Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Gospodarska jedinica Varoški lug<br />
Tu počinje šumarska priča o »nekad i sad«, o promijenjenim<br />
(prirodnim) okolnostima i o tome što je nekada bilo normalno,<br />
kako je izgledala hrastova šuma, a sada je to gotovo čudo.<br />
Uspoređujemo li stare osnove, neke odjele i odsjeke,<br />
primjerice, u osnovi iz 1982. stoji da je u Varoškom lugu u 7.<br />
odsjeku drvna zaliha bila 595 m 3 /ha, a sada je 476.<br />
VRBOVEC<br />
A gdje su tu<br />
lijane!<br />
Jedna je grupa sudionika IUFRO kongresa<br />
1986., krenuvši iz Ljubljane, u<br />
svom dnevnom itinereru prije obilaska<br />
tada velike DI Česme u Bjelovaru, nakratko<br />
»svratila« u šumariju Vrbovec i<br />
dalje, u gospodarsku jedinicu Varoški<br />
lug. Šumari znanstvenci iz cijeloga svijeta<br />
ostali su začuđeni i zatečeni prirodnom<br />
hrastovom šumom starosti 150-<br />
ak godina. Američki šumari zapitali su<br />
»gdje su tu lijane« vidjevši onako visoka<br />
stabla hrasta lužnjaka!<br />
Priča o oduševljenju europskih i<br />
svjetskih šumarskih stručnjaka tim šumama<br />
nastavila se 15-ak godina kasnije<br />
kada je 2000. godine Hrvatska<br />
bila domaćin IUFRO kongresa “OAK<br />
2000”. Petodnevno je druženje završeno<br />
upravo u Vrbovcu, u susjednoj gospodarskoj<br />
jedinici Česmi. (Domaćini<br />
su se tada potrudili da i »piknik u<br />
šumi« gostima ostane u trajnom sjećanju!)<br />
U potrazi za šumama »kakve su nekad<br />
bile«, to se zorno može vidjeti u<br />
nekoliko odsjeka i odjela u gospodarskim<br />
jedinicama Novakuša, Varoški lug<br />
i Česma. To su i mjesta koja redovito<br />
godišnje obilaze studenti, šumarske i<br />
druge ekskurzije.<br />
Papa hrast<br />
U potrazi za gorostasima naših šuma, ali i rijetkim starim stablima što još<br />
uvijek prkose vremenu, podsjećamo na priču o Papa hrastu koju smo iz pera<br />
naše suradnice Veronike Petrić Stjepanović objavili u broju 75 iz 2003. Uz<br />
fotografiju tek da se podsjetimo na malo čudo prirode - na starca od 500<br />
godina! Nalazi se na Dilj gori, na padinama Benkova gaja, u mladoj bukovoj<br />
šumi. Papa hrast, kako ga zovu planinari, ovčari i djeca koja ga obilaze, pamti<br />
i tursko doba i Napoleona i sve balkanske i bjelosvjetske ratove, na svoj<br />
način upisane u njegovu izboranu koru.<br />
Hrast, pojam snage u prirodi koja odolijeva snažnim vjetrovima i lošim<br />
vremenima, krošnje skoro i nema. Onih nekoliko prorijeđenih grana podsjeća<br />
na limenog junaka iz Čarobnjaka iz Oza. Stoji nešto dalje od akumulacijskog<br />
jezera i šumskog predjela Petnja koji je sa svojim okolnim šumama i<br />
livadama proglašen zaštićenim krajolikom 1987.godine. U svojih 500 i koju<br />
godinu više dosegao je opseg od preko šest metara. Kora mu je izborana.<br />
Načeli su je podkorni insekti, zbog čega se lako lomi. Na njemu po pričama<br />
pastira žive divlje mačke, kune i pčele.<br />
Preko 600 m 3 /ha<br />
Kada se kod sela Škrinjari s glavne<br />
ceste od Bjelovara prema Zagrebu skrene<br />
na seoski put, za 20-ak minuta stiže<br />
se do Novakuše i malog odsjeka od 0,5<br />
ha gdje se ima što vidjeti – stabla hrasta<br />
lužnjaka starosti 170 godina, visine 40<br />
m, prsnog promjera 87 cm i drvne zalihe<br />
718 m 3 /ha! U malo većem odsjeku<br />
(1,5 ha) prsni je promjer 71 cm, visina<br />
39 m a zaliha 579 m 3 /ha.<br />
– To je ostatak stare sastojine lužnjaka,<br />
danas zaštićeni rezervat šumske vegetacije.<br />
Ovdje je riječ o malim površinama,<br />
za razliku od gospodarskih jedinica<br />
Česma i Varoški lug gdje imamo<br />
kompleks od oko 150 ha starih šuma<br />
– govori upravitelj vrbovečke šumarije<br />
Đuro Kauzlarić. Tu su postavljene i dvije<br />
trajne plohe »Čovjek i bisfera«. I ovdje<br />
prsni promjer doseže zavidnu veličinu<br />
(69 cm), no ovdje se vrbovečki šumari<br />
susreću s problemom istim za sve uprave<br />
koje gospodare starim lužnjakovim<br />
sastojinama – sušenjem hrasta. Nema<br />
razloga čekati takvu starost, kažu u Vrbovcu,<br />
već hrast treba ranije sjeći kako<br />
svake godine ne bi imali sušce.<br />
Tu počinje šumarska priča o »nekad<br />
i sad«, o promijenjenim (prirodnim)<br />
okolnostima i o tome što je nekada bilo<br />
normalno, i kako je izgledala hrastova<br />
šuma, a sada je to gotovo čudo. Uspoređujemo<br />
stare osnove i neke odjele i<br />
odsjeke, primjerice, u osnovi iz 1982.<br />
stoji da je u Varoškom lugu u 7. odsjeku<br />
drvna zaliha bila 595 m 3 /ha, a sada<br />
je 476. Slično je i u drugima predjelima.<br />
Revizija gospodarske osnove koja se<br />
treba napraviti ove godine, pokazat će<br />
koliko je drvne mase izgubljeno zbog<br />
sušenja. I tako priča o starim hrasticima,<br />
gorostasima naših šuma, ili nekim<br />
drugim vrstama, poprima neku drugu<br />
dimenziju – ne mogu o(p)stati kao cjelina,<br />
odsjek ili odjel, jer neminovno se<br />
zbog promijenjenih klimatskih uvjeta<br />
pretvaraju u sušce. Tek pojedinačna<br />
stabla ili manje grupe stabala mogu<br />
đacima, studentima i inim prolaznicima<br />
pričati o tome kako je bilo nekad,<br />
prije 200 i više godina.<br />
Papa hrast na Dilj gori<br />
14<br />
Broj 100 • travanj 2005.<br />
HRVATSKE ŠUME
Change language