Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
dine, kada je iz njega za potrebe rekonstrukcije<br />
nasipa i nasipanje materijala<br />
za buduću Turističku kuću izvađeno<br />
na desetke tisuća tona pijeska. Kanal<br />
Čonakut (3 km) koji vodi do Kopačkoga<br />
jezera, u nekoliko je navrata<br />
produbljivan zbog plovidbe brodića<br />
Liske i drugih turističkih plovila. Gradnjom<br />
nasipa Drava – Dunav zauvijek<br />
je nestala bara Linjak /ili Linjov/. Nasip<br />
je trajno zapriječio naplavljivanje glasovite<br />
Mađarske bare, Pavlove bare,<br />
Janči rita, Borbaja, Ajzengrabena i drugih<br />
bara poznatih po fauni riba i ptica<br />
močvarica.<br />
O intervencijama na kanalu Hulovo,<br />
Renovu, te brojnim lateralnim dunavskim<br />
kanalima postoji samo usmena<br />
predaja. Obala rijeke Dunav je tijekom<br />
19. stoljeća učvršćivana kamenom i<br />
fašinama, kasnije će stručnjaci Vodoprivrede<br />
načiniti desetak kamenih pera<br />
(deflektora) za usmjeravanje njezina<br />
toka. Kod Kormanja na Vemeljskom<br />
Dunavcu napravljena je i kamena pregrada<br />
tako da je na neki način zapriječeno<br />
ranije naplavljivanje Kopačkoga<br />
rita. Slična pregrada izgrađena je na<br />
Hulovskom kanalu nakon što je bager<br />
probijajući se prema Sakadašu produbio<br />
Hulovski kanal za gotovo jedan<br />
metar, zbog čega je veći dio Kopačkoga<br />
jezera presušio (postoje fotografije<br />
i članak u biltenu LŠG »Jelen«). Smatralo<br />
se to »ekološkom katastrofom«<br />
koju je prouzročio čovjek.<br />
U gornjem dijelu Parka, poznatom<br />
kao Lovište Tikveš, teško da je išta sačuvano<br />
iz vremena od prije 200 i više<br />
godina. Radi se o šumama i proplancima<br />
uređenim po zahtjevima suvremenoga<br />
šumarstva i lovstva. Brojne prosjeke,<br />
putovi, aleje, asfaltirane ceste,<br />
na stotine kilometara prokopanih kanala,<br />
sa dvije reverzibilne crpne stanice<br />
velikoga kapaciteta, one u blizini<br />
naselja Zlatne Grede (prozvanom za<br />
vrijeme Habsburgovaca »Albrechtovom«,<br />
za Karađorđevića »Aleksandrovom«<br />
i za Jugoslavije »Titovom« pumpom)<br />
i druge kod naselja Stari Tikveš,<br />
zatim lovačkim kućama visoke lovno-<br />
-turističke vrijednosti, daju krajoliku<br />
izgled kultiviranoga područja velike<br />
gospodarstvene vrijednosti. U blizini<br />
se nalazi lovačko-šumarsko naselje Tikveš<br />
i Zlatna Greda.<br />
Šumari i njihova uloga<br />
Šumari su službeno nazočni na<br />
ovom području od osnutka vlastelinstva<br />
Belje. O tim lijepo odnjegovanim<br />
šumama nalazimo mnoge zapise znamenitih<br />
ljudi, od princa Rudolfa von<br />
Oestereicha, Marinovića, Szecheniya i<br />
drugih koji su povremeno boravili na<br />
Belju. Koncem srednjega vijeka <strong>šume</strong><br />
su podijeljene na zemaljske, otočne i<br />
plavne. Po Payeru (1824.) bile su zemljišno<br />
i uzgojno-gospodarski izmjerene,<br />
određen je bio godišnji etat, sjeklo<br />
se ograničeno kako bi se održala potrajnost.<br />
Unose se i strane vrste drveća<br />
i grmlja kao glasovita brzorastuća kanadska<br />
topola koju danas nalazimo u<br />
većem dijelu Parka prirode. Nerijetko<br />
baš nju odabire za gniježđenje orao<br />
