Ne-tehnički sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš

IZGRADNJA MAGISTRALNOG PLINOVODA 

VUKOVAR – NEGOSLAVCI DN 800/75 

- STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ - 

NE-TEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 

ZA JAVNI UVID 

U suradnji s partnerima: 

Zagreb, veljača 2010. 

OIKON d.o.o. 

Av. Dubrovnik 6-8, Zagreb, Hrvatska 

Tel.: 5507-100 / Fax: 5507-101 

MB: 1328042 /Žiro račun: 2360000-1101330724

Str. 2 

SADRŽAJ 

1.1. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA I PROVEDBE POSTUPKA PROCJENE 

UTJECAJA NA OKOLIŠ ................................................................................................................ 3 

1.2. OPIS ZAHVATA......................................................................................................................... 3 

1.3. OPIS LOKACIJE I PODACI O OKOLIŠU .............................................................................. 5 

1.4. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA NA OKOLIŠ TIJEKOM IZGRADNJE I KORIŠTENJA 

PLINOVODA ........................................................................................................................................ 6 

1.5. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA ………………………………………………………………...15 

1.6. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ....................................................................... 20 

NE-TEHNIČKI SAŽETAK Studije utjecaja na okoliš izgradnje 

magistralnog plinovoda Vukovar – Negoslavci DN 800/75

Str. 3 

1.1. Svrha poduzimanja zahvata i provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš 

Magistralni plinovod Vukovar – Negoslavci DN800/75 bar je plinovod čijom bi se realizacijom, 

zajedno sa realizacijom plinovoda Donji Miholjac-Osijek DN800/75 bar i Osijek-Vukovar DN800/75 

bar, uspostavila nova plinovodna 75-barska poveznica Donji Miholjac-Osijek-Vukovar-Negoslavci. 

Takva poveznica bi bila od iznimnog značaja jer bi, povezujući potencijalne nove tranzitno-dobavne 

pravce, mađarski (Dravaszerdahely-Donji Miholjac-Slobodnica) i istočni, iz pravca Srbije (Bačko 

Novo Selo-Sotin-Negoslavci) otvorila nove transportno-dobavne mogućnosti. 

Budući magistralni plinovod Vukovar- Negoslavci i cjelokupna plinovodna poveznica Donji Miholjac- 

Osijek-Vukovar-Nagoslavci od izuzetnog su značaja za plinoopskrbu područja istočne Hrvatske, gdje 

osobito valja naglasiti potrebe planirane nove plinske elektrane od 400 MW. 

Studija o utjecaju na okoliš izgradnje magistralnog plinovoda Vukovar - Negoslavci je stručna 

podloga za postupak procjene utjecaja na okoliš toga planiranog zahvata u prostoru, koji provodi 

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. 

Razlog izrade ove studije zasnovan je na članku 71. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) za zahvate 

za koje je, prema članku 3. i Prilogu I (točka 29.). Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 

64/08, 67/09), utvrđena obveza provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš. Naime, postupak 

procjene se provodi za međunarodne i magistralne cjevovode za transport plina, nafte i naftnih 

derivata uključivo terminal, otpremnu i mjerno-regulacijsku (redukcijsku) stanicu tehnološki povezanu 

s tim cjevovodom. Postupak procjene se provodi prije izdavanja lokacijske dozvole, prema članku 69. 

stavku 4 Zakona o zaštiti okoliša. 

Cilj Studije je analitička stručna procjena mogućih utjecaja izgradnje i korištenja plinovoda na 

sastavnice okoliša, te utvrđivanje mjera zaštite koje su potrebne za očuvanje okoliša. Nakon završetka 

postupka procjene, pozitivno rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o 

prihvatljivosti tog zahvata za okoliš, bit će neophodna osnova za ishođenje lokacijske dozvole. 

Studijom su sagledani mogući nepovoljni utjecaji izgradnje i korištenja plinovoda na vode, zrak, tlo, 

razine buke, biljni i životinjski svijet, prirodne i kulturne vrijednosti, naselja i stanovništvo, 

gospodarske djelatnosti u prostoru, te mogući utjecaji u slučaju akcidenta. Na osnovi analiziranih 

utjecaja utvrđene su mjere zaštite okoliša, kako bi se nepovoljni utjecaji sveli na najmanju moguću 

mjeru. Propisan je i program praćenja stanja okoliša, kojim će se kontinuirano pratiti utjecaje i 

utvrđivati jesu li poduzete mjere dostatne ili su potrebne dodatne mjere za smanjenje utjecaja. 

1.2. Opis zahvata 

U skladu s osnovnom odrednicom da se infrastrukturne građevine lociraju na zajedničkim koridorima 

trasa magistralnog plinovoda Vukovar – Negoslavci DN 800/75 bar planirana je u koridoru postojećeg 

plinovoda Negoslavci – Vukovar DN 300/50 bar. Dužina planiranog plinovoda iznosi 11 317 m. 

Početna točka predmetnog plinovoda planirana u krugu postojeće mjerno-redukcijske stanice MRS 

Vukovar gdje bi se nalazila otpremno-čistačka stanica OPČS Vukovar i pripadajuća blokadna stanica BS 

Vukovar. Završna točka plinovoda bila bi unutar kruga postojeće MRS Negoslavci gdje bi se nalazila 

OPČS Negoslavci i pripadajuća BS Negoslavci. 

Početna točka, u okviru postojećeg MRS Vukovar nalazi se uz južni rub prigradskog naselja Lužac. Sve 

do krajnje točke trasa se polaže u poljoprivredno područje. Polažući se istočno od trase dalekovoda 



Str. 4 

paralelno sa magistralnim plinovodom trasa presijeca vodotok, nekoliko makadamskih putova i dvije 

prometnice. Potom se trasa približava na 22 m udaljenosti od postojećeg objekta. U nastavku se trasa 

udaljava od dalekovoda te nastavlja na jug paralelno sa prometnicom pri čemu presijeca vodotok. Potom 

se trasa planiranog plinovoda, zajedno sa postojećim plinovodom, udaljava od prometnice obilazeći 

naselje Negoslavci sa zapadne strane pri čemu prolazi najbliže na 15 m udaljenosti od postojeće izgradnje. 

Trasa se polaže ispod vodotoka pri čemu prolazi na 50 m od postojeće izgradnje. Presijecajući prometnicu 

plinovod ponovno prati trasu dalekovoda te uz još jedno križanje s prometnicom dolazi do svoje krajnje 

točke u okviru postojećeg MRS Negoslavci gdje će biti smještena buduća otpremno čistačka stanica i 

blokadna stanica Negoslavci. 

1.2.1. Grafički prilozi 

Prilog 1. Pregledna karta plinovoda 

Prilog 2. Izvadak iz PP Vukovarsko – Srijemske Županije: Korištenje i namjena prostora 

Prilog 3. Izvadak iz Ekološke mreže RH 



Str. 5 

1.3. Opis lokacije i podaci o okolišu 

Trasa plinovoda Vukovar – Negoslavci nalazi se u Vukovarsko – srijemskoj županiji. Duga je 11,3 km te 

obuhvaća usko područje zapadno i južno od središta Grada Vukovara do mjesta Negoslavci. 

Na području Vukovarsko – srijemske županije nema uspostavljene mreže za trajno praćenje kakvoće 

zraka. U cilju utvrđivanja kakvoće zraka na području Vukovarsko – srijemske županije, izvršena su 

mjerenja imisijskih koncentracija relevantnih pokazatelja kakvoće zraka i mikrometeoroloških pokazatelja 

(brzina i smjer vjetra, temperatura i relativna vlažnost zraka) Pokretnim ekološkim laboratorijem (PEL) na 

5 lokacija (Ilok, Vukovar, Vinkovci, Otok i Županja) u ljetnom i zimskom periodu 2007. godine. Trasa 

plinovoda Vukovar - Negoslavci prolazi područjem u kojem je zrak zadovoljavajuće kakvoće (I. 

kategorije). Mjerenja u ljetnom periodu indiciraju mogućnost prekoračenja I. kategorije kakvoće zraka za 

ozon što je karakteristična pojava za naše geografske širine. 

