Sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš

Studija o utjecaju na okoliš farme za tov pilića s bio-plinskim postrojenjem, OpćinaKotoriba – Netehnički sažetakEKONERG2. PODACI O NOSITELJU ZAHVATANaziv i sjedište tvrtke:EKO-KOTOR d.o.o.Josipa Slavenskog 740329 KotoribaMatični broj: Matični broj: 2633752MBS: 070092377OIB: 15641893226Odgovorna osoba:Ivan KosTelefon: 098 723 304E-mail:ivan.kos@elkos.hr3

Studija o utjecaju na okoliš farme za tov pilića s bio-plinskim postrojenjem, OpćinaKotoriba – Netehnički sažetakEKONERG3. OPIS ZAHVATALokacija planiranog zahvata nalazi se na području općine Kotoriba u Međimurskoj županiji(Slika 1.1.1. – 1.). Međimurje je smješteno na dodiru dviju velikih reljefnih cjelina – IstočnihAlpi i Panonske nizine, na temelju čega su definirane dvije morfološke cjeline: brežuljkastogornje i nizinsko donje Međimurje. Ovaj prostor na sjeverozapadu Hrvatske, prometnonajpovezanijem dijelu s Europom, omeđen je prirodnim granicama – rijekom Murom nasjeveru i istoku i rijekom Dravom na jugu. Općina Kotoriba prostire se na krajnjem istočnomprostoru Međimurske županije, uz rijeku Muru, odnosno državnu granicu s Mađarskom imanjim dijelom uz županijsku granicu s Koprivničko-Križevačkom županijom. Gustoćanaseljenosti Općine, prema posljednjem popisu stanovništva iznosi 125 st/km 2 . Prostorpripada općini Kotoriba, a lokacija zahvata je locirana uz najbliže mjesto Kotoriba. Južno oduže lokacije smještaja nalazi se stari meandar Drave koji ujedno predstavlja i granicuzahvata. Pristup parceli je preko postojećeg makadamskog puta na sjevero-istočnoj stranikoji se odvaja od lokalne ceste u Kotoribi. Unutar farme biti će moguć kružni tok prometa.Spajanje građevine na komunalnu infrastrukturu je predviđeno na postojeće instalacije i nabuduće instalacije koje se planiraju izgraditi u tu svrhu, a sve prema posebnim projektima zapriključenje građevine na komunalnu infrastrukturu.Za potrebe zahvata analizirana je mogućnost smještaja objekata peradarnika na lokaciji kakobi se optimalno iskoristilo područje koje obuhvaća površinu od oko 21,7 ha. Na mikrolokacijisu previđena 15 peradarnika. Dispozicija objekata planiranog stanja prikazana je na Prilogu1NS. S obzirom da je površina namijenjena držanju životinja 1.340,50 m 2 po peradarniku,proizlazi da je ukupna površina (15 objekata) namijenjena držanju životinja 20.107,50 m 2 .Ako se kao polazišne veličine uzmu dozvoljena masa peradi po jedinici površine od 33 kgžive mase/m 2 što je usklađeno s najboljom praksom u zemljama Europske unije (Direktiva2007/43/EC o minimalnim pravilima za zaštitu pilića koji se drže u svrhu proizvodnje mesa),te ciljana težina tovnog pilića od 2,20 kg, proizlazi da je po 1 m 2 površine moguće držati 15jedinki. Iz navedenoga proizlazi da je mogući, stvarni ukupni kapacitet farme u 15peradarnika 301.613 jedinki po turnusu. Realni i planirani kapacitet farme bit će 300.000jedinki po turnusu.S obzirom da jedan turnus traje 57 dana, od čega 42 dana otpada na tov, a 15 dana nasanitaciju i biološki odmor objekta, proizlazi da je godišnje moguće provesti maksimalno 6turnusa proizvodnje. Dakle, godišnji kapacitet farme u svih petnaest peradarnika iznosi1.800.000 jedinki (6 turnusa, svaki po 300.000 jedinki).Na planiranoj farmi planirana je izgradnja slijedećih objekata u funkciji rada farme i bioplinskogpostrojenja (Prilog 1NS.):1. Upravna zgrada2. Parkiralište s ukupno 10 parkirnih mjesta (kod upravne zgrade)3. Vodosprema i uređaj za kondicioniranje vode4. Trafostanica5. Skladište mehanizacije farme6. Pakirnica7. Skladište posija8. Skladište kukuruza9. Skladište gnoja (ukupno dva objekta)4

Studija o utjecaju na okoliš farme za tov pilića s bio-plinskim postrojenjem, OpćinaKotoriba – Netehnički sažetakEKONERG10. Vaga11. Skladište krutog gnoja12. Bunar13. Fermenter 114. Fermenter 215. Dozirna jedinica16. Pumpaona17. Digestor18. Objekt s motorom i generatorom (kogenerator)19. Baklja20. Sabirna jama21. Precrpno okno22. Kotlovnica23. Isparivač24. Spremnici UNP-a (ukupno 2 komada)25. Dezbarijera (ukupno 9 dezbarijera postavljenih na ulazima u peradarnike te naulazu/izlazu s farme)26. Sabirno okno (ukupno 24 okna na cijeloj lokaciji farme)27. Peradarnik (ukupno 15 objekata)28. Agregat (diesel)29. Skladište steljeParcela na kojoj se planira izgraditi farma za tov pilića obuhvaća k.č. br. 5678 površine 11,9ha i 5679 površine 9,8 ha u k.o. Kotoriba (sveukupna površina iznosi 21,7 ha). (Prilog 1NS –preklopljen je na PGP).Predmetne čestice se prema Prostornom planu uređenja Općine Kotoriba i premakartogramu Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (Službeni glasnik MeđimurskeŽupanije 05/06 i 16/06), nalaze u zoni planiranoj kao površine na kojima se mogu graditifarme za intenzivni uzgoj životinja – oznaka PG. Prema izvatku iz katastra (tekstualni prilogStudije) predmetne katastarske čestice su označene kao oranice.5

