Riječ br. 40 svibanj 2006 PDF Download - Hrvatska kulturna ...

- 28 -<br />
G O V O R II M O H<br />
R V A TT SS K II<br />
Čemu tuđice kad može čisti – engleski!<br />
Dopade mi ruku knjiga podrugljivog naslova "Za Europu spremni" koju je napisala poznata glumica Arijana<br />
Čulina, poznata po šali u kojoj toliko zbilje ima da nekad dvojim priliči li nasmijati se. Jedva povjerovah –<br />
cijelo jedno poglavlje posvećeno je tome kako Hrvati govore, što je siguran znak da mnogo toga ne valja.<br />
Iako u tom poglavlju ima šala na račun stvari s kojima se ne treba šaliti (.. i tako smo novi jezik obogatili<br />
starim ričima kako ne bi više ni u primisli ima nekakve sličnosti s jezikom naše bivše braće ..), druge šale<br />
tako prodiru do srži problema, da u potpunosti opravdavaju spominjanje knjige. Na primjer: jedna od takvih<br />
šala se tiče obilne uporabe tuđica: "Onaj ko je u svom govornom jeziku prepunom tuđica nerazumljiviji, veća<br />
je faca, a onaj koga mi obični smrtnici ništa ne razumno, spada već u kategoriju genijalaca".<br />
Jedno od najboljih zapažanja (šala) odnosi se na većinom mlađe Hrvate i poslovne ljude koji su u govornim<br />
navikama još više "napredovali". Čulina njihov govor zove "anglokrobatski". Nema u njemu srbizama,<br />
tuđica je malo, dakle prilično čist jezik, samo nije hrvatski nego – engleski. Prepisat ću više riječi bez daljeg<br />
pojašnjavanja, jer Arijana to čni puno bolje od mene. Pročitajte (kupite) njezinu knjigu i uvjerite se sami.<br />
body, city, cover, cool, editorial, event, fast food, make up, meeting, look, spot, styling . . .<br />
Imenice muškog roda s nastavkom -a<br />
Imenice starješina, vojvoda, sluga, vođa, platiša, ustaša, gazda su iznimne po tome što su muškog roda, a<br />
završavaju poput bezbrojnih imenica ženskog roda samoglasnikom a. To može zbuniti stranca, ali ne nas<br />
Hrvate, kao što nas ni imenice ženskog roda koje ne završavaju na a nego suglasnikom (peć, bol, moć, večer,<br />
jesen) neće zbuniti. No ipak nas zbunjuju i to onda kad ih rabimo u množini! Na primjer: radimo li po<br />
uputama koje su nam dali naši starješine ili dale naše starješine Prvi oblik je točan, a drugi oblik je<br />
pogrješno preuzet od imenica ženskog roda . . . upute su nam dale naše supruge . . . Znači, pripazimo da<br />
imenice muškog roda zadrže taj rod i u množini, pa recimo i napišimo točno: naši vođe su zaslužili<br />
prigovore, a ne naše vođe su zaslužile . . , stariji sluge su se ranije povukli na počinak, a ne starije sluge su<br />
se ranije povukle . . , novi gazde su preuzeli posao, a ne nove gazde su preuzele posao.<br />
Pravilno: Vjerni pristaše su se dosada uvijek u velikom broju okupili.<br />
Pogrješno: Vjerne pristaše su se dosada uvijek u velikom broju okupile.<br />
blijediti, blijedjeti, ogoliti, ogoljeti<br />
Koji je od dva navedena oblika glagola u naslovu pravilan, a koji pogrješan Oba su pravilna, ako ih pravilno<br />
upotrijebimo! Ne radi se naime tek o različitim oblicima nego o različitom značenju.<br />
Niz naizgled vrlo sličnih glagola: crniti, crnjeti, izgladniti, izgladnjeti, otupiti, otupjeti i mnogi drugi<br />
razlikuju se po tome što je prvi (-iti) uvijek prijelazni, što da znači da ima objekt u 4. padežu (akuzativu), a<br />
drugi (-jeti) je uvijek neprijelazni pa nema objekt. Jednostavno rečeno: prijelazni glagol označava što subjekt<br />
radi objektu, a neprijelazni što subjekt radi sam za sebe.<br />
Primjeri prijelaznih glagola i primjeri neprijelaznih glagola<br />
Razbjesnila me svojim prigovorima.<br />
Oluja je bjesnjela nekoliko dana.<br />
Lažni prijatelji su ga zlobno ocrnili kod znanaca. Od sunca mu je put lijepo pocrnjela.<br />
Posebnim su postupkom blijedili tkaninu.<br />
Od čestog nošenja tkanina je izblijedjela.<br />
Ako vam je jelo prevruće, vi ga ohladite.<br />
Dođite za stol, jelo će ohladnjeti.<br />
Velika potražnja će poskupiti stanove.<br />
Stanovi su poskupjeli zbog velike potražnje.<br />
Brzo ćeš ti otupiti sjekiru udarcima u kamen! Sjekira je brzo otupjela od udaraca u kamen.<br />
Pravilno: Šumski požar je ogolio brežuljke, brežuljci su ogoljeli od šumskog požara.<br />
Pogrješno: Šumski požar je ogoljeo brežuljke, brežuljci su ogolili od šumskog požara.