duga koji je krajem 2006. iznosio
29,2 milijardi eura, s udjelom vanjskog duga u BDP-u od 85,3%. Kako bi se smanjila vanjska ranjivost i vanjski javni
dug, Vlada je tijekom zadnje godine posuđivala uglavnom izdavanjem obveznica ili blagajničkih zapisa i dizanjem
kredita na domaćem tržištu, čime je smanjila svoj udio u ukupnom vanjskom dugu s 31,6% u 2004. na 22,8% u 2006.
Posljedično tome, povećanje vanjskog duga bilo je uzrokovano najvećim dijelom vanjskim posuđivanjem drugih
sektora (između ostalog poslovne banke i domaća poduzeća).
Glede strukturnih reformi primjetni su različiti pozitivni koraci, unatoč tome potrebno ih je pojačati kako bi se i dalje
unaprjeđivala ekonomska izvedba. U svrhu poboljšanja poslovne klime, hrvatska vlast uvela je niz mjera, npr.
uvođenje e-Vlade - usluge namijenjene ubrzavanju i poboljšavanju komunikacije između Vlade, poslovne zajednice i
građana; širenje hitro.hr (one-stop-shop) čija je svrha smanjivanje vremena potrebnog za pokretanje poduzeća ili
obrta; elektronsko registriranje obrta, elektronsko podnošenje specifikacija za plaćanje obveznog doprinosa za
osigurane osobe, pristup podacima iz zemljišnih knjiga čiji je sadržaj usklađen sa katastarskim podacima kao i
elektronsko podnošenje prijava PDV-a za poslovne subjekte. Daljnji pozitivni primjeri uključuju uspostavu
poduzetničkih zona, projekt fokusiranja na pojednostavljivanje pravnog okvira povezanog s poslovanjem u RH kao i
razvoj poticaja za smanjivanje poreznog opterećenja pravnih subjekata smanjivanjem „skrivenih pristojbi“. Nadalje,
provodi se reforma zdravstvenog sustava, kao i reforma socijalnog sustava koja se fokusira na konsolidaciju različitih
socijalnih naknada i pojednostavljivanje i bolje usmjeravanje cijelog sustava. Bankovni sektor kontinuirano raste,
agencija za nadzor ne-bankovnog financijskog sektora osnovana je početkom 2006. Daljnja privatizacija državnog
naftnog poduzeća INA provedena je inicijalnom javnom ponudom od 15% dionica. Tržišta kapitala zabilježila su
snažan rast – burzovni indeks na Zagrebačkoj burzi CROBEX narastao je za 60,7% tijekom 2006. Spajanje
Zagrebačke i Varaždinske burze provedeno početkom 2007. trebalo bi rezultirati daljnjim mogućnostima razvoja nebankovnog
sektora unutar financijskog sustava.
Unatoč ovim pozitivnim trendovima potrebno je riješiti mnoga ozbiljna pitanja. Ne može se ostvariti daljnje poboljšanje
poslovne klime bez trajnog smanjivanja administrativnih prepreka, bez bolje organizacije i snažne modernizacije
državne uprave, reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije koji trebaju pridonijeti lakšem ulasku i izlasku s tržišta te
ostvarivanje vjerovničkih i vlasničkih prava. Trebaju se nastaviti napori na restrukturiranju i privatizaciji posebice u
području brodogradnje kao i u okviru preostalih turističkih poduzeća u državnom vlasništvu.
1.1.2. Očekivanja od politike u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju
Ključni izazovi za sljedeće tri godine ostaju rješavanje vanjske ranjivosti, strukturne reforme i daljnja fiskalna
konsolidacija. Ovo je posebice bitno u okviru visokih troškova vezanih za pristupni proces, čija se točna mjera i razina
tek trebaju precizno definirati, kako pregovarački proces bude napredovao i zahtjevi postanu jasniji.
Prema Pretpristupnom ekonomskom programu 2007.-2009. 9 , i Smjernicama ekonomske i fiskalne politike 2008. –
2010. usvojenim krajem 2006. i sredinom 2007., Vlada planira niz strateških mjera u svrhu smanjivanja javnog
9
PEP, kojeg je Vlada RH usvojila 30.studenog 2006.
11