ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

F. Čandeka 23B, 51000 Rijeka, Hrvatskatel. +385 51 672 546, fax: +385 51 672 198e-mail: hidro-consult@ri.t-com.hržiro račun: 2488001-1100109258 BKS Bank d.d. RijekaOIB: 58303111739NOSITELJ ZAHVATA: PONIKVE d.o.o. KRKZA ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENEUTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠZA DOGRADNJU SUSTAVA ODVODNJE I UREĐAJA ZAPROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA „PUNAT“siječanj 2012.

1Sadržaj1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ............................................................... 41.1. NOSITELJ ZAHVATA ................................................................................................ 41.2. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA ......................................................................... 52. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .................................... 82.1. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA .......................................................................... 82.2. LOKACIJA ZAHVATA U ODNOSU NA JEDINICU LOKALNE SAMOUPRAVE ...... 92.3. SANITARNA KAKVOĆA MORA ............................................................................. 102.4. PODACI O PRIRODNOJ BAŠTINI I KULTURNO-POVIJESNIM OBILJEŽJIMA .... 122.5. ANALIZA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE ....................................... 152.5.1. PROSTORNI PLAN PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE .................................. 162.5.2. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PUNAT ................................................. 172.5.3. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA KRKA ................................................... 182.5.4. URBANISTIČKI PLANOVI UREĐENJA .................................................................. 192.5.5. PRILOG 1: POTVRDA O USKLAĐENOSTI ZAHVATA S PROSTORNO-PLANSKOMDOKUMENTACIJOM ........................................................................................................ 293. IDEJNI PROJEKT ........................................................................................ 313.1. TEHNIČKI OPIS ....................................................................................................... 313.1.1. UVOD ....................................................................................................................... 313.1.2. POSTOJEĆE STANJE ODVODNJE ....................................................................... 323.1.2.1. Sustav odvodnje .......................................................................................... 323.1.2.2. Uređaj za pročišćavanje .............................................................................. 333.1.2.3. Podmorski ispust......................................................................................... 343.1.3. OPIS RJEŠENJA ..................................................................................................... 353.1.3.1. Sustav odvodnje .......................................................................................... 353.1.3.1.1. Sustav odvodnje gravitirajućih naselja ........................................................... 353.1.3.1.2. Sustav odvodnje naselja Punat ..................................................................... 363.1.3.2. Dogradnja uređaja za pročišćavanje .......................................................... 373.1.3.2.1. Namjeravani zahvat na UPOV-u .................................................................... 373.1.3.2.2. Kriterij za ispuštanje efluenta ......................................................................... 393.1.3.2.3. Istražni radovi, analiza mikrolokacije i uređenje čestice UPOV-a .................. 413.1.3.2.4. Građevinski objekti uređaja za pročišćavanje ................................................ 443.1.3.2.5. Infrastruktura uređaja za pročišćavanje ......................................................... 463.1.3.2.5.1. Pristupni put ............................................................................................ 46Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

23.1.3.2.5.2. Kanalizacija ............................................................................................. 463.1.3.2.5.3. Vodovod .................................................................................................. 463.1.3.2.5.4. TK priključak ............................................................................................ 473.1.3.2.5.5. Elektroinstalacije ..................................................................................... 473.1.4. TEHNOLOŠKI OPIS UPOV-a .................................................................................. 483.1.4.1. Općenito ....................................................................................................... 483.1.4.2. Tehnološki opis linije vode .......................................................................... 523.1.4.3. Tehnološki opis linije mulja ......................................................................... 563.1.4.4. Obrada neugodnih mirisa ............................................................................ 573.1.4.5. Upravljanje radom tehnološkog procesa .................................................... 593.1.5. HIDRAULIČKI PRORAČUN ..................................................................................... 603.1.6. PRORAČUN KOLIČINA OTPADNIH VODA ................................................. 603.1.6.1. Općenito ....................................................................................................... 603.1.6.2. Broj i vrsta potrošača .................................................................................. 603.1.6.3. Tuđe vode ..................................................................................................... 613.1.6.4. Ukupne količine otpadnih voda .................................................................. 613.1.7. HIDRAULIČKI I TEHNOLOŠKI PRORAČUN UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE ... 663.1.7.1. Ulazni podaci ............................................................................................... 663.1.7.2. Kontrola postojećeg mehaničkog predtretmana ...................................... 673.1.7.3. Dimenzioniranje biološkog dijela UPOV-a ................................................. 683.1.7.4. Kontrola hidrauličkog kapaciteta podmorskog ispusta UPOV-a Punat .. 704. MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ TIJEKOM GRAĐENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA 714.1.1. UTJECAJ NA VODE I MORE......................................................................... 714.1.2. UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA .............................................................. 714.1.3. UTJECAJ NA RAZINU BUKE....................................................................... 724.1.4. UTJECAJ NA BIORAZNOLIKOST ............................................................... 724.1.5. UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU ..................................... 734.1.6. NASTAJANJE OTPADA ............................................................................... 734.1.7. UTJECAJ NA PROMETNICE I PROMETNE TOKOVE ................................ 734.1.8. ZAKLJUČNO O UTJECAJIMA ..................................................................... 73Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

35. PREGLED MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 745.1.1. ZAŠTITA PODZEMNIH VODA I MORA ........................................................ 745.1.2. ZAŠTITA OD NEUGODNIH MIRISA ............................................................. 745.1.3. ZAŠTITA OD BUKE ...................................................................................... 755.1.4. ZAŠTITNE MJERE U SLUČAJU POŽARA .................................................. 765.1.4.1. Vatrogasni pristupi ...................................................................................... 765.1.4.2. Požarna opterećenja .................................................................................... 775.1.4.3. Požarno sektoriranje ................................................................................... 775.1.4.4. Sigurnosni izlazi .......................................................................................... 775.1.4.5. Zaštita od požara na elektroinstalacijama ................................................. 785.1.4.6. Zaštita od požara na strojarskim instalacijama ........................................ 785.1.4.7. Gašenje požara ............................................................................................ 795.1.5. EKSPLOZIJSKA OPASNOST ...................................................................... 795.1.6. ZAŠTITNE MJERE TIJEKOM IZGRADNJE ................................................. 805.1.7. KONAČNO ZBRINJAVANJE OTPADA IZ TEHNOLOŠKOG PROCESAPROČIŠĆAVANJA ....................................................................................................... 806. POPIS LITERATURE ................................................................................... 817. GRAFIČKI PRILOZI IZ IDEJNOG PROJEKTAmjerilo1. PREGLEDNA SITUACIJA SUSTAVA ODVODNJEPUNAT ......................................................................................................... 1: 25 0002. SITUACIJA UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE ................................................... 1: 2003. PRESJEK PLATOA PLANIRANOG UPOV-a PUNAT ........................................ 1: 2004. POGONSKA ZGRADA BIOLOŠKOG DIJELA I BIOLOŠKO PROČIŠĆAVANJETlocrt, presjek, pročelja ...................................................................................... 1: 1005. MJERNI KANAL – Tlocrt, presjek ......................................................................... 1: 50D I R E K T O Rmr.sc. P. Marijan, dipl.ing.građ.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

41. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA1.1. NOSITELJ ZAHVATANaziv nositelja zahvata:Sjedište tvrtke:MBS:Ponikve d.o.o. KrkVršanska 14, Krk040033437 kod Trgovačkog suda u RijeciMatični broj: 3292525OIB: 64125437677Odgovorna osoba:Frane Mrakovčić, direktorTelefon: 051 654 666Fax: 051 654 606Trgovačko komunalno društvo Ponikve d.o.o. Krk osnovano je 1960. godine, a osnovne djelatnostiDruštva su: (1) proizvodnja i distribucija pitke vode, (2) odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, (3)skupljanje, odvoz i zbrinjavanje komunalnog otpada te (4) upravljanje odlagalištem komunalnog otpadaTreskavac i njegovo održavanje.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

51.2. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRADogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

6Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

7Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

82. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA2.1. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATANa predmetnom području dijela odvodnog sustava KD Ponikve d.o.o. Krk, koji obuhvaća naselja uzPuntarsku dragu (Lakmartin, Muraj, Kornić, Dunat i Punat) samo je djelomično izgrađen sustav prikupljanja,odvodnje i pročišćavanja sanitarnih otpadnih voda. Dosadašnja izgrađenost sustava vezana je uglavnom uzuži obalni pojas naselja Punat. Postojeći uređaj je sastoji se od mehaničkog pročišćavanja s podmorskimispustom pročišćene vode izvan Puntarske drage.Puntarska draga je osjetljivo područje zbog svoje zatvorenosti i loših maritimnih uvjeta. PovršinaPuntarske drage je 2,4 km 2 , a prosječna dubina 3,2 m. Obzirom na primarnu zaštitu zatvorenog morskogakvatorija Puntarske drage, neminovna je potreba za centralnim povezivanjem gravitirajućih naseljaLakmartin, Muraj, Kornić i Dunat na zajednički sustav odvodnje s naseljem Punat.Tim se rješenjem sve sanitarne i industrijske otpadne vode obuhvatnog područja odvode nazajednički uređaj za pročišćavanje s konačnom dispozicijom u more putem podmorskog ispusta na dubini od40 m, položenog u otvoreni morski pojas izvan Puntarske drage.Stupanj pročišćavanja otpadnih voda postojećeg uređaja za mehaničko pročišćavanje nije adekvatanda bi se zadovoljilo hrvatske propise i EU direktive. Stoga se planiranim zahvatom predviđa osim proširenjasustava odvodnje i povećanje stupnja pročišćavanja postojećeg uređaja, uz zadržavanje postojećegpodmorskog ispusta u cijeloj duljini.Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09), postrojenja za obraduotpadnih voda kapaciteta 50.000 ES i više s pripadajućim sustavom odvodnje uvršteni su u Prilog I (točka28), dok su postrojenja za obradu otpadnih voda kapaciteta 10.000 ES i više s pripadajućim sustavomodvodnje uvrštena u Prilog II (točka 10.1.).Sukladno tome, predmetni zahvat dogradnje sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje Punat(23.000 ES) predstavlja zahvat za koji je potrebno provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš unadležnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

92.2. LOKACIJA ZAHVATA U ODNOSU NA JEDINICU LOKALNE SAMOUPRAVELokacija zahvata dogradnje sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje, nalazi se na područjuOpćine Punat i Grada Krka, na otoku Krku, u Primorsko-goranskoj županiji. Sama lokacija uređaja zapročišćavanje otpadnih voda (UPOV) nalazi se u naselju Punat.Cjelokupni sustav odvodnje se nalazi u katastarskim općinama Punat, Kornić, a UPOV ukatastarskoj općini Punat.Područje Općine Punat nalazi se na jugozapadnom dijelu otoka Krka. Do donošenja Zakona opodručjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92, 2/93, 58/93, 90/93, 10/94, 29/94) iZakona o lokalnoj samoupravi (NN 90/92, 58/93) područje Općine Punat bilo je u sastavu Općine Krk. Premapodjeli Županije na funkcionalne cjeline koja je dana u Prostornom planu Primorsko-goranske županije,Općina Punat nalazi se u sastavu mikroregije Otok Krk i prostorne cjeline 01 Krk zajedno s Gradom Krkom iOpćinama Malinska, Dobrinj, Vrbnik i Baška.Općina Punat graniči s Općinom Vrbnik na sjeveru, Gradom Krkom na zapadu, Gradom Rabom najugu, te Općinom Baška na istoku.Područje Općine Punat zauzima površinu kopna od 33,87 km 2 ili 3386,96 ha i površinu mora od62,19 km 2 ili 6218,68 ha (0.94% kopnene površine i 1.20% ukupne površine Županije).Slika 1 Prikaz šireg područja s ucrtanom lokacijom zahvata i uređajem za pročišćavanjeDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

11Slika 2 Lokacije ispitivanja sanitarne kakvoće mora na području Punta (http://www.zzjzpgz.hr/more/gmap.php)Godišnje ocjene kakvoće mora za 2009. godinu pokazuju da je na svim plažama na područjuPunta na kojima je provedeno mjerenje, more bilo visoke kakvoće.U skladu s rezultatima ispitivanja, može se zaključiti da je obalno more na području Puntapodobno za kupanje i rekreaciju, ali ne treba smetnuti s uma blago povećanje turističkih kapaciteta, kao istalnog broja stanovnika.Izgradnjom II. stupnja pročišćavanja bitno će se poboljšati sanitarnu kvalitetu obalnog mora, jerse zadržava postojeći podmorski ispust u cijeloj svojoj duljini od 586,0 m.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

14Arheološki lokaliteti sukladno kartografskom prikazu iz Prostornog plana 3a:1. Crikvišća - Kanajt2. Sv. Petar - Kanajt3. Pećnica “Vela Škulja”4. Pavula5. Poduniž6. Batovo7. Kandija - Požarina8. Sv. Juraj na Maloj Krasi9. Kaslirić10. Kaslir10 a. Polje Sus11. Mica12. Sv Barbara13. Valmor14. Sv. Nikola na Negritu15. Stražarnica iznad hridine “Biškupići”16. Obronci između pašnjaka Trstenova i južnih padina Hlama17. Kod križa18. Kapela “Na kraj mir”19. Sv. Jeronim20. Va selu21. Uz starobašćansku cestu, nasuprot kompleksa turističkog naselja, u dvorištu kuće obitelji Paladin,22. Stotinjak metara južnije od skladišta građevinskog materijala uz cestu za Staru Bašku, u kultiviranommasliniku nalaze se tragovi posve porušenog antičkog objekta. Tlo oko maslina puno je sitnih crnih, bijelihi crvenih kockica mozaika, odnosno razmrvljenih dijelova mozaikom dekorirane podnice nekogranorimskog rustičnog gospodarstva.23. Autokamp “Konobe”24. Uvala Konobe25. nekoliko desetaka metara od mora, između kompleksa Sv. Jurja i kampa, u predjelu “Medane” nalazise velika kružna nadgrobna humka iz prapovijesnog razdoblja, uz rub šume Plaj,26. Stotinjak metara uz obalu jugozapadno od žala uvale Konobe nalaze se dvije manje, razvučene ivjerovatno već opljačkane nadgrobne gomile.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

162.5.1. PROSTORNI PLAN PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE(˝Službene novine Primorsko-goranske županije˝ br. 14/00, 12/05, 50/06, 8/09 i 3/11)Prostorni plan županije razrađuje načela određena Strategijom i Programom prostornog uređenjaDržave te predstavlja temelj za detaljnije razgraničenje pojedinih namjena i određivanje infrastrukturnihkoridora i građevina u prostornim planovima gradova i općina.Površine za infrastrukturne građevine određuju prostor za smještaj uređaja, građevina, instalacijai sl., a razgraničuju se među ostalim i na odvodnju otpadnih voda, posebice uređaje za pročišćavanje iispust.Građevine i instalacije sustava odvodnje od značenja za Županiju su uređaji za pročišćavanjesanitarno potrošenih voda od 10000 do 50000 ES s pripadajućim kolektorima i ispustima, sukladno čemuje Prostorni plan Primorsko-goranske županije odredio sustav odvodnje Punat s pripadajućimgrađevinama i instalacijama (kolektori, crpke, uređaji za pročišćavanje i ispusti) zahvatom od važnosti zaŽupaniju (članci 35.i 91. Odredbi za provođenje).Građevine sustava odvodnje Punat prikazane su na kartografskom prikazu 2b“Vodnogospodarski sustav”Odvodnja na prostoru Primorsko-goranske županije određena je (članak 91.) modelom razdjelnekanalizacije, što znači da će se oborinske vode rješavati zasebno prema lokalnim uvjetima, a odvodnjaotpadnih voda putem javnih sustava odvodnje. Njihov razvitak, odnosno izgradnju, treba prilagoditizaštićenim područjima i utvrđenim kriterijima zaštite i to u području zaštite voda za piće i u područjuzaštite mora.Osnovna mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda jeizgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, što se utvrđuje županijskimplanom za zaštitu voda. (članak 127.)Planom su određene slijedeće mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna (članak 129.):• Izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda osnovni je sanitarno-zdravstveni standard inajučinkovitiji izravni način zaštite mora.• Izgradnja središnjih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s podmorskim ispustima, a obveznoje kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja uključujući i izvedbu odgovarajućihgrađevina za taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije, čime bi se uskladili sa zahtjevimaEuropske unije za smanjenje (50 %) suspendiranih tvari prije upuštanja u more.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