Studija o utjecaju na okoliš farme za tov pilića s bio-plinskim postrojenjem, OpćinaKotoriba – Netehnički sažetakEKONERG5.3. KULTURNO- POVIJESNA BAŠTINANa lokaciji na kojoj se planira izgradnja farme nema evidentiranih arheoloških lokaliteta nitispomenika kulturne baštine. Lokaciji najbliži zaštićeni lokaliteti kulturno-povijesnih vrijednostisu arheološki pojedinačni lokaliteti – mjesno groblje (općina Kotoriba) i prethistorijski lokalitetRožđe (općina Donja Dubrava), te sakralne građevine – Župna crkva Blažene Djevice Marijei Sv. Križa i građevina starog župnog dvora (općina Kotoriba). Ovi lokaliteti neće bitinegativnih utjecaja realizacijom planirane farme s obzirom da su prostorno dovoljno udaljeni(svi navedeni lokaliteti nalaze na udaljenosti većoj od 2 km od lokacije zahvata).5.4. BUKAUtjecaj buke tijekom građenjaNa području gradilišta odvijati će se uobičajene aktivnosti gradnje, a buka koja će pri tomenastajati potjecati će od klasične graditeljske mehanizacije i transportnih sredstava(utovarivači, bageri, buldožeri, dizalice, kompresori, kamioni i sl.). Kako su većina tih izvoramobilni njihove se pozicije mjenjaju.Uzimajući u obzir udaljenost prvih naseljenih objekata (naselje Kotoriba koje je od lokacijezahvata udaljeni 1.275 m sjeverozadapadno od farme i bio-plinskog postrojenja) utjecaj buketijekom građenja neće predstavljati smetnju najbližim naseljenim objektima. Negativni utjecajibuke seže do cca. 150 m udaljenosti od izvora buke (gradilišta) gdje iznosi cca 45 dBA.Negativni utjecaj povišenom razinom buke uslijed korištenja teške mehanizacije također jeocijenjen kao vrlo slab i iz razloga što će se radovi odvijati tijekom dana i što se radi ograđevinskim zahvatima koji će vrlo brzo biti realizirani.Utjecaj buke tijekom korištenjaNajveći problem utjecaja buke prilikom korištenja predmetnog zahvata izgradnje farme za tovpilića s bio-plinskim postrojenjem proizlazit će iz glasanja životinja, rada tipskih ventilacijskihelemenata objekata i klima uređaja u objektima farme odnosno drugih bučnih dijelovaopreme bio-plinskog postrojenja (pužni transporter, miješalice za miješanje supstrata, plinskimotor s generatorom, transformator), koja se može kretati u rasponu od 75 – 95 dB(A)ovisno o proizvođaču i literaturnom izvoru. Povišene razine buke mogu se očekivati i od radadiesel agregata (za slučaj nestanka električne energije) odnosno kao posljedica prometaosobnih i teretnih vozila (utovarivači, kamioni za dovoz/odvoz pilića, traktori, traktorskecisterne), koja se može kretati u rasponu od 60 – 95 dB (A). S obzirom na olakotne okolnosti:da će svi objekti za tov pilića i bio-plinsko postrojenje biti zvučno izolirani, da će sepoljoprivredna mehanizacija koristiti povremeno, da će se vrlo rijetko desiti da seistovremeno nađe veći broj poljoprivredne mehanizacije i kamiona u isto vrijeme na istommjestu i da će se sva mehanizacija i kamioni redovito tehnički održavati redovitim tehničkim10

Studija o utjecaju na okoliš farme za tov pilića s bio-plinskim postrojenjem, OpćinaKotoriba – Netehnički sažetakEKONERGmehanizacije. Tijekom prometovanja može doći do prevrtanja kamiona, sudara, zakrčenjaprometa i drugih akcidenata koji mogu remetiti normalno odvijanje prometa. Povećanje brojakamiona tegljača svakako će utjecati na fizičku stabilnost prometnica (poljski put) a time i nanormalno odvijanje prometa.Obzirom na posebna pravila regulacije prometa na pristupnim prometnicama, neminovannegativan utjecaj na promet ocijenjen je kao umjereno negativan i u uvjetno prihvatljivimgranicama za zonu planiranog zahvata. Olakotna okolnost je što će se sama dinamikaodvoza/dovoza pilića obavljati u točno određenim vremenskim razmacima(dvomjesečno/godišnje) čime se može unaprijed preventivno djelovati na bilo kakveeventualne poremećaje u prometu. Naime, utovar se organizira u noćnim ili ranojutarnjimsatima, uglavnom po mraku a perad za klanje se ne smije prevoziti po cesti duže od osamsati od mjesta utovara, kada je njihov cilj klaonica. Odvoz ostalih sirovina ili nusproizvoda slokacije farme obavljat će se u periodima kada to bude moguće s obzirom na dovoz i odvozpilića. U redovnim uvjetima, promet vozila, u i iz farme pilića ne bi trebao utjecati nanormalno odvijanje prometa na području zahvata. Negativni utjecaji na odvijanje prometauslijed rada farme mogući su jedino u slučaju akcidenata kada može doći do prevrtanja,sudara, zakrčenja prometa i drugih akcidenata koji mogu remetiti normalno odvijanjeprometa.Analizom svih gore navedenih utjecaja ocjenjuje se da će negativni utjecaji uslijed povećanjabroja kamiona za dovoz/odvoz pilića, dovoz sirovina, odvoza izlaznih proizvoda,svakodnevnog prometovanja osobnih vozila i poljoprivredne mehanizacije na prometnice ipromet u okolišu zahvata biti umjeren, uz poduzimanje mjera zaštite.5.7. ŠUMARSTVOTijekom izgradnje i korištenja zahvata neće doći do negativnih ili bilo kojih drugih utjecaja našume, budući da u široj okolici zahvata nema kako šuma, tako niti šumskog zemljišta.5.8. LOVSTVONegativan utjecaj na divljač imati će jedino povećana buka i prisutnost ljudi na farmi tijekomizgradnje objekta. Tijekom eksploatacije taj će utjecaj biti znatno manji, ali i dalje prisutan.Budući da se izgradnjom zahvata ne presijecaju migratorni putovi divljači, ne dolazi dofragmentacije ili presijecanja staništa niti znatnijeg smanjivanja površine lovišta, može sezaključiti da zahvat izgradnja farme za tov pilića i bio-plinskog postrojenja neće negativnoutjecati na lovišta i divljač na predmetnom području.14

Studija o utjecaju na okoliš farme za tov pilića s bio-plinskim postrojenjem, OpćinaKotoriba – Netehnički sažetakEKONERG5.9. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO5.10. EKOLOŠKE NESREĆEUtjecaj u slučaju ekološke nesreće tijekom izgradnjeTijekom izgradnje mogući su slijedeći akcidentni negativni utjecaji: ukoliko se ne predvidi fazni pristup građenja koji ostavlja dovoljno slobodnog prostoraza pravilnu organizaciju gradilišta, regulaciju tijekova materijala, radnih strojeva izaposlenika, ako dođe do nekontroliranog ispuštanja goriva i mazivih tvari iz transportnih vozila(zbog neispravnog skladištenja, manipuliranja ili curenja uvjetovanoga tehničkimneispravnostima stacionarnih ili pokretnih mehaničkih uređaja) i upijanje takvihtekućina u tlo, odnosno kopnena staništa flore i faune, zbog nepropisnog zbrinjavanja veće količine građevinskog i komunalnog otpada, u slučaju požara na otvorenom, nesreće uzrokovane višom silom (udar groma, ekstremno nepovoljni vremenski uvjetii sl.), tehničkim kvarom i/ili ljudskom greškom, u slučaju oborina jačeg intenziteta može doći do plavljenja lokacije zahvata 4 .Utjecaj u slučaju ekološke nesreće tijekom korištenjaNegativni utjecaji tijekom rada farme mogući su u slučaju slijedećih akcidentnih situacija: u slučaju istjecanja procesnih voda ili gnojiva iz spremnika za prijem procesnih vodaili spremnika fermentirane mase (organsko tekuće gnojivo) – negativni utjecaj napodzemne vode i površinske kanale (živi svijet u njima), uslijed nefunkcioniranja ili neodržavanja sustava odvodnje oborinskih voda (mogućipropusti u odvodnji i prodiranje oborinskih voda u objekte za vrijeme oborina većegintenziteta) – negativni utjecaj na podzemne i površinske vode te na tlo, ukoliko se masti, ulja i ostale onečišćene tekućine koje dospiju na cestu izlijevajudirektno u okolno područje (stanište) požar u objektima – negativan utjecaj na zrak i tlo. poplava na području zahvata.Navedeni mogući negativni utjecaji izbjeći će se odgovarajućim projektiranjem,izgradnjom i organizacijom rada na farmi te pridržavanjem svih mjera i programapraćenja okoliša.Na području zahvata će biti postavljen spremnik UNP koji će biti dimenzioniran na potrebefarme. Za spremnik UNP morat će se poštivati zahtjevi Pravilnika o ukapljenom naftnomplinu (NN 117/07).4 Obrana od poplave Općine Kotoriba je u potpunosti riješene i to obrambenim ansipom uz rijeku Muru dužine 11,30 km iuspornim nasipom uz Kotoripski kanal dužine 2 x 1,90 km.15