Trasa magistralnog plinovoda Vukovar-Negoslavci od stacionaže 7+500 do stacionaže 11+317 prolazi 

zonom preventivne zaštite crpilišta „Negoslavci“. Zona preventivne zaštite crpilišta predstavlja prostor 

rezerviran za zone sanitarne zaštite crpilišta „Negoslavci“, kruga radijusa 2.000,0 m. Do donošenja 

Odluke o zaštiti izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno uvjetima utvrđenim posebnim 

propisom za III zonu sanitarne zaštite. 

Planirana trasa plinovoda Vukovar-Negoslavci nalazi se u području povoljnom za različite oblike 

poljoprivredne djelatnosti, koje je stoljećima bilo pod utjecajem različitih oblika ljudskih aktivnosti. Zato 

je i na najvećem dijelu područja utjecaja potencijalna šumska vegetacija zamijenjena obradivim 

površinama i različitim tipovima antropogene vegetacije (travnjački, ruderalni i korovni tipovi vegetacije). 

Prirodno potencijalna vegetacija zadržala se samo na manjem dijelu područja i često je visoko 

fragmentirana i uglavnom također gospodarena, što znači da je njena prirodna struktura u većoj ili manjoj 

mjeri promijenjena. U kanalima za odvodnjavanje i oko njih nalaze se mali fragmenti većeg broja biljnih 

zajednica budući da ta staništa na malom prostoru mogu imati različit vodni režim, odnosno različitu 

vlažnost i duljinu zadržavanja vode, što određuje karakter zajednice na takvim staništima. 

Na području utjecaja planiranog plinovoda nisu prisutni tipovi staništa koji se nalaze u Direktivi o 

staništima (92/43/EEZ), a i u Hrvatskoj su na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova koji zahtijevaju 

provođenje mjera očuvanja (NN 07/06, 119/09). 

Prema izvodu iz baze podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode, šire granice obuhvata planirane 

izgradnje plinovoda Vukovar - Negoslavci niti jednim svojim dijelom ne ulaze u Ekološku mrežu 

Republike Hrvatske. Sljedeća područja Ekološke mreže (EMRH) nalaze se u blizini planiranog zahvata: 

Važna područja za divlje svojte i staništa 

HR 2000372 Dunav - Vukovar; granica područja približno 2,5 km istočno od trase 

HR 2000610 Vukovarska ada; granica područja približno 3,5 km istočno od trase 

HR 2001105 Skendra i Orlovnjak; granica područja približno 5,6 km istočno od trase 

HR 2001088 Mala Dubrava - Vučedol; područje približno 3,3 km istočno od trase 

HR 2000472 Jankovačka dubrava; područje približno 6,7 km zapadno od trase 

U području utjecaja trase magistralnog plinovoda Vukovar – Negoslavci nema područja zaštićenih 

prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08), kao niti Prostornim planom Vukovarskosrijemske 

županije. 

Prema popisu Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u 

Osijeku, ostale navedene dokumentacije, te rezultata terenskog istraživanja – rekognosciranja, u zoni 

utjecaja na okoliš izgradnje plinovoda Vukovar-Negoslavci, nalaze se kulturna dobra – arheološki 



Str. 6 

lokaliteti Vukovar-Grabovo I. (stacionaža cca 3+500 do 4+000) i Vukovar-Grabovo II (stacionaža cca 

4+800 do 5+200). 

Trasa magistralnog plinovoda Vukovar - Negoslavci zahvaća građevinska područja 2 naselja. 

Sveukupno su trasom i koridorom magistralnog plinovoda Vukovar - Negoslavci zahvaćena korištena 

zemljišta (određena prema prostornim planovima) na kojima živi otprilike 130 stanovnika. 

1.4. Opis mogućih utjecaja na okoliš tijekom pripreme, izgradnje i korištenja plinovoda 

Mogući utjecaj na kakvoću zraka 

Tijekom izgradnje 

Prilikom izgradnje plinovoda može doći do pojačanog prašenja uslijed rada teških građevinskih strojeva i 

pojačanog prometa na cestama oko lokacije. Ti utjecaji su lokalnog karaktera, ograničenog trajanja te uz 

predviđene mjere zaštite i uobičajene postupke dobre inženjerske prakse pri građenju, utjecaji ovog tipa 

mogu se svesti na najmanju moguću mjeru. 

Tijekom rada 

Tijekom rada moguća su iznenadna ispuštanja većih količina plina zbog pojave kvara na opremi i 

uređajima te oštećenja cjevovoda uslijed djelovanja vanjskog faktora. U svrhu smanjenja posljedica 

nekontroliranih ispuštanja plinovod je opremljen sustavom za nadzor i upravljanje u sprezi s blokadnim i 

sigurnosnim zapornim elementima. Veća istjecanja uslijed mehaničkih oštećenja, lošeg održavanja ili 

izvanrednog događaja su predmet akcidentnih situacija. Čišćenje/ispitivanje plinovoda obavlja se 

periodički svakih pet godina pomoću posebno konstruiranog uređaja (čistača) koje se provodi unutar 

zadane dionice cjevovoda. Prilikom manipulacije čistačem, odnosno njegovog upuštanja i prihvaćanja 

unutar međučistačke stanice, dolazi do ispuštanja prirodnog plina u zrak u količini od nekoliko kubnih 

metara. 

Mogući utjecaj na površinske vode 

Kontakti plinovoda sa površinskim vodama 

Početak trase magistralnog plinovoda Vukovar - Negoslavci lociran je južno od prigradskog naselja 

Lužac, neposredno na desnoj obali rijeke Vuke. Krajnja točka trase plinovoda je u krugu postojeće MRS 

Negoslavci smještenoj južno od naselja Negoslavci. Smjer prostiranja trase je prema jugoistoku, odnosno 

prema naselju Negoslavci koje se nalazi na mjestu vododjelnice slivova Rijeke Dunav i rijeke Bosut kao 

pritoke rijeke Save. 

Tablica 1. Prijelazi trase plinovoda preko vodotoka 

Numeracija stacionaža Naziv vodotoka Značaj vodotoka Pripadnost slivu 

prelaza 

1 06 + 400 Desni pritok Kerveza Kervez 

2 07 + 550 Kervez Vuka 

Trasa plinovoda prati vododjelnicu desnog zaobalja rijeke Vuke i direktnog zaobalja rijeke Dunav, na 

visini od 106 m.n.m do 108 m.n.m. Jedino mjesto dodira trase plinovoda sa površinskim vodama sliva 

rijeke Vuke je u krajnjem početnom dijelu toka, vodotoka Kervez i njegovog manjeg desnog pritoka 

(Tablica 1). Na tome dijelu sliva, vodotok Kervez je povremenog karaktera tečenja u ovisnosti od 

hidrološkog oborinskog režima. 



Str. 7 


Obzirom da se radi o trasi magistralnog plinovoda koji prolazi kroz prostore sliva rijeke Vuke bez 

direktnog kontakta sa nekim od stalnih površinskih tokova na tome dijelu, nema značajnijeg utjecaja na 

kvalitetu površinskih voda. 

Tijekom tlačne probe 

Tlačno ispitivanje trase plinovoda provodi se vodom. Izvori vode za provedbu tlačne probe mogu biti 

otvoreni vodotoci, kanali ili se voda doprema cisternama na lokaciju. Kako je unutrašnja strana cijevi 

obložena epoksidnom prevlakom, kvaliteta vode se neće promijeniti, tj. neće doći do kontakta i 

kontaminacije vode sa željeznim oksidima te neće imati utjecaj na kvalitetu vode u vodotocima. 

Tijekom rada 

Objekt, kao što je plinovod u eksploataciji, nema negativan utjecaj na vodni režim površinskih voda, 

ako nema istaknute gabarite u zoni slobodnog protjecanja vode i ne smanjuje proticajni profil na 

mjestu prijelaza vodotoka ili melioracijskog kanala. 

Radi održavanja plinovodnih objekata i drugih građevina vezano uz eksploataciju plinovoda na 

mjestima koja su u dodiru sa površinskim vodotocima ili hidromelioracijskim kanalima, mogući su 

nepovoljni utjecaji od mehanizacije ili radnih strojeva. 

