Riječ br. 40 svibanj 2006 PDF Download - Hrvatska kulturna ...

- 22 -<br />
Evo nekoliko snažnih i kritičkih stihova iz<br />
"Balada".<br />
Oni su z nami jako hudi, dragi Gospon Špan!<br />
Na Markovem plecu sedri krvavi Biškup Ban.<br />
Biškup je Gubca spekel kak goluba v rajngli,<br />
A Biškupa su v nebo na vajnkušu nosili ajngli.<br />
Zakaj ni bil krotek i priklonit kak se šika,<br />
Kak puž nek bu muž, a ne kak rogi bika.<br />
Presvetli, Preuzvišeni, Velučeni i Poglaviti<br />
Kaj smem tri čebra srebra kak štibru platiti.<br />
Sina sem prodal v Ameriku, na Javu,<br />
Tri čebra srebra za glavu kervavu.<br />
Sina sem prodal v meglu, v tuđinu,<br />
Od pijavki da platim desetinu.<br />
Kak je navek bilo, navek tak mora biti<br />
da muž mora iti festunge graditi,<br />
Bedeme kopati i morta nositi<br />
Z repom podvinutim kakti kusa biti.<br />
Kmet nezna zakaj tek baš mora biti,<br />
Da su kmeti gladni, a tabornjiki siti.<br />
Ar nigdar ni tak bilo da ni nam tak bilo<br />
Pak nigdar ni nebu da kmet gladen nebu.<br />
A koga vraga cmizdriš zamusana mužača<br />
Kaj su ti sinu dali tatski ogerlič.<br />
Još su ga mogli nabiti na ketača,<br />
Z goročim klešstram popokati mu nokte.<br />
Od sega toga občuval je dragi Bog te<br />
I rešil te za navek tega čarvendača.<br />
Od lucke je volje volja božja jača<br />
Od Boga pak je jači bomeš Gospon Komeš.<br />
Dobiš gupcu baba če ne čkomeš.<br />
Za "Balade Petrice Kerempuha" moglo bi se reći<br />
da stoje iznad vrhova europskog pjesništva<br />
vičući patničkim glasom hrvatskog naroda i za<br />
druge narode prošlog stoljeća.<br />
Krleža se razvijao na prijelazu stoljeća. U<br />
njegovom kaptolskom djetinjstvu počela se<br />
nazrijevati njegova pjesnička sposobnost. U<br />
malom starinskom Zagrebu na rubu velike<br />
Monarhije, pjesnik, na početku mirnodobski,<br />
domaći i bez potresa, odlaskom u vojne škole u<br />
Pečuhu i Pešti razrasta u spoznaju da u tom<br />
velikom svijetu nešto ozbiljno nije u redu. Tako<br />
nastaju "Pjesme u tmini" u kojima prikazuje<br />
svijet nereda, nemorala i jada.<br />
Može se reći da u hrvatskom pjesništvu od<br />
Marulića pa do najnovijih dana Krleža zauzima<br />
najsjajnije mjesto.<br />
Što su o Krleži 2001. rekla poznata imena: Igor<br />
Mandić: "Krleža je velik jedinstven književnik<br />
20. stoljeća, gromada po svestranosti i<br />
zamašnosti svoga opusa, vjerojatno bez premca<br />
i presedana u cjelokupnoj novijoj svjetskoj<br />
književnosti. Da je Krleža svojom golemošću<br />
zakrilio hrvatsku književnost 20. stoljeća to je<br />
više-manje mnogima odavno očito, ali tko je<br />
njegovim suvremenicima bio kriv što mu nisu<br />
bili dorasli... Kunjajući pokraj ovovremenih<br />
proljećara kao stari "pes" kojega je uzaludno<br />
učiti novim trikovima, Krleža je mogao samo<br />
prežvakavati svoju žalopoljku iz 1926:<br />
"Hrvatstvo pomalo umire, a hrvatski<br />
malograđanin, pokapajući ga sa suzom u oku,<br />
ubire kod toga posla svoje ne velike, no ipak<br />
solidne profite. I kod umiranja dijele se Hrvati<br />
na dva dijela; na mrtvace i na grobare. Mrtvaci<br />
se pokapaju, a grobari posluju s<br />
kamatnjakom"... Šuteći tako kad je trebalo, a na<br />
liniji vlastite savjesti (pa sve je već bio napisao,<br />
samo što nitko, i ništa ne čita), Krleža kao da je<br />
bio predvidio kobnu poveznicu 1971.-1991. iz<br />
koje sada razni žele iscijediti, ako ništa drugo, a<br />
ono barem moralni kredit. Srećom, nije doživio<br />
da čuje trijumfalni poklič - Imao Hrvatsku - jer<br />
bi mu se obistinilo kako je napisao da «jedini<br />
način kojim se hrvatski rodoljub sjeća<br />
hrvatskog naroda, jeste zdravica.»<br />
Krleža 1928. godine<br />
Ili po Davoru Velniću: "U Hrvatskoj je politika<br />
samo borba za što bolje mjesto uz pojilo".<br />
Zdravko Zima: "Kada bi se hrvatsku književnost<br />
mjerilo nekim zamišljenim patrijarhalnim<br />
metrom, reklo bi se da je njen otac M. Krleža.<br />
Barem kada je riječ o 20. st. u kojem je ostvario<br />
golemi teško izbrisiv trag od prvih pjesničkih i<br />
gotovo programskih radova, nastalih za vrijeme<br />
1. svjetskog rata, od "Hrvatske rapsodije",<br />
"Hrvatskog boga Marsa", "Izleta u Rusiju",<br />
"Gospode Glembajevih" do "Balada", "Povratka