štekavac i stepski sokol. Računa se da<br />
je uneseno nekih dvadesetak vrsta od<br />
kojih se samo manji dio udomio i ima<br />
gospodarstveni značaj. U zoorezervatu,<br />
na ulazu u Kopačko jezero kod Hordovanja,<br />
40-ih godina podignuta je<br />
vrbova šuma. Još se uvijek vide drvoredi,<br />
razmaci između pojedinih biljaka.<br />
Tu je i jedna omanja greda obrasla<br />
euro-američkim topolama. Pod klonovima<br />
spomenutih topola nalaze se veći<br />
dijelovi obalne terase Drave koji su dozreli<br />
za sječu. Topola nije uspjela jedino<br />
u odjelu 35 prozvanom Amerika<br />
zbog nepovoljnog sastava tla. Manje<br />
sastojine nalazimo u srcu zoorezervata<br />
na Remeti.<br />
Izgradnjom nasipa i promijenjenim<br />
vodnim režimom promijenio se i sastav<br />
ritsko-močvarnih biljnih zajednica.<br />
Dr. Rössler (1908.) piše o nestanku<br />
nepreglednih trstikinih polja i objašnjava<br />
razloge, koje nalazi u nepovoljnom<br />
povišenom vodostaju zbog nasipa,<br />
nemogućnosti slobodnoga razlijevanja<br />
Dunava.<br />
Ekosustav Kopačkoga rita je vrlo dinamičan.<br />
Izvornost mu je nepostojana,<br />
uvjetovana hidrološkim, antropogenim<br />
i drugim promjenljivim ekološkim<br />
čimbenicima, stoga se može shvatiti i<br />
kao pojava koja u vrlo kratkom vremenu<br />
može poprimiti različite biocenološke,<br />
pejsažne, estetske i druge vrijednosti.<br />
Kako se mijenjala<br />
fauna<br />
Krupne promjene u ekosustavu nisu<br />
zaobišle postojeću faunu sisavaca. Primjer<br />
je posljednji predator visoke divljači,<br />
vuk, odstrijeljen 1887. godine. Početkom<br />
19. stoljeća na području vlastelinstva<br />
živjelo je oko 60 grla jelenske<br />
divljači; 100 godina kasnije oko 2 500,<br />
a početkom Domovinskoga rata (1991.)<br />
bilo je oko 4 000 grla, od toga 14 –<br />
16% s medaljom (brončanom, srebrnom<br />
i zlatnom) te oko 1 900 divljih<br />
svinja i 700 grla srneće divljači. Tako<br />
velika brojnost krupne divljači rezultat<br />
je uspješnoga uzgoja i promjena u staništu<br />
uzrokovanih sprječavanjem razlijevanja<br />
plavne vode zbog nasipa i gradnje<br />
složene hidromelioracijske mreže<br />
kanala. Pojednostavljeno, područje je<br />
kroz stoljeća postajalo sve manje ritsko-močvarno,<br />
a sve više šumo-stepsko<br />
što je pogodovalo krupnim sisavcima.<br />
Uz dodatnu prehranu, osnivanjem<br />
polja za divljač s privlačnim kulturama,<br />
odstrelom slabih i bolesnih<br />
grla broj im se počeo uvećavati.<br />
O ostalim sisavcima kao što su lisice,<br />
divlje mačke, kune, zerdavi, lasice,<br />
jazavci nije se vodila posebna briga, a<br />
niti su bili predmet istraživanja. Susreću<br />
ih povremeno lovci, ribari, ribiči,<br />
Vraćanje u neko prvobitno stanje, isk<br />
gospodarstvenih aktivnosti kao što je<br />
u održavanju kanala za plovidbu, ribo<br />
Parka, nesumnjivo bi izazvalo nesagl<br />
promatrači ptica i drugi. O problemima<br />
njihove opstojnosti malo se zna.<br />
Vjerojatno su u manjem ili većem broju<br />
zadržali brojnost od prije više stoljeća.<br />
Izuzetak je vidra, koja je unatoč<br />
zakonu i drugim mjerama još uvijek<br />
ugrožena vrsta. Najčešće strada od<br />
18<br />
Broj 100 • travanj 2005.<br />
HRVATSKE ŠUME
Change language