Mogući utjecaj na podzemne vode 


Prilikom redovnih radova na iskopu rova za polaganje plinovoda nije moguć utjecaj na podzemne vode u 

zoni preventivne zaštite crpilišta, uz pravilno izvedenu zaštitu rova s primjenom mjera zaštite na radu i 

zaštite okoliša, a sve prema pravilima i uzancama građevinske struke i prisustvo nadzornog inženjera i 

dovoljan i odgovarajući fazni pristup gradilištu. Negativni utjecaji mogući su jedino u slučaju 

nepoštivanja pojedinih radnih postupaka tijekom građenja ili u slučaju akcidentnih situacija. 

Tijekom rada 

Utjecaj plinovoda na podzemne vode nije značajan. 

Mogući utjecaj na tlo 


Glavni negativni utjecaji na tlo vezani su uz razdoblje izgradnje planiranog zahvata, kada će doći do 

trajne i privremene prenamjene tla. Trajna prenamjena, odnosno gubitak funkcija tla, odnosi se na vrlo 

ograničen prostor na kojemu će biti izgrađene otpremno-prihvatne čistačke / blokadne stanice. 

Trajnom prenamjenom bit će zahvaćeno zemljište koje s obzirom na korištenje ulazi u kategoriju P2, a 

riječ je o malim površinama, koje ukupno zauzimaju 0,21 ha. Do privremene prenamjene i oštećivanja 

tla doći će uslijed polaganja cjevovoda u širini radnog pojasa od 20 m na poljoprivrednom zemljištu, 

te 16 m u šumskom području. Privremenom prenamjenom bit će zahvaćeno 22,51 ha zemljišta. 

Na dijelovima trase plinovoda gdje se nalaze ili se planiraju poljoprivredne kulture, zbog uklanjanja 

humusnog sloja doći će do negativnog utjecaja na kvalitetu i ekološke funkcije tla, te do smanjenja 

prinosa u sljedeće dvije do tri godine. Riječ je o kratkotrajnom, ali vrlo značajnom utjecaju, budući da 

se odnosi na dosadašnje korištenje poljoprivrednog zemljišta. Nakon završetka radova zemljište će biti 

vraćeno u prvobitno stanje. Prilikom projektiranja trase konzultirati elaborate (projekte) 

hidromelioracijskih radova za parcele preko kojih prolazi trasa te pažljivo isplanirati radove kako bi se 

izbjeglo presijecanje drenažnih cijevi i zarušavanje hidromelioracijskih kanala. Izbjegavati radove na 

trasi u vegetacijskoj fazi zriobe poljoprivrednih kultura na većim površinama intenzivnog uzgoja pred 

berbu ili žetvu. 



Str. 8 

Izgradnjom plinovoda na šumskom području nastaju najveće promjene u okolišu, jer dolazi do trajne 

devastacije šume. U koridoru širine 16 m uklonit će se drveće, izvaditi panjevi, a humus odložiti na 

stranu. Završetkom gradnje šuma se neće obnavljati u širini zaštitnog koridora (stalni čisti pojas) od 10 

m. Prilikom izvođenja zemljanih radova humusni sloj deponirati i nakon zatrpavanja cijevi vratiti kao 

gornji sloj. 

Tijekom rada 

Utjecaj na tlo i poljoprivredno zemljište tijekom rada plinovoda značajno je manji nego prilikom 

pripreme terena i građevinskih radova. Morfološke promjene tla nastale nasipavanjem, usijecanjem i 

sličnim građevinskim radovima pri gradnji plinovoda sanirat će se vraćanjem u prvobitno stanje. 

Ograničenja s obzirom na upotrebu terena ostaju jedino u šumskim područjima, u vidu zaštitnog 

koridora od 10 m. Na poljoprivrednim površinama, te na svim neobrađenim ili neobradivim 

površinama, osim na onima gdje prevladava šuma, nakon polaganja plinovoda teren se u potpunosti 

dovodi u prethodno stanje i zadržava namjenu kao i prije polaganja plinovoda. Kao ograničenje javlja 

se zabrana uzgoja kultura čije korijenje prelazi dubinu od 1m. 

Mogući utjecaj na biološku raznolikost 

Flora, vegetacija 


Glavni negativni utjecaji na floru i vegetaciju vezani su uz razdoblje izgradnje planiranog zahvata, kada će 

doći do trajnog i privremenog gubitka površina s navedenim biljnim zajednicama. 

Trajna prenamjena, odnosno gubitak površina, odnosi se na vrlo ograničen prostor na kojemu će biti 

izgrađene otpremno – prihvatna čistačka stanica (OPČS) i blokadne stanice (BS). Ovom prenamjenom bit 

će prvenstveno zahvaćene izgrađene i poljoprivredne površine 0,50 ha. 

Privremeni gubitak biljnih zajednica vezan je uz pripremu terena koja zahtijeva skidanje površinskog 

sloja humusa i odlaganje na stranu. Radni pojas za polaganje plinovoda u području šikara, livada i 

obradivih površina širok je 20 metara, dok je širina radnog pojasa u šumskim područjima smanjena na 

16 metara. U predviđenom radnom pojasu potrebno je potpuno očistiti i izravnati teren, što će dovesti 

do narušavanja staništa biljnih vrsta. Privremenom prenamjenom bit će zahvaćeno ukupno 22,5 ha 

površina. Nakon završetka radova zemljište u području šikara, livada i obradivih površina će biti 

vraćeno u prvobitno stanje, dok u šumskim područjima ostaje trajno izgubljen pojas ukupne širine oko 

10 metara. Da bi se smanjio utjecaj na promjenu tipa staništa potrebno je pri gradnji koristiti već 

postojeće ceste i putove kao pristup gradilištu, kako bi teška mehanizacija što manje devastirala 

postojeće prirodne zajednice i na što manjem prostoru promijenila kompaktnost i propusnost 

podloge/tla te tako utjecala na promjenu tipa staništa. Tako će se i spriječiti nepotrebno uništavanje 

travnjačkih, šumskih, močvarnih te vlažnih zajednica izvan ograničenog radnog pojasa. 

Tijekom rada 

Na travnjačkim i poljoprivrednim površinama utjecaj je prisutan samo tijekom polaganja plinovoda, 

budući da se nakon završetka radova područje radnog pojasa dovodi u prvobitno stanje. Za pojedine 

tipove travnjaka moguće je da će proces vraćanja travnjaka u prvobitno stanje potrajati nekoliko godina. 

Trajni je utjecaj prisutan samo u području šuma budući da se nakon završetka gradnje šuma neće 

obnavljati u širini zaštitnog koridora (stalni čisti pojas) od 10 m. Na tom prostoru razvit će se zajednice 

travnjaka i pionirske zajednice šikara koje će se trajno održavati. Održavanje obuhvaća redovitu košnju i 

održavanje vegetacije u stadiju gdje korijenje neće dosezati kritičnu dubinu od 1 m koja bi mogla ugroziti 

normalan rad plinovoda. Potrebno je naglasiti da će se biocenoze prilagoditi nastaloj situaciji, budući da 

trasa plinovoda otvara prosjeku pogodnu za svojte otvorenih staništa, koje povećavaju bioraznolikost 

područja. 



Str. 9 

Fauna 


Tijekom izgradnje plinovoda utjecaj na faunu očitovat će se u promjeni staništa nastalog uslijed 

formiranja radnog pojasa i rova za polaganje cjevovoda, te u pojavi buke kao posljedice rada 

građevinskih strojeva i kretanja teretnih vozila. Promjene staništa bit će trajne za područja šikara i 

šuma, dok se za ostale tipove staništa očekuje povratak u prethodno stanje godinu dana nakon 

završetka radova. Kako na širem području obuhvata planirane izgradnje plinovoda prevladavaju 

poljoprivredne površine, do trajnih promjena doći će na relativno maloj površini što neće značajno 

utjecati na faunu cjelokupnog područja. Buka koja će se javiti za vrijeme izvođenja radova može 

djelovati uznemirujuće na životinje, te predstavlja kratkoročni nepovoljan utjecaj. Također, uklanjanje 

vegetacije, kopanje te općenito povećano kretanje teške mehanizacije u staništu zasigurno će dovesti 

do direktnog stradavanja određenog broja životinja. To se u najvećoj mjeri odnosi na slabo pokretljive 

vrste i one koje su životnim ciklusom vezane za tlo, a posebno za vrijeme osjetljivih životnih faza 

poput hibernacije, stadija jaja i sl. Budući da se radi o privremenom i kratkotrajnom negativnom 

utjecaju koji je ograničen na relativno malu površinu, procijenjeno je da zahvat neće imati značajan 

utjecaj na populacije većine prisutnih vrsta. 