Studija o utjecaju na okoliš farme za tov pilića s bio-plinskim postrojenjem, OpćinaKotoriba – Netehnički sažetakEKONERG6. UTJECAJI ZAHVATA NA STANOVNIŠTVO I OKOLIŠ KOJIĆE BITI MJERAMA ZAŠTITE SVEDENI NA PRIHVATLJIVURAZINU6.1. BIORAZNOLIKOSTUtjecaj na ekološke sustave i staništaIzgradnjom planiranog zahvata neće se zadirati u šumsko područje, u područje vlažnihlivada niti u vodena staništa koje se nalaze u blizini predmetne farme.Utjecaj na ekološke sustave i staništa tijekom građenjaIzgradnjom farme utjecaj na floru i faunu je neminovan. Dolazi do smanjenja površine kojuprekrivaju biljne vrste koje ujedno predstavljaju staništa životinjskim vrstama (nepovratnigubitak dijela poljoprivrednih površina).Postojeća flora pripada poljoprivrednim kulturama, korovnoj ili ruderalnoj vegetaciji, i napodručju lokacije zahvata nije zastupljena s niti jednom zaštićenom vrstom, tako da možemoreći da će utjecaj na biljni pokrov biti malen. Na području lokacije zahvata nisu zabilježenezaštićene biljne vrste.Utjecaj za vrijeme gradnje bit će ograničen na površinu same lokacije zahvata, gdje ćetijekom rada mehanizacije doći do kratkotrajnog utjecaja prašinom na floru i bukom nafaunu šireg područja zahvata.Tijekom radova doći će do devastacije okolnih površina (radnog pojasa) jer će se po timpovršinama (radnom pojasu) kretati mehanizacija. Područje radnog pojasa će se nakonizgradnje rekultivirati.Tijekom izgradnje može doći do negativnog utjecaja na kopnena staništa predmetnogpodručja zahvata:ukoliko se ne osigura odgovarajući pristup gradilištu, već se nepotrebno uništavajudodatne površine okolnih kopnenih staništaukoliko se građevinski i drugi otpad nastao tijekom izgradnje odlaže na okolnepovršine.Utjecaj na ekološke sustave i staništa tijekom korištenjaZbog ograničene površine područja zahvata neće doći do poremećaja u sastavu faune teće svi predstavnici iste moći opstati na staništima u blizini područja zahvata. Predstavnicifaune će najvjerojatnije izbjegavati predmetno područje zbog povećane razine buke iprisustva ljudi.Tijekom korištenja može doći do negativnog utjecaja na kopnena staništa predmetnogpodručja zahvata ukoliko se masti, ulja i ostale onečišćene tekućine koje dospiju na cestuizlijevaju direktno u okolno područje (stanište), što će se spriječiti mjerama zaštite.16

Studija o utjecaju na okoliš farme za tov pilića s bio-plinskim postrojenjem, OpćinaKotoriba – Netehnički sažetakEKONERGUtjecaj na zaštićene dijelove prirodePlanirani zahvat nalazi se unutar područja zaštićenog krajobraza rijeke Mure, te u blizinipodručja planiranog ornitološkog rezervata uz rijeku Muru (oko 300 m udaljenosti) i područjaRegionalnog parka Mura – Drava (planirani zahvat se prostire oko 220 m jugozapadno odgranice Regionalnog parka Mura – Drava, odnosno 640 m sjeveroistočno).Predmetni zahvat, planirana farma, biti će izgrađena na poljoprivrednoj površini određenojvažećim prostorno – planskim dokumentima kao površina na kojoj se mogu graditi farme zaintenzivan tov životinja (PG).Izgradnjom planiranog zahvata neće se zadirati u šumska i vodena staništa koja se nalaze ublizini lokacije zahvata te tako doći do direktnog narušavanja obilježja značajnog krajobrazarijeke Mure. Ujedno, na poljoprivrednim površinama lokacije zahvata nisu zabilježenezaštićene biljne i životinjske vrste.Tijekom korištenja može doći do negativnog utjecaja na obilježja značajnog krajobraza rijekeMure u slučaju akcidentnih situacija te ukoliko se tekuća faza iz bio-plinskog postrojenja nebude odlagala u skladu s načelima dobre poljoprivredne prakse. Poštivajući i pridržavajući semjera zaštite neće doći do tog negativnog utjecaja.Utjecaj na ekološku mrežuPlanirani zahvata nalazi se unutar područja ekološke mreže HR2000364, Mura važnopodručje za divlje svojte i stanišne tipove), te u blizini područja ekološke mreže HR2000399,Veliki Pažut (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove), HR5000013, Drava (područjevažno za ptice, te ostale svojte i staništa) i HR1000013, Dravske akumulacije (međunarodnovažno područje za ptice).Sukladno glavnim uzrocima ugroženosti vrsta (ciljeva očuvanja) predmetnih područjaekološke mreže i stanišnih tipova, određeni su mogući negativni utjecaji tijekom korištenjapredmetnog zahvata na područja i ciljeve očuvanja ekoloških mreža, unutar/ u blizini kojih sezahvat nalazi:– utjecaj na vode: onečišćenje voda rijeka Mure i Drave, odnosno kanala u blizini zahvatauzrokovano neadekvatnim ili loše održavanim sustavom odvodnje farme (oborinskevode, sanitarne vode, otpadne tehnološke vode, tekuće faze iz bio-plinskog postrojenja)– utjecaj na kakvoću zraka: ispuštanje dimnih plinova iz kotlovnice i diesel agregata farme(povremeno) te kontinuirano iz dimnjaka i povremeno iz baklje bio-plinskog postrojenjakoji nisu u skladu sa graničnim vrijednostima pojedinih spojeva dimnih plinova, sukladnovažećim zakonskim odredbama– utjecaj od povećanja razine buke: nastao radom farme i bio-plinskog postrojenja tebukom od životinja na farmi– utjecaj od nastanka i zbrinjavanja otpada: ukoliko se sav nastali proizvodni opasni ineopasni otpad ne zbrinjava putem ovlaštenih sakupljača otpada nego se odlaže naprirodne površine okolo ili u krugu postrojenja– utjecaj na vrste i staništa koja su prepoznate kao ciljevi očuvanja predmetnih područjaekološke mreže: negativan utjecaj onečišćenjem staništa (vodotoka) u slučajuneodržavanja sustava odvodnje na lokaciji postrojenja koji dovodi do gubitka staništa.17