172.5.2. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PUNAT(˝Službene novine Primorsko-goranske županije˝ 33/10)Prostorni plan uređenja Općine Punat predviđa (članak 39.) daljnju izgradnju razdjelnog sustavakanalizacijske mreže za naselje Punat, a sustav vodoopskrbe i odvodnje grafički je prikazan nakartografskom prikazu 2b.Daljnji razvoj sustava odvodnje otpadnih voda predmetnog područja predviđa izgradnju cjelokupnekanalizacijske mreže u naselju Punat i njegovim prigradskim naseljima lociranim sa sjeverne strane Puntarskedrage na području Grada Krka. Glavni kolektor kao i sekundarna kanalska mreža unutar razmatranih naseljapostavljeni su u cestovnim koridorima.Također je predviđena i nadogradnja postojećeg uređaja za pročišćavanje smještenog na jugu naselja(Buka) uz sam rub građevinske zone te potrebna rekonstrukcija postojećeg podmorskog ispusta.Prema Prostornom planu (članak 97c.) dimenzioniranje te korekcija planiranih spojnihgravitacijskih i tlačnih cjevovoda te određivanje mikrolokacije, veličine i vrste uređaja i objekata potrebnihza razvoj sustava odvodnje, definirat će se tehničkom dokumentacijom objekata uz uvjete nadležnihslužbi.Predmetnom studijom razmatran sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja sanitarnih otpadnih vodakoji obuhvaća naselja uz Puntarsku dragu (Punat, Kornić i Dunat) samo je djelomično izgrađen, uglavnom uzuži obalni pojas naselja Punat.Postojeći glavni kolektor sustava odvodnje sanitarnih i industrijskih otpadnih voda započinje u zoni lukenautičkog turizma Punat te je položen neposredno uz županijsku cestu Ž 5125, uz njenu kopnenu stranu, svedo glavnog ulaza u marinu "Punat" gdje trasa kolektora presijeca glavnu prometnicu i nastavno slijedi internuprometnicu marine u smjeru centra naselja Punat. Na toj prometnici, s njene kopnene strane smještena je crpnastanica CS1.Postojeći kolektor dalje prolazi kroz zonu brodogradilišta (K3) te nastavlja ulicom Obala, prihvaćajućiotpadne vode sekundarne mreže sjevernog dijela građevinskog područja naselja, do crpne stanice CS2,smještene u južnom dijelu Ulice Obala, koja će omogućiti priključak na glavni gravitacijski kolektor koji jenastavno položen Ulicom I. G. Kovačića.Predviđena je i interpolacija dodatnog tlačnog sustava od CS „Autobusna stanica“ u koju dotječeotpadna voda gravitirajućeg područja oko autobusnog kolodvora.Gravitacijski kolektor nastavlja u produžetku Ulice I. G. Kovačića kroz centralni i južni dio izgrađenoggrađevinskog područja naselja, prihvaćajući otpadne vode ovog dijela sekundarne mreže, do crpne stanice CS3smještene u obalnom dijelu, uz šetalište Ivana Brusića, na samom izlazu iz Puntarske drage. CS3 omogućavapodizanje otpadne vode na visinu koja omogućava gravitacijski priključak na uređaj za pročišćavanje svihotpadnih voda na predmetnom području. Samo u iznimnim slučajevima prekida opskrbe CS3 električnomenergijom, postoji mogućnost uključivanja sigurnosnog preljeva koji je spojen na stari podmorski ispust duljinecca 150 m.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

18Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda predmetnog područja lociran je na južnoj strani naseljaPunat, s vanjske strane ruba planiranog građevinskog područja naselja.Mehanički pročišćena otpadna voda ispušta se putem dugačkog podmorskog ispusta (586 m)difuzorskog tipa, položenog u otvoreni morski pojas izvan Puntarske drage.Prema kartografskom prikazu 3a (grafički prilog 3.4.2.-3) planirana sekundarna mreža odvodnjeotpadnih voda u sjevernom dijelu građevinskog područja naselja nalazi se na arheološkom područjunaselja Punat. Prema odredbama Plana područje arheološke zone potrebno je detaljno istražiti, što će serespektirati pri izradi projektne dokumentacije uz posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela uRijeci.Sukladno kartografskom prikazu 3b (grafički prilog 3.4.2.-4) podmorskim ispustom pročišćeneotpadne vode ispuštaju se 586 m od obale, izvan zaštitnog obalnog područja mora.2.5.3. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA KRKA(˝Službene novine Primorsko-goranske županije˝ 07/07, 41/09, 28/11)Dio Sustava odvodnje naselja Punat koji se nalazi na području Grada Krka (naselja Dunat iKornić) određen je Prostornim planom uređenja Grada Krka.Planska određenja sustava odvodnje na području Grada Krka (članak 126.) obuhvaćajugravitacijske i tlačne cjevovode, postojeće i planirane crpne stanice, planirane uređaje za pročišćavanjeotpadnih voda te planirane podmorske ispuste, a grafički su prikazani na kartografskom prikazu 2Prostornog plana uređenja Grada Krka.Predmetno rješenje sustava odvodnje Punat predviđa centraliziranu koncepciju kojom bi segravitirajuća naselja Kornić i Dunat (te Lakmartin i Muraj) s područja Grada Krka povezala dugačkim tlačnimcjevovodom na sustav odvodnje naselja Punat, uz zajedničko pročišćavanje sakupljenih otpadnih voda nauređaju za pročišćavanje lociranom na južnoj strani naselja Punat s konačnom dispozicijom u more izvanPuntarske drage putem dugačkog podmorskog ispusta (586 m).Glavni kolektor predviđen je u cestovnom koridoru lokalne ceste L-58091 koja povezuje naselje Kornićs naseljem Dunat smještenim na samoj obali sjevernog dijela Puntarske drage. Preostala sekundarna kanalskamreža unutar razmatranih naselja postavljena je također cestovnim pojasevima.U pogledu povezivanja navedenog dijela sustava s kanalizacijskom mrežom naselja Punat, optimalnimrješenjem pokazala se interpolacija međumjesne crpne stanice CS4 (Dunat) s dugačkim tlačnim cjevovodompoloženim u cestovnom koridoru županijske ceste Ž 5125.Tlačni cjevovod od područja Dunat do naselja Punat trasiran je do ruba zone luke nautičkog turizma Punat,odnosno planiranog turističkog kompleksa Kanajt. Kapacitet postojećeg gravitacijskog kolektora omogućavaprihvaćanje mjerodavnog opterećenja gravitirajućih naselja Kornić i Dunat.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

19Nastavno se sve sakupljene otpadne vode zajednički odvode prema uređaju za pročišćavanje Punat.Naselje Kornić je zaštićena etnozona pod II. stupnjem zaštite prema Planu što podrazumijeva sanaciju irekonstrukciju pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima službe zaštite kulturnih dobara.2.5.4. URBANISTIČKI PLANOVI UREĐENJAURBANISTIČKI PLAN UREĐENJA UPU3 - građevinsko područje naselja N1 - Centralno naseljePunat (˝Službene novine Primorsko-goranske županije˝ br. 34/10),URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA UPU1 - građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjeneT1 - Kanajt (˝Službene novine Primorsko-goranske županije˝ 34/10),URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA UPU2 - građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjeneLN - Marina Punat i poslovne namjene K3 - Brodogradilište Punat (˝Službene novine Primorskogoranskežupanije˝ 15/11)Lokacija UPOV-a usklađena je i s UPU3 - građevinsko područje naselja N1 - Centralno naselje Punat(kartografski prikaz 2.3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba i odvodnjaotpadnih voda).Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

20Slika 3 Izvod iz kartografskog prikaza PPPGŽ: 1.Korištenje i namjena prostoraDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

21Slika 4 Izvod iz kartografskog prikaza PPPGŽ: 2b.Infrastrukturni sustavi i mreže – vodnogospodarskisustavDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

22Slika 5 Izvod iz kartografskog prikaza PPUO Punat s ucrtanim Zahvatom: 1.Korištenje i namjena prostoraDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

23Slika 6 Izvod iz kartografskog prikaza PPUO Punat: 2b. Infrastrukturni sustavi i mreže –vodnogospodarski sustavDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

24Slika 7 Izvod iz kartografskog prikaza PPUO Punat s ucrtanim Zahvatom: 3a. Uvjeti korištenja i zaštiteprostora – područja posebnih ograničenja u korištenjuDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

25Slika 8 Izvod iz kartografskog prikaza PPUO Punat s ucrtanim Zahvatom: 3b. Uvjeti korištenja i zaštiteprostora – područja posebnih ograničenja u korištenjuDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

26Slika 9 Izvod iz kartografskog prikaza PPUG Krka: 1.Korištenje i namjena prostoraDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

27Slika 10 Izvod iz kartografskog prikaza PPUG Krka: 2. Infrastrukturni sustavi i mrežeDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

28Slika 11 Izvod iz kartografskog prikaza PPUG Krka: 3a. Uvjeti korištenja i zaštite prostoraDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

292.5.5. PRILOG 1: POTVRDA O USKLAĐENOSTI ZAHVATA S PROSTORNO-PLANSKOMDOKUMENTACIJOMDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

30Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

313. IDEJNI PROJEKT3.1. TEHNIČKI OPIS3.1.1. UVODIdejnim rješenjem odvodnje kanalizacijskog sustava Punat s gravitirajućim naseljima (Punat, Kornić,Lakmartin i Muraj) predviđeno je prikupljanje svih sanitarnih otpadnih voda, te podizanje preko crpne stanice(CS-3) prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV), te dispozicija pročišćenih otpadnih vodadugim podmorskim ispustom van Puntarske drage.Koncepcijom odvodnje naselja prihvaćen je razdjelni sustav odvodnje kao generalni za cijelopodručje.Za planiranu aglomeraciju Baška predviđen je UPOV II. stupnja pročišćavanja, konačnogkapaciteta 23.000 ES. Pročišćena otpadna voda se putem postojećeg podmorskog ispusta duljine 586,0m ispušta u more na dubini od 44,0 m.Kapacitet uređaja iznosi 23.000 ES ljeti za vrijeme sezone, odnosno 2.900 ES zimi. Uređaj ćefunkcionirati u sprezi s postojećim podmorskim ispustom, koji se zadržava u cijeloj svojoj duljini.Planiranim zahvatom, predviđeno je povećanje stupnja pročišćavanja, odnosno dogradnjapostojećeg uređaja, na način da se postojeće mehaničko pročišćavanje poveže s planiranim biološkimpročišćavanjem, na istoj lokaciji.Planirana koncepcija usklađena je s idejnim rješenjem:o Projektna dokumentacija za uređaje za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije u priobalju otokaKrka: Idejno rješenje UPOV-a Krk, Omišalj, Ćuf, Punat i Baška (2011. god.),Hidro consult d.o.o. Rijeka , Hidroinženiring d.o.o. Ljubljana (Zagreb) i Građevinski fakultet Zagreb,Predloženo rješenje usklađeno je sa važećom prostorno-planskom dokumentacijom, kako jenavedeno u prethodnom poglavlju.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

323.1.2. POSTOJEĆE STANJE ODVODNJE3.1.2.1. Sustav odvodnjePostojeći sustav odvodnje otpadnih voda naselja Punat je projektiran i djelomično izveden kaorazdjelni sustav, što znači da su tim rješenjem i njegovom djelomičnom realizacijom obuhvaćenesanitarne i industrijske otpadne vode. Do danas je izgrađen veći dio glavnog kolektorskog sustavaodvodnje naselja Punat i to glavni obalni kolektor s tri crpne stanice (CS1, CS2 i CS3).Iz posljednje crpne stanice u nizu – CS3, sve otpadne vode gravitirajućeg područja podižu se nalokaciju postojećeg uređaja za mehaničko pročišćavanje.Slika 12 Crpna stanica - CS2U projektiranju (u izgradnji) je CS “Autobusna stanica” u koju dotječe otpadna voda gravitirajućegpodručja oko autobusnog kolodvora. Crpna stanica smještena je unutar postojećeg dječjeg parka, izmeđustabala, na novoformiranoj građevnoj čestici.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

333.1.2.2. Uređaj za pročišćavanjeUređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Punat lociran je na južnoj strani naselja Punat,izvan naselja, na udaljenosti cca 180 m od zadnjeg reda kuća, uz rub planirane građevinske zone.Udaljenost platoa uređaja od obalne linije iznosi cca 300,0 m. Plato uređaja je smješten na srednjoj kotiod 14,60 m n.m. sa blagim nagibom prema obali kako bi se osiguralo gravitacijsko tečenje otpadne vodekroz uređaj u smjeru ispusta. Postojeći objekti smješteni su na rub ograđene parcele površine cca 0,4ha.Slika 13 UPOV PunatUređaj je koncipiran i sastavljen od elemenata predtretmana otpadnih voda, čiji ukupni kapacitetidaleko premašuju trenutne potrebe. Funkcionalno, postojeći mehanički predtretman sastoji se odsljedećih cjelina:• mehanička gruba rešetka,• fina rešetka,• pjeskolov-mastolov,• mjerač protoka,• spoj na postojeći kolektor i podmorski ispust.Uređaj je podijeljen u dvije tehnološke cjeline koje su smještene u zasebnim građevinama, i to:• građevinu rešetke,• građevinu pjeskolova-mastolova.Mehanički pročišćena otpadna voda spojnim cjevovodom DN 500 dotječe do mjernog kanala, kojije smješten uz zapadni rub pripremljenog platoa uređaja. Iza objekta mjerača protoka, odvodni kanal suređaja za pročišćavanje se spaja na kopnenu dionicu postojećeg podmorskog ispusta.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

34Kako bi se osigurala adekvatna zaštita od širenja neugodnih mirisa karakterističnih kodmehaničkog pročišćavanja otpadnih voda, u obje tehnološke cjeline (zgrada rešetki i aerirani pjeskolovmastolov)ugrađena je prisilna ventilacija s filtrom s aktivnim ugljenom.U podrumskom dijelu objekta rešetki smještena je kompresorska stanica s odgovarajućimpuhalima za obradu za opskrbu dvije linije upuhivanja zraka: pjeskolov-mastolov i mamut crpku. Na tajnačin postignute se udekvatne mjere za zaštitu od buke.Klasirer pijeska sa kontejnerom, kao i mjerač protoke locirani su izvan zidanih objekata,zbog čega su također zatvoreni.3.1.2.3. Podmorski ispustMehanički pročišćena otpadna voda bez dodatnog pumpanja protječe kroz podmorski ispust.Podmorski ispust sastoji se iz kopnenog i podmorskog dijela. Kota ulaznog otvora u kopneni dio ispusta upočetnom oknu iznosi 9,65 mn.m. Kopneni dio izveden je od PVC cijevi DN 500, duljine 227,5 m.Na početku podmorske dionice predviđeno je odzračno kaskadno okno koje služi za odzračivanjepodmorskog ispusta. Početni dio trase podmorskog ispusta (od stac. 0+248,05 do stac. 0+352,45) jeblažeg nagiba do dubine od 10 m i nalazi se u kamenitom materijalu. Nastavno (od stac. 0+352,45 dostac. 0+394,25) do dubine od 18 m, javlja se kaskadni prijelaz sa stjenovitog na pješčani dio dna.Podmorski ispust završava difuzorom, na dubini mora od 44,0 m.Podmorski dio ispusta je izveden od PEHD/DN 400, duljine cca 586,0 m i završava u oblikudifuzora koji je izveden od cijevi PEHD DN 300, 250 i 200. Ukupno su izvedena tri bočna otvora nadifuzoru veličine 3x90 mm na međusobnom razmaku 10,0 m. Difuzorski cjevovod (ukupne duljine 30 m)završava otvorom na donjem dijelu čela, dvostruko veće površine nego bočni otvori. Difuzor je izdignutcca 1,0 m iznad morskog dna.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

353.1.3. OPIS RJEŠENJA3.1.3.1. Sustav odvodnjeCjelokupni sustav odvodnje predmetnog područja prirodno gravitira Puntarskoj Dragi.U odnosu na tlocrtnu dispoziciju predmetnih naselja unutar cjelokupnog sustava odvodnje,zasebno će se sagledati i opisati koncepcijsko rješenje sustava odvodnje naselja sa sjeverne stranePuntarske drage, od sustava odvodnje naselja Punat.3.1.3.1.1. Sustav odvodnje gravitirajućih naseljaPoložaj i trasa kolektorske mreže u naseljima Lakmartin, Muraj, Kornić određeni su postojećim iplaniranim stanjem izgrađenosti te terenskim prilikama koje karakteriziraju strmi padovi u smjeru obalnogpojasa Puntarske drage. Glavni kolektor prolazi cestovnim pojasom koji povezuje navedena naselja spodručjem Dunat smještenim na samoj obali sjevernog dijela Puntarske drage. Preostala sekundarnakanalska mreža unutar razmatranih naselja postavljena je također uličnim pojasevima.Raspoloživi padovi terena omogućavaju jednostavno vođenje trase kanala s gravitacijskimtečenjem sa slobodnim vodnim licem uz minimalne dubine iskopa. Nešto veće dubine iskopa zahtijevajuse tek na pojedinim lokalitetima. U sklopu postavljene koncepcije nema potrebe za interpolacijom mjesnihprecrpnih stanica. Glavna i sekundarna kanalska mreža je predviđena u izvedbi od plastičnih (PEHD,PVC, PP) cijevnih materijala. U pogledu povezivanja opisanog dijela sustava sa kanalizacijskom mrežomnaselja Punat, optimalnim rješenjem se pokazala interpolacija međumjesne crpne stanice (CS4) sdugačkim tlačnim cjevovodom položenim u cestovnom koridoru užeg priobalnog pojasa. Na taj je način,uz jednostavnost izvođenja kojeg osigurava postojeći pristupni put (javna međumjesna cesta),omogućeno i jednostavnije uređenje imovinsko-pravnih odnosa. Lokacija crpne stanice CS4 je određenauvjetima tlocrtne i vertikalne dispozicije razmatranog područja te osiguranja tečenja sa slobodnim vodnimlicem sanitarne otpadne vode na čitavoj dionici.Tlačni cjevovod od područja Dunat do naselja Punat trasiran je do ruba zone planiranogturističkog kompleksa Kanajt u ukupnoj duljini od cca 925,0 m. Kapacitet postojećeg gravitacijskogkolektora u području Kanajta omogućava prihvaćanje mjerodavnog opterećenja gravitirajućih naselja(Lakmartin, Muraj, Kornić i Dunat) u planiranom projektnom razdoblju.Kako je prostornim planom predviđena izgradnja obilaznog cestovnog pravca oko turističkoindustrijskezone Kanajt, omogućeno je vođenje međumjesnog glavnog kolektora tim cestovnimkoridorom. Konfiguracija terena uvjetuje vođenje tlačnog cjevovoda od CS4 u Dunatu do lokacije snajvišom kotom međumjesnog cestovnog pravca. Tlačni cjevovod bi se položio u ukupnoj duljini od cca1160,0 m s lokacijom prekidnog okna u ravnini postojećeg hotela Kanajt. Od završetka tlačnog cjevovodabi se izvršilo gravitacijsko povezivanje međumjesnog glavnog kolektora sa sustavom odvodnje naseljaDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