Tijekom rada 

Tijekom rada plinovoda utjecaj se očituje u povremenoj emisiji plinova i pojavi buke. Emisija plinova 

vezana je za eventualne neispravnosti opreme što se redovitom kontrolom od strane stručnog osoblja 

može svesti na najmanju moguću mjeru. Buka je također sporadična i kratkotrajna pojava koja se 

može javiti u slučajevima ispuhivanja plina te kao takva ne predstavlja značajan nepovoljni utjecaj. 

Akcidentne situacije, poput istjecanja plina uz nastanak požara ili eksplozija, imale bi negativan 

utjecaj na faunu razmatranog područja. No iako se radi o negativnom utjecaju, s obzirom na malu 

učestalost pojave akcidentnih situacija, procijenjeno je da utjecaj nije značajan. 

Šumski ekosustavi 


Utjecaji na šume i šumarstvo prilikom provođenja bilo kakvih građevinskih (zemljanih) zahvata 

ponajprije se očituju u trajnom gubitku površina pod šumom izravnim zaposjedanjem šumskoproizvodnih 

površina. Planirani zemljani radovi obuhvaćaju područje od 16 m duž trase plinovoda. 

Gubitak izravnim zaposjedanjem površine gospodarskih šuma značajno je manji od gubitka općekorisnih 

funkcija šuma. Trajnim zaposjedanjem će se izgubiti 0,26 ha šuma i šumskog zemljišta s ukupnom 

vrijednošću općekorisnih funkcija šuma od 16.345,20 bodova. 

Tijekom gradnje osobitu pažnju treba posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i alatima koji mogu 

izazvati iskrenje, kako ne bi došlo do šumskih požara. 

Rijetke i zaštićene biljne vrste i tipovi staništa 


Privremeni gubitak biljnih zajednica i narušavanje staništa vezano je uz radni pojas koji je za 

polaganje plinovoda u području šikara, livada i obradivih površina širok 20 metara, dok je širina 

radnog pojasa u šumskim područjima smanjena na 16 metara. U šumskim područjima ostaje trajno 

izgubljen pojas ukupne širine oko 10 metara. Na tom prostoru razvit će se zajednice travnjaka, te 

pionirske zajednice šikara, koje će se trajno održavati. Ovaj utjecaj je značajan na područjima koja se 

nalaze u Direktivi o staništima, međutim, treba istaknuti da će se biocenoze prilagoditi nastaloj 

situaciji kojom nastaje prosjeka pogodna za svojte otvorenih staništa koje povećavaju bioraznolikost 

područja. 



Str. 10 

Na mjestima na kojima je i prije zahvata bio travnjak, očekuje se da će se tako ubrzati povratak 

prvobitne vegetacije. Posebna je pažnja potrebna na područjima gdje trasa prolazi staništima 

pretpostavljenih rijetkih vrsta i osjetljivim staništima, kao što su vodotoci i vlažni travnjaci. Da bi se 

smanjio utjecaj na promjenu tipa ugroženih i rijetkih staništa, potrebno je pri gradnji koristiti već 

postojeće ceste i putove kao pristup gradilištu. 

Rijetke i zaštićene životinjske vrste i staništa 


Povećana aktivnost ljudi za vrijeme izgradnje plinovoda povezana s radom teške mehanizacije i 

povišenom razinom buke na neke će životinje djelovati uznemirujuće. To se prvenstveno odnosi na 

sisavce i ptice koji su posebno osjetljivi na takav tip uznemiravanja. Zbog uske vezanosti uz stanište, 

složenosti životnog ciklusa i potrebe za različitim staništima tijekom godine, ptice su jako osjetljive na 

vanjske utjecaje i promjene u staništima, te su izuzev malog broja vrsta, gotovo sve strogo zaštićene, 

odnosno zaštićene temeljem Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim 

(NN 99/09). S obzirom da su radovi prolaznog i kratkotrajnog karaktera, i spomenuti utjecaji bit će 

privremeni, te stoga bez većeg značaja. 

Uklanjanje vegetacije, kopanje te općenito povećano kretanje teške mehanizacije u staništu može 

dovesti do direktnog stradavanja određenog broja životinja. To se u najvećoj mjeri odnosi na slabo 

pokretljive vrste i one koje su životnim ciklusom vezane za tlo, odnosno hiberniraju, polažu jaja ili 

kote žive mlade u rupama u zemlji i podzemnim hodnicima, poput strogo zaštićenih vrsta – smičalina 

(Dolichophis caspius), hrčak (Cricetus cricetus), šumski miš (Apodemus flavicollis) i dr. Budući da se 

radi o privremenom i kratkotrajnom negativnom utjecaju koji je ograničen na relativno malu površinu, 

procijenjeno je da zahvat neće imati značajan utjecaj na populacije većine prisutnih vrsta. Ipak, zbog 

ograničenog areala rasprostranjenosti s vjerojatno malim i izoliranim populacijama, utjecaj na 

nedovoljno poznatu vrstu smičalina (Dolichophis caspius), ukoliko je prisutna na području zahvata, 

mogao bi biti značajan, u smislu smanjenja brojnosti populacije. 

Tijekom rada 

Povećana prisutnost vozila, uređaja i ljudi za vrijeme održavanja i nadzora plinovoda, te buka koja će 

se u to vrijeme javljati u okolišu mogu djelovati uznemirujuće na životinje. To se prvenstveno odnosi 

na sisavce i ptice koji su posebno osjetljivi na takav tip uznemiravanja, a velik broj ih je zaštićen 

temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Kako se radi o povremenim i kratkotrajnim 

aktivnostima, njihov utjecaj ne smatra se značajnim. 

Akcidentne situacije, poput istjecanja plina uz nastanak požara ili eksplozija, imale bi negativan 

utjecaj na cjelokupnu faunu razmatranog područja, pa tako i na rijetke i zaštićene vrste. No iako se 

radi o negativnom utjecaju, s obzirom na malu učestalost pojave akcidentnih situacija, procijenjeno je 

da utjecaj nije značajan. 

Zaštićena područja temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) - Krajobraz 


Na prostoru širih granica obuhvata planirane izgradnje plinovoda Vukovar - Negoslavci nema područja 

zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08), stoga nije vidljiv mogući utjecaj zahvata 

na takva područja. 



Str. 11 

Područja zaštićena i predložena za zaštitu nadležnom prostorno-planskom dokumentacijom - krajobraz 


Na širem prostoru obuhvata planirane izgradnje plinovoda Vukovar - Negoslavci nema područja 

predloženih za zaštitu Prostornim planom Vukovarsko-srijemske županije, stoga nije vidljiv mogući 

utjecaj zahvata na takva područja. 

Područja Ekološke mreže RH 


Šire granice obuhvata planirane izgradnje plinovoda Osijek-Vukovar niti jednim svojim dijelom ne 

ulaze u Ekološku mrežu Republike Hrvatske. Sukladno Potvrdi Ministarstva kulture (klasa: 612- 

07/09-01/1525, Urbroj: 532-08-03-02/1-09-2) izdanoj 1. prosinca 2009. godine predmetni zahvat neće 

imati značajan utjecaj na ekološku mrežu, odnosno ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže. 

Mogući utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu 


Trasa plinovoda Vukovar-Negoslavci počinje zapadno od Vukovara, na terenu čiju konfiguraciju 

obilježavaju lesna uzvišenja, te prolazi uglavnom ravnim, blago valovitim područjem jugozapadno od 

Vukovara, kakav se nastavlja sve do njezina završetka južno od Negoslavaca. Najvećim dijelom trasa 

plinovoda, na rekognosciranim dionicama prolazi obrađenim poljoprivrednim područjima izvan 

naseljenih mjesta, osim na kratkoj dionici gdje trasa siječe cestu Vukovar-Petrovci, na jugozapadnom 

rubnom dijelu Vukovara. Na samoj trasi i u njezinoj blizini, terenskim obilaskom uočeno je nekoliko 

prirodnih uzvišenja, od kojih su se neki pokazali arheološkim lokalitetima. Jedinu na razmatranome 

prostoru prisutnu, pa prema tome i jedinu ugroženu kategoriju kulturne baštine, čine arheološki lokaliteti. 

