Operativni program za promet - SAFU

• Povećana „europeizacija” prometnog biznisa i time rastuća važnost nacionalnih i međunarodnih saveza, što
pretpostavlja užu suradnju između željezničkih poduzeća, komplementarnih oblika prijevoza i industrija;
• Diversifikacija usluga, kao odgovor na kontinuirane promjene u trgovinskim obrascima, ili u robnoj strukturi u
pravcu povećanja proizvodnje s višom dodanom vrijednošću;
• Povećana specijalizacija, zbog rastuće složenosti „upravljanja logističkim lancem“ umjesto tradicionalnog
sustava distribucije.
1.1.4. Okvir prometne politike
Mnoštvo unutarnjih kao i vanjskopolitičkih dokumenata i međunarodnih inicijativa određuje orijentaciju nacionalne
prometne politike u RH kako slijedi:
Razvoj prometne infrastrukture
Središnji nacionalni dokument je Strateški okvir za razvoj 2006. - 2013. (SOR) 12 koji definira sljedeće ciljeve za
prometni sektor:
• Jačanje tržišnih mehanizama za razvoj i korištenje infrastrukture, i
• Razvoj modernog sustava upravljanja infrastrukturom utemeljenog na informacijskoj tehnologiji, i održivog
sustav za financiranje njezine izgradnje i održavanja.
te sukladno tome kao glavne ciljeve postavlja:
• usklađivanje stupnja razvoja, kvalitete i sigurnosti prometne infrastrukture
• promicanje ekološke održivosti u prometu i energetici
U SOR-u se podsjeća na razvojne prioritete za promet definirane u nacionalnoj Strategiji prometnog razvitka
1999. 13 , u kojoj se u biti definiraju sljedeći prioriteti:
• Uravnoteženi razvoj prometnog sustava kao jedan od temeljnih ciljeva s obzirom na opću socijalnu i
gospodarsku ravnotežu;
• Povezivanje RH s njezinim europskim i regionalnim susjedima kao primarni cilj u pogledu razvoja prometa
kao vida međunarodne komunikacije ;
• Prilagodba mreže novoj političkoj i ekonomskoj situaciji te okolišu, njezina modernizacija u skladu s općim
razvojem prometa u svijetu;
• Preispitivanje sudjelovanja individualnih sektora u općem prometu s ciljem primjerene redistribucije
prometa na prometnim pravcima i u cilju razvoja intermodalnosti;
• Usmjeravanja prema višoj razini sigurnosti u prometu;
• Jačanje ekološke svijesti i utvrđivanje ekoloških kriterija kao ciljne orijentacije.
Nacionalna ISPA strategija za prometni sektor (2005.) 14 određuje prioritetne željezničke investicijske projekte za
Hrvatsku; što je bila osnova za planiranje ulaganja u Hrvatskoj za korištenje 30 milijuna eura dodijeljenih državi u
sklopu ISPA mjere za razdoblje 2005.-2006. (detaljnije vidi u Odjeljku 3.4.2.). Ta će sredstva ograničeno pridonijeti
ispunjavanju potpunih i značajnih potreba Hrvatske u tom sektoru; međutim, indikativni popis projekata u Nacionalnoj
ISPA strategiji predstavlja prioritetna ulaganja za daljnja ulaganja u željezničkom pod-sektoru koja će pridonijeti
ispunjavanju obveze unaprjeđenja željezničke pruge. Popis je ažuriran i dodani su mu novi prioritetni projekti
(unutarnji plovni putovi) za IPA ulaganja, a njihov stupanj spremnosti opisan je detaljnije u Odjeljku 3.5. ovog OP-a.
12
SOR, usvojen od Vlade RH 4. kolovoza 2006., vidi http://www.strategija.hr/fgs.axdid=230
13
Usvojena od Hrvatskog Sabora 12. studenog 1999. (NN 139/99)
14
Nacionalna ISPA strategija za prometni sektor, usvojena od strane MMTPR-a 15. prosinca 2006.
13