Riječ br. 40 svibanj 2006 PDF Download - Hrvatska kulturna ...
Riječ br. 40 svibanj 2006 PDF Download - Hrvatska kulturna ...
Riječ br. 40 svibanj 2006 PDF Download - Hrvatska kulturna ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
- 37 -<<strong>br</strong> />
II ZZ ŽŽ II V O TT A ZZ A JJ EE D N II C EE<<strong>br</strong> />
Transatlantik<<strong>br</strong> />
Film o hrvatskom iseljeništvu redatelja Mladena Jurana<<strong>br</strong> />
Radnja filma zahvaća vrijeme pred Prvi svjetski<<strong>br</strong> />
rat, vrijeme mnogih političkih nemira, ratova<<strong>br</strong> />
koji neprekidno "vise u zraku" i vrijeme velike<<strong>br</strong> />
bijede i siromaštva. Našem čovjeku, kao i<<strong>br</strong> />
mnogim drugim Europljanima, Amerika<<strong>br</strong> />
predstavlja zemlju neograničenih mogućnosti,<<strong>br</strong> />
zemlju u kojoj će lako ostvariti svoje snove. U<<strong>br</strong> />
njoj svoju priliku traže razni pustolovi,<<strong>br</strong> />
kriminalci, bijednici, politički emigranti,<<strong>br</strong> />
dezerteri ...<<strong>br</strong> />
U nedjelju, 29. siječnja <strong>2006</strong>. <strong>Hrvatska</strong><<strong>br</strong> />
<strong>kulturna</strong> zajednica prikazala je u dvorani<<strong>br</strong> />
župnog doma u Wiesbadenu hrvatski igrani<<strong>br</strong> />
film "Transatlantik", zagrebačkog redatelja<<strong>br</strong> />
Mladena Jurana. Uz poznate hrvatske glumce<<strong>br</strong> />
poput Filipa Šovagovića, Borisa Dvornika, Relje<<strong>br</strong> />
Bašića, Alena Liverića, Josipa Gendu i druge u<<strong>br</strong> />
glavnoj ulozi nastupa Melita Jurišić, nama<<strong>br</strong> />
manje poznata Australka hrvatskog podrijetla,<<strong>br</strong> />
koja je u Australiji prava zvijezda.<<strong>br</strong> />
Veliko priznanje film je dobio nagrađivanjem sa<<strong>br</strong> />
čak četiri Zlatne arene na najvećem hrvatskom<<strong>br</strong> />
filmskom festivalu u Puli 1998. godine.<<strong>br</strong> />
Transatlantik je, iako napravljen kao "krimić",<<strong>br</strong> />
pa i "ljubić", zapravo vrlo potresna i tragična<<strong>br</strong> />
priča o sudbini hrvatskog čovjeka osuđenog na<<strong>br</strong> />
iseljavanje i bijeg. Ujedno je to i prvi hrvatski<<strong>br</strong> />
film snimljen na tu temu. Samom redatelju ova<<strong>br</strong> />
je tema vrlo bliska, on potječe iz iseljeničke<<strong>br</strong> />
obitelji, otac mu je već sa četrnaest godina<<strong>br</strong> />
napustio rodni Murter, a i on sam je deset<<strong>br</strong> />
godina proveo u iseljeništvu.<<strong>br</strong> />
Jakov je hrvatski emigrant koji u Pittsburgu<<strong>br</strong> />
nalazi utočište pred mobilizacijom 1918.<<strong>br</strong> />
Stanuje u iseljeničkom hotelu zemljaka Mihe.<<strong>br</strong> />
Miha, koji je omogućio Jakovljev dolazak u<<strong>br</strong> />
Ameriku, odriće se Zorke, djevojke koja mu je<<strong>br</strong> />
bila poslana za sklapanje <strong>br</strong>aka, spoznavši da se<<strong>br</strong> />
ona i Jakov poznaju iz rodnog kraja i da se već<<strong>br</strong> />
dugo vole. Nizom čudnih i tragičnih okolnosti<<strong>br</strong> />
Jakov saznaje da mu je Miha zapravo otac.<<strong>br</strong> />
Nakon tajnovitog ubojstva Mihe, Zorka bude<<strong>br</strong> />
uhićena pod sumnjom za umorstvo. Nakon<<strong>br</strong> />
Zorkinog puštanja iz zatvora i stalnog pritiska<<strong>br</strong> />
gangsterskog podzemlja Jakov je prisiljen iseliti<<strong>br</strong> />
u Kanadu, gdje Zorka shrvana opakom bolešću<<strong>br</strong> />
umire. Deset godina kasnije Jakov se kao bogat<<strong>br</strong> />
čovjek vraća kući. Otkriva da je izgubio<<strong>br</strong> />
domovinu, jer nije do<strong>br</strong>odošao, pa ponovno<<strong>br</strong> />
kreće preko Atlantika, ovaj put zauvijek.<<strong>br</strong> />
Nažalost ovakvih i sličnih priča o životu<<strong>br</strong> />
hrvatskih iseljenika ima mnogo i previše. Ostaje<<strong>br</strong> />
nam nada, da će sada kad konačno imamo<<strong>br</strong> />
svoju državu, u njoj doći do gospodarskog<<strong>br</strong> />
procvata i blagostanja za sve, kako nikad više<<strong>br</strong> />
ne bismo pomišljali da u iseljeništvu potražimo<<strong>br</strong> />
bolju budućnost.<<strong>br</strong> />
(BAn)