Riječ br. 40 svibanj 2006 PDF Download - Hrvatska kulturna ...
Riječ br. 40 svibanj 2006 PDF Download - Hrvatska kulturna ...
Riječ br. 40 svibanj 2006 PDF Download - Hrvatska kulturna ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
- 17 -<<strong>br</strong> />
Od tog razdoblja Rijeka prestaje biti primorski gradić te<<strong>br</strong> />
postaje veliko gradsko središte građeno po<<strong>br</strong> />
srednjoeuropskoj matrici, dakle prerasta u kontinentalni<<strong>br</strong> />
grad. Mađarski pa i austrijski urbanisti očito nisu imali<<strong>br</strong> />
smisla za autohtone vrijednosti podneblja, ali ni mjere,<<strong>br</strong> />
gradeći monumentalne, predimenzionirane zgrade<<strong>br</strong> />
državne uprave, državnih škola, poslovnih i privatnih<<strong>br</strong> />
zgrada. To su zgrade i palače koje će prolaznik ili došljak<<strong>br</strong> />
u grad prve primijetiti, jer se ističu svojom veličinom i<<strong>br</strong> />
raskoši. Najviše takvih zgrada vidjeti ćete šetajući Rivom<<strong>br</strong> />
ili Korzom. Upravo prolazim pored zgrade Filodramatike<<strong>br</strong> />
na Korzu s vrlo kićenim pročeljem, koja je tipičan<<strong>br</strong> />
primjer takve gradnje, a koju u arhitekturi nazivamo<<strong>br</strong> />
historicizmom. Stižem na Jadranski trg na kojem<<strong>br</strong> />
dominira palača Jadran (nekad sjedište <strong>br</strong>odskih<<strong>br</strong> />
kompanija) također iz razdoblja historicizma, ali nažalost<<strong>br</strong> />
i <strong>Riječ</strong>ki neboder izgrađen na prijelazu tridesetih u<<strong>br</strong> />
četrdesete godine XX. stoljeća koji se naravno svojim<<strong>br</strong> />
izgledom nikako ne uklapa u postojeću arhitekturu i koji<<strong>br</strong> />
<strong>Riječ</strong>ani posprdno nazivaju ormarom-ladičnjakom.<<strong>br</strong> />
Crkva Gospe Lurdske<<strong>br</strong> />
Put me dalje vodi prema trgu Žabica. Prava je šteta da se<<strong>br</strong> />
na ovom lijepom trgu gotovo u središtu grada uz<<strong>br</strong> />
raskošnu palaču Ploech (1880.) i dominantnu kapucinsku<<strong>br</strong> />
crkvu Gospe Lurdske nalazi autobusni kolodvor. Crkvu<<strong>br</strong> />
Gospe Lurdske dao je početkom XX. st. izgraditi o.<<strong>br</strong> />
Bernardin Škrivanić, gvardijan kapucinskog samostana.<<strong>br</strong> />
Građena je u duhu venecijanske gotike što je u Rijeci<<strong>br</strong> />
jedinstven primjer.<<strong>br</strong> />
Nastavljam dalje Rivom, zapravo lukom, tako sam je<<strong>br</strong> />
zvala u djetinjstvu. Na prvi pogled ništa se nije<<strong>br</strong> />
promijenilo, no ipak je sve drugačije. Nema više putnika i<<strong>br</strong> />
vreve, a prostor uz more zauzeli su automobili. Sramotno<<strong>br</strong> />
je da <strong>Riječ</strong>ani ne mogu šetati uz more, već da je taj jedini<<strong>br</strong> />
slobodni dio obale pretvoren u parkiralište. Jasno, Rijeka,<<strong>br</strong> />
kao i većina velikih gradova u Hrvatskoj, pati od<<strong>br</strong> />
nestašice parkirališta, međutim Riva nikako nije za to<<strong>br</strong> />
prikladno mjesto. Grad Rijeka, kako saznajem iz Novoga<<strong>br</strong> />
lista, ipak namjerava obalu vratiti građanima, a najbolji<<strong>br</strong> />
primjer tome je gat Karoline <strong>Riječ</strong>ke koji je već<<strong>br</strong> />
oslobođen automobila i uređen kao mala oaza uz more.<<strong>br</strong> />
Gat Karoline <strong>Riječ</strong>ke je samo početak, gradski oci imaju<<strong>br</strong> />
daleko zahtjevnije planove. Radi se naime o velikom<<strong>br</strong> />
ulagačkom projektu razvoja i modernizacije riječke luke<<strong>br</strong> />
što će se financirati zajmom svjetske banke. «Rijeka<<strong>br</strong> />
Gateway Project», otpočeo je u rujnu 2004. obnovom<<strong>br</strong> />
Bečkog pristaništa, a trebao bi biti završen 2009. Najviše<<strong>br</strong> />
me raduje što će se luka za pretovar drveta premjestiti s<<strong>br</strong> />
Delte i Baroša i tako osloboditi obale Rječine i Mrtvog<<strong>br</strong> />
kanala i pristup moru uz njih. Taj prostor je predviđen za<<strong>br</strong> />
turističko-trgovačke sadržaje, što će Rijeci dati jedan<<strong>br</strong> />
sasvim novi izgled, a njenim građanima osloboditi prilaz<<strong>br</strong> />
moru.<<strong>br</strong> />
Prolazim pored gradske tržnice, meni najljepše tržnice u<<strong>br</strong> />
Hrvatskoj, koja je sada u kasne popodnevne sate potpuno<<strong>br</strong> />
prazna. Inače je ovdje vrlo živo i ja volim ovamo dolaziti<<strong>br</strong> />
i kupovati, posebno ribu i morske plodove čija je ponuda<<strong>br</strong> />
ovdje vrlo do<strong>br</strong>a i bogata. Neposredno pored tržnice<<strong>br</strong> />
nalazi se prostrani trg i velebna zgrada Hrvatskog<<strong>br</strong> />
narodnog kazališta, sagrađenog 1885. godine. Na trgu je<<strong>br</strong> />
kip hrvatskog skladatelja Ivana pl. Zajca, riječkog sina,<<strong>br</strong> />
po kojem je kazalište dobilo ime. Prošavši kazalište<<strong>br</strong> />
dolazimo na Deltu, prostor između Mrtvog kanala i<<strong>br</strong> />
<strong>Riječ</strong>ine koja tu utječe u more. Zatvaram oči i sanjarim,<<strong>br</strong> />
pokušavam zamisliti ovaj prostor kao šetalište s vrevom<<strong>br</strong> />
ljudi, turista i mnogo malih trgovina, restorana i kafića.<<strong>br</strong> />
Nije lako, u stvarnost me vraćaju stara, oronula i ružna<<strong>br</strong> />
skladišta.<<strong>br</strong> />
Riva<<strong>br</strong> />
Trsat<<strong>br</strong> />
Hrvatsko narodno kazalište Ivan pl. Zajc<<strong>br</strong> />
Put me dalje vodi uz Mrtvi kanal prema sjeveru, pogled<<strong>br</strong> />
mi pada na trsatsku gradinu, smještenu na vrhu <strong>br</strong>da,<<strong>br</strong> />
visoko iznad kanjona Rječine. Prolazim mostom preko<<strong>br</strong> />
Rječine, odavde bismo se pješice, stubama, mogli popeti
Change language