Operativni program za promet - SAFU

Kako bi se zajamčio uravnoteženi razvoj mreže koji uključuje sve vrste prometa, ovaj OPP za 2007.-2009.
usredotočuje se na pod-sektore željeznicu i unutarnju plovidbu, a za krajnji cilj ima postizanje prihvatljivih
standarda i pokrivenosti mreže, unaprjeđenje interoperabilnosti i jačanje konkurentnosti među različitim oblicima
prijevoza.
OPP strategija za razvoj pod-sektora željeznice i unutarnje plovidbe konzistentna je sa strateškim prioritetima za podsektore
iz ranijih regionalnih razvojnih studija, posebice s nedavno usvojenim Planom razvoja osnovne regionalne
prometne mreže Jugoistočne Europe 2007-2011. 3
U pogledu pod-sektora željeznice mjere i projekti predloženi OPP-om su logični nastavak aktualnih ISPA mjera
rehabilitacije željeznice koje se provode na željezničkom Koridoru X, to jest modernizacije dionice pruge od
Vinkovaca do Tovarnika te od Tovarnika do istočne državne granice. Osim toga, prioritetni željeznički projekti
uključeni u indikativni popis projekata za razdoblje 2007.-2009. bave se dionicama koridora koje su po svojim
operativnim standardima najslabije.
Glede pod-sektora unutarnje plovidbe, iako je njemu potrebna neodložna obnova, u ovom trenutku ne postoje
dostatno zreli projekti za IPA financiranje tijekom razdoblja 2007.-2009. Međutim, očekuje se da će studija koju
trenutno provodi Komisija za rijeku Savu rezultirati održivim projektnim prijedlozima koji će se moći uvažiti u
programskom razdoblju 2010.-2012. Nadalje, predviđena je tehnička pomoć za pripremu projekta luke Vukovar.
Osim projekta Signalno-sigurnosnih uređaja na Glavnom kolodvoru Zagreb koji je već u naprednoj fazi pripreme,
drugi identificirani prioritetni željeznički projekti vezani za Koridor X u pravilu su u ranoj fazi pripreme projekta i
nedostaju im potrebne procjene financijske/ekonomske održivosti projekta, detaljne tehničke specifikacije i analiza
učinka na okoliš te financijska konstrukcija. Priprema projekata, kao i korištenje tehničke pomoći, za jačanje
administrativne sposobnosti za provedbu financijske pomoći dane u sklopu ovog OPP-a predstavljaju, stoga, budući
prioriteti.
Mjere i projekti koji su predloženi za sufinanciranje u sklopu IPA-e dostatnog su opsega da bi imali mjerljive učinke na
poboljšanje hrvatske prometne mreže i administracije, što će biti procjenjivano uz pomoć pokazatelja nadzora.
Pomoć Zajednice u sklopu IPA-a ima oblik bespovratne izravne pomoći. Iznos EU sufinanciranja određen je
Višegodišnjim indikativnim financijskim okvirom (VIFO) 4 za Instrument pretpristupne pomoći (IPA) koji daje
informacije o indikativnoj raspodjeli troškova ukupnih dodijeljenih IPA sredstava prema prijedlogu Komisije u skladu s
IPA Uredbom (EZ) 1085/2006. Stopa EU sufinanciranja iznosi ukupno 53,500,500 eura za razdoblje od tri godine
ovog OPP-a, što je ekvivalentno stopi EU sufinanciranja od ukupno 75%.
Očekivani ukupni utjecaj OPP-a je sljedeći:
Razvojne koristi – pomoć u ostvarivanju standarda prometnog acquisa EU-a i međunarodnih standarda;
upravljanje promjenom obujma prometa na Paneuropskom željezničkom koridoru X; i
Edukativne koristi – razvijanje institucionalne sposobnosti RH za upravljanje intervencijama u prometnom sektoru
karakterističnim za strukturne fondove; ta će sposobnost pružiti uključenim institucijama vrijedno iskustvo u
pripremi za konačno članstvo u EU i s njim povezane odgovornosti.
3
SEETO, Plan razvoja osnovne regionalne prometne mreže Jugoistočne Europe VPD 2007.-2011., studeni 2006.
4
Višegodišnji indikativni financijski okvir 2008.-2010., Bruxelles, 8.11.2006, COM(2006) 672 konačni
7