Koliko je bilo moguće odrediti, nalaze se unutar 200 m obostrano od osi trase plinovoda, odnosno u zoni 

neposrednog utjecaja izgradnje plinovoda. 

Arheološki lokaliteti: 

1.1. Arheološki lokalitet Vukovar-Grabovo I., stacionaža 3+500 do 4+000 (okvirno). 

Lokalitet se dijelom nalazi unutar zone utjecaja pa je podložan oštećivanju pri izvođenju radova. 

1.2. Arheološki lokalitet Vukovar-Grabovo II., stacionaža 4+800 do 5+200 (okvirno) 

Lokalitet se dijelom nalazi unutar zone utjecaja pa je moguće njegovo oštećivanje pri izvođenju radova. 

S obzirom na nemogućnost rekognosciranja cjelokupne trase plinovoda, realno je za očekivati otkriće 

novih lokaliteta prilikom konačnog rekognosciranja, kao i tijekom radova na trasi. 

Mogući utjecaj na naselja i stanovništvo 


Trasa magistralnog plinovoda Vukovar – Negoslavci uglavnom slijedi infrastrukturne objekte na 

predmetnom području trasu državne ceste te trase infrastrukturnih objekata cijevnog transporta plina. 

Trasa magistralnog plinovoda prolazi i kroz naselja, ali pretežito uz njihov rubni dio. Područje na kojem 

se ocjenjuje utjecaj plinovoda je 200 m sa svake strane od osi plinovoda. 

Trasa magistralnog plinovoda Vukovar - Negoslavci prolazi prostorom Vukovarsko – srijemske županije i 

to područjima općine Negoslavci i grada Vukovara. 

Trasa magistralnog plinovoda Vukovar - Negoslavci sveukupno zahvaća građevinska područja 2 naselja. 

Sveukupno su trasom i koridorom magistralnog plinovoda Vukovar - Negoslavci zahvaćena korištena 

zemljišta (određena prema prostornim planovima) na kojima živi otprilike 130 stanovnika. 



Str. 12 

Odabrana trasa magistralnog plinovoda Vukovar - Negoslavci zahvaća samo manji broj građevinskog 

područja naselja, uglavnom manja naselja s malim udjelom obrta, bez prisustva industrijskih objekata. 

Izradom distributivne mreže plinovoda većina naselja županija kroz koje povezni plinovod prolazi dobiti 

će opskrbu plinom. 

Na sljedećim stacionažama os trase plinovoda utječe na građevinska područja: 

Prostorni plan uređenja grada Vukovara (magistralni plinovod Vukovar - Negoslavci) građevinska 

područja naselja: 

• od stacionaže 4+010 do 4+170, os trase i oba koridora presijecaju područja neizgrađenog dijela 

građevinskog područja naselja Grabovo. 

Na predmetnom mjestu prelaska trase planiranog plinovoda preko neizgrađenog dijela građevinskog 

područja naselja Grabovo, ono se širi u smjeru sjeveroistok – jugozapad te izmicanja trase zapadnije ili 

istočnije bi uvijek značilo prelazak preko dijela građevinskog područja naselja, i to većim dijelom preko 

izgrađenog dijela. Na navedenom području planirana trasa magistralnog plinovoda se u potpunosti 

poklapa sa trasom postojećeg magistralnog plinovoda prema Prostornom planu uređenja grada Vukovara. 

Prostorni plan uređenja općine Negoslavci (magistralni plinovod Vukovar - Negoslavci) građevinska 

područja izvan naselja: 

• od stacionaže 7+680 do 8+000 os trase i oba koridora prelaze preko područja neizgrađenog dijela 

naselja za stalno stanovanje, naselje Negoslavci. 

Predmetno područje moguće je izbjeći izmicanjem trase cca. 100 metara zapadno. 

• od stacionaže 7+750 do 7+770, os trase prelazi preko područja izgrađenog dijela naselja za stalno 

stanovanje, naselje Negoslavci. 

Predmetno područje moguće je izbjeći izmicanjem trase cca. 10 metara zapadno, ali tada bi trasa prolazila 

kroz neizgrađeni dio građevinskog područja naselja Negoslavci. Kako bi se u potpunosti izbjegao 

prolazak trase kroz građevinsko područje potrebno je izmaknuti trasu planiranog plinovoda cca.100 

metara zapadno. 

• od stacionaže 9+320 do 9+410, os trase i oba koridora prelaze preko područja neizgrađenog dijela 

naselja za stalno stanovanje, naselje Negoslavci. 


• od stacionaže 9+695 do 10+030, os trase i jugoistočni koridor prelaze preko područja 

neizgrađenog dijela naselja za stalno stanovanje, naselje Negoslavci. 


• od stacionaže 9+860 do 9+880 os trase prelazi preko područja izgrađenog dijela naselja za stalno 

stanovanje, naselje Negoslavci. 


Tijekom rada 

Sukladno Pravilniku o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih 

ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni 

transport (Sl. broj 26/85), član 10., u pojasu cjevovoda širokom 200 m sa svake strane i u duljini jedinice 

cjevovoda određuje se gustoća naseljenosti odnosno pojasevi se svrstavaju u IV razreda plinovoda s 

obzirom na gustoću. Pri projektiranju plinovoda mora se voditi računa o gustoći naseljenosti na području 

na kojem će biti izgrađeni. Prema članku 9. istog Pravilnika u zaštitnom pojasu naseljenih zgrada (30 m 

od osi magistralnog plinovoda) po prolasku plinovoda nije dopušteno graditi objekte namijenjene 

stanovanju i boravku ljudi bez obzira na stupanj sigurnosti ovog plinovoda. 

Obzirom da, na trasi planiranog plinovoda postoji nekoliko lokacija, na kojima se uglavnom nalaze 

stambeni objekti, na razini izrade ove Studije, usuglašeno je planiranje predmetnog plinovoda uz primjenu 

hrvatskih propisa kao i propisa razvijenih europskih zemalja, za izgradnju plinovoda u izgrađenim 

naseljenim područjima. Time će se izbjeći eventualna potreba za uklanjanjem objekata, dok će se trasa 



Str. 13 

planiranog plinovoda u blizini istih, rješavati na razini investitora i predstavnika nadležnih institucija, uz 

obavljena geodetska snimanja, koja prethode određivanju konačne trase. 

Vlasnici terena kroz koja prolazi trasa plinovoda, imaju pravo na nadoknadu štete u odnosu na izgubljenu 

vrijednost od uobičajenih aktivnosti, koje su inače obavljali na navedenom terenu, a što im je 

onemogućeno ili reducirano izgradnjom plinovoda. 

Pritom se razlikuje: 

1. pravo služnosti s vlasnicima zemljišta o ukapanju plinovoda, 

2. potpuna izvlaštenja za nadzemne objekte koje je potrebno sagraditi na planiranom plinovodu 

kao na primjer: blokadne stanice; pristupni putovi. 

Ukoliko trasa plinovoda prelazi preko nečije obradive površine, s vlasnicima zemljišta sklapa se ugovor o 

pravu služnosti, kako bi se planirani plinovod mogao ukopati, s obzirom da će se radna trasa plinovoda 

nakon završetka montaže vratiti u raniji izgled odnosno namjenu. 

Ukoliko je šire područje trase zahvaćeno ljetinom koju tijekom obavljanja radova nije moguće posijati ili 

obrati, na učinjenu štetu postoji pravo dodatne naknade. Pritom je bitno da se tlo namijenjeno za 

poljoprivredne aktivnosti treba vratiti u ranije stanje kakvoće tla. 

Na lokacijama stalnih objekata gdje je širina radnog pojasa približno podudarna s kasnijom širinom 

eksploatacijskog pojasa (npr. lokacije blokadnih stanica, te pristupnih prometnica) potrebno je obaviti 

potpuna izvlaštenja, jer zbog širine pojasa u eksploataciji neće više biti povrata stare namjene površine. 