Studija o utjecaju na okoliš farme za tov pilića s bio-plinskim postrojenjem, OpćinaKotoriba – Netehnički sažetakEKONERGZa predmetni zahvat, tvrtka EKONERG d.o.o. izradila je Prethodnu ocjenuprihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Temeljem navedene Prethodne ocjenedobivena je Potvrda nadležnog tijela, Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode(Klasa: 612-07/11-01/0680, Urbroj: 517-12-4, od 3. veljače 2012., Zagreb) da planiranizahvat izgradnje peradarnika Kotoriba, u Međimurskoj županiji, nema značajan utjecajna ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.6.2. KRAJOBRAZUkupni utjecaj farme za tov pilića na krajobrazne sustave procijenjen je kao umjereni utjecajšto znači da je planirana farma, u osnovnim vizualnim elementima, vidljiva i počinje privlačitipažnju. U krajobrazu će se zbog visine najviše isticati dimnjak kotlovnice visine 10 m i bioplinskopostrojenje. Utjecaj na vizure i vidljivost iz naselja Kotoriba i s pruge M501 će biti malizbog udaljenosti i ravnog terena te male visine objekata, što omogućuje lako stvaranjezaštitnog pojasa vegetacije kao vizualne barijere uz sjeverozapadnu granicu zahvata.Oblikovanje zaštitnog pojasa vegetacije je u skladu s odredbama PPU Općine Kotoriba kojepropisuju stvaranje novih krajobraznih ambijenata kao što su šumarci, skupine stabala ipojedinačna stabla. Visoke objekte (dimnjak kotlovnice i objekti bio-plinskog postrojenja) nijemoguće zakloniti zaštitnim pojasom vegetacije. Očuvanjem poteza vegetacije uz rub starogmeandra Drave te pojedinačnih stabala i skupina stabala uz kanal Senjar smanjit će seutjecaj na površinski pokrov te će se zaštititi autohtoni krajobrazni elementi. Utjecaj napovršinski pokrov- polja je umjeren zbog nestanka fizičke i prirodne strukture kultiviranogkrajobraza i nije ga moguće smanjiti. Krajobraznim uređenjem neizgrađenih površina, kojezauzimaju 21,7ha, dominantnost i vidljivost farme te kontrast s okolnim prostorom će seznatno smanjiti.6.3. STANOVNIŠTVOUtjecaj na lokalno stanovništvo tijekom građenjaUtjecaj na stanovništvo svodi se na utjecaj na kakvoću zraka (minimalno onečišćenje zrakaispušnim plinovima iz mehanizacije na gradilištu, te povećanim količinama prašine) iopterećenje povećanom razinom buke (klasična graditeljska mehanizacija u pravilu proizvodibuku oko razine od 100 dBA, a negativni utjecaji buke sežu do oko 400 m udaljenosti odizvora (gradilišta) gdje iznosi oko 45 dBA).Također, prilikom raspisivanja natječaja za izvođenje građevinskih, strojarskih, limarskobravarskih,elektro i hidro instaterskih radova na predmetnim objektima za tov pilića investitorće dati prednost izvođačima radova s područja Općine Kotoriba.S obzirom na udaljenost prvog naselja od zahvata, tijekom građenja neće doći do utjecaja naokolno stanovništvo.18

Studija o utjecaju na okoliš farme za tov pilića s bio-plinskim postrojenjem, OpćinaKotoriba – Netehnički sažetakEKONERGUtjecaj na lokalno stanovništvo tijekom korištenjaPlanirana investiranja utjecati će na gospodarski razvoj područja te će s te strane pozitivnoutjecati na sociološki i psihološki aspekt gledanja okolnog stanovništva. Naime, za rad nafarmi pilića i bio-plinskom postrojenju predviđen je stalni rad za 20 zaposlenika. Sva radnasnaga planirane farme će se novo zaposliti. Za period izlova pilića i sanitacije farme potrebnoje osigurati dodatnu pomoćnu radnu snagu oko 20 ljudi. Prilikom istovara jednodnevnih pilićaza tov i utovara utovljenih tovnih pilića za klanje planirano je zapošljavanje i sezonskihradnika (5-6x godišnje). Prednost pri zapošljavanju imati će osobe s prebivalištem u OpćiniKotoriba. Puštanjem u rad farme za tov pilića S bio-plinskim postrojenjem dio lokalnogstanovništva bio bi primljen u radni odnos.Izgradnjom suvremene farme pilića i bio-plinskog postrojenja sukladno pozitivnim propisimaRepublike Hrvatske i po visokim ekološko-sanitarnim standardima, ne očekuje se negativanutjecaj na okoliš pa samim time i negativan psihološki utjecaj na najbliže stanovništvo(najbliže naselje farmi za tov pilića i bio-plinskom postrojenju je Kotoriba udaljena oko 1,275km u smjeru sjeverozapada). Jedan dio negativnih aspekata (širenje neugodnih mirisa, buka,mogući akcidenti) bit će riješen na odgovarajući način još u projektantskoj fazi, dok će sedrugi dio negativnih aspekata minimizirati samom tehnologijom rada farme pilića (povremenidovoz/odvoz pilića te nusprodukata proizvodnje električne i toplinske energije – organskokruto gnojivo i organsko tekuće gnojivo).Gnoj će se obrađivati u bio-plinskom postrojenju s ciljem iskorištavanja bioplina za dobivanjeelektrične i toplinske energije. Utjecaj rada bio-plinskog postrojenja na tlo u njegovom okolišumoguć je kroz izlijevanje ulja iz kogeneratora i transformatora u slučaju akcidentne situacije.S obzirom na kvalitetu ponuđenog tehnološkog rješenja, mjere zaštite i monitoringa u svimfazama proizvodnje električne i toplinske energije neće biti negativnih utjecaja na tlo i vodeod rada bio-plinskog postrojenja u utjecajnom području ovog zahvata. Fermentirana masa(obrađeno gnojivo) će se razdvojiti na krutu i tekuću fazu u separatoru. Kruto gnojivo će se(nakon izgradnje pakirnice i puštanja u rad iste) pakirati i koristiti kao visoko vrijedan humusza uzgoj biljaka.Tekuće gnojivo će se, nakon šestomjesečnog skladištenja u vodonepropusnom spremnikufermentirane mase, odvoziti na poljoprivredne površine. Ovo gnojivo je nakon korištenja kaosirovina za bio-plinsko postrojenje, smanjene razine neugodnog mirisa te s nešto smanjenimudjelom nitrata. Spremnike je potrebno redovito ispitivati na vodonepropusnost i održavati.Nositelj zahvata će aplikaciju organskog tekućeg gnojiva obavljati po poljoprivrednimpovršinama drugih vlasnika/koncesionara na temelju Ugovora.Neke od površine za aplikaciju organskog tekućeg gnojiva znatno su bliže naselju Kotoribaod same farme za tov pilića i bio-plinskog postrojenja. S obzirom na smjer, podjednako suzastupljeni vjetrovi od J do Z smjera, te iz S-SSI smjera. SI vjetar može poprimiti i olujnujačinu (≥8 F), no takve su pojave izuzetno rijetke. Tijekom toplog razdoblja prosječno sejavlja 24,2 dana/g s vjetrom jačim od 6 Bf. Od jakih vjetrova u tom dijelu godine najčešći jevjetar JZ kvadranta.19

