Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Velecvjetni kukurijek (Helleborus niger) Šafran (Crocus vernus) Ljubičica (Viola odorata)<br />
naših šuma<br />
menki, dugih 3 – 4 mm, koje raznose<br />
mravi. Visibaba je u narodu vrlo<br />
cijenjena i omiljena te se nerijetko<br />
zbog svojih dekorativnih svojstava<br />
uzgaja u vrtovima.<br />
Ljepotan pognute<br />
glavice<br />
Proljetni drijemovac (Leucoium<br />
vernum) je rasprostranjen u srednjoj<br />
Europi i na Pirenejskom poluotoku,<br />
a cvate u rano proljeće. U<br />
narodu još je poznat i kao zvončić,<br />
raste na svježim, hranjivim, neutralno<br />
do umjereno kiselim, humoznim,<br />
rastresitim ilovastim i glinovitim<br />
tlima, od nizina do gorskoga<br />
vegetacijskog pojasa. Ime je dobio<br />
po znakovitoj pognutoj cvjetnoj<br />
glavici. Ima ga u listopadnim šumama<br />
i šikarama, poplavnim šumama,<br />
sjenovitim šumarcima, u klancima,<br />
voćnjacima, na vlažnim livadama i<br />
sličnim staništima. U redu Fagetalia<br />
dolazi kao karakteristična vrsta.<br />
Proljetni drijemovac ima lukovicu<br />
promjera većeg od 2 cm te<br />
uspravnu, debelu, sočnu, golu i<br />
bezlisnu stabljiku, na kojoj je obično<br />
jedan, a rjeđe dva cvijeta. Kao<br />
i kod visibabe mogu se naći i primjerci<br />
s dvije cvjetne stabljike, koje<br />
se razviju iz jedne lukovice (forma<br />
biscapum). Iz lukovice se formiraju<br />
3 – 4 prizemna uska, tamnozelena<br />
lista, duža ili kraća od cvijetne<br />
stabljike, pri vrhu tupa, 4 – 13 mm<br />
široka. Listovi ocvijeća su 15 – 25<br />
mm dugi, bijeli, sa znakovitom žutozelenom<br />
pjegom na vršcima. U<br />
sjeveroistočnom dijelu areala nalazi<br />
se takson subsp. carpaticum,<br />
koji je veći i od tipskog oblika i<br />
uglavnom dvocvjetan. Karakterističan<br />
je po izrazito žutim vrhovima<br />
listića ocvijeća. Na specifičnim<br />
staništima naše flore, nerijetko u<br />
vrlo gustim populacijama, javlja<br />
se vrsta kasni drijemovac (L. aestivum).<br />
U odnosu na prethodnu<br />
vrstu, znatno je viši (30 – 60 cm), a<br />
pri vrhu stabljike smješteno je 2 – 7<br />
cvjetova. Karakteristična je vrsta u<br />
vegetaciji močvarnih ili periodično<br />
plavljenih livada i pašnjaka unutar<br />
sveze Deschampsion caespitosae H-<br />
ić. Nalazi se u sastavu naših posavskih<br />
i podravskih nizinskih šuma,<br />
nerijetko u slavonskoj šumi hrasta<br />
lužnjaka, a karakteristična je vrsta u<br />
zajednici Leucoio-Fraxinetum angustifoliae<br />
(šuma poljskoga jasena<br />
s kasnim drijemovcem).<br />
Lijepi i otrovni<br />
kukurijek<br />
Velecvjetni kukurijek (Helleborus<br />
niger) raste u Sloveniji i Hrvatskoj,<br />
u pretežito svijetlim šumama<br />
i šikarama, na rubovima šuma,<br />
šumskim čistinama i krčevinama,<br />
od nizina pa do brdskih predjela.<br />
U nas ga još zovu snježnica, kokoška<br />
i glavobolek. Razlikuju se dvije<br />
podvrste. Podvrsta niger dolazi u<br />
našoj flori, a karakteristična je po<br />
sjajnim modrozelenim listovima,<br />
čiji su segmenti rombično-klinasti,<br />
s prileglim zupcima. Cvjetovi su<br />
svjetloružičasti, promjera 6 – 8 cm,<br />
lapovi su bijeli ili slabo crvenkasti.<br />
Ova proljetnica je otrovna i oštrog<br />
okusa, a često je skupljaju zbog<br />
njezinih dekorativnih svojstava. U<br />
narodu se može čuti izreka: »Ne<br />
nosite kukurijek u kuću jer od njegova<br />
mirisa boli glava, a kokoši više<br />
ne nesu jaja«. Podvrsta macranthus<br />
nije zastupljena u našoj flori, a endem<br />
je južnoga Tirola. Listovi su<br />
mu plavičastozeleni, široko-lancetasti<br />
s istaknutim zupcima, a lapovi<br />
uglavnom crveno nahukani.<br />
Šafran (Crocus vernus) je niska<br />
livadna i šumska biljka koju svrstavamo<br />
među prve vjesnike proljeća<br />
u nižim i brdskim područjima. Na<br />
većim nadmorskim visinama cvjeta<br />
početkom i sredinom ljeta, na<br />
mjestima gdje se tek otopio snijeg.<br />
Šafran ima vrlo široku ekološku<br />
amplitudu: dolazi u mješovitim listopadnim<br />
šumama i šikarama, uz<br />
rubove šuma, na šumskim progalama<br />
i prosjekama, u živicama i voćnjacima<br />
te na livadama, od nizina<br />
pa do subalpskih i alpskih rudina.<br />
Uspijeva uz potoke, na svježim,<br />
močvarnim i hranjivim tlima. Gomoljaste<br />
lukovice promjera su približno<br />
1 – 1,5 cm, cvjetovi gotovo<br />
prizemni, sa svijetloljubičastim<br />
laticama, a listići ocvijeća dugi su<br />
25 – 40 mm i 7 – 13 mm široki. Pri<br />
dnu su međusobno srasli u dugačku<br />
cijev perigona. Njuška tučka je<br />
žutonarančaste boje, a kod posve<br />
razvijenoga cvijeta nadvisuje pra-<br />
Broj 100 • travanj 2005. HRVATSKE ŠUME 29
Change language