Mogući utjecaj na gospodarske djelatnosti 

Poljoprivreda 


Utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju je najveći kada dolazi do trajne prenamjene, što će se dogoditi 

na razmjerno maloj površini (0,21 ha). To se ponajprije odnosi na prostor na kojemu će biti izgrađene 

blokadne stanice (BS). Kako je ovu prenamjenu teško izbjeći, potrebno je vlasnike toga zemljišta 

pravično obeštetiti. Najveći utjecaj ovog zahvata na poljoprivrednu proizvodnju se očekuje tijekom 

izgradnje plinovoda. U toj fazi će doći do prenamjene i oštećivanja tla uslijed polaganja cjevovoda u 

širini radnog pojasa od 20 m. Pritom će zbog uklanjanja humusnog sloja doći do negativnog utjecaja 

na kvalitetu i ekološke funkcije tla, te do smanjenja prinosa u sljedeće dvije do tri godine. Riječ je o 

kratkotrajnom, ali vrlo značajnom utjecaju, budući da se odnosi na dosadašnje korištenje 

poljoprivrednog zemljišta. Tim zahvatom će biti obuhvaćeno 22,51 ha vrlo vrijednog poljoprivrednog 

zemljišta. Kako je riječ o kratkotrajno utjecaju potrebno je radove na polaganju cijevi planirati u 

razdoblju kada nema poljoprivredne proizvodnje kako bi se utjecaj na nju što više smanjio. Prilikom 

radova potrebno je voditi računa da se svi objekti hidromelioracijskog sustava (kanali) ne oštećuju na 

način da izgube svoju funkciju (odvodnja). Odmah po završetku radova zemljište će biti vraćeno u 

prvobitno stanje, uz ograničenje za sadnju biljaka čije korijenje raste dublje od 1,0 m ili za koje je 

potrebna obrada tla na dubini većoj od 0,5 m. Ta ograničenja zbog strukture kultura na trasi plinovoda 

neće utjecati na poljoprivrednu djelatnost. 

Tijekom rada 

Utjecaj na poljoprivredno zemljište tijekom rada plinovoda značajno je manji nego prilikom pripreme 

terena i građevinskih radova. Morfološke promjene tla nastale nasipavanjem, usijecanjem i sličnim 

građevinskim radovima pri gradnji plinovoda sanirat će se vraćanjem u prvobitno stanje. 



Str. 14 

Šumarstvo 


Površina trase plinovoda u širini od 10 m bit će trajno izuzeta od šumske proizvodnje jer se na tom 

području ne mogu uzgajati biljke čije korijenje prelazi dubinu od 1 m. Tijekom radova na polaganju 

cjevovoda bit će, također na dijelu šumskih prometnica koje presijecaju koridor od 10 m, 

onemogućena komunikacija. Kako je šumarska proizvodnja vrlo ekstenzivna ne očekuju se veći 

utjecaji prilikom gradnje na šumarstvo kao djelatnost. 

Tijekom rada 

Tijekom korištenja plinovoda nema značajnijeg utjecaja na šumarstvo kao djelatnost. 

Lovstvo 


Zemljani i ostali radovi praćeni bukom teških strojeva i kretanjem ljudi uznemirit će divljač, pa će ona 

potražiti mirnija i sigurnija mjesta. Zbog toga će ovlaštenici prava lova na lokaciji budućeg plinovoda 

pretrpjeti štetu prilikom izgradnje, i to porastom šteta na poljoprivredi i šumarstvu, divljači i lovnom 

turizmu osobito ukoliko se radovi budu izvodili u vrijeme lovne sezone. Radovi na izgradnji plinovoda 

osobito nisu poželjni u proljeće zbog parenja i gniježđenje sitne dlakave i pernate divljači. S obzirom na 

privremeni karakter zauzimanja površina u staništu divljači, izgradnja plinovoda nema negativan utjecaj, 

odnosno na nekim mjestima bi mogla donijeti i pozitivan utjecaj za formiranje novih remiza i krmnih 

njiva na trasi budućeg plinovoda u suradnji s ovlaštenicima prava lova. Privremeni gubitci zaposjedanjem 

zemljišta lovno-produktivnih površina iznose 37,4 ha. 

Tijekom rada 

Plinovod će i neko vrijeme nakon izgradnje imati utjecaja na svu divljač, te će trebati određeno vrijeme 

nakon izgradnje objekta za uspostavljanje normalnih odnosa između staništa i divljači koja obitava u 

njemu. 

Mogući utjecaj na razine buke 


Tijekom izgradnje plinovoda u okolišu će se javljati buka kao posljedica rada građevinskih strojeva i 

uređaja, te teretnih vozila vezanih uz rad gradilišta. Ovaj utjecaj je privremen i kratkoročan te 

uobičajen za periode izvođenja ovakvih radova. 

Tijekom rada 

Tijekom rada plinovoda, na objektima - blokadnim stanicama, u slučajevima ispuhivanja plina se 

može povremeno (jednom godišnje do jednom u pet godina u trajanju od najviše dva sata). pojaviti 

značajnija buka. Blokadne stanice su iz razloga rijetkog pojavljivanja visokih razina buke locirane 

dovoljno daleko od stambenih i gospodarskih objekata. 

Mogući utjecaji u slučaju akcidenta 

Najsigurniji transport prirodnog plina na veće udaljenosti je podzemnim cjevovodom. U slučaju 

pucanja cjevovoda ili znatnijeg oštećenja plinske opreme javlja se nekontrolirano istjecanje plina iz 

sustava, čega su moguće posljedice ugrožavanje zdravlja ljudi, pojava požara manjeg ili većeg 

razmjera, odnosno stvaranja različitih materijalnih šteta. 

Nekontrolirano istjecanje plina može rezultirati ekološkom nesrećom (akcidentom), a uzroci mogu biti 

seizmički pomaci, teroristička diverzija, obavljanje različitih aktivnosti unutar radnog pojasa 

plinovoda i sl. Iskustveni podaci pokazuju da su akcidenti na plinovodima rijetki te da je vjerojatnost 



Str. 15 

njihove pojave malen, odnosno gotovo zanemariv. Prema provedenoj procjeni rizika za magistralni 

plinovod vjerojatnost najteže nezgode znatno je manja od 10 -6 /km/god. 

Magistralni plinovod samo izuzetno prolazi u blizini naseljenih i izgrađenih područja, te se sekcije 

cjevovoda na tim područjima izvode uz primjenu posebnih mjera, a po izgradnji provodi se stroži 

nadzor radnog pojasa. 

Nositelj zahvata, tvrtka Plinacro posjeduje 2085 km visokotlačnih plinovoda, različitih dimenzija, 

tlakova i starosti, pri čemu nije zabilježen niti jedan akcident. Stalnom primjenom novih dostignuća 

izgradnje plinovoda u smislu izbora materijala, antikorozivne zaštite, nadzora i upravljanja te 

njegovim odgovarajućim održavanjem kontinuirano se doprinosi smanjenju rizika od nepovoljnih 

događaja, koji je već u granicama prihvatljivog. 

Mogući utjecaji nakon prestanka korištenja 

U slučaju prestanka potrebe postojanja plinovoda, oprema na čistačkoj i blokadnim stanicama se 

demontira i odvozi, cjevovod se inertizira ili demontira i reže, a nastali rov se zatrpava i zemljište 

vraća u prvobitno stanje. Prosjeka u šumskom terenu se pošumljava autohtonim drvećem i također 

vraća u prvobitno stanje. Na taj način, i u slučaju prestanka rada plinovoda, što je hipotetska 

pretpostavka, njegovim uklanjanjem ne nastaju štete u okolišu ili trajne posljedice za okoliš. 

1.5. Mjere zaštite okoliša 

Mjere zaštite tijekom projektiranja i pripreme plinovoda 

Voda 

1. Na području gdje trasa prolazi kroz zonu preventivne zaštite crpilišta „Negoslavci“, mjerama 

zaštite sukladnim Pravilniku o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02) od 

stacionaže 7+500 do stacionaže 11+317, predvidjeti zaštitu izvorišta od utjecaja onečišćenih voda, 

tekućina i drugih štetnih tvari prilikom gradnje planiranog zahvata. 

