Riječ br. 40 svibanj 2006 PDF Download - Hrvatska kulturna ...
Riječ br. 40 svibanj 2006 PDF Download - Hrvatska kulturna ...
Riječ br. 40 svibanj 2006 PDF Download - Hrvatska kulturna ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
- 7 -<<strong>br</strong> />
II ZZ ŽŽ II V O TT A Z<<strong>br</strong> />
A JJ EE D N II C EE<<strong>br</strong> />
Kad pravda nije cilj nego sredstvo<<strong>br</strong> />
Višnja Starešina, novinarka i publicistica koja je desetak godina izvještavala sa suđenja u<<strong>br</strong> />
Haagu, bila dopisnica pri UN-u u Ženevi i odlično poznaje tajne ciljeve i razloge haaških<<strong>br</strong> />
sudskih postupaka, predstavila je 4. ožujka u Wiesbadenu svoju knjigu "haaška formula".<<strong>br</strong> />
Nakon prve knjige "Vježbe u laboratoriju Balkan"<<strong>br</strong> />
Višnja Starešina je prošle godine izdala i svoju<<strong>br</strong> />
drugu knjigu, "Haaška formula", koja se na prvu<<strong>br</strong> />
nadovezuje, upotpunjava ju na jednom području<<strong>br</strong> />
koje običan neupućeni promatrač ne može razumjeti<<strong>br</strong> />
– Međunarodni kazneni sud u Haagu za ratne<<strong>br</strong> />
zločine u bivšoj Jugoslaviji, na engleskom skraćeno<<strong>br</strong> />
ICTY. Već sam izraz "sud" prvi je razlog zabuni, jer<<strong>br</strong> />
podrazumijeva težnju za pravednošću i u ocjeni<<strong>br</strong> />
žrtve i u osudi krivnje. Kad onda na "sudu" žrtva<<strong>br</strong> />
postane krivac, neupućeni će promatrač sebe okriviti<<strong>br</strong> />
da je nešto po<strong>br</strong>kao, a neće mu biti ni na kraj pameti<<strong>br</strong> />
za <strong>br</strong>kanje okriviti sud. Još manje će mu pasti na<<strong>br</strong> />
pamet da se uopće ne radi o <strong>br</strong>kanju, nego o pomno<<strong>br</strong> />
smišljenim potezima suda koji nikakve veze nemaju<<strong>br</strong> />
s težnjom za pravednošću, nego služe nečem mnogo<<strong>br</strong> />
"značajnijem" – postizanju određenih političkih<<strong>br</strong> />
ciljeva. Sud kao kazalište lutaka u kojem netko<<strong>br</strong> />
nevidljiv vuče konce Običan, neupućeni promatrač<<strong>br</strong> />
će ovdje odustati, ali mi Hrvati bi svakako trebali<<strong>br</strong> />
barem prolistati knjigu Višnje Starešine, pogotovo<<strong>br</strong> />
što o izmišljenoj haškoj pravdi ne izvješćuje samo<<strong>br</strong> />
ona, nego i mnogi drugi, i ne samo Hrvati. Ona je<<strong>br</strong> />
međutim godinama pratila rad suda iz neposredne<<strong>br</strong> />
blizine, osobno je upoznala suce, tužitelje,<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>anitelje, žrtve, prave i "krive" krivce, njezin prikaz<<strong>br</strong> />
je potpuniji i sveobuhvatniji od drugih.<<strong>br</strong> />
Predstavljanje knjige "Haaška formula" počelo je<<strong>br</strong> />
predstavljanjem spisateljice. O njoj i njezinom<<strong>br</strong> />
djelovanju govorio je dr. Stanislav Janović (nama<<strong>br</strong> />
do<strong>br</strong>o poznat zauzetošću svojom i svoje supruge u<<strong>br</strong> />
borbi za priznanje Hrvatske), koji je i pomogao u<<strong>br</strong> />
njezinom obilasku gradova u Njemačkoj. Višnja<<strong>br</strong> />
Starešina je od 1992. godine pratila rad UN-ove<<strong>br</strong> />
Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji u<<strong>br</strong> />
Ženevi, nazočila bez<strong>br</strong>ojnim, bezplodnim,<<strong>br</strong> />
međunarodnim mirovnim pregovorima i od samog<<strong>br</strong> />
početka pratila nastajanje i razvoj ICTY-a,<<strong>br</strong> />
podizanje optužba, tijek suđenja, upoznavala<<strong>br</strong> />
sudionike i istraživala povode i uzroke teško<<strong>br</strong> />
predvidivih i dvojbenih postupaka.<<strong>br</strong> />
Politička mjerila u (ne)podizanju optužnica<<strong>br</strong> />
U svom izlaganju Višnja Starešina je dala niz<<strong>br</strong> />
primjera koji potvrđuju da ICTY nije utemeljen s<<strong>br</strong> />
jedinim ciljem istraživanja i kažnjavanja ratnih<<strong>br</strong> />
zločina, štoviše da mu to nikad nije bio ni glavni<<strong>br</strong> />
cilj. Vidljivo je to već iz imenovanja sudaca i<<strong>br</strong> />
tužitelja bez ikakvog iskustva u međunarodnom<<strong>br</strong> />
kaznenom pravu, u nepostojanju prethodnih jasnih<<strong>br</strong> />
dogovora i određivanja pravnih temelja za podizanje<<strong>br</strong> />
optužnica, u prvim optužnicama za koje su se pravni<<strong>br</strong> />
temelji naknadno tražili, ugovarali i stvarali prema<<strong>br</strong> />
potrebi. Politička mjerila u dizanju optužbi<<strong>br</strong> />
bjelodana su iz potpunog nezanimanja tužiteljstva za<<strong>br</strong> />
ulogu jugoslavenskog političkog i vojnog vodstva u<<strong>br</strong> />
pripremi, pokretanju i vođenju osvajačkog rata<<strong>br</strong> />
protiv Hrvatske kao i stvaranju i opremanju "srpske<<strong>br</strong> />
pobune". Svojom tvorevinom, "srpskom pobunom",<<strong>br</strong> />
jugoslavensko je vodstvo u potpunosti upravljalo,<<strong>br</strong> />
bez materijalne i stručne pomoći tog vodstva ne bi<<strong>br</strong> />
je ni bilo i uistinu je ukinuta naredbom za masovni<<strong>br</strong> />
odlazak Srba. Izostavljanje Jugoslavije iz optužnica<<strong>br</strong> />
nije slučajno, jer time od napadačkog i osvajačkog<<strong>br</strong> />
rata prividno preostaje samo – pobuna!<<strong>br</strong> />
Žrtva kao krivac<<strong>br</strong> />
Nakon haškog izvrtanja naravi sukoba, izvrtanje<<strong>br</strong> />
krivice je logičan sljedeći korak. Po haaškoj logici,<<strong>br</strong> />
<strong>Hrvatska</strong> je pobunu mogla ugušiti za samo tri dana,