Studija o utjecaju na okoliš farme za tov pilića s bio-plinskim postrojenjem, OpćinaKotoriba – Netehnički sažetakEKONERGIz navedenog se može zaključiti da za sezone gnojidbe (vremenski period od 1. lipnja do 31.listopada) utjecaj od širenja neugodnih mirisa potencijalno mogu osjetiti stanovnici naseljaKotoriba. Ovaj utjecaj je smanjen iz razloga jer gnojivo nastalo kao nusprodukt bio-plinskogpostrojenja ima značajnije smanjen intenzitet neugodnih mirisa.Kako bi se negativni utjecaj smanjio na najmanju moguću mjeru aplikacijom tekuće radismanjenja smetnje neugodnim mirisima, upravljati će se na sljedeći način:raspršenje tijekom dana kada je manje vjerojatno da će ljudi biti kod kuće,izbjegavajući vikende i državne praznikevodeći računa o smjeru vjetra u odnosu na susjedne kuće.Tehnike aplikacije tekućeg organskog gnojiva smanjuju emisije amonijaka i također smanjujuemisije neugodnih mirisa.Provedbom mjera zaštite i programa praćenja stanja okoliša negativni utjecaji farme za tovpilića i bio-plinskog postrojenja smjestiti će se u dozvoljene zakonske okvire.S obzirom da na sociološki i psihološki utjecaj na lokalno stanovništvo djeluju sve aktivnostina području zahvata, na temelju kvantificiranja tih utjecaja navedenih u Studiji, ocjenjuje seda negativnog sociološkog i psihološkog utjecaja na lokalno stanovništvo neće biti.20

Studija o utjecaju na okoliš farme za tov pilića s bio-plinskim postrojenjem, OpćinaKotoriba – Netehnički sažetakEKONERG7. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA I MJERA ZAŠTITASTANOVNIŠTVA7.1. MJERE ZAŠTITE SASTAVNICA OKOLIŠA7.1.1. Bioraznolikost1. Tijekom izgradnje zahvata nositelj zahvata je dužan djelovati tako da u najmanjojmjeri oštećuje prirodu, a po završetku zahvata dužan je u zoni utjecaja zahvatauspostaviti ili približiti stanje u prirodi onom stanju koje je bilo prije zahvata.2. Kretanje teške mehanizacije ograničiti kako bi površine okolnih staništa devastiraneradovima bile što manje, kao i uznemiravanje životinja.Mjere zaštite 1. i 2. u skladu su sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 152/08, 21/10 i 57/11) sciljem što manjeg zadiranja u prirodna staništa i pripadajuće vrste.7.1.2. Tlo i vode3. Vodoopskrbu farme zahvaćanjem podzemne vode iz bunara projektirati idimenzionirati na osnovi hidrogeoloških pokazatelja i analize vode. Glavni projektmora sadržavati rješenje kojim će se za planiranu namjenu osigurati dovoljne količinezdravstveno ispravne vode.4. Građevine internog sustava odvodnje otpadnih voda (kanali, cjevovodi, spremniciotpadne vode od pranja peradarnika, sabirne jame) projektirati i izgraditi sukladnotehničkim zahtjevima za građevine odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.5. Izgrađene građevine internog sustava odvodnje otpadnih voda ispitati na svojstvovodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti od strane ovlašteneosobe, te ishoditi potvrdu o sukladnosti građevine s tehničkim zahtjevima.6. Planiranim zahvatom ne smije se na bilo koji način promijeniti kakvoća vode upojedinim vodonosnim slojevima.7. U slučaju napuštanja bušotine zdenca ista se mora zapuniti na način da se uspostaviprvobitno stanje prema snimku iz Izvješća o istraživačko-eksploatacijskoj bušotini iobnovi nepropusnost u punoj visini nepropusnih slojeva, a što je potrebno predvidjetiu dokumentaciji zahvata.8. U sustav za zahvaćanje vode iz zdenca ugraditi uređaj za mjerenje crpljenih količinavoda (vodomjer), a s obzirom na iskazane godišnje zahvaćene količine vode,obavezna je ugradnja opreme za telemetrijski nadzor, prikupljanje, kontrolu iregistraciju obračunskih podataka.9. Izraditi Pogonski pravilnik korištenja voda kod raznih hidroloških stanja i vremenskihrazdoblja.10. Za zahvaćanje voda radi korištenja za tehnološke i slične potrebe potrebno je ishoditikoncesiju.11. Odvodnju otpadnih voda riješiti razdjelnim, nepropusnim sustavom odvodnje:otpadnih voda od pranja filtra za kondicioniranje vode na farmiotpadnih voda od pranja peradarnika21