36Punat. Povezivanje ta dva sustava izvršilo bi se na prometnom raskršću sa sjeverne strane ulaska unaselje (kod brodogradilišta). Ukupna duljina preostalog gravitacijskog dijela međumjesnog glavnogkolektora iznosi cca 865,0 m.3.1.3.1.2. Sustav odvodnje naselja PunatProjektirana trasa kolektorske mreže u naselju Punat u velikoj je mjeri određena stanjempostojeće izgrađenosti glavnog obalnog kolektora s tri interpolirane crpne stanice. Opisanimkoncepcijskim rješenjem postojeći glavni kolektor prikuplja otpadne vode na cjelokupnom predmetnompodručju i odvodi ih na uređaj za pročišćavanje lociran na južnoj strani naselja. Opisana koncepcijaodređena je terenskim prilikama koje karakteriziraju veći padovi terena prema obalnom pojasu.Glavni kolektor je u postojećem stanju izveden u čitavoj dionici i zadovoljava prognoziranepotrebe za plansko razdoblje do 2040. godine. Kapaciteti postojećih crpnih stanica (CS1, CS2 i CS3)također zadovoljavaju buduće potrebe. Na početku dionice glavnog obalnog kolektora (ispod hotela"Kanajt"), na području Kanajta, izvedeno je priključno okno na koje se priključuje spojni gravitacijskicjevovod sustava odvodnje gravitirajućih naselja. Nastavno se sve sakupljene otpadne vode zajedničkiodvode prema uređaju za pročišćavanje.Postavljenim koncepcijskim rješenjem crpna stanica CS2 rasterećena je dotoka otpadnih voda izistočnog dijela područja, što se dalje ogleda kroz uštedu energije i smanjenje pogonskih troškova radacrpne stanice.Planirana mreža gravitacijskih cjevovoda je predviđena u izvedbi od plastičnih (PEHD, PVC, PP)cijevnih materijala.Ovim koncepcijskim rješenjem nisu obuhvaćene otpadne vode kampa "Konobe" i naselja StaraBaška koja se prostornim obuhvatom također nalaze unutar granica Općine Punat. Problem otpadnihvoda navedenih subjekata potrebno je zasebno sagledati i rješavati.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

373.1.3.2. Dogradnja uređaja za pročišćavanje3.1.3.2.1. Namjeravani zahvat na UPOV-uZa planiranu aglomeraciju Punat predviđen je UPOV II. stupnja pročišćavanja, konačnogkapaciteta 23.000 ES.Postojeći mehanički predtretman i podmorski ispust se zadržavaju, s dogradnjom na II. stupanj(biološko pročišćavanje) na lokaciji postojećeg UPOV-a. Pročišćena otpadna voda se putem postojećegpodmorskog ispusta ispušta u more na dubini od 44,0 m, van Puntarske drage (na 586,0 m udaljenosti odobale).Planirani kapaciteti uređaja kroz plansko razdoblje dani su u sljedećoj tablici.Tablica 3 Kapacitet UPOV-a kroz plansko razdobljem za ljetni i zimski periodKapacitet uređaja (ES)2010. godina 2015. godina 2020. godina 2040. godinaLJETO ZIMA LJETO ZIMA LJETO ZIMA LJETO ZIMAES 16.200 2.450 20.100 2.550 20.900 2.650 23.000 2.900U prethodno prikazanoj tablici vidljivo je da se planira blagi porast broja ekvivalentnih stanovnika,u odnosu na današnje stanje.Proračun količina otpadnih voda također je detaljno obrađen u idejnom rješenju, a ovdje se dajesažetak, povezano s maksimalnim dotocima na uređaj u planskom razdoblju.Tablica 4 Hidraulički kapacitet UPOV-aMaksimalni dotok na uređaj2010. godina 2015. godina 2020. godina 2040. godinaLJETO ZIMA LJETO ZIMA LJETO ZIMA LJETO ZIMAm 3 /dan 3.555,0 1.248,0 4.840,0 1.585,0 5.050,0 1.650,0 5.580,0 1.820,0l/s 84,5 23,0 115,0 27,0 120,0 28,3 140,0 31,0Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

38cjeline:Namjeravani zahvat na UPOV-u, odnosno dogradnja UPOV-a, obuhvaća sljedeće osnovneoPOGONSKA ZGRADA BIOLOŠKOG DIJELA1. Puhala2. Prostorija za elektro-ormare3. Prostorija za dehidraciju mulja i smještaj kontejneraoBIOLOŠKO PROČIŠĆAVANJE4. Egalizacija i crpna stanica5. Kontaktni bazen6. Spremnik mulja7. SBR bazenioMJERNI KANALoOSTALE TEHNOLOŠKE CJELINE- interni cijevni razvodi,- interne prometnice,- ostale površine.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

393.1.3.2.2. Kriterij za ispuštanje efluentaTrenutno se pročišćene otpadne vode ispuštaju u more dugim podmorskim ispustom, udaljenim586 m od obale, van Puntarske drage, na dubini od 44,0 mn.m. Postojeći ispust kao takav će se izadržati. Sukladno navedenom, a prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10), koja jestupila na snagu 01.01.2011. recipijent po pitanju osjetljivosti pripada u normalno područje. Prema tome,za predmetni uređaj predviđen je II. stupanj pročišćavanja.Tablica 5 Granične vrijednosti pokazatelja u efluentu poslije II. stupnja pročišćavanjaPokazateljpo Pravilniku NN 87/10Granična vrijednostRedukcija smanjenjaopterećenjaBiokemijska potrošnja kisika (BPK5) 25 mg/l 70-90%Kemijska potrošnja kisika (KPK) 125 mg/l 75%60 mg/l70%Ukupna suspendirana tvar (SS)(2.000-10.000 ES)35 mg/l(>10.000 ES)Ukupni fosfor (Ptot) /Ukupni dušik (Ntot) /90%Ovi kriteriji iz Pravilnika NN 87/10 usklađeni su sa zahtjevima EU direktive 91/271/EWg in98/15/EG za manje osjetljiva područja, prikazanima u sljedećoj tablici.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

40Tablica 6 Zahtjevi EU direktive 91/271/EWg in 98/15/EG za manje osjetljiva područjapokazateljiPropisi EU – direktive 91/271/EWG i 98/15/EGmanje osjetljiva područjaosjetljiva područjagranična vrijednostredukcijapriljevagranična vrijednostredukcijapriljevaBiokemijska potrošnja kisika (BPK5) 25 mg/l 70-90% 25 mg/l 70-90%Kemijska potrošnja kisika (KPK) 125 mg/l 75% 125 mg/l 75%Ukupna suspendirana tvar (SS)60 mg/l60 mg/l 70%70%2.000-10.000 ES 2.000-10.000 ES35 mg/l35 mg/l 90%90%>10.000 ES >10.000 ES2 mgP/l10.000-100.000 ESUkupni fosfor(Ptot) /1 mgP/l80%> 100.000 ES15 mgN/l10.000-100.000 ESUkupni dušik (Ntot) /10 mgN/l70-80%> 100.000 ESPlanirani uređaj za pročišćavanje projektirat će se da zadovolji kriterije prikazane u prethodnimtablicama.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

413.1.3.2.3. Istražni radovi, analiza mikrolokacije i uređenje čestice UPOV-aOpis lokacijePlanirani dogradnja stupnja pročišćavanja UPOV-a Punat predviđena je na lokaciji uz postojeći,unutar rezervirane parcele UPOV-a.Ova lokacija usklađena je s prostorno-planskom dokumentacijom.Kao mjera zaštite od neugodnih mirisa i buke, predviđen je smještaj kompletne opreme uzatvorene zidane objekte, unutar kojih će se vršiti prisilna ventilacija i pročišćavanje zraka, te će se iizolirati od buke, kako bi zadovoljili propisane kriterije.Razmještaj objekata tehnoloških procesa oko kojih je potrebna manipulacija kamionom, riješen jetako da je vozilima komunalnog poduzeća omogućen nesmetan pristup do samih objekata. Odvijanjeprometa omogućeno je u sklopu internih prometnica unutar uređaja za pročišćavanje, a parkiranje vozilapredviđeno je unutar prostora građevinske parcele.Oko uređaja je predviđena zaštitna ograda s ulaznim vratima za kolni promet i za pješake.Nakon izgradnje uređaja predviđeno je poravnavanje i čišćenje okoliša, te zasađivanjeautohtonog raslinja. Na taj način uređaj će se maksimalno uklopiti u postojeći krajolik. U sklopu uređenjaplatoa izgradit će se svi potrebni cjevovodi, hidrantska mreža i prometnica unutar uređaja.Slika 14 Lokacija UPOV-a PunatDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

42Geomorfologija:Pogodnost terena za građenje, odnosno geotehnička prikladnost ovisio mnogo čimbenika čijapovezanost nije uvijek izravna, a značenje je različito. Međutim, geološka građa, koja uključuje litološkisastav i strukturno-tektonski sklop je uvijek presudna. Iz toga proizlaze osnovni geotehnički pokazateljinekog terena:- fizičko-mehaničke značajke naslaga;- stabilnost u prirodnim uvjetima;- deformabilnost;- nosivost.Drugi važan utjecaj površinskih i podzemnih voda koje potiču procese kao što su erozija i pojavanestabilnosti na padinama.Temeljna podloga za opis geološke građe bila je Osnovna geološka karta 1:100.000.Geomorfološki oblici uvjetovani su tektonskim pokretima u vrijeme od srednje krede pa dotercijara. Uslijed tektonskih poremećaja na području Općine Punat se odlikuje sa vrlo intenzivnimtektonskim oblicima.Tektonika:Uslijed čestih tektonskih pokreta od srednje krede pa do kvartara na otoku susrećemo svetektonske forme, od normalnih antiklinala i sinklinala do navlaka i rasjeda, te brojnih pukotina orijentiranihu svim mogućim smjerovima.Glavne tektonske linije orijentirane su u pravcu sjevero-zapad jugoistok, gotovo paralelno sapružanjem osi antiklinala, a navlačenje se odigralo po tim linijama stvorivši u pojedinim predjelimanavlačene i izoklinalne strukture.Područje Kvarnera unutar kojeg je područje Općine Baška je seizmički aktivno. Na temeljudosadašnjih podataka područje Općine Baška ima slijedeće maksimalne očekivane intenziteteseizmičnosti:- l o = 7º MCS (Seizmološka karta iz 1982.);- l o = 6º MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.);- I o = 7º MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.);- I o = 7º MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.);- I o = 7º MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.);Rezultati istraživanja potvrdili su uzročno-posljedičnu vezu seizmičnosti i tektonskih pokreta pa semože govoriti o sezmotektonskoj aktivnosti nekog područja. Poznavanje prostornih, energetskih ivremenskih značajki seizmičnosti, te odnosa seizmičke i tektonske aktivnosti su osnova za istraživanjaprognoze mjesta, jačine pa i vremena nastanka potresa.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

43Poznavanje seizmičkih značajki pojedinog područja nužno je u primjeni zaštite od djelovanjapotresa, te se kao podloge u projektiranju i prostornom planiranju koriste karte seizmičkog zoniranja, a zaznačajnije građevine izvode se i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za pojedinulokaciju.S obzirom na očiglednu nedostatnost pa čak i zastarjelost podataka o seizmičnosti obrađenogpodručja, u Prostornom planu Primorsko-goranske županije (Mjere provedbe. Knjiga2), predviđeno jeseizmotektonsko zoniranje na razini cijelog teritorija županije. Rezultat bi trebala biti karta mjerila1: 100.000 na temelju koje bi se mogao s dovoljnom sigurnošću odrediti seizmički rizik nekog područja.S obzirom na jednostavnu građu terena i na ranija istraživanja koja su vršena u širem području, tena temelju pregleda lokacije utvrđene su inženjerskogeološke karakteristike terena. Teren na istraženojlokaciji izgrađuju naslage vapnenca i dolomita. Karakteristična je lateralna i vertikalna izmjena vapnenacai dolomita. Utvrđeno je da se radi o stjenovitom i polustjenovitom tlu, I. kategorije. Povrh čvrste geološkegrađe nalazi se tvrdi sloj gline.Na temelju toga predviđen je odgovarajući način temeljenja objekata, što će se dokazati glavnimprojektom gdje se provodi provjera stabilnosti, čvrstoće i deformabilnosti tla, kako za vrijeme izgradnje,tako i tijekom korištenja građevine.Prema Pravilniku o tehničkim normativima za projektiranje i proračun inženjerskih objekata useizmičkim područjima (SL br. 31) kod određivanja lokalnih uvjeta tla, računati da se radi o tlu I. kategorije(stjenovita i polustjenovita tla i sl.).Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

443.1.3.2.4. Građevinski objekti uređaja za pročišćavanjePOGONSKA ZGRADA BIOLOŠKOG DIJELAPogonska zgrada biološkog dijela predviđena je kao zidana građevina, u primorskom stilugradnje. Tlocrtne dimenzije građevine su 17,30×12,00 m. Krovište je drveno dvostrešno, prekrivenomediteran crijepom.Svijetla visina prostorija iznosi 4,20 m, dok je maksimalna visina od kote platoa do sljemena 7,18 m.Zgrada se sastoji od sljedećih cjelina:oooPuhalaProstorija za elektro-ormareProstorija za dehidraciju mulja i smještaj kontejneraZa temeljenje zgrade predviđeni su armirano-betonski trakasti temelji. Jedna duža linija trakastogtemelja zgrade oslonjena je na armirano-betonski zid bioloških bazena.Iznad prostorija predviđena je stropna konstrukcija FERT (gredice s ispunama i armiranobetonskom tlačnom pločom).Serklaži, nadvoji, grede i stupovi predviđeni su od armiranog betona.BIOLOŠKO PROČIŠĆAVANJEBazeni za biološko pročišćavanje predviđeni su kao ukopani armirano-betonski objekti.Biološko pročišćavanje podijeljeno je u više tehnoloških objekata/bazena;ooooKontaktni bazen- svijetlih tlocrtnih dimenzija 12,20 × 4,80 mEgalizacija i crpna stanica - svijetlih tlocrtnih dimenzija 12,00 × 4,80 mSpremnik mulja - svijetlih tlocrtnih dimenzija 14,60 × 4,80 mSBR bazeni – ukupnih vanjskih tlocrtnih dimenzija 42,00 × 21,80 mSvi navedeni objekti predviđeni su kao kompaktna cjelina. Svijetla visina bazena iznosi 7,40 m.Iznad bazena predviđena je pokrivna armirano-betonska ploča, radi sprječavanja širenja neugodnihmirisa.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

45MJERNI KANALZa kontinuirano mjerenje protoka, predviđen je ultrazvučni mjerač u Venturi kanalu. Svijetledimenzije mjernog kanala su 9,00 × 0,90 m. Okno mjerača protoka prekriveno je armirano-betonskompločom.Mjerni kanal smješten je nakon biološkog pročišćavanja, a prije početka kopnene dionicepodmorskog ispusta.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

463.1.3.2.5. Infrastruktura uređaja za pročišćavanjeBudući da se na planiranoj lokaciji biološkog pročišćavanja nalazi postojeći uređaj za mehaničkopročišćavanje, koji je spojen na svu potrebnu infrastrukturu, ista će se rekonstruirati samo unutar ogradeUPOV-a, zbog drugačijeg razmještaja objekata.Izuzetak je elektroenergetski priključak, budući da planirani UPOV iziskuje znatno veću snagu odpostojećeg, pa će se sam priključak izvesti prema uvjetima elektrodistributera.U nastavku se daje kraći opis pojedinih potrebnih infrastrukturnih priključaka.3.1.3.2.5.1. Pristupni putDo lokacije UPOV-a izveden je pristupni put, koji će zadovoljavati i buduće potrebe održavanjaUPOV-a.3.1.3.2.5.2. KanalizacijaDovodni tlačni cjevovod DN 300 mm do UPOV-a dolazi iz smjera obalne crpne stanice CS3.Zbog povećanih količina otpadne vode potrebno je izvršiti zamjenu postojećih crpki unutar crpne stanice.Potrebni kapacitet crpne stanice na kraju planskog razdoblja iznosi 140 l/s.3.1.3.2.5.3. VodovodZa postojeći UPOV-a izveden je vodovodni priključak.Za protupožarnu zaštitu na platou uređaja predviđena je izgradnja hidrantske mreže. Za potreberedovnog održavanja i pranja platoa, te održavanja zelenih površina, predviđena je izgradnja mreže vrtnihpriključaka po cijelom platou uređaja.Osnovni uvjeti za vodovodni priključak:o minimalni protok 10 l/s,o minimalni profil 100 mm,o minimalni radni tlak 2,5 bar.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

