Operativni program za promet - SAFU
Operativni program za promet - SAFU
Operativni program za promet - SAFU
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Najvažniji dokument <strong>za</strong> ovaj OP, koji je jednu razinu više od njega u strukturnoj hijerarhiji, jest Okvir <strong>za</strong> usklađenost<br />
strategija (OUS). Njegova Komponenta III Regionalni razvoj ima <strong>za</strong> cilj poduprijeti aktivnosti usmjerene prema:<br />
• Razvoju <strong>promet</strong>ne infrastrukture, posebice međupove<strong>za</strong>nosti i interoperabilnosti nacionalnih mreža i unutar<br />
transeuropskih mreža, te<br />
• Tehničkoj pomoći <strong>za</strong> pripremu preliminarnih studija i tehničke potpore ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> prihvatljive aktivnosti,<br />
uključujući one koje su nužne <strong>za</strong> njihovu provedbu; tehničkoj pomoći <strong>za</strong> aktivnosti pripremanja, upravljanja,<br />
nadzora, evaluacije te informativne i kontrolne aktivnosti kao i aktivnosti u svrhu jačanja administrativne<br />
sposobnosti <strong>za</strong> provedbu IPA pomoći unutar te komponente.<br />
U tom smislu OUS predlaže da se „IPA pomoć u <strong>promet</strong>nom sektoru koncentrira na pomoć moderni<strong>za</strong>ciji željezničke<br />
mreže i kasnije također na pomoć razvoju sustava unutarnjih plovnih putova.“<br />
Prvi ugovorni odnos između Hrvatske i Europske unije bio je Sporazum o stabili<strong>za</strong>ciji i pridruživanju (SSP) između<br />
Europskih <strong>za</strong>jednica i Republike Hrvatske 36 koji je potpisan u listopadu 2001. i stupio na snagu u veljači 2005. SSP<br />
propisuje pravni okvir <strong>za</strong> politički dijalog, regionalnu suradnju, gospodarske odnose i korištenje financijske pomoći<br />
Zajednice.<br />
Osim toga, SSP stupio je na snagu u prvom tromjesečju 2005. i propisuje pravni okvir <strong>za</strong> politički dijalog, regionalnu<br />
suradnju, gospodarske odnose i korištenje financijske pomoći Zajednice. Glede <strong>promet</strong>ne infrastrukture „Protokol 6 o<br />
cestovnom <strong>promet</strong>u“ izričito spominje „mjere <strong>za</strong> razvoj multi-modalne <strong>promet</strong>ne infrastrukturne mreže.. posebice na<br />
Paneuropskim koridorima V, VII, X i u Jadransko-jonskom paneuropskom <strong>promet</strong>nom području koji povezuje s<br />
koridorom VIII“ (vidi članak 4).<br />
OPP nadalje odražava strategiju <strong>program</strong>iranja donesenu <strong>za</strong> razvoj Osnovne mreže <strong>za</strong> JIE. Posebice je unaprjeđenje<br />
željeznice na Koridoru X visoko rangirano na indikativnom popisu prioritetnih projekata <strong>za</strong> Osnovnu regionalnu<br />
<strong>promet</strong>nu mrežu JIE uključenih u SEETO-ov VPD 2007.-2009. 37<br />
Republika Hrvatska izradila je Pretpristupni ekonomski <strong>program</strong> (PEP) 38 <strong>za</strong> razdoblje 2005.-2007., nakon kojeg je<br />
uslijedio ažurirani PEP <strong>za</strong> 2006.-2008. i PEP <strong>za</strong> 2007.-2009. – s ciljem definiranja ekonomske politike i reformi<br />
potrebnih <strong>za</strong> pristupanje Europskoj uniji. U <strong>za</strong>dnjem se daje jasna definicija srednjoročne ekonomske politike zemlje,<br />
prioriteta i strukturnih reformi planiranih <strong>za</strong> trogodišnje razdoblje. U poglavlju Promet (dio odjeljka „Strukturne reforme“<br />
u dokumentu) uključene se <strong>za</strong>konodavne i „ne-<strong>za</strong>konodavne“ mjere koje treba provesti i koje će imati učinak na<br />
državni proračun, uz poseban osvrt na nedavno pokrenute reforme u željezničkom sektoru i njegovu liberali<strong>za</strong>ciju.<br />
EU je posvećena održivom razvoju, i njezina razvojna politika, uključujući kohezijsku politiku, potaknuta je<br />
Lisabonskom strategijom (gospodarskom strategijom razvoja) i Lisabonskim <strong>program</strong>om Zajednice (agenda <strong>za</strong> rast<br />
i <strong>za</strong>pošljavanje); koji su revidirani nakon srednjoročne revizije u 2004. U tom kontekstu, okvir <strong>za</strong> korištenje Strukturnih<br />
i Kohezijskog fonda dan je u Komunikaciji Kohezijska politika kao potpora rastu i <strong>za</strong>pošljavanju, Strateške smjernice<br />
Zajednice, 2007.-2013. 39<br />
Osiguravanje učinkovite, fleksibilne i sigurne <strong>promet</strong>ne infrastrukture može se smatrati nužnim preduvjetom <strong>za</strong><br />
gospodarski razvoj budući da se njime potiče produktivnost, a time i razvojne perspektive dotične regije olakšavanjem<br />
kretanja ljudi I roba. Prometne mreže potiču mogućnosti <strong>za</strong> trgovinu, istovremeno povećavajući učinkovitost. Nadalje,<br />
razvoj <strong>promet</strong>ne strukture Europe (posebice relevantnih dijelova od trideset prioritetnih projekata <strong>za</strong> Transeuropske<br />
<strong>promet</strong>ne mreže) s posebnim fokusom na projekte prekograničnog <strong>promet</strong>a, ključan je <strong>za</strong> posti<strong>za</strong>nje veće integracije<br />
nacionalnih tržišta, posebice u kontekstu proširene Unije.<br />
36<br />
SSP, prihvaćen od EU 13. prosinca 2004., Odluka Vijeća i Komisije 2005/40/EZ, Euratom<br />
37<br />
SEETO, Prometni opservatorij <strong>za</strong> osnovnu mrežu <strong>za</strong> Jugoistočnu Europu, Plan <strong>za</strong> razvoj VPD 2007.-2011., studeni 2006.<br />
38<br />
PEP; usvojen od Vlade RH 30. studenog 2006.<br />
39<br />
Odluka Vijeća od 6. listopada 2006. o strateškim smjernicama Zajednice o koheziji (2006/702/E/)<br />
23