Operativni program za promet - SAFU

Oblik prijevoza Milijuni putnika (2006) Promjena u odnosu na 2001.
Cestovni 63,6 - 5,6% pad
Željeznički 46,2 59 25,6% porast
Pomorski i obalni 12,1 34,3% porast
Zračni 2,07 65,6% porast
Izvor: Državni zavod za statistiku
Sredstva urbanog prijevoza prevezla su tijekom 2006:
Oblik prijevoza Milijuni putnika (2006.) Promjena u odnosu na 2001.
Autobusi 186,8 -15,6% pad
Tramvaji 179,5 1,3% porast
Izvor: Državni zavod za statistiku
46,2 milijuna putnika prevezenih željeznicom u 2006. odgovaraju 1,362 milijuna putničkih kilometara. Ovo predstavlja
97,3% razine iz 1990., što je zadnja predratna godina.
Osim toga, domaći putnici čine od oko 95,8% svih putnika u 2006. i 67,9% ukupnih putničkih kilometara. Preko 600
vlakova koristilo se svaki dan u domaćem putničkom prometu, kako slijedi:
• gradski i prigradski vlakovi u području Zagreba – 72 vlaka;
• lokalni vlakovi za udaljenosti od oko 100 kilometara koji se koriste u prijevozu radno aktivnih dnevnih i
tjednih migranata između gradskih središta i okolnih područja – 515 vlakova;
• međugradski vlakovi koji povezuju gradove i županije – 48 vlaka;
• vlakovi za slobodno vrijeme, sportski vlakovi i vlakovi za posebna događanja koja organizira HŽ putnički
prijevoz i turističke agencije.
Međunarodni putnici činili su preostalih 4,2% ukupnih putnika, ali 32,1% putničkih kilometara. Ukupno se 106 vlakova
koristilo za međunarodni putnički promet, pri čemu su najvažnije sljedeće putničke usluge/linije:
• Od Zagreba do sljedećih odredišta (i
natrag): Beč, Budimpešta, München,
Venecija, Zürich, Ljubljana, Beograd.
• Rijeka - Budimpešta i Rijeka - Ljubljana.
Većina međunarodnih putnika
željeznicom koristi željeznički
Paneuropski koridor X.
Trend u putničkom željezničkom prijevozu: Brojke iz posljednje dvije godine potvrđuju opći trend. Uspješnost
željeznice, u smislu broja prevezenih putnika porasla je za skoro 14% od 2000.-2005. Međutim, ako uspješnost
željeznice mjerimo brojem prijeđenih kilometara od strane putnika, onda je njezin rast zapravo malen, s 1,252 milijuna
na 1,265 milijuna ili 1,04% od 2000.-2005.
Statistike pokazuju da rast prometa u željezničkom putničkom prometu potječe od kraćih udaljenosti u gradskom i
prigradskom prometu, području koje se smatra značajnim potencijalom rasta za željeznicu.
U pogledu kvalitete usluge, komercijalna brzina putničkih vlakova bila je 48km/h, i vlakovi su kasnili obično 5 minuta
na svakih prijeđenih 100 km.
Glede teretnog prijevoza unutarnjim plovnim putovima, on bilježi stalni rast na rijeci Dunavu, dok na rijeci Savi
stagnira na niskoj razini, uglavnom zbog vrlo loših sigurnosnih uvjeta za plovidbu u nižem dijelu rijeke. U 2006. u
javnom prijevozu robe prevezeno je 1 697 000 tona, isključujući tranzitni promet na Dunavu.
Godišnje brojke za riječni promet temelje se na informacijama koje su dala nadležne lučke uprave i izražene su u
broju prevezenih tona. Veća aktivnost hrvatskih luka vezana je za povećanje međunarodnog tereta. Između 2000. i
2005. riječni teretni promet porastao je sa 646 000 tona na 1 629 000 tona u sljedećim lukama: Osijek, Sisak,
59
Uključujući prigradski promet
43