473.1.3.2.5.4. TK priključakDovod telefonskih instalacija od postojeće telefonske mreže do UPOV-a izvest će se u skladu saprethodnom suglasnosti i uvjetima operatera.3.1.3.2.5.5. ElektroinstalacijeNapajanje uređaja za pročišćavanje električnom energijom (NN priključak) riješit će se u skladu sprethodnom elektroenergetskom suglasnosti, prema uvjetima elektrodistributera. Potreba izgradnjetrafostanice također će se riješiti u dogovoru i prema uvjetima elektrodistributera.Za mjerenje potrošnje električne energije predviđa se postavljanje mjernog mjesta prema tipizacijielektroditributera, na ogradnom zidu.Elektroinstalacije jake i slabe struje uređaja za pročišćavanje sastoje se od:oooooglavnog razvoda u objektima,instalacije priključaka potrošača,vanjske rasvjete,izjednačavanja potencijala metalnih masa,gromobranske instalacije i uzemljenja.Osnovni podaci električne instalacije:o napon priključka 3N ~, 400 V,o frekvencija 50 Hz,o instalirana snaga 295 kW,o vršna snaga 257 kW.Tablica 7 Instalirana snaga i potrošnja električne energijeMehanički predtretmaniII.stupanj pročišćavanjaPodaci o električnoj energijiradna potrošnjaljetoinstalirana snagasnagapotrošnjazimaP1 P2 kW (kWh/d) (kWh/d)295 215 285 2.775 745Vršno opterećenje uređaja (kW) 257Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

483.1.4. TEHNOLOŠKI OPIS UPOV-a3.1.4.1. OpćenitoUređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) mora tolerirati različita opterećenja, od kojih seznačajne razlike zagađenja i opterećenja otpadnih voda pojavljuju prilikom usporedbe zimske i ljetnesezone. Faktor tereta zagađenja (ljeto / zima) za UPOV Punat iznosi 8. Hidrauličko opterećenje i teretzagađenja nisu međusobno proporcionalni, zbog veće infiltracije tijekom zimske sezone.Usvojen je II. stupanj pročišćavanja otpadnih voda.Mehanički stupanj već je izgrađen (u dvije linije) u smislu građevinskih objekata, te ga je jedinopotrebno dopuniti s opremom druge linije. Hidraulički mora imat kapacitet za protok Q10 (kao i za mrežu)– sve u dvije linije.Zbog povećanih količina otpadne vode do kraja planskog razdoblja, potrebno je izvršiti zamjenupostojećih crpki unutar CS 3. Potrebni kapacitet crpne stanice na kraju planskog razdoblja iznosi 140 l/s.Zbog konfiguracije terena između mehaničkog i biološkog stupnja nije potrebna crpna stanica.Kod gravitacijskog istjecanja iz bioloških bazena nije potreban dozažni bazen, budući da se iz SBR-aodvija šaržno istjecanje.Mehanički predtretman (fino sito i pjeskolov mastolov) je dimenzioniran za hidraulički kapacitetQ10 (kao i za mrežu) – sve u dvije linije.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

49Za projektiranje biološkog stupnja pročišćavanja uzeti su u obzir sljedeći kriteriji:1. biološki stupanj na principu aktivnog mulja, tip tehnologije izabran na temelju višekriterijskeanalize,2. biološki stupanja. SBR uređaj je proračunat u 4 linije, kako bi se izbjegla potreba za egalizacijskimbazenom i dodatnim pumpanjem vode u SBRb. za poboljšanje svojstava aktivnog mulja treba predvidjeti kontaktni bazen/selektorodnosno način kontakta povratnog zgusnutog aktivnog mulja sa svježom otpadnomvodom, s ciljem eliminacije nitastih bakterija koje uzrokuju probleme s taloženjemaktivnog mulja. Treba napomenuti, da u kanalizacijski sustav može doći morska voda, amože doći i do nenadanih promjena temperature otpadne vode. Bakterijska zajednica ćena takav način imat sposobnost značajnog ubrzanja procesa biokemijske razgradnje. Uselektoru su uspostavljeni anoksični do anaerobni uvjeti.3. ukupna starost mulja za potpuno stabilizaciju mulja prema ATV-DVWk-A 131E:a. 25 dana pri temperaturi 10 C Cb. 16-17 dana pri temperaturi 18 o C4. stabilizacija mulja uzeta je kao simultana produžena aeracija za 12 dana u ljetnoj sezoni, i jošmin. 3-5 dana u spremniku mulja5. spremnici mulja trebaju imati sistem za aeraciju6. aeracija i puhala trebaju imati mogućnost prilagođivanja sezonskim oscilacijama7. preporučuje se djelomično uklanjanje dušika, nema garancijskih vrijednosti8. dehidracija mulja s centrifugom9. Ispred biološkog bazena predviđen je kontaktni bazen – selektor za kontakt povratnog zgusnutogaktivnog mulja iz SBR-a sa svježom otpadnom vodom, sa zadržavanjem od 40-50 minuta.Razlozi za to su sljedeći:o poboljšanje svojstava aktivnog mulja - eliminacija nitastih bakterija koje uzrokuju probleme staloženjem aktivnog muljao lakše prilagođivanje na zimski-ljetni režim rada, preko selektora se vraća mulj, a preko istog će sepuniti i nova biološka linija prilikom uključivanja u rad prije sezoneo moguća je infiltracija morske vode, a može doći i do nenadanih promjena temperature otpadnevode za vrijeme kiše (ilegalni oborinski priključci). Bakterijska zajednica na ovaj će način imatisposobnost značajnog ubrzanja procesa biokemijske razgradnje. U selektoru su uspostavljenianoksični do anarobni uvjeti10. spremnik mulja ima funkciju i zgušnjivača muljaDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

5011. broj puhala izabran je tako da je ostvarena mogućnost prilagođivanja sezonskim oscilacijama12. u biološkom bazenu će se zbog produžene aeracije aktivnog mulja odvijati i proces nitrifikacije, tojest razgradnja NH4-dušika u nitrat. U svrhu sprječavanja problema s taloženjem biološkog mulja,predviđeno je i djelomično uklanjanje dušika (oko 20% denitrifikacije). Na taj način uređaj će imatdovoljnu pogonsku sigurnost i mogućnost prilagođivanje tehnološkog procesa, to jest u kakvomomjeru izvoditi denitrifikaciju, ako se zakonski propisi promijene (moguća jednostavna dogradnjana III. stupanj pročišćavanja). Kod SBR jednostavno se podese parametri procesa u to svrhu.13. na UPOV-u je predviđena dehidracija suvišnog aerobno stabiliziranog mulja, putem centrifuge.Na taj način dobit će se mulj s 22-25% sadržaja suhe tvari i od 50-70% organskih tvari, te će seodvoziti u kontejnerima s UPOV-a na konačnu obradu.Za biološki stupanj pročišćavanja u ljetnom periodu uzet je hidraulički protok Q12, a zimi Q8.Za mehanički predtretman u ljetnom periodu uzet je u obzir maksimalni hidraulički protok Q10 (kaoi za mrežu), a zimi Q8.Uređaj za pročišćavanja otpadnih voda (UPOV) sastojat će se iz postojećeg mehaničkog iplaniranog biološkog pročišćavanja. U mehaničkom predtretmanu iz sirove otpadne vode odstranjujusesuspendirane tvari, pijesak i masnoće.Biološko pročišćavanje otpadne vode vršit će se u četiri šaržna biološka reaktora (SBR) pomoćususpendiranog aktivnog biološkog mulja. SBR radi na principu točno određenih količina („porcija")otpadne vode, koje se zadržavaju u jednom reaktoru, u točno utvrđenom i provjerenom intervalnomciklusu. Pri tom se program pročišćavanja može optimalno prilagoditi predviđenom hidrauličkom iorganskom opterećenju.UPOV je podijeljen na tehnološke sklopove kao slijedi:01 fino sito02 pjeskolov i mastolov03 kontaktni bazen (selektor) i egalizacija04 šaržni biološki bazen (SBR)05 puhala06 mjerno mjesto07 razdjelno okno za biološki i mehanički stupanj08 zgušnjavanje i spremnik mulja09 dehidracija mulja10 filtar za otpadni zrak iz biološkog stupnja11 filtar za otpadni zrak iz mehaničkog stupnjaDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

51Slika 15 Blok shema UPOV-a sa SBR biološkim uređajemDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

523.1.4.2. Tehnološki opis linije vodePOSTOJEĆI OBJEKTI01 FINO SITOOtpadna voda dotječe do prekidnog okna prije UPOV-a tlačnim cjevovodom DN 315 mm duljine405,0 m, odakle gravitacijski dotječe do postojeće građevine rešetke i finog sita.U svakom kanalu bit će ugrađeno automatsko fino sito s otvorima od 3 mm, te pužni transportersa kompaktorom za kompaktiranje nečistoća većih od 3 mm. Pužni transporter sa kompaktorom trebaimat ugrađen sistem za pranje izvađenih nečistoće prije odvajanja u 770 l kontejnere. Ispred i nakon finogsita ugrađene su i ručne zapornice za potrebe održavanja finog sita i kanala, te da se zimi može raditisamo sa jednom linijom. U svakom kanalu ugrađen je mjerač nivoa koji regulira automatski rad sita.Postojeći kanali hidraulički zadovoljavaju za dugoročno razdoblje.02 PJESKOLOV I MASTOLOVOtpadna voda nakon automatskog sita dalje prolazi u postojeći pjeskolov – mastolov, gdje seodstranjuju masnoće pomoću aeracije i pijesak putem taloženja. Izvađeni pijesak se pomoću crpkeza pijesak pumpa u klasirer pijeska gdje se ispire i odvaja u kontejnere. Masti se odvajaju u spremnikmasti na dnu pjeskolova. Spremnik masti se prazni pomoću vozila s cisternom za pražnjenjeseptičkih jama. Pjeskolov - mastolov sastoji se iz dvije jednake linije, što omogućuje da zimi radisamo jedna.PLANIRANI OBJEKTI03 KONTAKTNI BAZEN I EGALIZACIJAMehanički obrađena voda gravitacijski dotječe u kontaktni bazen - selektoR. U selektoru seodvija kontakt povratnog zgusnutog aktivnog mulja iz SBR sa svježom otpadnom vodom u anoksičnim doanaerobnim uvjetima, da se poboljšaju svojstva aktivnog mulja i eliminiraju nitaste bakterije. Miješanjeomogućuju uronjene miješalice-jedna u svakom dijelu.Uz kontaktni bazen predviđen je bazen za egalizaciju, koji omogućuje prihvat hidrauličkogudara od Q12 u trajanju od 0,9 sata.Kontaktni bazen i egalizacija su spojeni s objektom SBR kao jedan građevinski objekt.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

5304 ŠARŽNI BIOLOŠKI REAKTOR (SBR)Otpadna voda iz kontaktnog bazena teče dalje u SBR. Šaržni reaktor sastoji se od 4 jednakelinije-bazena, te radi u ciklusu, koji traje 4 sata. Ciklus predstavljaju sljedeće faze:o punjenje i biološki proces pročišćavanja (miješanje, aeracija) – ukupno 2 satao taloženje – 1 sato ispust pročišćene vode – 1 satLjeti će raditi sva 4 bazena, a punjenje jednog bazena trajat će jedan sat. Zimi će radit samodva bazena, s tim da će punjenje bazena trajati 2 sata.U bazenu nivo vode ciklički varira između donjeg (minimuma) i gornjeg (maksimuma) nivoa.Donji nivo iznosi 4,5 m, a gornji 6,5 m.Ciklus počinje s otvaranjem ventila za dotok vode iz selektora u SBR bazen. Prva faza jepunjenje i aeracija sa miješanjem. Cijelo vrijeme punjenja radi crpka za povrat aktivnog mulja natr agu selektor, gdje se vrši kontakt sa sirovom otpadnom vodom. Programski se rad crpke može reguliratiovisno o kvaliteti aktivnog mulja.Po završetku punjenja vrši se aeracija. U fazi aeracije vrši se proces uklanjanja organskogopterećenja i nitrifikacija zbog produžene aeeracije. Potreban unos kisika vrši se pomoću puhala.Predviđena su po dva puhala za svaki bazen, tako da se lakše može održavati željena vrijednostkisika u vodi (između 1,5-2,5% ovisno od toga u kolikoj mjeri se želi provoditi i denitrifikacija).Nakon 2 sata aeracija se prekida, počinje faza taloženja mulja koja traje jedan sat, nakončega se pročišćena voda ispušta pomoću dekantera. U fazi ispusta odvaja se i višak mulja, pomoćucrpke za višak mulja, u spremnik mulja.Cijeli biološki proces je automatski reguliran preko procesnog računala. Operater premaulaznom opterećenju (organski i hidraulički) podešava kisik, rad crpke i broj linije, a time ikoncentraciju aktivnog mulja u biološkom bazenu. Optimalna koncentracija aktivnog mulja u bazenuje 4 g/l (a varirat će od 3-6 g/l ovisi od doba godine).Vrlo bitno je uklapanje dodatne linije (dodatna dva SBR) za ljetni rad. Zna se, da će seopterećenje u 6. mjesecu povećati za faktor 3. Zbog toga predviđeno je, da se koncentracija mulja ubiološkom bazenu jedan mjesec prije počne povećavati, da se postigne do 6 g/l. Onda će se u fazipunjenja novog SBR bazena taj aktivni mulj vraćati u selektor iz radne linije. To će ubrzati procespročišćavanja otpadne vode u novim linijama.Prodor morske vode na biološki dio UPOV-a može izazvati veće ili manje probleme u radubiološkog procesa, ovisno od koncentracije klorida. Može se očekivati, da indeks taloženja aktivnog muljanaraste iznad 150 ml/g, te nadalje poveća mogućnost nastanka plivajućeg mulja.Vrijednosti klorida u otpadnoj vodi ispod 1.500mg/l nisu problematične, problemi nastanu akodođe do udara od 5.000-10.000 mg/l ili više, što ovisi i od vremena trajanja udara.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

54Zbog toga je ispred biološkog procesa predviđen kontaktni bazen/selektor, gdje će doći dokontakta biološkog mulja i sveže otpadne vode i to u anoksičnim do aerobnim uvjetima. Na taj način će seeliminirati / smanjiti nitaste bakterije i tvoriti bakterijska zajednica sa značajnom sposobnosti biokemijskerazgradnje, koja će se i djelomično adaptirati na otpadnu vodu sa povećanim sadržaj klorida u vodi.Zbog toga predviđeno je:o Na ulazu na UPOV će se mjeriti sadržaj klorida u otpadnoj vodi (provodljivost otpadne vode), akodođe iznad 2.000 mg/l odnosno do vrijednosti koje biološki uređaj više neće moći podnositi(vrijednost će se točno utvrditi tek u dužem periodu rada UPOV), otpadna vođa neće ići nabiološki stupanj, nego će se putem obilaznog voda (izgrađenog za I. fazu UPOV-a) ispuštatinakon mehaničkog pročišćavanja.o Ti udari mogući su u kišnom razdoblju, a ispust mehanički pročišćene vode za okolinu jemanje nepovoljan, nego ispust aktivnog mulja.o SBR bazeni bit će opremljeni zgrtačem za plivajući mulj,o Rukovoditelj kanalizacije morat će redovito održavati sustav i smanjivati prodore vode ukanalizaciju, tako da se vrijednosti klorida drže ispod dopusne razine05 PUHALAPuhala su ugrađena u pogonskoj zgradi biološkog dijela, u posebnoj prostoriji koja je dodatnozaštićena od širenja buke. Ugradit će se 5 puhala, po dva radna za par SBR bazena, te jedno rezervno.Prostor se ventilira pomoću ventilatora koji radi na termostat.Zrak se dovodi od pozicije puhala do aeracijskog bazena spojnim podzemnim cjevovodom odINOX materijala 1.4301 (zbog visokih temperatura zraka)Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

5506 MJERNO MESTOPročišćena otpadna voda iz biološkog uređaja odvodi se putem gravitacijskog cjevovoda domjernog kanala, te dalje preko dozažnog bazenu u podmorski ispust.Na mjernom mjestu ugradi se mjerač protoka i mjerač pH i temperature, te će se pripremitiprostor za prijenosni uzorkivač.07 RAZDJELNO OKNORazdjelno okno ugrađeno je između mehaničkog i biološkog stupnja. U razdjelnom oknu ugrađenisu dvije zapornica, da se voda može ili voditi kroz biološki stupanj ili odvajat nakon mehaničkogpročišćavanja direktno kroz mjerno mjesto u ispust.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