2. U području III zone sanitarne zaštite zabranjeno je ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda i 

deponiranje otpada. 

3. Prostor za smještaj vozila i građevinskih strojeva unutar zone preventivne zaštite crpilišta urediti 

tako da je podloga nepropusna, a površinske vode odvoditi preko separatora ulja i goriva, 

Mjere zaštite voda temelje se na čl. 40. 43. i 90. Zakona o vodama (NN 153/09). 

Biološka raznolikost 

Flora i fauna 

1. Prije početka radova stručna osoba biolog-herpetolog treba utvrditi eventualnu prisutnost 

nedovoljno poznate vrste (Dolichophis caspius), na području njezinog rasprostranjenja - od 

stacionaže 7+000 do stacionaže 11+317 gdje postoje staništa pogodna za njezin život i 

razmožavanje (šumarci, šibljaci, livade, živice). Područje je potrebno obići u razdoblju kad su 

životinje aktivne (u pravilu od svibnja do studenog). Ukoliko se prisutnost vrste utvrdi, radove na 

tom dijelu nije dozvoljeno obavljati u periodu hibernacije, u pravilu od 1. prosinca do 1. ožujka, te 

za vrijeme inkubacije jaja, u pravilu od 1. svibnja do 1. kolovoza. 

Mjera zaštite je u skladu s člancima 85. i 86. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). 



Str. 16 

Kulturno-povijesna baština 

1. Tijekom pripreme, na cijeloj dužini definirane trase provesti intenzivno rekognosciranje. Na zasad 

utvrđenim lokalitetima potrebno je provesti: 

a) u zoni s utjecajem na okoliš (do 200 m obostrano od osi trase) 

• Arheološki lokalitet, Vukovar-Grabovo I., (stacionaža 3+500 do 4+000). 

Istraživanje i dokumentiranje kulturnog dobra. 

• Arheološki lokalitet Vukovar-Grabovo II., (stacionaža 4+800 do 5+200). 

Istraživanje i dokumentiranje kulturnog dobra. 

Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine propisane su u skladu s člancima 45. i 56. Zakona o zaštiti i 

očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03). 

Naselja i stanovništvo 

1. Tijekom projektiranja i pripreme zahvata voditi računa o trasi plinovoda na slijedećim stacionažama 

na navedeni način: 

1.a Prostorni plan uređenja grada Vukovara (magistralni plinovod Vukovar - Negoslavci) 

građevinska područja naselja: 

• od stacionaže 4+010 do 4+170, os trase i oba koridora presijecaju područja neizgrađenog dijela 

građevinskog područja naselja Grabovo. Na predmetnom mjestu prelaska trase planiranog 

plinovoda preko neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja Grabovo, ono se širi u smjeru 

sjeveroistok – jugozapad te izmicanja trase zapadnije ili istočnije bi uvijek značilo prelazak preko 

dijela građevinskog područja naselja, i to većim dijelom preko izgrađenog dijela. Na navedenom 

području planirana trasa magistralnog plinovoda se u potpunosti poklapa sa trasom postojećeg 

magistralnog plinovoda prema Prostornom planu uređenja grada Vukovara. 

1.b Prostorni plan uređenja općine Negoslavci (magistralni plinovod Vukovar - Negoslavci) 

građevinska područja izvan naselja: 

• od stacionaže 7+680 do 8+000 os trase i oba koridora prelaze preko područja neizgrađenog dijela 

naselja za stalno stanovanje, naselje Negoslavci. Predmetno područje moguće je izbjeći izmicanjem 

trase cca. 100 metara zapadno. 

• od stacionaže 7+750 do 7+770, os trase prelazi preko područja izgrađenog dijela naselja za stalno 

stanovanje, naselje Negoslavci. Predmetno područje moguće je izbjeći izmicanjem trase cca. 10 

metara zapadno, ali tada bi trasa prolazila kroz neizgrađeni dio građevinskog područja naselja 

Negoslavci. Kako bi se u potpunosti izbjegao prolazak trase kroz građevinsko područje potrebno je 

izmaknuti trasu planiranog plinovoda cca.100 metara zapadno. 

• od stacionaže 9+320 do 9+410, os trase i oba koridora prelaze preko područja neizgrađenog dijela 

naselja za stalno stanovanje, naselje Negoslavci. Predmetno područje moguće je izbjeći izmicanjem 

trase cca. 30 metara zapadno. 

• od stacionaže 9+695 do 10+030, os trase i jugoistočni koridor prelaze preko područja 

neizgrađenog dijela naselja za stalno stanovanje, naselje Negoslavci. Predmetno područje moguće 

je izbjeći izmicanjem trase cca. 20 metara zapadno. 

• od stacionaže 9+860 do 9+880 os trase prelazi preko područja izgrađenog dijela naselja za stalno 

stanovanje, naselje Negoslavci. Predmetno područje moguće je izbjeći izmicanjem trase cca. 10 

metara zapadno. 



Str. 17 

Gospodarske djelatnosti 

Poljoprivreda 

1. Prilikom projektiranja trase konzultirati elaborate (projekte) hidromelioracijskih radova za parcele 

preko kojih prolazi trasa te pažljivo isplanirati radove kako bi se izbjeglo presijecanje drenažnih 

cijevi i zarušavanje hidromelioracijskih kanala. 

Mjera zaštite poljoprivredne djelatnosti propisana je sukladno člancima 5. i 6. Zakona o 

poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08). 

Šumarstvo 

1. Prilikom projektiranja i pripreme voditi računa o uređenju rubnih dijelova gradilišta, kako bi se 

spriječilo izvaljivanje stabala na novonastalim rubovima i klizanje terena. 

2. Trasu plinovoda treba, gdje je to moguće, projektirati rubom šume, kako bi se smanjila 

fragmentacija i gubitak šumskih površina 

3. Unaprijed odrediti odlagališta materijala i otpada, te površine za kretanje i parkiranje vozila, kako 

bi se utjecaj na okoliš smanjio u najvećoj mogućoj mjeri 

Mjere zaštite su u skladu sa člancima 43. – 49. Zakona o šumama (NN 140/05, NN 82/06, 129/08), 

člancima 35, 42 i 45. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08). 

Lovstvo 

1. U suradnji sa stručnom službom lovoovlaštenika razmotriti ustaljene staze i premete divljači kako 

bi se na vrijeme poduzele sve mjere za sprječavanje šteta koje mogu nastati, te utvrdili koridori za 

kretanje ljudi i mehanizacije tijekom izgradnje plinovoda. Premjestiti zatečene lovnogospodarske i 

lovnotehničke objekte (čeke, hranilišta) na druge lokacije ili nadomjestiti novima. 

Mjere zaštite divljači i lovstva propisane su u skladu sa člankom 51. stavak 5., člankom 52. stavak 1., 

člankom 53., člankom 56. stavak 4. i člankom 58. Zakona o lovstvu (NN 140/05, 75/09). 

Otpad 

1. Tijekom pripreme, planirati odgovarajuću površinu na kojoj će se privremeno skupljati otpad 

nastao tijekom izgradnje. 

Mjera postupanja s otpadom je propisana u skladu sa člankom 22. Zakona o otpadu (NN 178/04, 

111/06, 60/08, 87/09). 

Mjere zaštite tijekom izgradnje plinovoda 

Kakvoća zraka 

1. Rasuti teret prevoziti u primjerenim vozilima, vlažiti ga i prekrivati osobito u vrijeme vjetrovitih 

razdoblja. 

Mjera je propisana u skladu s člankom 154. Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08) i 

člankom 8. Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08). 

2. Manipulativne površine i transportne putove u blizini stambenih objekata za vrijeme sušnih dana 



Str. 18 

(u slučaju jačeg prašenja) odgovarajuće vlažiti. 

3. Na lokaciji izgradnje zahvata zabranjeno spaljivanje otpadnih tvari. 

Voda 

1. Tijekom izgradnje, urediti prostor gradilišta za smještaj potrebne mehanizacije s pratećim 

sadržajima, kako bi se spriječilo onečišćenje uljima i masnoćama iz strojeva i vozila. 