Studija o utjecaju na okoliš farme za tov pilića s bio-plinskim postrojenjem, OpćinaKotoriba – Netehnički sažetakEKONERGotpadnih voda od pražnjenja dezbarijerasanitarnih otpadnih voda od sanitarnog čvora za radnikeoborinskih voda s asfaltnih površina i krova12. Interni sustav odvodnje otpadnih voda (kanali, cjevovodi, sabirne jame, spremnici idr.) hidraulički dimenzionirati za planirane količine otpadnih voda.13. Prostor za smještaj radnika opremiti s pokretnim ekološkim WC-ima i osiguratipražnjenje sadržaja putem ovlaštene pravne osobe.14. Tijekom građenja i korištenja zahvata ne smije se u obližnje kanale i na njihove obaleodlagati građevinski materijal niti činiti druge radnje kojima bi se ugrozilo njihovafunkcionalnost i redovito održavanje.15. Tijekom građenja provoditi kontrolu kakvoće ugrađenih materijala i izvoditi ispitivanjakakvoće izvedenih radova te čuvati rezultate provedenih ispitivanja za vrijemegrađenja i pokusnog rada farme uz dokaze o ispunjavanju vodopravnih uvjeta.16. Predvidjeti površine za privremeno odlaganje materijala koji će se u kasnijimgrađevinskim fazama ili fazama sanacije moći iskoristiti i to za: biljni materijal, humus,zemljani materijal, dopremljeni građevinski materijal.17. Prilikom izvođenja zemljanih radova humusni sloj kontrolirano odlagati i kasnijekoristiti za uređenje okoliša, odnosno iskoristiti za druge potrebe, u skladu spropisima.18. Prije stavljanja građevine u upotrebu izraditi i usvojiti od strane investitora Plan rada iodržavanja sustava za odvodnju otpadnih voda, Interno uputstvo za provođenjekontrole ispravnosti građevina za odvodnju otpadnih voda i Pravilnik o zbrinjavanjusvih vrsta otpada i mulja iz procesa obrade otpadnih voda.19. Odvodnju otpadnih voda od pranja peradarnika riješiti prihvaćanjem uvodonepropusne kanale ispod rešetkastog poda i precrpljivanjem u prihvatnispremnik za prijem procesne vode u sklopu bio-plinskog postrojenja.20. Projektirati i izvesti rješenje prihvata otpadnih voda od pranja peradarnika u slučajuispuštanja iz spremnika.21. Sanitarne otpadne vode iz upravne zgrade i otpadne vode iz dezinfekcijske barijereskupljati u vodonepropusnu sabirnu jamu za otpadne vode koje treba periodičnokontrolirati i prazniti putem javnog isporučitelja ili koncesionara za obavljanje crpljenjai odvoza otpadnih voda iz sabirnih jama.22. Krovne oborinske vode upuštati direktno u zelene površine.23. Oborinske vode s asfaltnih površina pročistiti preko separatora ulja i masti i upuštati uokolni teren.24. Za čišćenje unutrašnjosti proizvodnih građevina i sl. i dezinfekciju vode iz dezbarijerekoristiti biorazgradiva sredstva.25. Redovno kontrolirati instalacije pitke vode radi izbjegavanja neželjenog prolijevanja tevoditi zapise o primjeni vode putem računa o potrošnji te pravovremeno otkrivati ipopravljati kvarove instalacija.26. Kontrolu građevina internog sustava odvodnje otpadnih voda na svojstvovodonepropusnosti, strukturalnosti i funkcionalnosti obaviti prije puštanja farme u rada nakon toga kontrolu obavljati svakih osam godina.27. Prije početka rada farme osigurati potrebne poljoprivredne površine za zbrinjavanjeorganskog tekućeg gnojiva (preliminarni podaci: 587 ha u početnomčetverogodišnjem razdoblju odnosno 725 ha nakon četverogodišnjeg razdoblja uzpretpostavku da pakirnica ne radi).28. Organsko tekuće gnojivo na izlazu iz bio-plinskog postrojenja skupljati u za topredviđene vodonepropusne spremnike, a nakon toga dispozicirati (zbrinjavati)22

Studija o utjecaju na okoliš farme za tov pilića s bio-plinskim postrojenjem, OpćinaKotoriba – Netehnički sažetakEKONERG7.3. MJERE ZAŠTITE OD OPTEREĆENJA OKOLIŠA7.3.1. Buka48. Objekte projektirati i izgraditi tako da budu zvučno izolirani.49. Diesel – električni agregat snage oko 200 kW smjestiti u zasebno kučište koje štiti od širenjabuke i vibracijaMjere zaštite okoliša u točkama 48. i 49. temelji se na Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09).7.3.2. Otpad50. Otpad nastao izgradnjom farme razvrstati na mjestu nastanka (neopasni otpad, opasniotpad, komunalni otpad, građevinski otpad), odvojeno sakupljati po vrstama i osiguratiuvjete skladištenja za očuvanje kakvoće sa svrhom ponovne obrade uz posebnopridržavanje higijenskih načela i dobre prakse.51. Uginule životinje na farmi propisno zbrinjavati u vodonepropusne spremnike s rashladnimuređajem te prema potrebi odvoziti specijalnim kamionima do registriranog skladišta zaodlaganje uginulih životinja ili u kafileriju.52. Neopasni proizvodni otpad (ambalaža od papira i kartona – 15 01 01, ambalaža od plastike15 01 02, miješana ambalaža – 15 01 06, otpad nastao kondicioniranjem vode – 19 09 01)skupljati ovisno o vrstama u pravilno označene spremnike. Odvojeno sakupljeni otpadpredavati ovlaštenim sakupljačima neopasnog otpada, s kojim je investitor dužan sklopitiugovor.53. Miješani komunalni otpad (20 03 01) skupljati u posebnom spremniku te zbrinjavati putemovlaštene pravne osobe.54. Lijekove i njihovu ambalažu (otpad čije je skupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnimzahtjevima radi prevencije infekcije 18 02 02*) skupljati i skladištiti u vodonepropusnim,pravilno označenim spremnicima na površini za prikupljanje otpada uz južni rub parcele:spremnici za skladištenje opasnog otpada moraju biti vodonepropusno izvedeni, a načinzatvaranja mora biti jasno označenopasan otpad treba biti adekvatno označen s natpisom „opasan otpad“ i nazivom vrsteotpada i količinomzbrinjavanje opasnog otpada, odnosno pražnjenje i čišćenje svih vodonepropusnihspremnika s opasnim otpadom smije obavljati samo ovlaštena pravna osoba a s kojomje investitor dužan sklopiti ugovor.55. Opasni otpad (od održavanja diesel agregata) riješiti putem Ugovora s tvrtkom koja ćeodržavati agregat i koja će obavljati servis istog.56. Očevidnik o nastanku i tijeku zbrinjavanja otpada voditi prema vrstama i količinama, a svakoodvoženje otpada obavljati uz prateći list, a podatke iz istog na propisnim obrascimadostavljati jednom godišnje (do 31. ožujka za prethodnu godinu) u Registar onečišćavanjaokoliša tijela županije nadležnog za poslove zaštite okoliša.Mjera zaštite okoliša 50. temelji se na Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07) s ciljem štomanjeg nepovoljnog utjecaja na okolne površine i Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06,60/08, 87/09), na način da je predviđeno da se različit otpad odvojeno prikuplja i predajeovlaštenim skupljačima otpada. Mjera zaštite okoliša 51. temelji se na Zakonu o25