563.1.4.3. Tehnološki opis linije mulja08 SPREMNIK I ZGUŠNJIVAČ MULJASpremnik i zgušnjivač volumna 456 m 3 izveden je u sklopu armirano-betonskog biološkogbazena. U fazi ispusta očišćene otpadne vode iz SBR bazena, višak mulja s koncentracijom od 8 g/l suhetvari odvaja se pomoću uronjene crpke za višak mulja.Spremnik i zgušnjivač obično radi tako, da je napunjen do preljevne visine. Mulj se taloži, aodvojena nadmuljna voda odvodi se natrag u kontaktni bazen. Dodatno zgušnjavanje mulja izvodi sepomoću dekantera (crpke ili cijevovod), koji se pomiče po visini spremnika i ispušta bistri dio-vodu iznadmulja. Dodatno zgušnjivanje provodi se pred početkom dehidracije mulja u centrifugi. Na taj način dobijese mulj s koncentracijom suhe tvari od 2,5% SS pa može i do 3% SS.Radi sprječavanje truljenja mulja i za dodatnu aerobnu stabilizaciju mulja, po dnu bazenanamješteni su membranski aeratori-tanjuri. Potreban zrak dovodi se iz rezervnog puhala. Aeracija mulja uspremniku vršit će se kad ne radi centrifuga, što znači preko noći i vikenda -regulacija preko procesnogkontrolera ( PLC).9 DEHIDRACIJA MULJAProces dehidracije vršit će se u pogonsko zgradi biološkog dijela pročišćavanja. Linija dehidracijesastoji se dakle od centrifuge, stanice za pripremu i doziranje polielektrolita, spiralnog bezosnogTransportera, dozirne monocrpke, te monocrpke za dovod mulja na centrifugiranje. Dehidrirani muljodlaže se u kontejner.Sva otpadna voda od centrifugiranja i voda koja se koristi za ispiranje centrifuge vodi se krozinternu kanalizaciju natrag u ulazno okno.Centrifuga kao uređaj potpuno je zatvorena, tako da se otpadni zrak ne može širiti u prostoriju ukojoj se vrši dehidracija. Dehidriran mulj minimalne suhoće 22% SS transporterom će se odlagati u dvakontejnera od 7 m3, koji se nalaze unutar objekta.U prostoriji dehidracije predviđen je zidni ventilator s kapacitetom od 2,5 izmjene /sat.Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališteotpada (NN117/07), čije odredbe stupaju na snagu krajem 31.12.2016 navodi, da je kao kriterij zaodlaganje otpada na odlagališta otpada masa biorazgradive komponente manji od 35% i ukupni organskiugljik (TOC) najviše 5% od suhe tvari.Kao najpraktičniji i najodrživiji način konačne obrade mulja, u ovom slučaju, predložen je pogonza solarno sušenje mulja u Omišlju, te da se osušeni mulj odlaže i spaljuje u tvornici cementa HOLCIM,Koromačno, za što je uvjet sadržaj suhe tvari 90%. Nakon odvodnjavanja to jest dehidracije mulj će setransportirati kamionima do centralnog postrojenja za sušenje, a zatim dalje, također kamionima dopogona za spaljivanje.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

573.1.4.4. Obrada neugodnih mirisaSvi tehnološki procesi u kojim se mogu formirati komponente neugodnih mirisa (sulfidi,merkaptani, amonijak, sumporovodik i druge organske komponente) u pravilu se odvijaju u zatvorenimkompaktnim uređajima. Otpadni zrak, koji nastaje u takvim procesima, podtlakom se usisava prema filtruza pročišćavanje otpadnog zraka.Na UPOV-u su sljedeći izvori otpadnog zraka:- Kanal finog sita- Pjeskolov i mastolov- Spremnik mulja- Dehidracija muljaNa postojećem mehaničkom pročišćavanju (kanal finog sita i pjeskolov-mastolov) poduzete sumjere za obradu neugodnih mirisa, te u pogonu nema problema s neugodnim mirisima.SBR bazeni (biološko pročišćavanje) nisu značajnije problematični što se tiče neugodnih mirisa,jer se voda stalno aerira. Problematična je svježa otpadna voda i mulj u spremniku, a unutar ovogelaborata predviđene su određene zaštite.Predviđeno je, da se otpadni zrak iz svih izvora podtlakom usisava prema filtru za pročišćavanjeotpadnog zraka. Zbog udaljenosti pojedinih izvora otpadnog zraka i moguće fazne gradnje UPOVpredviđena su dva filtra za obradu otpadnog zraka, jedan za mehanički stupanj (MS), a jedan za biološkistupanj (BS).Da bi se dobila što manja količina otpadnog zraka za obradu, predviđeno je sljedeće:o Na biološkom djelu UPOV-a spremnik mulja će biti zatvoren. Dehidracija mulja će se vršiti ucentrifugi koja je zatvorena. Otpadna voda iz centrifuge koja se odvaja u kanal koja se nalazi upodu prostorije, također je izvor neugodnih mirisa, te će se zrak iz kanala također pročišćavati nafiltru za otpadni zrak, a sve putem fleksibilnih crijeva predviđenih za tu namjenu.o Proces biološkog pročišćavanja dimenzioniran je tako da uključuje i aerobnu stabilizaciju mulja,čime će sadržaj organskih tvari u mulju biti snižen. Time se značajno umanjuje nastanakneugodnih mirisa.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

58Pregled izvora emisija neugodnih mirisa i proračun količine otpada zraka dan je u sljedećoj tablici.Tablica 8 Filtar na biološkom dijelu UPOV-aIzvor mirisaQotp zrak Aotvor votv Qsvježi zrak Qotp.zrak.pr. Q otp.zrak u. D cijevim3/h m2 m/s m3/h m3/h m3/h mmSpremnik mulja 50 0,03 0,5 50 100 100 100Dehidracija-kanal 50 0,09 0,5 250 250 250 100Dehidracija-transporter 20 0,15 0,5 50 70 100 100UKUPNO 450 250Kapacitet kemijskog filtra 530 600 250Legenda:o Aozv – površina otvorao Votv – brzina otpadnog zraka na otvoruo Qotp.zrak – protok otpadnog zrakao Qsvježi.zrak – protok svježeg zrakao Qotp.zrak pr.– računski protok otpadnog zrakao Qotp.zrak u.– odabrani protok otpadnog zrakao Dcjevi– promjer cijeviTehničke karakteristike filtra za otpadni zrak:Zbog prostora i lakšeg održavanja za pročišćavanje otpadnog zraka predviđen je kemijski filtar.Isti će se montirati u pogonsku zgradu biološkog dijela pročišćavanja.KF filtri su učinkoviti, zauzimaju malo prostora. Proces uklanjanja onečišćenja i neugodnih mirisaodvija se unutar filtara, koji se sastoji od nekoliko slojeva različitih aktivnih masa. Molekule koje uzrokujuneugodne mirise i drugih kontaminante u zraku, u kontaktu s aktivnom masom se neutraliziraju ioksidiraju. Ostatak su samo anorganske soli i potrošena filtar masa, koja je neopasni otpad. Rezultat ječisti zrak bez neugodnog mirisa. KF filtar osigurava više od 96 % uklanjanja onečišćenja u zraku.Optimalni uvjeti rada u filtru su:o Temperatura: - 25 ° C do + 55 ° C (maksimalno: od - 25 ° C do + 55 ° C);o Vlažnost: 30% do 50% ;o Protok: 0,3 - 0,8 m/s do 2,5 m/so Kontakt sati: 0,8 sekunde.Filtar je opremljen usisnim ventilatorom.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

593.1.4.5. Upravljanje radom tehnološkog procesaUPOV Punat bit će opremljen sa sistemom SCADA (Supervisory Control and Data Acquisition).Ta programska oprema dozvoljava rad centralne programibilne kontrolne jedinice (PLC), čija je funkcijaautomatski rad cjelokupnog uređaja za pročišćavanje, električkih pogona i regulacijskih krugova, prijem iobrada izmjerenih vrijednosti, uključujući i osobni računar za protokole i obradu izmjerenih podataka, tevizualizaciju statusa pojedinačnih uređaja (crpke, puhala, motorni ventili...).Predviđeno je povezivanje na centralni nadzorni sistem, koji će se nalaziti u upravnoj zgradiUPOV-a Krk.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

603.1.5. HIDRAULIČKI PRORAČUN3.1.6. PRORAČUN KOLIČINA OTPADNIH VODA3.1.6.1. OpćenitoZa kvalitetno planiranje i projektiranje sustava javne odvodnje izuzetno je važno što točnijedefinirati ulazne veličine na kojima se temelje pojedina rješenja. Najznačajniji parametri u okviru ulaznihveličina su:- broj i vrsta korisnika sustava javne odvodnje (sadašnji i prognozirani),- specifični dotok otpadnih voda po jednom korisniku sustava,- mjerodavni dotok za dimenzioniranje pojedinih građevina sustava.Postojeća praksa u Hrvatskoj pokazala je da velik udio kućanstava unutar pojedinih naselja ostajeisključen iz izgrađenog zajedničkog sustava odvodnje, što zbog nepovoljnih terenskih prilika ili paknailaženja na nerazumijevanje kod krajnjih korisnika.3.1.6.2. Broj i vrsta potrošačaOdređivanje broja i vrste korisnika, dinamika priključivanja na sustav odvodnje te njihov raspored uprostoru nalazi se u funkciji utvrđivanja količina otpadnih voda koje u određenom vremenskom razdobljuprotječu kroz neki promatrani presjek unutar sustava odvodnje, odnosno koje dotječu na lokaciju uređaja zapročišćavanje.Procjena broja stanovnika kao i turističkih kategorija aglomeracije Punat izvršena je i I. radnommaterijalu, već na početku izrade EU projekta Krk, na osnovu čega su na sastanku u Direkciji Hrvatskihvoda u Zagrebu, usvojeni kapaciteti za plansko razdoblje. Navedeni kapaciteti ovdje se u cijelosti prikazani.Količina otpadnih voda određenog područja u načelu je razmjerna potrošnji vode tog područja. Nou većini slučajeva vrlo je teško provesti određivanje potrošnje vode (a prema tome i određivanje količinaotpadnih voda) u željenom stupnju detaljnosti, te se često analize ograničavaju na aproksimativnevrijednosti pojedinih skupina glavnih korisnika.U konkretnom slučaju analize broja i vrste korisnika na promatranom području aglomeracije Baškamože se konstatirati postojanje dvije glavne grupe korisnika: stanovništvo i turizam. Ostali potrošači (sitniobrti i servisi) uračunati su u kategoriji stanovništva. U nastavku će se detaljnije obraditi neke od navedenihgrupa korisnika.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda „Punat“br. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

61Plansko razdoblje za razvoj sustava javne odvodnje Punat usvojeno je do 2040. godine, tj.predviđeno je da će se do tada u potpunosti izgraditi kanalizacijski sustav i dogoditi cjelokupni gospodarskii turistički razvitak. Proračun količina otpadnih voda prikazat će se za današnje stanje (2010. godinu), te za2015, 2020. i 2040. godinu. Iako za razdoblje do 2040. godine ne postoji planska dokumentacija, procjenaje projektanta da će se planirani kapaciteti do 2015. godine (prema prostorno-planskoj dokumentaciji)neznatno povećati do kraja projektnog perioda – 2040. godine.3.1.6.3. Tuđe vodeTuđe vode definiraju se kao sve vode koje dospijevaju u sustav odvodnje, a nisu uzete u obzir krozodređivanje količina otpadnih voda prema prethodno definiranim skupinama. U tu grupu spadaju podzemnevode koje se procjeđuju u kanalsku mrežu kroz neispravne (vodopropusne) spojeve i pukotine, oborinskevode koje se ulijevaju kroz poklopce revizijskih okana i druge otvore, te ilegalni priključci kućanskih ilioborinskih voda. Kako su tuđe vode relevantne isključivo kod proračuna razdjelnog sustava odvodnje,potrebno ih je uzeti u obzir kod definiranja mjerodavnih količina otpadnih voda za dimenzioniranjecjelokupnog sustava.Količina tuđih voda ovisi o hidrogeološkim i hidrološkim karakteristikama područja, kvaliteti izvedbesustava odvodnje (vrsta i kvaliteta spojeva, upotrijebljeni materijali), održavanju kanalizacijske mreže i sl.Obzirom na navedene utjecaje, količine tuđih otpadnih voda variraju od mjesta do mjesta i teško ihje precizno odrediti. Za potrebe ovog projekta usvojena je količina tuđih voda u iznosu od 33% od srednjegdnevnog protoka.3.1.6.4. Ukupne količine otpadnih vodaU nastavku se daje tablični proračun količina otpadne vode za plansko razdoblje, gdje se vide iusvojene jedinične norme otpadnih voda po kategorijama potrošača, količina procijenjenih tuđih voda, teodabrani vrši protoci za dimenzioniranje pojedinih elemenata uređaja.Zbog velikih varijacija u dotoku kroz godinu, količine otpadnih voda proračunat će se za ljetno(turistička sezona) i za zimsko razdoblje.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda „Punat“br. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

62Tablica 9 Proračun količina otpadnih voda za sustav Punat – 2010. godinaSustavNaseljePotrošačiBroj korisnikaBroj ESJediničnekoličineotpadnevodeSrednja dnevna sušna količinaotpadne vodeTuđe vode33 % Q sr.Srednja dnevna količina otpadnevode s infiltracijomMaksimalna satna količinaotpadne vode s infiltracijomQ WW Q inf Q DW = Q ww + Q inf Q DW,h,maxljeto zima ljeto zimaljeto zima ljeto=zima ljeto zima ljeto Q 12 ljeto Q 10 zima Q 8(l/dan) m 3 /dan l/s m 3 /dan l/s m 3 /dan l/s m 3 /dan l/s m 3 /dan l/s m 3 /h l/s m 3 /h l/s m 3 /h l/sStanovništvo 1.950 1.950 1.950 1.950 150 292,50 3,39 292,50 3,39 96,53 1,12 389,03 4,50 389,03 4,50 28,40 7,89 33,27 9,24 40,58 11,27PunatTurizamKampovi 3.600 0 3.600 0 150 540,00 6,25 0,00 0,00 178,20 2,06 718,20 8,31 178,20 2,06 52,43 14,56 61,43 17,06 7,43 2,06Hoteli 886 0 1.063 0 350 310,10 3,59 0,00 0,00 102,33 1,18 412,43 4,77 102,33 1,18 30,11 8,36 35,27 9,80 4,26 1,18Privatni smještaj 2.717 0 2.717 0 165 448,31 5,19 0,00 0,00 147,94 1,71 596,25 6,90 147,94 1,71 43,52 12,09 50,99 14,17 6,16 1,71Odmarališta 530 0 530 0 165 87,45 1,01 0,00 0,00 28,86 0,33 116,31 1,35 28,86 0,33 8,49 2,36 9,95 2,76 1,20 0,33Marine 1.250 0 1.250 0 130 162,50 1,88 0,00 0,00 53,63 0,62 216,13 2,50 53,63 0,62 15,78 4,38 18,48 5,13 2,23 0,62Vikendice 2.600 0 2.600 0 165 429,00 4,97 0,00 0,00 141,57 1,64 570,57 6,60 141,57 1,64 41,65 11,57 48,80 13,56 5,90 1,64Ukupno turizam 11.583 0 11.760 0 1.977,36 22,89 0,00 0,00 652,53 7,55 2.629,88 30,44 652,53 7,55 191,97 53,32 224,92 62,48 27,19 7,55Industrija 100 100 100 100 150 15,00 0,17 15,00 0,17 4,95 0,06 19,95 0,23 19,95 0,23 10,08 2,80 1,71 0,47 2,08 0,58Ukupno: 13.633 2.050 13.810 2.050 2.284,86 26,45 307,50 3,56 754,00 8,73 3.038,86 35,17 1.061,50 12,29 230,44 64,01 259,90 72,20 69,85 19,40Stanovništvo 390 390 390 390 150 58,50 0,68 58,50 0,68 19,31 0,22 77,81 0,90 77,81 0,90 5,68 1,58 6,65 1,85 8,12 2,25PunatKornić, Lakmartin, MurajUkupnoTurizamKampovi 50 0 50 0 150 7,50 0,09 0,00 0,00 2,48 0,03 9,98 0,12 2,48 0,03 0,73 0,20 0,85 0,24 0,10 0,03Hoteli 0 0 0 350 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Privatni smještaj 500 0 500 0 165 82,50 0,95 0,00 0,00 27,23 0,32 109,73 1,27 27,23 0,32 8,01 2,22 9,38 2,61 1,13 0,32Odmarališta 150 0 150 0 165 24,75 0,29 0,00 0,00 8,17 0,09 32,92 0,38 8,17 0,09 2,40 0,67 2,82 0,78 0,34 0,09Marine 0 0 0 130 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Vikendice 1.300 0 1.300 0 165 214,50 2,48 0,00 0,00 70,79 0,82 285,29 3,30 70,79 0,82 20,82 5,78 24,40 6,78 2,95 0,82Ukupno turizam 2.000 0 2.000 0 329,25 3,81 0,00 0,00 108,65 1,26 437,90 5,07 108,65 1,26 31,96 8,88 37,45 10,40 4,53 1,26Ukupno: 2.390 390 2.390 390 387,75 4,49 58,50 0,68 127,96 1,48 515,71 5,97 186,46 2,16 37,64 10,46 44,11 12,25 12,64 3,51Stanovništvo 2.340 2.340 2.340 2.340 150 351,00 4,06 351,00 4,06 115,83 1,34 466,83 5,40 466,83 5,40 34,08 9,47 39,93 11,09 48,70 13,53Kampovi 3.650 0 3.650 0 150 547,50 6,34 0,00 0,00 180,68 2,09 728,18 8,43 180,68 2,09 53,15 14,76 62,28 17,30 7,53 2,09Hoteli 886 0 1.063 0 350 310,10 3,59 0,00 0,00 102,33 1,18 412,43 4,77 102,33 1,18 30,11 8,36 35,27 9,80 4,26 1,18TurizamPrivatni smještaj 3.217 0 3.217 0 165 530,81 6,14 0,00 0,00 175,17 2,03 705,97 8,17 175,17 2,03 51,53 14,31 60,38 16,77 7,30 2,03Odmarališta 680 0 680 0 165 112,20 1,30 0,00 0,00 37,03 0,43 149,23 1,73 37,03 0,43 10,89 3,03 12,76 3,55 1,54 0,43Vikendice 3.900 0 3.900 0 165 643,50 7,45 0,00 0,00 212,36 2,46 855,86 9,91 212,36 2,46 62,47 17,35 73,20 20,33 8,85 2,46Ukupno turizam 13.583 0 13.760 0 2.306,61 26,70 0,00 0,00 761,18 8,81 3.067,78 35,51 761,18 8,81 223,93 62,20 262,38 72,88 31,72 8,81Industrija 100 100 100 100 150 15,00 0,17 15,00 0,17 4,95 0,06 19,95 0,23 19,95 0,23 1,46 2,80 1,71 0,47 2,08 0,58Sveukupno: 16.023 2.440 16.200 2.440 2.672,61 30,93 366,00 4,24 881,96 10,21 3.554,56 41,14 1.247,96 14,44 268,09 74,47 304,01 84,45 82,50 22,92Usvojeno: 16.000 2.450 16.200 2.450 2.675,00 31,00 366,00 4,24 882,00 10,20 3.555,00 41,20 1.248,00 14,50 270,00 75,00 304,00 84,50 82,50 23,00Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

