18.01.2015 Views

Riječ br. 40 svibanj 2006 PDF Download - Hrvatska kulturna ...

Riječ br. 40 svibanj 2006 PDF Download - Hrvatska kulturna ...

Riječ br. 40 svibanj 2006 PDF Download - Hrvatska kulturna ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

- 37 -<<strong>br</strong> />

II ZZ ŽŽ II V O TT A ZZ A JJ EE D N II C EE<<strong>br</strong> />

Transatlantik<<strong>br</strong> />

Film o hrvatskom iseljeništvu redatelja Mladena Jurana<<strong>br</strong> />

Radnja filma zahvaća vrijeme pred Prvi svjetski<<strong>br</strong> />

rat, vrijeme mnogih političkih nemira, ratova<<strong>br</strong> />

koji neprekidno "vise u zraku" i vrijeme velike<<strong>br</strong> />

bijede i siromaštva. Našem čovjeku, kao i<<strong>br</strong> />

mnogim drugim Europljanima, Amerika<<strong>br</strong> />

predstavlja zemlju neograničenih mogućnosti,<<strong>br</strong> />

zemlju u kojoj će lako ostvariti svoje snove. U<<strong>br</strong> />

njoj svoju priliku traže razni pustolovi,<<strong>br</strong> />

kriminalci, bijednici, politički emigranti,<<strong>br</strong> />

dezerteri ...<<strong>br</strong> />

U nedjelju, 29. siječnja <strong>2006</strong>. <strong>Hrvatska</strong><<strong>br</strong> />

<strong>kulturna</strong> zajednica prikazala je u dvorani<<strong>br</strong> />

župnog doma u Wiesbadenu hrvatski igrani<<strong>br</strong> />

film "Transatlantik", zagrebačkog redatelja<<strong>br</strong> />

Mladena Jurana. Uz poznate hrvatske glumce<<strong>br</strong> />

poput Filipa Šovagovića, Borisa Dvornika, Relje<<strong>br</strong> />

Bašića, Alena Liverića, Josipa Gendu i druge u<<strong>br</strong> />

glavnoj ulozi nastupa Melita Jurišić, nama<<strong>br</strong> />

manje poznata Australka hrvatskog podrijetla,<<strong>br</strong> />

koja je u Australiji prava zvijezda.<<strong>br</strong> />

Veliko priznanje film je dobio nagrađivanjem sa<<strong>br</strong> />

čak četiri Zlatne arene na najvećem hrvatskom<<strong>br</strong> />

filmskom festivalu u Puli 1998. godine.<<strong>br</strong> />

Transatlantik je, iako napravljen kao "krimić",<<strong>br</strong> />

pa i "ljubić", zapravo vrlo potresna i tragična<<strong>br</strong> />

priča o sudbini hrvatskog čovjeka osuđenog na<<strong>br</strong> />

iseljavanje i bijeg. Ujedno je to i prvi hrvatski<<strong>br</strong> />

film snimljen na tu temu. Samom redatelju ova<<strong>br</strong> />

je tema vrlo bliska, on potječe iz iseljeničke<<strong>br</strong> />

obitelji, otac mu je već sa četrnaest godina<<strong>br</strong> />

napustio rodni Murter, a i on sam je deset<<strong>br</strong> />

godina proveo u iseljeništvu.<<strong>br</strong> />

Jakov je hrvatski emigrant koji u Pittsburgu<<strong>br</strong> />

nalazi utočište pred mobilizacijom 1918.<<strong>br</strong> />

Stanuje u iseljeničkom hotelu zemljaka Mihe.<<strong>br</strong> />

Miha, koji je omogućio Jakovljev dolazak u<<strong>br</strong> />

Ameriku, odriće se Zorke, djevojke koja mu je<<strong>br</strong> />

bila poslana za sklapanje <strong>br</strong>aka, spoznavši da se<<strong>br</strong> />

ona i Jakov poznaju iz rodnog kraja i da se već<<strong>br</strong> />

dugo vole. Nizom čudnih i tragičnih okolnosti<<strong>br</strong> />

Jakov saznaje da mu je Miha zapravo otac.<<strong>br</strong> />

Nakon tajnovitog ubojstva Mihe, Zorka bude<<strong>br</strong> />

uhićena pod sumnjom za umorstvo. Nakon<<strong>br</strong> />

Zorkinog puštanja iz zatvora i stalnog pritiska<<strong>br</strong> />

gangsterskog podzemlja Jakov je prisiljen iseliti<<strong>br</strong> />

u Kanadu, gdje Zorka shrvana opakom bolešću<<strong>br</strong> />

umire. Deset godina kasnije Jakov se kao bogat<<strong>br</strong> />

čovjek vraća kući. Otkriva da je izgubio<<strong>br</strong> />

domovinu, jer nije do<strong>br</strong>odošao, pa ponovno<<strong>br</strong> />

kreće preko Atlantika, ovaj put zauvijek.<<strong>br</strong> />

Nažalost ovakvih i sličnih priča o životu<<strong>br</strong> />

hrvatskih iseljenika ima mnogo i previše. Ostaje<<strong>br</strong> />

nam nada, da će sada kad konačno imamo<<strong>br</strong> />

svoju državu, u njoj doći do gospodarskog<<strong>br</strong> />

procvata i blagostanja za sve, kako nikad više<<strong>br</strong> />

ne bismo pomišljali da u iseljeništvu potražimo<<strong>br</strong> />

bolju budućnost.<<strong>br</strong> />

(BAn)

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!