Studija o utjecaju na okoliš farme za tov pilića s bio-plinskim postrojenjem, OpćinaKotoriba – Netehnički sažetakEKONERGveterinarstvu (NN 41/07, 155/08 i 55/11). Mjere zaštite 52. -56. temelje se na Zakona ootpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) i Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/07,111/07), na način da je predviđeno da se različit otpad odvojeno prikuplja i predajeovlaštenim skupljačima otpada.7.4. MJERE ZAŠTITE GOSPODARSKIH ZNAČAJKI7.4.1. Promet57. Prilaz na javni (poljski) put projektirati tako da ničim ne naruši postojeći režim odvodnjepovršinskih, procjednih i podzemnih voda na javnom putu prema posebnim uvjetima OpćineKotoriba i posebnom projektu.58. Obaviti rekonstrukciju i asfaltiranje postojećeg javnog (poljskog) puta za transport do farmeprema posebnom projektu, s elementima koji će omogućiti dvosmjerni promet teških vozilado farme (širina prometnice, eventualna ugibališta, polumjeri zavoja, asfaltni zastor i sl) odlokacije farme do postojeće asfaltirane ceste kod „Ribičkog doma“.59. Isključivo navedeni prometni pravac, a nakon asfaltiranja poljskog puta od lokacije premaasfaltiranoj cesti kod ''Ribičkog doma'', koristiti za dovoz/odvoz sirovina/produkata.60. Tijekom izgradnje objekata farme održavati javni put sigurnim za odvijanje prometa te gačistiti od nanesenog materijala.61. Nakon rekonstrukcije i početnog korištenja javnog puta, pratiti novonastale odnose međuprometnim tokovima i u skladu s mogućnostima prilagoditi elemente prometne infrastrukturenovonastalim uvjetima.Mjere zaštite okoliša 57.-58. temelje se na Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnjupriključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07). Mjere zaštite okoliša 59.-61. temelje se naPravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi morajuudovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01), Zakonu o cestama (NN 84/11) iPravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta (NN 25/98 i 162/98).7.5. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA U SLUČAJU EKOLOŠKE NESREĆE62. Radne i manipulativne površine na kojima može doći do onečišćenja uslijedobavljanja djelatnosti izvesti vodonepropusno.63. Projektirati i izvesti rješenje prihvata procesnih voda ili gnojiva u slučaju ispuštanjaiz zatvorenog spremnika za prijem procesne vode ili spremnika fermentirane mase(organsko tekuće gnojivo). U slučaju disperzije neugodnih mirisa u spremnikeubaciti odgovarajuća apsorpcijska sredstva kojima se reduciraju neugodni mirisi.Spremnici moraju biti vodonepropusni i otporni na sastav procesne vode odnosnognojiva.64. Na lokaciji farme je tijekom izgradnje potrebno osigurati sredstva za neutralizacijuprolivenih opasnih tvari.65. Na farmi postaviti sustav vatroobrane (unutrašnja i vanjska hidrantska mjera) iosigurati nesmetan pristup vatrogasnim vozilima, temeljem izrađenog Plana zaštiteod požara i tehnoloških eksplozija.66. Spremnike UNP-a opremiti vatrogasnim aparatima i hidrantskom mrežom.26

Studija o utjecaju na okoliš farme za tov pilića s bio-plinskim postrojenjem, OpćinaKotoriba – Netehnički sažetakEKONERG67. Kod nabave diesel-električnog agregata snage koji će služiti kao alternativni izvorelektrične energije obratiti pažnju da posjeduje tipno odobrenje.68. Diesel-električni agregat za proizvodnju električne energije s pripadajućimspremnikom goriva postaviti u natkriti prostor, na nepropusnu podlogu.Odgovarajućim rješenjem osigurati prihvat goriva u slučaju izlijevanja (tankvana idr.). U slučaju potrebe skladištenja veće količine goriva u zasebnom spremniku, istimora biti dvostijenski i opremljen uređajima kojima će se osigurati zaštita voda odonečišćenja.69. Sredstva za održavanje postrojenja (ulja i maziva) skladištiti u originalnimpakiranjima ili odgovarajućim posudama i spremnicima smještenim na zaštićenoj,natkrivenoj i vodonepropusnoj podlozi.70. Predvidjeti mjere sprječavanja i postupak u slučaju akcidenta (havarija spremnikaprocesnih voda ili gnojiva, elementarne nepogode kao što su katastrofalne poplave,potresi, eksplozije i dr). U tu svrhu izraditi Operativni plan mjera za slučajizvanrednog i iznenadnog onečišćenja voda.71. U slučaju potrebe, poduzimati hitne mjere zaštite od poplava, radom i materijalnimsredstvima sudjelovati u obrani od poplava.Mjera 62.-64., 68. temelje se na Zakonu o vodama (NN 153/09, 130/11) i Zakonu o zaštitiokoliša (NN 110/07). Mjere zaštite okoliša 65.,66., 67., 68. temelji se na Zakonu o zaštiti odpožara (NN 92/10) i Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološkeeksplozije (NN 35/94, 110/05 i 28/10), te Pravilnika o ukapljenom naftnom plinu (NN 117/07).Mjera zaštite okoliša 70. temelji se na Državnom planu mjera za slučaj izvanrednih iiznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11). Mjera zaštite okoliša 71. temelji se na Državnomplanu obrane od poplava (NN 84/10).7.6. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA72. U slučaju prestanka korištenja zahvata izraditi Plan zatvaranja postrojenja za svakidjelatni pogon ili objekt koji uključuje slijedeće aktivnosti:obustavu rada farme, uključujući sve proizvodne procese, procese skladištenja ipomoćne proceseuklanjanje sirovina (hrana za piliće, kukuruz, posije), poluproizvoda (nedoraslipilići, kruti gnoj, procesne vode) i gotovih proizvoda (pilići, kruto i tekuće gnojivo)uklanjanje opasnih tvari i njihovo adekvatno zbrinjavanje (UNP)uklanjanje i odvoz svih vrsta opasnog i neopasnog otpada nastalog u proizvodnji,uključujući gnoj iz spremnika krutog gnoja i procesne vode iz sabirnih jama zaotpadne vode od pranja peradarnika odnosno kruto i tekuće organsko gnojivočišćenje objekata i uklanjanje uredske opreme (objekt upravne zgrade)čišćenje proizvodnih objekata, rasklapanje i uklanjanje opreme i dijelovarušenje objekata koji nisu predviđeni za daljnju upotrebuodvoz i zbrinjavanje građevinskog otpada putem ovlaštenih tvrtkiodvoz i zbrinjavanje metalnog otpada putem ovlaštenih tvrtkiodvoz i zbrinjavanje preostalog otpada (opasnog i neopasnog) putem ovlaštenihtvrtkiovjera dokumentacije o razgradnji postrojenja i čišćenju lokacije73. Kao dio Plana zatvaranja postrojenja (odnosno programa razgradnje i uklanjanjapostrojenja) napraviti analizu i ocjenu stanja okoliša na lokaciji u cilju određivanjarazine onečišćenja i potrebe za sanacijom zemljišta. Mjere ocjene stanja okoliša27