63Tablica 10 Proračun količina otpadnih voda za sustav Punat – 2015. godinaSustavNaseljePotrošačiBroj korisnikaBroj ESJediničnekoličineotpadnevodeSrednja dnevna sušna količinaotpadne vodeTuđe vode33 % Q sr.Srednja dnevna količina otpadnevode s infiltracijomMaksimalna satna količinaotpadne vode s infiltracijomQ WW Q inf Q DW = Q ww + Q inf Q DW,h,maxljeto zima ljeto zimaljeto zima ljeto=zima ljeto zima ljeto Q 12 ljeto Q 10 zima Q 8(l/dan) m 3 /dan l/s m 3 /dan l/s m 3 /dan l/s m 3 /dan l/s m 3 /dan l/s m 3 /h l/s m 3 /h l/s m 3 /h l/sStanovništvo 2.030 2.030 2.030 2.030 150 304,50 3,52 304,50 3,52 100,49 1,16 404,99 4,69 404,99 4,69 29,56 8,21 34,64 9,62 42,25 11,74PunatTurizamKampovi 3.700 0 3.700 0 150 555,00 6,42 0,00 0,00 183,15 2,12 738,15 8,54 183,15 2,12 53,88 14,97 63,13 17,54 7,63 2,12Hoteli 3.030 0 3.636 0 350 1.060,50 12,27 0,00 0,00 349,97 4,05 1.410,47 16,32 349,97 4,05 102,96 28,60 120,63 33,51 14,58 4,05Privatni smještaj 3.700 0 3.700 0 165 610,50 7,07 0,00 0,00 201,47 2,33 811,97 9,40 201,47 2,33 59,27 16,46 69,44 19,29 8,39 2,33Odmarališta 400 0 400 0 165 66,00 0,76 0,00 0,00 21,78 0,25 87,78 1,02 21,78 0,25 6,41 1,78 7,51 2,09 0,91 0,25Marine 1.300 0 1.300 0 130 169,00 1,96 0,00 0,00 55,77 0,65 224,77 2,60 55,77 0,65 16,41 4,56 19,22 5,34 2,32 0,65Vikendice 2.700 0 2.700 0 165 445,50 5,16 0,00 0,00 147,02 1,70 592,52 6,86 147,02 1,70 43,25 12,01 50,68 14,08 6,13 1,70Ukupno turizam 14.830 0 15.436 0 2.906,50 33,64 0,00 0,00 959,15 11,10 3.865,65 44,74 959,15 11,10 282,17 78,38 330,61 91,84 39,96 11,10Industrija 120 120 120 120 150 18,00 0,21 18,00 0,21 5,94 0,07 23,94 0,28 23,94 0,28 12,09 3,36 2,05 0,57 2,50 0,69Ukupno: 16.980 2.150 17.586 2.150 3.229,00 37,37 322,50 3,73 1.065,57 12,33 4.294,57 49,71 1.388,07 16,07 323,83 89,95 367,30 102,03 84,71 23,53Stanovništvo 405 405 405 405 150 60,75 0,70 60,75 0,70 20,05 0,23 80,80 0,94 80,80 0,94 5,90 1,64 6,91 1,92 8,43 2,34PunatKornić, Lakmartin, MurajUkupnoTurizamKampovi 50 0 50 0 150 7,50 0,09 0,00 0,00 2,48 0,03 9,98 0,12 2,48 0,03 0,73 0,20 0,85 0,24 0,10 0,03Hoteli 0 0 0 350 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Privatni smještaj 530 0 530 0 165 87,45 1,01 0,00 0,00 28,86 0,33 116,31 1,35 28,86 0,33 8,49 2,36 9,95 2,76 1,20 0,33Odmarališta 180 0 180 0 165 29,70 0,34 0,00 0,00 9,80 0,11 39,50 0,46 9,80 0,11 2,88 0,80 3,38 0,94 0,41 0,11Marine 0 0 0 130 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Vikendice 1.350 0 1.350 0 165 222,75 2,58 0,00 0,00 73,51 0,85 296,26 3,43 73,51 0,85 21,63 6,01 25,34 7,04 3,06 0,85Ukupno turizam 2.110 0 2.110 0 347,40 4,02 0,00 0,00 114,64 1,33 462,04 5,35 114,64 1,33 33,73 9,37 39,52 10,98 4,78 1,33Ukupno: 2.515 405 2.515 405 408,15 4,72 60,75 0,70 134,69 1,56 542,84 6,28 195,44 2,26 39,62 11,01 46,43 12,90 13,21 3,67Stanovništvo 2.435 2.435 2.435 2.435 150 365,25 4,23 365,25 4,23 120,53 1,40 485,78 5,62 485,78 5,62 35,46 9,85 41,55 11,54 50,68 14,08Kampovi 3.750 0 3.750 0 150 562,50 6,51 0,00 0,00 185,63 2,15 748,13 8,66 185,63 2,15 54,61 15,17 63,98 17,77 7,73 2,15Hoteli 3.030 0 3.636 0 350 1.060,50 12,27 0,00 0,00 349,97 4,05 1.410,47 16,32 349,97 4,05 102,96 28,60 120,63 33,51 14,58 4,05TurizamPrivatni smještaj 4.230 0 4.230 0 165 697,95 8,08 0,00 0,00 230,32 2,67 928,27 10,74 230,32 2,67 67,76 18,82 79,39 22,05 9,60 2,67Odmarališta 580 0 580 0 165 95,70 1,11 0,00 0,00 31,58 0,37 127,28 1,47 31,58 0,37 9,29 2,58 10,89 3,02 1,32 0,37Vikendice 4.050 0 4.050 0 165 668,25 7,73 0,00 0,00 220,52 2,55 888,77 10,29 220,52 2,55 64,88 18,02 76,01 21,11 9,19 2,55Ukupno turizam 16.940 0 17.546 0 3.253,90 37,66 0,00 0,00 1.073,79 12,43 4.327,69 50,09 1.073,79 12,43 315,90 87,75 370,13 102,81 44,74 12,43Industrija 120 120 120 120 150 18,00 0,21 18,00 0,21 5,94 0,07 23,94 0,28 23,94 0,28 1,75 3,36 2,05 0,57 2,50 0,69Sveukupno: 19.495 2.555 20.101 2.555 3.637,15 42,10 383,25 4,44 1.200,26 13,89 4.837,41 55,99 1.583,51 18,33 363,45 100,96 413,73 114,92 97,92 27,20Usvojeno: 19.500 2.550 20.100 2.550 3.640,00 42,00 385,00 4,50 1.200,00 14,00 4.840,00 56,00 1.585,00 18,40 365,00 101,00 415,00 115,00 98,00 27,00Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

64Tablica 11 Proračun količina otpadnih voda za sustav Punat – 2020. godinaSustavNaseljePotrošačiBroj korisnikaBroj ESJediničnekoličineotpadnevodeSrednja dnevna sušna količinaotpadne vodeTuđe vode33 % Q sr.Srednja dnevna količina otpadnevode s infiltracijomMaksimalna satna količinaotpadne vode s infiltracijomQ WW Q inf Q DW = Q ww + Q inf Q DW,h,maxljeto zima ljeto zimaljeto zima ljeto=zima ljeto zima ljeto Q 12 ljeto Q 10 zima Q 8(l/dan) m 3 /dan l/s m 3 /dan l/s m 3 /dan l/s m 3 /dan l/s m 3 /dan l/s m 3 /h l/s m 3 /h l/s m 3 /h l/sStanovništvo 2.100 2.100 2.100 2.100 150 315,00 3,65 315,00 3,65 103,95 1,20 418,95 4,85 418,95 4,85 30,58 8,49 35,83 9,95 43,71 12,14PunatTurizamKampovi 3.800 0 3.800 0 150 570,00 6,60 0,00 0,00 188,10 2,18 758,10 8,77 188,10 2,18 55,34 15,37 64,84 18,01 7,84 2,18Hoteli 3.200 0 3.840 0 350 1.120,00 12,96 0,00 0,00 369,60 4,28 1.489,60 17,24 369,60 4,28 108,73 30,20 127,40 35,39 15,40 4,28Privatni smještaj 4.200 0 4.200 0 165 693,00 8,02 0,00 0,00 228,69 2,65 921,69 10,67 228,69 2,65 67,28 18,69 78,83 21,90 9,53 2,65Odmarališta 340 0 340 0 165 56,10 0,65 0,00 0,00 18,51 0,21 74,61 0,86 18,51 0,21 5,45 1,51 6,38 1,77 0,77 0,21Marine 1.330 0 1.330 0 130 172,90 2,00 0,00 0,00 57,06 0,66 229,96 2,66 57,06 0,66 16,79 4,66 19,67 5,46 2,38 0,66Vikendice 2.750 0 2.750 0 165 453,75 5,25 0,00 0,00 149,74 1,73 603,49 6,98 149,74 1,73 44,05 12,24 51,61 14,34 6,24 1,73Ukupno turizam 15.620 0 16.260 0 3.065,75 35,48 0,00 0,00 1.011,70 11,71 4.077,45 47,19 1.011,70 11,71 297,63 82,68 348,73 96,87 42,15 11,71Industrija 135 135 135 135 150 20,25 0,23 20,25 0,23 6,68 0,08 26,93 0,31 26,93 0,31 13,61 3,78 2,30 0,64 2,81 0,78Ukupno: 17.855 2.235 18.495 2.235 3.401,00 39,36 335,25 3,88 1.122,33 12,99 4.523,33 52,35 1.457,58 16,87 341,82 94,95 386,86 107,46 88,67 24,63Stanovništvo 415 415 415 415 150 62,25 0,72 62,25 0,72 20,54 0,24 82,79 0,96 82,79 0,96 6,04 1,68 7,08 1,97 8,64 2,40PunatKornić, Lakmartin, MurajUkupnoTurizamKampovi 50 0 50 0 150 7,50 0,09 0,00 0,00 2,48 0,03 9,98 0,12 2,48 0,03 0,73 0,20 0,85 0,24 0,10 0,03Hoteli 0 0 0 350 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Privatni smještaj 550 0 550 0 165 90,75 1,05 0,00 0,00 29,95 0,35 120,70 1,40 29,95 0,35 8,81 2,45 10,32 2,87 1,25 0,35Odmarališta 0 0 0 165 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Marine 0 0 0 0 130 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Vikendice 1.400 0 1.400 0 165 231,00 2,67 0,00 0,00 76,23 0,88 307,23 3,56 76,23 0,88 22,43 6,23 26,28 7,30 3,18 0,88Ukupno turizam 2.000 0 2.000 0 329,25 3,81 0,00 0,00 108,65 1,26 437,90 5,07 108,65 1,26 31,96 8,88 37,45 10,40 4,53 1,26Ukupno: 2.415 415 2.415 415 391,50 4,53 62,25 0,72 129,20 1,50 520,70 6,03 191,45 2,22 38,01 10,56 44,53 12,37 13,16 3,66Stanovništvo 2.515 2.515 2.515 2.515 150 377,25 4,37 377,25 4,37 124,49 1,44 501,74 5,81 501,74 5,81 36,62 10,17 42,91 11,92 52,34 14,54Kampovi 3.850 0 3.850 0 150 577,50 6,68 0,00 0,00 190,58 2,21 768,08 8,89 190,58 2,21 56,07 15,57 65,69 18,25 7,94 2,21Hoteli 3.200 0 3.840 0 350 1.120,00 12,96 0,00 0,00 369,60 4,28 1.489,60 17,24 369,60 4,28 108,73 30,20 127,40 35,39 15,40 4,28TurizamPrivatni smještaj 4.750 0 4.750 0 165 783,75 9,07 0,00 0,00 258,64 2,99 1.042,39 12,06 258,64 2,99 76,09 21,14 89,15 24,76 10,78 2,99Odmarališta 340 0 340 0 165 56,10 0,65 0,00 0,00 18,51 0,21 74,61 0,86 18,51 0,21 5,45 1,51 6,38 1,77 0,77 0,21Vikendice 4.150 0 4.150 0 165 684,75 7,93 0,00 0,00 225,97 2,62 910,72 10,54 225,97 2,62 66,48 18,47 77,89 21,64 9,42 2,62Ukupno turizam 17.620 0 18.260 0 3.395,00 39,29 0,00 0,00 1.120,35 12,97 4.515,35 52,26 1.120,35 12,97 329,60 91,55 386,18 107,27 46,68 12,97Industrija 135 135 135 135 150 20,25 0,23 20,25 0,23 6,68 0,08 26,93 0,31 26,93 0,31 1,97 3,78 2,30 0,64 2,81 0,78Sveukupno: 20.270 2.650 20.910 2.650 3.792,50 43,89 397,50 4,60 1.251,53 14,49 5.044,03 58,38 1.649,03 19,09 379,83 105,51 431,40 119,83 101,83 28,29Usvojeno: 20.300 2.650 20.900 2.650 3.800,00 44,00 400,00 4,60 1.255,00 15,50 5.050,00 58,50 1.650,00 19,00 380,00 105,50 432,00 120,00 102,00 28,30Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