2. Ukoliko bi došlo do procurivanja i izlijevanja goriva tijekom rada ili mirovanja strojeva, takav 

stroj isključiti iz radnog toka i servisirati. 

3. Prostor za smještaj radnika opremiti sa pokretnim ekološkim WC-ima. 

4. Radove preko hidromelioracijskih kanala provesti uz suglasnost Hrvatskih voda. 

5. Iskopani materijal i ostale zapreke nastale kod izgradnje cjevovoda ukloniti s prijelaza preko 

vodotoka ili kanala, kako bi protok voda ostao nepromijenjen. 

6. Eventualne opasne tvari, koje mogu nastati tijekom izvođenja zahvata, zabranjeno je ispuštati ili 

unositi u vodotoke te odlagati na području na kojem postoji mogućnost njihova onečišćenja, 

odnosno zagađivanja. 

7. Tijekom provedbe tlačne probe koristiti vodu bez dodatka inhibitora. Vodu od tlačne probe 

ispustiti u okoliš nakon provedbe analiza sukladno propisima. Mjesto i način uzimanja vode za 

tlačne probe, kao i mjesto i način ispuštanja vode definirati će se posebnim elaboratom uz 

suglasnost Hrvatskih voda. 

Mjere zaštite voda su propisane su u skladu sa čl. 43. i 90. Zakona o vodama (NN 153/09). 

Tlo 

1. Prilikom izvođenja zemljanih radova humusni sloj deponirati i nakon zatrpavanja cijevi vratiti kao 

gornji sloj. 

2. Zaštititi tlo od unošenja štetnih tvari prilikom izvođenja zemljanih radova. 

Mjere zaštite tla propisane su u skladu sa člankom 10. stavak 2. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07), 

čl. 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08) te Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog 

zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima.(NN 15/92). 

Kulturno-povijesna baština 

1. Tijekom izvođenja radova osigurati arheološki nadzor na početku i tijekom svih zemljanih radova 

na svim lokacijama koje će se odrediti rezultatima temeljitog rekognosciranja terena. 

Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine propisane su u skladu s člancima 45. i 56. Zakona o zaštiti i 

očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03). 

Gospodarske djelatnosti 

Poljoprivreda 

1. Izbjegavati radove na trasi u vegetacijskoj fazi zriobe poljoprivrednih kultura na većim 

površinama intenzivnog uzgoja pred berbu ili žetvu. 

Mjera zaštite poljoprivredne djelatnosti propisana je sukladno člancima 5. i 6. Zakona o 

poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08). 



Str. 19 

Šumarstvo 

1. Prilikom gradnje izbjegavati oštećivanje rubnih stabala i njihova korijenja pažljivim radom i 

poštivanjem propisanih mjera i postupaka pri gradnji. Odmah nakon prosijecanja zaposjednute 

površine uspostaviti i održavati šumski red, tj. ukloniti panjeve, izraditi i izvesti svu posječenu 

drvnu masu. Voditi računa da se posijeku i izrade sva oštećena i slomljena stabla, kako ne bi 

postala izvor zaraze. Uspostavljanjem šumskog reda omogućit će se preostalim stablima, osobito 

onima na novonastalim rubovima, da brže izgrade novi zaštitni rub sastojine koji će moći zaštiti 

sastojinu od izravnih, ali i neizravnih štetnih utjecaja 

2. Osobitu pažnju prilikom gradnje posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i otvorenim 

plamenom, te alatima koji mogu izazvati iskrenje. Pritom poštivati sve propise i postupke o zaštiti 

šuma od požara 

Mjere zaštite su u skladu sa člancima 43. – 49. Zakona o šumama (NN 140/05, NN 82/06, 129/08), 

člancima 35, 42 i 45. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08). 

Buka 

1. Za kretanje teških vozila odabrati putove uz koje ima najmanje potencijalno ugroženih objekata 

koji su već opterećeni bukom od prometa. 

2. Za parkiranje teških vozila odabrati mjesta udaljena od potencijalno ugroženih objekata, te gasiti 

motore zaustavljenih vozila. 

Mjere zaštite od buke su propisane u skladu sa člankom 3. Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09) te 

prema čl. 5-6. Pravilnika o najvišim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). 

Otpad 

1. Ostatke drveća te nisko raslinje složiti u hrpe na predviđenim mjestima, usitniti i pomiješati sa 

zemljom i ostaviti na lokaciji. 

2. Višak materijala od iskapanja zbrinuti u dogovoru s jedinicama lokalne samouprave. 

3. Zabranjuje se odlaganje viška materijala na poljoprivredne površine, travnjake, šume i šumsko 

zemljište. 

4. Organizirati odvoz otpada ovisno o dinamici izgradnje. 

5. Komunalni otpad i otpad sličan komunalnome zbrinjavat će se na isti način kao i ostali komunalni 

otpad u lokalnome području. 

6. Opasni otpad odlagati u označene nepropusne posude ili kontejnere i uz prateći list predavati 

ovlaštenom sakupljaču. 

7. Konačno zbrinjavanje građevinskog otpada dogovoriti s ovlaštenom lokalnom tvrtkom. 

Mjere postupanja s otpadom su propisane u skladu sa člancima 22., 25., 26. i 39. Zakona o otpadu (NN 

178/04, 111/06, 60/08, 87/09). 

Mjere zaštite tijekom korištenja plinovoda 

Svjetlosno onečišćenje 

1. Za rasvjetu radnog prostora na čistačkim i blokadnim stanicama koristiti rasvjetna tijela žute 

svjetlosti koja ne primamljuje veće količine kukaca, te ih postaviti na što niže stupove, a svjetlost 

usmjeriti koso prema tlu. 



Str. 20 

Zaštita od svjetlosnog onečišćenja utvrđena je čl. 31. Zakona o zaštiti okoliša kojom se ograničavaju 

nepotrebne, nekorisne ili štetne emisije svjetlosti u prostor. 

Otpad 

1. Spremnik otpada na čistačkim stanicama redovito prazniti i otpad zbrinuti preko ovlaštenog 

sakupljača otpada. 

Mjere postupanja s otpadom su propisane u skladu sa člancima 27 i 39. Zakona o otpadu (NN 178/04, 

111/06, 60/08, 87/09). 

Mjere za izbjegavanje akcidenta 

Na segmentima plinovoda gdje se on približava izgrađenim te kritičnim područjima u pogledu nastanka 

neželjenog događaja primijeniti mjere kojima se smanjuje taj rizik, a one su sljedeće: 

1. ugradnja cijevi s povećanom debljinom stjenke 

2. ukapanje cijevi s nadslojem od 2 m 

3. postavljanje zaštitnih elemenata iznad tjemena cijevi plinovoda 

4. ispitivanje i tehnička kontrola zavara na razini od 100%. 

Mjere pod prve tri točke proizlaze iz članaka 22. - 31., dok mjera pod točkom 4 proizlazi iz članka 61. 

Pravilnika o tehničkim uvjetima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim 

naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (SL 26/85, NN 53/91) 

te na temelju dosadašnje inženjerske prakse gradnje plinovoda. 

5. Održavati pogonsku sigurnost plinovoda propisanim nadzorom i održavanjem te u skladu 

priznatih pravila struke. 

Mjere zaštite nakon prestanka korištenja 

Tlo 

1. U slučaju trajnog prestanka korištenja plinovoda ukloniti nadzemne dijelove cjevovoda i 

instalacije, a teren dovesti u prvobitno stanje. 

Zrak 

1. U slučaju prestanka korištenja plinovoda provesti postupak evakuacije zaostalog plina 

istiskivanjem inertnim plinom iz cjevovoda i ostalih instalacija. 

Otpad 

1. Otpad nastao uklanjanjem zahvata odgovarajuće zbrinuti putem ovlaštenih sakupljača, uz 

ispunjavanje propisane prateće dokumentacije pri čemu je bitno na mjestu nastanka provesti 

odvojeno prikupljanje korisnog i opasnog otpada. 

1.6. Program praćenja stanja okoliša 

Zrak 

1. U slučaju akcidentnog ili predviđenog ispuštanja prirodnog plina u zrak, evidentirati ispuštene 

količine. 

Mjera je u skladu s člankom 27. Uredbe o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 

114/08).

Ne-tehnički sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?