Studija o utjecaju na okoliš farme za tov pilića s bio-plinskim postrojenjem, OpćinaKotoriba – Netehnički sažetakEKONERGobuhvatit će provjeru stanja tala na lokaciji.74. Ukoliko se provjerom stanja tala na lokaciji utvrdi potreba za sanacijom u odnosu nastanje prije upotrebe (ako su takvi podaci dostupni), vlasnik postrojenja će izraditi iprovesti program sanacije na vlastiti trošak.Mjere 72.-74. temelje se na Smjernicama za najbolje raspoložive tehnike za stavljanjepostrojenja izvan pogona (Priručnik za postupak stavljanja postrojenja izvan pogona,Projekt CARDS 2004 Potpora daljnjem usklađivanju zakonodavstva Republike Hrvatske spravnom stečevinom Zajednice u području zaštite okoliša).28

Studija o utjecaju na okoliš farme za tov pilića s bio-plinskim postrojenjem, OpćinaKotoriba – Netehnički sažetakEKONERG7.7. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠAOblik monitoringa1. Provesti mjerenja emisija onečišćujućihtvari u otpadnim plinovima (CO, NO x ,volumni udio kisika, dimni broj) izkotlovnice.2. Mjeriti kakvoću vode iz zdenca/bunara.Ispitivanje obavljati za slijedeće pokazatelje:fizikalno-kemijski pokazatelji: aluminij,amonij, boja, vodljivost, koncentracijavodikovih iona (pH vrijednost), miris,mutnoća, nitriti, okus, željezo, kloridi nitrati,utrošak KMnO4, rezidue dezinfijensa (SRK,klorit, klorat, ozon, ...), temperatura temikrobiološki pokazatelji: Escherichia coli,ukupni koliformi, enterokoki, broj kolonija na22 o C, broj kolonija na 37 o C, Clostridiumperfrigens (uključujući spore).3. Obaviti analize sastava gnojiva iztrenutačnog uzorka gnojiva, periodički, prijeaplikacije tekućeg organskog gnojiva napoljoprivredne površine, koje uključuju: suhatvar, pH, H 2 O, amonijski N, ukupni N, ukupniP, ukupni K, ukupni Ca, ukupni Mg.Dinamika provođenjaPrvo mjerenje obaviti prilikomprobnog rada kotlovnice, a prijedobivanja uporabne dozvole. Dalje jemjerenje potrebno provoditi jedanputu dvije godine.Izvještaj o provedenim mjerenjima i sanalizom podataka onečišćujućih tvariu zraku iz ispusta uređaja za loženje(kotlovnica), nositelj zahvatapohranjuje 5 godina i dostavljajednom godišnje (do 31. ožujka zaprethodnu godinu) u Registaronečišćavanja okoliša tijela županijenadležnog za poslove zaštite okoliša.4 puta godišnje.Izvještaj o analizi kakvoće vode izzdenca nositelj zahvata pohranjuje 5godina. Podatke o količini zahvaćenihi korištenih voda vlasnik dostavljajednom mjesečno nadležnoj pravnojosobi za gospodarenje i upravljanjevodama u RH očevidnikom iz Priloga1 i Priloga 3 – Obrazac 3b Pravilnikao očevidniku zahvaćenih i korištenihkoličina voda NN 81/10)Nakon puštanja u rad farme, odnosnonakon nastanka prve količine gnojiva(6 mjeseci nakon skladištenjagnojiva).Zapise analize sastava gnojivanositelj zahvata dužan je čuvati 5godina.Prijedlog praćenja okoliša pod točkom 1. temelji se na Uredbi o emisijama onečišćujućih tvariu zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07 i 150/08) i Pravilniku o praćenju emisija onečišćujućihtvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 01/06).Prijedlog praćenja okoliša pod točkom 2. temelji se na Pravilniku o zdravstvenoj ispravnostivode za piće (NN 47/08).Prijedlog praćenja okoliša pod točkom 3. temelji se na Pravilniku o dobroj poljoprivrednojpraksi u korištenju gnojiva (NN 56/08).29

Studija o utjecaju na okoliš farme za tov pilića s bio-plinskim postrojenjem, OpćinaKotoriba – Netehnički sažetakEKONERG8. NAČIN NA KOJI ĆE NOSITELJ ZAHVATA INFORMIRATILOKALNU ZAJEDNICU I CJELOKUPNUZAINTERESIRANU JAVNOST O ZAHVATU,PROVOĐENJU MJERA ZAŠTITE I STANJU OKOLIŠANakon izgradnje i puštanja zahvata u rad, nositelj zahvata dužan je o programu praćenjaokoliša voditi propisanu evidenciju i redovito dostavljati izvješća nadležnim institucijama.Podatke praćenja okoliša potrebno je dostaviti i lokalnoj zajednici.O djelovanju farme s bioplinskim postrojenjem nositelj zahvata je dužan informirati javnostputem različitih medija na lokalnoj i regionalnoj razini, najmanje jedanput u dvije godine.Nositelj zahvata je također dužan zabilježiti sve eventualne pritužbe od strane javnosti teevidentira aktivnosti poduzete u svrhu uklanjanja ili ublažavanja uočenih nedostataka.30

DDD4231867510112992725281712139201815D26191614212627222325D26D252624272626262726D252527272726LEGENDA:OBUHVAT PREDMETNE GRAEVNE ESTICEOGRADE1 UPRAVNA ZGRADA 15 DOZIRNA JEDINICA2 PARKIRALIŠTE S 10 P.M. 16 PUMPAONA3 VODOSPREMA I UREAJ 17 DIGESTORZA KONDICIONIRANJE VODE 18 MOTOR I GENERATOR4 TRAFOSTANICA19 BAKLJA5 MEHANIZACIJA20 SABIRNA JAMA6 PAKIRNICA21 PRECRPNO OKNO7 SKLADIŠTE POSIJA 22 KOTLOVNICA8 SKLADIŠTE KUKURUZA 23 ISPARIVA9 SKLADIŠTE GNOJA 24 UNP10 VAGA25 DEZBARIJERA11 SKLADIŠTE KRUTOG GNOJA 26 SABIRNO OKNO12 KOPANI BUNAR27 PERADARNIK13 FERMENTER 128 AGREGAT14 FERMENTER 229 SKLADIŠTE STELJEDD252625262727262626262627262527252626272726262627272626NOSITELJ ZAHVATA:EKO-KOTOR d.o.o.Josipa Slavenskog 7, 40329 KotoribaNAZIV STUDIJE:STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠfarme za tov pilias bio-plinskim postrojenjemNetehniki sažetakd.o.o. EKONERG ZAŠTITA d.o.o. OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJKoranska 5, p.p. 144 Koranska 5, p.p. 14410000 Zagreb 10000 Zagrebtel. 01/6000-111 tel. 01/6000-111PRILOG:OBUHVAT ZAHVATA DISPOZICIJA NA DIGITALNOJ OBJEKATAORTOFOTO KARTIIZVOR:MJERILO:Idejno rješenje farme za tov pilia i bio-plinskog1:2500DOF, listovi Kotoriba-I 31, Kotoriba-I 32postrojenja, EKONERG, Zagreb (2011). DATUM:travanj, 2012.VODITELJICA IZRADE STUDIJE:Brigita Masnjak, dipl.ing.kem.teh., spec. ekoing.BROJ PRILOGA:1NS.