65Tablica 12 Proračun količina otpadnih voda za sustav Punat – 2040. godinaSustavNaseljePotrošačiBroj korisnikaBroj ESJediničnekoličineotpadnevodeSrednja dnevna sušna količinaotpadne vodeTuđe vode33 % Q sr.Srednja dnevna količinaotpadne vode s infiltracijomMaksimalna satna količinaotpadne vode s infiltracijomQ WW Q inf Q DW = Q ww + Q inf Q DW,h,maxljeto zima ljeto zimaljeto zima ljeto=zima ljeto zima ljeto Q 12 ljeto Q 10 zima Q 8(l/dan) m 3 /dan l/s m 3 /dan l/s m 3 /dan l/s m 3 /dan l/s m 3 /dan l/s m 3 /h l/s m 3 /h l/s m 3 /h l/sStanovništvo 2.300 2.300 2.300 2.300 150 345,00 3,99 345,00 3,99 113,85 1,32 458,85 5,31 458,85 5,31 33,49 9,30 39,24 10,90 47,87 13,30PunatTurizamKampovi 4.000 0 4.000 0 150 600,00 6,94 0,00 0,00 198,00 2,29 798,00 9,24 198,00 2,29 58,25 16,18 68,25 18,96 8,25 2,29Hoteli 3.600 0 4.320 0 350 1.260,00 14,58 0,00 0,00 415,80 4,81 1.675,80 19,40 415,80 4,81 122,33 33,98 143,33 39,81 17,33 4,81Privatni smještaj 5.000 0 5.000 0 165 825,00 9,55 0,00 0,00 272,25 3,15 1.097,25 12,70 272,25 3,15 80,09 22,25 93,84 26,07 11,34 3,15Odmarališta 300 0 300 0 165 49,50 0,57 0,00 0,00 16,34 0,19 65,84 0,76 16,34 0,19 4,81 1,33 5,63 1,56 0,68 0,19Marine 1.350 0 1.350 0 130 175,50 2,03 0,00 0,00 57,92 0,67 233,42 2,70 57,92 0,67 17,04 4,73 19,96 5,55 2,41 0,67Vikendice 2.800 0 2.800 0 165 462,00 5,35 0,00 0,00 152,46 1,76 614,46 7,11 152,46 1,76 44,85 12,46 52,55 14,60 6,35 1,76Ukupno turizam 17.050 0 17.770 0 3.372,00 39,03 0,00 0,00 1.112,76 12,88 4.484,76 51,91 1.112,76 12,88 327,37 90,93 383,57 106,55 46,37 12,88Industrija 150 150 150 150 150 22,50 0,26 22,50 0,26 7,43 0,09 29,93 0,35 29,93 0,35 15,12 4,20 2,56 0,71 3,12 0,87Ukupno: 19.500 2.450 20.220 2.450 3.739,50 43,28 367,50 4,25 1.234,04 14,28 4.973,54 57,56 1.601,54 18,54 375,98 104,44 425,37 118,16 97,36 27,04Stanovništvo 450 450 450 450 150 67,50 0,78 67,50 0,78 22,28 0,26 89,78 1,04 89,78 1,04 6,55 1,82 7,68 2,13 9,37 2,60PunatKornić, Lakmartin, MurajUkupnoTurizamKampovi 50 0 50 0 150 7,50 0,09 0,00 0,00 2,48 0,03 9,98 0,12 2,48 0,03 0,73 0,20 0,85 0,24 0,10 0,03Hoteli 0 0 0 350 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Privatni smještaj 600 0 600 0 165 99,00 1,15 0,00 0,00 32,67 0,38 131,67 1,52 32,67 0,38 9,61 2,67 11,26 3,13 1,36 0,38Odmarališta 250 0 250 0 165 41,25 0,48 0,00 0,00 13,61 0,16 54,86 0,63 13,61 0,16 4,00 1,11 4,69 1,30 0,57 0,16Marine 0 0 0 0 130 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Vikendice 1.450 0 1.450 0 165 239,25 2,77 0,00 0,00 78,95 0,91 318,20 3,68 78,95 0,91 23,23 6,45 27,21 7,56 3,29 0,91Ukupno turizam 2.350 0 2.350 0 387,00 4,48 0,00 0,00 127,71 1,48 514,71 5,96 127,71 1,48 37,57 10,44 44,02 12,23 5,32 1,48Ukupno: 2.800 450 2.800 450 454,50 5,26 67,50 0,78 149,99 1,74 604,49 7,00 217,49 2,52 44,12 12,26 51,70 14,36 14,69 4,08Stanovništvo 2.750 2.750 2.750 2.750 150 412,50 4,77 412,50 4,77 136,13 1,58 548,63 6,35 548,63 6,35 40,05 11,12 46,92 13,03 57,23 15,90Kampovi 4.050 0 4.050 0 150 607,50 7,03 0,00 0,00 200,48 2,32 807,98 9,35 200,48 2,32 58,98 16,38 69,10 19,20 8,35 2,32Hoteli 3.600 0 4.320 0 350 1.260,00 14,58 0,00 0,00 415,80 4,81 1.675,80 19,40 415,80 4,81 122,33 33,98 143,33 39,81 17,33 4,81TurizamPrivatni smještaj 5.600 0 5.600 0 165 924,00 10,69 0,00 0,00 304,92 3,53 1.228,92 14,22 304,92 3,53 89,71 24,92 105,11 29,20 12,71 3,53Odmarališta 550 0 550 0 165 90,75 1,05 0,00 0,00 29,95 0,35 120,70 1,40 29,95 0,35 8,81 2,45 10,32 2,87 1,25 0,35Vikendice 4.250 0 4.250 0 165 701,25 8,12 0,00 0,00 231,41 2,68 932,66 10,79 231,41 2,68 68,08 18,91 79,77 22,16 9,64 2,68Ukupno turizam 19.400 0 20.120 0 3.759,00 43,51 0,00 0,00 1.240,47 14,36 4.999,47 57,86 1.240,47 14,36 364,94 101,37 427,59 118,77 51,69 14,36Industrija 150 150 150 150 150 22,50 0,26 22,50 0,26 7,43 0,09 29,93 0,35 29,93 0,35 2,18 4,20 2,56 0,71 3,12 0,87Sveukupno: 22.300 2.900 23.020 2.900 4.194,00 48,54 435,00 5,03 1.384,02 16,02 5.578,02 64,56 1.819,02 21,05 420,10 116,69 477,07 132,52 112,04 31,12Usvojeno: 22.300 2.900 23.000 2.900 4.200,00 49,00 435,00 5,00 1.385,00 16,00 5.580,00 65,00 1.820,00 21,00 420,00 117,00 500,00 140,00 112,00 31,00Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

663.1.7. HIDRAULIČKI I TEHNOLOŠKI PRORAČUN UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE3.1.7.1. Ulazni podacikapacitet 23.000 ES 2.900 ESHidrauličko opterećenjenormativ150 l/PE/dQs,d 4.200 m3/dan 435 m3/danfaktor maksimuma 12 h 8 hQs,h-12 350 m3/h 54,4 m3/hQf,d (33% od Qs) 1385 m3/dan 1385 m3/danQf,h-24 58 m3/h 58 m3/hQt,d = 5585 m3/d 1.820 m3/danQt,h-12 (8) 420 m3/h 112 m3/h117 l/s 31 l/sQt,h-10500 m3/h140 l/sBiološko opterećenje BPK5 (dotok) 247 mg/lBPK5 1380 kg/d 60 g/d/PEDušik (N) TKN (dotok) 45 mg/lTKN 253 kg/d 11 g/d/PEFosfor (P) P (dotok) 7,4 mg/lP 41,4 kg/d 1,8 g/d/PESuha tvar TSo (dotok) 288 mg/lTSo 1610 kg/d 70 g/d/PEzahtjevi pročišćavanja u skladu s propisima EU s studijom, da se uključi aerobna stabilizacija mulja u ljetnojsezoni pri 18 o C. Prema ATV-DVWWK-A 131E to znači starost mulja 16,5 dana,biološko pročišćavanje dimenzionirano na starost mulja 12 dana; ostalo 4,5 dana separatna aerobna stabilizacijamuljaDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

673.1.7.2. Kontrola postojećeg mehaničkog predtretmanaKontrola protjecajnog kanala – jedna linija za puni kapacitetIako je jedna linija kanala dimenzionirana na protok od 150 l/s, a planirani dotok se procjenjuje na 140 l/s,ovdje se daje kontrola hidraulike postojećeg kanala.Qmax.2040.= 140,00VisinavodeŠirinakanalaPad dnakanalaHrapavostMinimalnabrzinaBrojm m m/m m/slinijal/s 1 0,12 0,80 0,01 0,014 1,46Qmax.2040.= 70,00 l/s 2 0,08 0,80 0,01 0,014 1,17Iz prikazanog računa kontole kapaciteta postojećih kanala može se zaključiti da jedan kanal hidrauličkizadovoljava konačne količine Q10= 140 l/s.Fino sito s kompaktorom(potrebno ugraditi i drugo sito u kanal)broj linija 2kapacitet250 m3/h/linijasnagafina sitaširina kanalanagib1,5 kW3 mm800 mm65 oPjeskolov i mastolovZahtjev1. stupanj uklanjanja pijeska :(min 90% uklanjanje pijeska, veličina zrna od 0,16-0,2mm, vrijeme taloženja 5,5 min kod Qt,h-102. površinsko opterećenje (vo): 15-25m/h3. brzina toka < 0,2m/s po ImhoffuQt,h-12Qt,h-10420 m3/h500 m3/hvrijeme taloženja kot Qt,h-10 tr(Qt,h-10) 5,5 mindubina pjeskolova H 1,90 mdubina aeracije u pjeskolovu h 1,30 mširina djela pjeskolova B 1,40 mširina djela mastolova b6 0,5 mpotreba po zraku min 3,5 Nm3 zraka/m3vodexhukupni min potreban protok zraka protok 84 m3/hpotreban protok zraka na liniju42 m3/hpuhalo pjeskolovaKapacitetadP2 jedan/liniju60 m3/h300 mbarDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

683.1.7.3. Dimenzioniranje biološkog dijela UPOV-aEgalizacijaširinadužinadubinavolumenuronjena miješalicasnaga4,8 m12,0 m6,5 m374 m31 kom5 kWcrpna stanica - uronjene crpkebroj crpki 2protok crpki Q 160 m3/hukupna visina Htot 7,5 msnaga jedne crpke11 kWKontaktni bazen-selektorširinadužinadubinavolumenuronjena miješalicasnaga4,8 m12,2 m6,50 m381 m31 kom5 kWDimenzije SBR bazena: ljeto zimaStarost mulja 12 dana 21H max =6,50 mdužina L 21,00 mširina B 10,00 m zimi radi jedan SBRKom 4,00 1V bb = 4.140 m3 867 m3Vstv min/liniju1.035 m3V stv max =5.460 m3V povpr. =4.620 m3dVmax= dHmax=2,0m 420 m3 385 m3dV potr (pri Qt)=420 m3dH =2,00 mPuhala (broj) 2+2+1dP750,00 m barkapacitet800 Nm3/hsnaga motora37 kWDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

69Dekanterbroj/bazenkapacitet/kom1,00 kom500 m3/hcrpka za povrat mulja SBRQHbroj/SBR bazen60,00 m3/h/bazen3,00 m1,00 koscrpka za višak mulja iz SBRQ20,00 m3/h/bazenH3,50 mbroj/SBR bazen +1 rezerva 1,00 komSpremnik i zgušnjivač mulja ljeto zimadnevna količina 1.380 kg TS/d-7 174 kg TS/d-7Vd456 m3H= 6,5 mL= 14,6 mB4,8 mbroj1,00 komt ret= 5,0 d 39,3 dA= 70,1 m2Količina zgusnutog mulja 2,50% 55 m3/dan-7 7,0 m3/dan-7Supernatant117 m3/danaerobna stabilizacija muljapotreba zrakapuhalo za aerobnu stabilizacijuKoristi se i rezerva5,5 Nm3/hm2400 Nm3/h850 Nm3/h750,0 mbar30,00 kWDehiracija mulja radno vrijeme ljeto: 4dana /tjedan zima: 1x/7 danarad 12 h/dan-4 6 h/danKoličina mulja 2,50% 8,1 m3/h 8,1 m3/hKapacitet centrifuge4-15 m3/hcentripres, suha tvar 22 % 23 %Snaga bubnjaSnaga rotorakapaciteta mono crpke, za flokulant15 kW4 kW400-2000 l/hpriprema flokulanta -1500 lDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

703.1.7.4. Kontrola hidrauličkog kapaciteta podmorskog ispusta UPOV-a PunatU sljedećoj tablici daje se kontrola visine istjecanja kroz podmorski ispust.Tablica 13 Kontrola dimenzija podmorskog ispusta i gubitaka tlakamjerodavni protok Qm 150,0 (l/s)dubina mora D 44,0 (m)duljinaispustaprofilispustabrzinavodepadpiez.linijekopnena dionica Lk 227,5 (m)podmorska dionica Lp 586 (m)kopnena dionica Øk DN 500 Ø 450 (mm)podmorska dionica Øp DN 400 Ø 350 (mm)kopnena dionica vk 0,88 (m/s)podmorska dionica vp 1,45 (m/s)kopnena dionica ik 1,76 (m/km)podmorska dionica ip 6,47 (m/km)linijskigubicikopnena dionica h1 = Lk×ik 0,4004 (m)podmorska dionica h2 = Lp×ip 3,79142 (m)gubici na difuzoru h3 1,0 (m)plima h4 1,0 (m)razlika specifične težine h5 m- ov ov 1,32 (m)Ukupni gubici na ispustu H uk 7,51 (m)Raspoloživa manometarskavisinaH man 9,96 (m)Iz prikazanog proračuna vidljivo je da za postojeću duljinu ispusta i količinu otpadne vode nakraju planskog razdoblja u iznosu od Q10= 140 l/s, početna visinska kota ispusta od 9,96 mn.m.zadovoljava konačno stanje. Određena rezerva može koristiti radi postizanja gravitacijskog toka vodekroz uređaj, ali i za slučaj povećanja duljine ispusta, ako se studijom utjecaja na okoliš to pokažepotrebnim.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

714. MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ TIJEKOM GRAĐENJA I KORIŠTENJAZAHVATANepovoljne utjecaje izgradnje i pogona UPOV-a potrebno je ukloniti ili smanjiti na podnošljivumjeru. Zaštitne mjere temelje na pravnim, administrativnim, tehničkim i tehnološkim uvjetima. Provođenjemjera predviđeno je tijekom izgradnje kao i pogona samog uređaja.4.1.1. UTJECAJ NA VODE I MOREPostojeće stanje odvodnje na području zahvata nije još uvijek zadovoljavajuće, budući da seodređeni dio otpadnih voda infiltrira u podzemlje, odnosno more bez pročišćavanja.Iako prema rezultatima praćenja sanitarne kakvoće mora koje se provodi na plažama Puntanema pokazatelja zagađenosti mora (more je izvrsne kakvoće), budući da je u funkciji uređaj zamehaničko pročišćavanje s dugim podmorskim ispustom.Usklađivanjem hrvatskih propisa s EU direktivama došlo je do obaveze povećanja stupnjapročišćavanja otpadnih voda predmetne aglomeracije. S obzirom na navedeno jasno je da će sepovećanjem stupnja pročišćavanja postići samo bolji utjecaj na more u odnosu na sadašnje stanje.4.1.2. UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKATijekom korištenja sustava odvodnje, emisija neugodnih mirisa jedan je od bitnih utjecaja naokoliš. Neugodni mirisi nastaju kao posljedica razgradnje fekalnog otpada, pri čemu dolazi do povećaneprodukcije ugljičnog dioksida, amonijaka, sumporovodika i određene količine metana koji izlazi zajedno scrijevnim plinovima neugodnog mirisa (merkaptan, indol, skatol) te malih količina niza kemijskih spojevakoji su posljedica bakterijske biološke razgradnje fekalija.Utjecaji se mogu podijeliti u tri grupe prema učinku na ljudsko zdravlje, i to:oooneugodne mirisne tvari,tvari koje ne izazivaju kancerogene učinke,tvari koje izazivaju kancerogene promjene kod ljudi.Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) Punat sastoji se od postojećeg mehaničkogpročišćavanja i planiranog biološkog pročišćavanja. Postojeće mehaničko pročišćavanje odvija se uzatvorenim objektima, s pročišćavanjem zraka.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

72Načelno, moguća je pojava neugodnih mirisa kod najbližih kuća tijekom pojave juga, zbog čegasu predviđene određene mjere zaštite zraka u smislu zatvaranja svih dijelova uređaja koji su izvorneugodnih mirisa (biološki bazeni, bazeni za mulj i kontejner s muljem) u čvrste objekte te pročišćavanjezraka iz zatvorenog prostora prije ispuštanja u vanjsku atmosferu radi uklanjanja neugodnih mirisa.Na sustavu odvodnje moguć je utjecaj crpnih stanica (koji su većim dijelom već dugi niz godina ufunkciji) na pojavu neugodnih mirisa. Međutim, iste su predviđene kao podzemni objekti, čime se postižesmanjenje širenja neugodnih mirisa.4.1.3. UTJECAJ NA RAZINU BUKEGlavni izvori buke su radijalni ventilator filtra za otpadni zrak i puhala. Ostala strojarskotehnološka oprema neće imat utjecaj na okolinu, to jest izvan ograde UPOV-a.Sve crpke i miješalice su uronjene, a postojeća fina sita i pjeskolov-mastolov, te planiranadehidracija mulja smješteni su unutar zidanih zgrada.Zbog svega navedenog očekuje se da će razina buke biti usklađena s Pravilnikom o najvišimdopuštenim razinama buke u sredini u kojoj borave ljudi (NN 145/204).Kod crpnih stanica na sustavu odvodnje također se ne očekuje značajna razina buke, budući dasu predviđene kao podzemni objekti.4.1.4. UTJECAJ NA BIORAZNOLIKOSTZahvat se nalazi izvan područja zaštićenih dijelova prirode.Planirana dogradnja uređaja predviđena je na parceli postojećeg, na površini rezerviranoj u tusvrhu. Stoga neće biti negativnih utjecaj zahvata na vizualnu sliku i ukupnu percepciju okolice.Područje zahvata nalazi se na području Ekološke mreže Republike Hrvatske – međunarodnovažnom području za ptice: HR1000033 Kvarnerski otoci (prilog 8.3). Radi se o međunarodno važnompodručju za ptice u kojem su cilj očuvanja razne vrste ptica. S obzirom na karakteristike uređaja itehnološkog postupka, i činjenicu da je na planiranoj lokaciji i postojeći uređaj za pročišćavanje, neočekuje se negativan utjecaj uređaja na ekološku mrežu.Iako se ostatak sustava nalazi na području ekološke mreže, isti u većoj mjeri već izgrađen, pa semože zaključiti da i u tom dijelu zahvata s obzirom da se radi o polaganju kolektora u pojasu prometnihpovršina ispod površine zemlje i izgradnji podzemnih crpnih stanica u urbanim odnosno turističkimpodručjima, neće imati utjecaja na ekološku mrežu.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

734.1.5. UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINUUnutar zone izravnog ili neizravnog utjecaja planiranog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda(zadržava se postojeća lokacija) ne nalazi se niti jedno evidentirano kulturno dobro.Međutim, na području zahvata, gdje se planira dogradnja sustava odvodnje, postoji više lokalitetaprirodne i kulturno-povijesne baštine, nabrojanih u posebnom poglavlju.Međutim, treba naglasiti da je vitalni dio sustava odvodnje izgrađen (obalni kolektor s crpnimstanicama), a planirane trase kanalizacijskih kolektora u pravilu su položene po postojećimprometnicama, te se samim tim ne očekuje značajniji utjecaj na kulturno povijesnu baštinu.4.1.6. NASTAJANJE OTPADAS obzirom na povećanje stupnja pročišćavanja otpadnih voda, doći će do povećane količine muljakoji se stvara na uređaju i koji treba zbrinuti. Mulj će se na UPOV-u stabilizirati i dehidrirati, te je kao takavpripremljen za daljnje zbrinjavanje sukladno važećim propisima.4.1.7. UTJECAJ NA PROMETNICE I PROMETNE TOKOVETijekom postavljanja kolektora u trup prometnice doći će do poremećaja prometnih tokova, alipretežno lokalni cesta, što se regulira odgovarajućom prometnom regulacijom tijekom izvođenja radova.4.1.8. ZAKLJUČNO O UTJECAJIMAMože se zaključiti da povećanjem stupnja pročišćavanja otpadnih voda neće doći do dodatnihnepoželjnih utjecaja na okoliš samog uređaja za pročišćavanje u odnosu na postojeće stanje.stanje.Povećanjem stupnja pročišćavanja postići će se bolji utjecaj na more u odnosu na sadašnjeUtjecaji ukupnog sustava koji uključuje kolektore i crpne stanice su prihvatljivi.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

745. PREGLED MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJAOKOLIŠA5.1.1. ZAŠTITA PODZEMNIH VODA I MORAZaštita podzemnih voda od procjeđivanja otpadne vode u tlo predviđena je kod projektiranja, aliće o istoj trebati voditi računa i prilikom izgradnje objekata. Predviđena je vodonepropusna izvedba svihspojeva kanala, okana i spremnika. Nadalje, odgovarajućim proračunima i izvedbom spriječit će se pojavapukotina zbog nejednolikog slijeganja, stezanja materijala uslijed temperaturnih razlika i sličnih uzroka.Daljnja građevinska mjera je izvedba sustava za odvodnju svih radnih i prometnih površina,uključivo i promet u mirovanju. Na taj način moguće je odvesti svu vodu od redovitog pranja na postupakčišćenja.Redovitom pranjem i čišćenjem prostora doprinosi se smanjenju, odnosno izbjegavanjuonečišćenja podzemnih voda.5.1.2. ZAŠTITA OD NEUGODNIH MIRISAUzimajući u obzir preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (1994), kod određivanja normikakvoće zraka potrebno je utvrditi dozvoljene koncentracije i vrijeme izloženosti (trajanja) onečišćivačimazraka. Same zaštitne mjere mogu se podijeliti na građevinske, te pogonske.Sukladno Uredba o graničnim vrijednostima onečišćavajućih tvari u zraku, NN 133/05 na ogradiuređaja u ispitivanom zraku (24h) ne smiju biti prekoračene sljedeće granične vrijednosti kakvoće zraka:- Amonijak 100 μg/m 3- Vodik-sulfid 5 μg/m 3- Merkaptani 3 μg/m 3Granične vrijednosti ne smiju biti prekoračene više od 7 puta tijekom kalendarske godine.Pod pogonskim mjerama razumijeva se pokrivanje, zatvaranje svih prostora gdje bi se moglopojaviti onečišćivači zraka. Također, redovito čišćenje i pranje objekata uređaja i ispiranje kanalizacijskemreže jedan je od preduvjeta za sprječavanje širenja neugodnih mirisa.Objekti postojećeg mehaničkog pročišćavanja, te planirana obrada mulja i ostali objekti smogućim izvorom neugodnih mirisa, smješteni su u zatvorenom prostoru. Također, i bazeni za biološkopročišćavanje pokriveni su armirano-betonskom pločom. U zatvorenim prostorima potrebno je održavatiDogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

75podtlak, kako mirisne tvari ne bi nekontrolirano izlazile kroz otvore objekta (vrata, prozore). Onečišćenizrak iz zatvorenih dijelova uređaja potrebno je pročistiti prije ispuštanja u okoliš.Rasprostiranje neugodnih mirisa (uobičajenih za tu vrstu građevine) izvan objekta je spriječeno,budući da je uređaj projektiran kao zidana građevina s kvalitetnom bravarijom u izvedbi ‘‘vodotijesno’‘. Napostojećem mehaničkom pročišćavanju ugrađeni su filtri za pročišćavanje zraka. U planiranom objektupredviđena je prisilna ventilacija s kemijskim filtrima, prije ispuštanja zraka van objekta. Prisilna ventilacijas filtrom ugrađuje se u prostoriji za dehidraciju mulja, gdje je smješten i kontejner s iscijeđenim muljem.Postupak čišćenja odredit će se prema očekivanom sastavu i masenom udjelu onečišćivača, akoi obzirom na dozvoljene vrijednosti koncentracije onečišćivača u okolnom zraku. Također, potrebno jeredovito čišćenje i pranje svih dijelova prostorija i radnih površina.Za vrijeme građenja ne očekuje se bitno širenje neugodnih mirisa.5.1.3. ZAŠTITA OD BUKEZaštita od buke provest će se zbog održavanja prihvatljive razine buke radnih prostora, kao i nagranicama lokacije UPOV-a zbog zaštite okoliša. Najveća dozvoljena razina vanjske buke usklađena je sPravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj borave ljudi (NN 145/204).Da bi se postigle navedene vrijednosti, predviđena je elektrostrojarska oprema koji proizvodinajmanje buke. Strojevi koji predstavljaju izvor buke bit će smješteni u zatvorenim građevinama, dodatnozvučno izoliranim. Kemijski filtri nalaze se unutar pogonskih zgrada, pa i sam radijalni ventilator kemijskogfiltra ima zaštitnu komoru protiv buke.Projektom će se ispitati razinu buke, te nužnost ugradbe odgovarajućih dodatnih materijala zazaštitu. Isto tako projektom će se izračunati razinu buke na granici lokacije UPOV-a, te zaštitne mjereuskladiti s najviše dopuštenim razinom buke.Rasprostiranje buke izvan objekta spriječeno je ugradnjom kvalitetne aluminijske bravarije, a uprostoriji za puhala ugradit će se zaštita od buke na zidovima i na stropu.Ostala strojarsko tehnološka oprema neće imat utjecaj na okolinu, to jest izvan ograde UPOV-a.Sve crpke i miješalice su uronjene, fina sita, pjeskolov i dehidracija smješteni su unutar zidanih zgrada.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

765.1.4. ZAŠTITNE MJERE U SLUČAJU POŽARAPogon strojeva predviđen je korištenjem električne energije. Sustavom elektrovoda i trafostanicaosigurano je napajanje s javnog elektroenergetskog sustava. Zaštita od vatre i eksplozije usklađena je spropisima zaštite na radu, kao i praksom u izgradnji i održavanja sličnih postrojenja.Primijenjeni propisi:o Zakon o prostornom uređenju i gradnji ("NN" 76/08)o Zakon o zaštiti od požara (”NN”, 58/93, 33/05)o Zakon o gradnji ("NN"175/03, 100/04)o Zakon o normizaciji ("NN" 58/93)o Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (“NN” 35/94, 55/94, 142/03)o Pravilnik o održavanju i izboru vatrogasnih aparata (“NN” 35/94, 103/96)o Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara ("NN" 08/06)o Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima (“SL” 13/68, preuzet "NN" 55/96)o Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona ("Sl" 53/88, preuzet"NN" 55/96 i "NN" 55/96, 05/02)o Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta ("NN" 58/93)o Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja(„NN“ 146/05)o Pravilnik o obaveznom atestiranju elemenata tipskih građevinskih konstrukcija na otpornostprema požaru te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije ovlaštene za atestiranje tihproizvoda ("Sl" 24/90, preuzet "NN" 55/96 i izmjene i dopune "NN" 47/97)o Norme skupine HRN DIN 4102o Norme grupe HRN U.J1o Austrijska smjernica TRVB A 126 (izdanje 1975.), TRVB A 100 (izdanje 1987), TRVB N132(izdanje 2000)5.1.4.1. Vatrogasni pristupiVatrogasni pristupi i površine za rad vatrogasne tehnike osigurani su u sklopu internih prometnihpovršina. Na parcelu postoji pristup s javne prometnice, te je i u prostoru dvorišta omogućen radvatrogasne tehnike.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

775.1.4.2. Požarna opterećenjaObjekti UPOV-a predstavljaju komunalne objekte - šahtove i bazene za obradu otpadne vode, tekao takvi ne predstavljaju požarno opterećenje. Jedini čvrsti zatvoreni objekt su zgrade: postojećepogonske zgrade za mehaničko pročišćavanje, planirana pogonska zgrada biološkog dijela.Imobilno požarno opterećenje:Obzirom na količinu ugrađenih gorivih materijala imobilno požarno opterećenje za konstrukcijuprema austrijskoj smjernici TRVB A 100 iznosio zgrade - 600 MJ/m 2Mobilno požarno opterećenje:o -uređaj za obradu mulja iz otpadne vode- 80 MJ/m 2 (nisko PO prema normi U.J1. 030)Ukupno požarno opreterećenje:Ukupno požarno opterećenje nekog požarnog sektora je zbroj mobilnog i imobilnog požarnogopterećenja. U našem slučaju ukupno požarno opterećenje za nepovoljniji dio je manje od 1000 MJ/m 2 ,što sukladno normi HRN.U.J1.030 spada u granice niskog požarnog opterećenja.5.1.4.3. Požarno sektoriranjeVatrootpornost konstrukcije građevine u glavnom projektu projektirati će se u skladu s normomHRN DIN 4102 dio 4.Tablica 14 Požarno sektoriranjeNamjena požarnogsektoraZgrada tehnološkogpostrojenjaOznaka požarnogsektoraVatrootpornostnosive konstrukcijeVatrootpornostpregradnih sijenaA F 60 F305.1.4.4. Sigurnosni izlaziSvim osobama osiguran je iz prostora direktan izlaz u vanjski prostor.Završne obloge podova izlaznih putova predviđa se od negorivog materijala; keramičke pločice, ili sl.Svi izlazni putovi biti će označeni natpisima i oznakama u skladu s standardom HRN ISO.6309. Veličinaznakova, te mjesta postavljanja odredit će se u skladu s navedenim standardom.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

785.1.4.5. Zaštita od požara na elektroinstalacijamaMjerenje potrošnje električne energije vršit će se preko brojila koje će biti ugrađeno u mjerniormarić.Presjek i tip napojnih kabela ormara, kao i osigurači priključaka definirati će se u glavnomprojektu.Nivo osvijetljenosti, u svim prostorima građevine, odabrat će se na temelju standarda U.C9.100.grupe:Rasvjeta u predmetnom objektima podijeljena je prema namjeni odnosno izvoru napajanja na trio opća rasvjetao sigurnosna rasvjetao evakuacijska rasvjeta (panik rasvjeta)Pod općom rasvjetom podrazumijeva se rasvjeta koja je u funkciji u normalnom režimu radakada je prisutno mrežno napajanje objekta, obuhvaća kompletnu rasvjetu.Sigurnosna rasvjeta pokriva cca 25% ukupne rasvjete i biti će u funkciji kada nije prisutnomrežno napajanje. U svjetiljke je ugrađen aku-set koji osigurava autonomija sigurnosne rasvjete je 2 sata.U slučaju nestanka kompletnog napona, predviđen je određeni broj “panik” svjetiljaka u zatvorenomobjektu .Panik rasvjeta predviđena je standardnim svjetiljkama opremljenih sa natpisom i oznakamapravca kretanja, te ugrađenim izvorom napajanja (NiCd baterija).Sve “panik” svjetiljke u građevini su autonomnog gorenja od najmanje 2 sata.Gromobranska instalacija izvest će se na klasičan način - tipa Faradayev kavez, načinjen odpocinčane trake Fe/Zn, pravilno postavljen na i oko objekta, s čime se ostvaruje zaštita od atmosferskihpražnjenja.Predviđa se ugradnja temeljnog uzemljivača. Isti će se izvesti na standardan način pocinčanomtrakom Fe/Zn. Traku položiti u temelj objekta – obavezno ispod hidroizolacije. Sa temeljnog uzemljivačapotrebno je izvesti izvode do glavnog razdjelnika trakom Fe/Zn. Na uzemljivač su spojeni svi zemniuvodnici, te uzemljenje prozora, energetskih ormara, metalne konstrukcije.5.1.4.6. Zaštita od požara na strojarskim instalacijamaZagrijavanje pratećeg prostora predviđa se sistemom električnih grijalica.Prirodna ventilacija predviđena je u svim prostorijama s vanjskim prozorima i vratima.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

795.1.4.7. Gašenje požaraGašenje požara građevine moguće je sa: hidrantskom mrežom i aparatima za gašenje požara.Za početno gašenje požara u glavnom projektu odrediti će se broj vatrogasnih aparata ovisno onamjeni površini i požarnom opterećenju, a prema zahtjevima Pravilnika o održavanju i izboruvatrogasnih aparata.vode.Za protupožarnu zaštitu na platou uređaja predviđena je izgradnja hidrantske mreže, te dovod5.1.5. EKSPLOZIJSKA OPASNOSTNa UPOV-u Punat pročišćavat će se komunalne otpadne vode, koje će dolaziti na uređaj putemdovodnog kanalizacijskog cjevovoda. U komunalnoj otpadnoj vodi možemo isključiti mogućnost nastankaeksplozivnih mješavina.Prisilna ventilacija s pročišćavanjem zraka iz zatvorenih objekata osigurava dovoljan broj izmjenazraka u prostorijama u kojima se odvija tehnološki proces obrade otpadnih voda i mulja. Na taj načinonemogućeno je nastajanje povišenih koncentracija agresivnih plinova i samim tim nastanak eksplozivneatmosfere u bilo kojem dijelu sustava.Zaštitne mjere pred eksplozijomo ugradnja opreme sa protueksplozijskom zaštitom. U Ex zoni 2 mora biti ugrađena oprema kojazadovoljava uvjete za kategoriju II3G, grupu plinova IIB i temperaturni razred T3 po direktiviATEX 94/9/ES i 1999/92/ES.o sprječavanje nastajanja mehaničkih iskrenja,o uzemljenje svih metalnih i provodljivih dijelova,o konstrukcijska izvedba bazena: bazen će biti ukopan i izveden iz armirano-betonske konstrukcije.Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

805.1.6. ZAŠTITNE MJERE TIJEKOM IZGRADNJETijekom izgradnje UPOV-a izvoditelj radova trebat će predvidjeti sve zaštitne mjere kojima će sespriječiti nepovoljni utjecaji na okoliš. Tijekom odvoza viška materijala iz iskopa, potrebno je ishoditiodobrenje za odlagalište materijala koje neće izazivati nepovoljne utjecaje na okoliš, a zatim predvidjetismjerove vožnje, te način transporta, koji će na najmanju mjeru svesti nepovoljne utjecaje od buke iprašine.U slučaju da se tijekom gradnje otkriju arheološka nalazišta, potrebno je odmah prekinuti s radomte izvijestiti odgovarajuću nadležnu službu.Tijekom izgradnje građevina UPOV-a potrebno je cijeli prostor urediti prema projektu uređenjaterena, koji je sastavno dio projekta UPOV-a.Nakon izgradnje uređaja predviđeno je poravnavanje i čišćenje okoliša, te zasađivanjeautohtonog raslinja. Na taj način uređaj će se maksimalno uklopiti u postojeći krajolik.5.1.7. KONAČNO ZBRINJAVANJE OTPADA IZ TEHNOLOŠKOG PROCESA PROČIŠĆAVANJAOtpad nastao mehaničkim pročišćavanjem s finog sita odlaže se u kontejnere i odvozi specijalnimkomunalnim vozilima na uređenu sanitarnu deponiju.Izdvojeni pijesak – ispran i ocijeđen, sakupljat će se u zasebnom kontejneru, te također odvozitispecijalnim komunalnim vozilima na uređenu sanitarnu deponiju.Dehidrirani mulj s UPOV-a moći će se dalje obrađivati i privremeno odlagati na odgovarajućedeponije. Nakon odvodnjavanja na UPOV-u, kanalizacijski mulj mora se transportirati kamionima dokonačnog odlagališta, gdje će se zbrinuti sukladno Pravilniku o uvjetima za postupanje s otpadom (NN123/97, 112/01), Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/07) i Pravilniku o načinu i uvjetima odlaganjaotpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište otpada (NN 117/07).Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

816. POPIS LITERATUREo Projektna dokumentacija za uređaje za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije u priobalju otokaKrka: Idejno rješenje UPOV-a Krk, Omišalj, Ćuf, Punat i Baška (2011. god.),Hidro consult d.o.o. Rijeka , Hidroinženiring d.o.o. Ljubljana (Zagreb) i Građevinski fakultet Zagreb,o Prostorni plan Primorsko-goranske županije (˝Službene novine Primorsko-goranske županije˝ br.14/00, 12/05, 50/06, 8/09 i 3/11),o Prostorni plan uređenja Općine Punat (˝Službene novine Primorsko-goranske županije˝ 33/10),o Prostorni plan uređenja Grada Krka (˝Službene novine Primorsko-goranske županije˝ br. 07/07,41/09, 28/11)o Urbanistički plan uređenja UPU3 - građevinsko područje naselja N1 - Centralno naselje Punat(˝Službene novine Primorsko-goranske županije˝ br. 34/10)o Urbanistički plan uređenja UPU1 - građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene T1 - Kanajt(˝Službene novine Primorsko-goranske županije˝ 34/10)o Urbanistički plan uređenja UPU2 - građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene LN - MarinaPunat i poslovne namjene K3 - Brodogradilište Punat (˝Službene novine Primorsko-goranskežupanije˝ 15/11).Dogradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Punatbr. projekta: 469/P/ZZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš