Ne-tehnički sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKNETEHNIČKI SAŽETAKNARUČITELJ:Lučka uprava OsijekŠetalište kardinala F. Šepera 631000 OsijekIZVRŠITELJ:Hidroing d.o.o.Tadije Smičiklasa 131000 OsijekNAZIV PROJEKTA:BR. PROJEKTA:STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKI-1227/11VODITELJ STUDIJE:Ivan Radeljak, dipl.ing.građ.Hidroing d.o.o. OsijekDIREKTOR:Vjekoslav Abičić, mag.oec.U Osijeku, svibanj 2013. god.

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKNETEHNIČKI SAŽETAKVODITELJ STUDIJE:Ivan Radeljak dipl.ing.građ.U IZRADI STUDIJE SUDJELOVALI:Diana Šustić, dipl.ing.građ.mr.sc. Antonija Barišić-Lasović, dipl.ing.preh.tehn.Branimir Barač, mag.ing.aedif.Eldar Ibrahimović, Prvostupnik zaštite okolišaOPIS UTJECAJA BUKE ZAHVATA NA OKOLIŠSONUS d.o.o.Benešićeva 21,10000 Zagreb,tel/fax: 01/6145-410,e-mail: sonus@sonus.hrIzrađivač i direktorMiljenko Henich, dipl.ing.el.IZRADA GLAVNE OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOŠKU MREŽUIRES - Institut zaistraživanje i razvojodrživih eko sustavaJagodno 100a,10 415 Novo ČičeTel/fax: +385 1 61 68 522ires@ires.hrOdgovorna osobaizrađivačaStručni tim izrađivačaDr. sc. Zoran Pišl, dipl. mat.Vedran Šegota, dipl. ing. biol.Robert Španić, dipl. ing. biol.Stjepan Dekanić, dipl.ing.šum.Dr. sc. Zoran Pišl, dipl. mat.Hidroing d.o.o. OsijekDIREKTOR:U Osijeku, svibanj 2013. god.Vjekoslav Abičić, mag.oec.

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/111. UVODMinistarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva 2. Studenog 2007. godinedonijelo je Rješenje kojim se namjeravani zahvat – izgradnja infrastrukture u LuciOsijek – ocjenjuje kao prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša iprograma praćenja stanja okoliša. Rješenje je izdano na osnovu izrađene Studije utjecajana okoliš Luke Osijek (Hidroing d.o.o. Osijek 2007. god.). Kao podloga za izradu studijekorišten je Plan razvoja luke Osijek (2005. god.) izrađen od strane Projekt inženjeringa d.o.o.Zagreb.Na osnovu projektne dokumentacije te provedenog postupka procjene utjecaja na okolišproveden je i upravni postupak te su izdane lokacijske dozvole i jedna građevinska dozvola ukojima su se poštivale propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja koje su sadržane upostojećem Rješenju o prihvatljivosti namjeravanog zahvata na okoliš (klasa UP/I 351-03/07-02/3, ur. broj: 531-08-1-1-2-10-07-12, Zagreb 2. studenog 2007. godine).Lučka uprava Osijek tijekom pripreme aplikacije za financiranje iz EU fondova za izgradnjuTerminala za rasute terete luke Osijek i pregleda izrađene projektne dokumentacije nasastanku održanom 21.09.2012 sa predstavnicima Jaspersa kao savjetodavnog tijela uproceduri usklađivanja potrebne dokumentacije za apliciranje na EU fondove, definirali suneophodne izmjene i dopune Studije o utjecaju na okoliš kako bi dokumentacija vezana zaprocjenu utjecaja na okoliš bila kompletna i u skladu s zakonskim propisima EU.Potreba za izradom nove studije proistekla je primjedbi navedenih u Tehničkom izvješćukonzultanata Europske unije (Aktivnost B.2) izrađenog u sklopu projekta Tehničke podrškeza pregled preliminarne dokumentacije za izgradnju i rekonstrukciju južne obale u Luci Osijek– Komponenta: Procjena utjecaja na okoliš od 08.07.2011. god. Ovaj projekt tehničkepodrške financiran je od strane Europske komisije u sklopu IPA IIIa 2007-2009 “Operativnogprograma za promet”. Program je dio predpristupnih fondova (ISPA i IPA) koji osiguravajutehničku podršku za jačanje kapaciteta Republike Hrvatske u pripremi za EU članstvo.U Tehničkom izvješću konzultanata Europske unije navodi se da Studija o utjecaju naokoliš izrađena 2007. god. zahtjeva doradu i izmjene koje su neophodne kako bi Studija bilau skladu sa legislativom Europske unije, zahtjevima IPA i Kohezijskih fondova te kako biuključila izmjene koje proističu iz novih zakonskih i podzakonski akata RH donesenih uperiodu između usvajanja navedene studije i trenutka pisanja izvješća. Temeljem navedenihnaputaka pristupilo se izradi nove Studije utjecaja na okoliš u kojoj su se uzele u obzir sveizmjene i dopune nastale na lokaciji lučkog područja, što uključuje promjenu zahvata nalokaciji otoka koji se nalazi na području Nacionalne ekološke mreže, te je izrađena Glavnaocjena utjecaja zahvata na NEM koja je sastavni dio Studije. Napravljeni su modeli zanajlošije scenarije bez i sa poštivanjem propisanih mjera zaštite zraka i buke na cijelompodručju obuhvata zahvata s postojećim i planiranim zahvatima na lokaciji.Sve dodatne mjere zaštite okoliša i program praćenja koji se predlaže Studijom odnosi se nanovi obuhvat zahvata u odnosu na gore propisane predlažu se za zahvate čiji obuhvat seizmijenio u odnosu na gore navedenu Studiju za što je izrađena i nova projektnadokumentacija Koncepcijsko rješenje uklapanja južne obale u lučki bazen luke Osijek(Hidroing d.o.o. Osijek, prosinac 2012. god.)NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 1

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, Hrvatska2. OPIS ZAHVATASTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/11Predmet ove Studije o utjecaju na okoliš je proširenje lučkog područja te izgradnja irekonstrukcija lučke infrastrukture na području Luke Osijek u Nemetinu. Pod lučkominfrastrukturom ova studija podrazumijeva elemente potrebne za funkcioniranje lučkogpodručja odnosno pristajanje, sidrenje i zaštitu plovila, te ukrcaj, iskrcaj i skladištenje robe, akoji uključuju slijedeće:- prometnu infrastrukturu (cestovnu i željezničku)- komunalnu infrastrukturu (vodoopskrba, odvodnja, opskrba električnom energijom irasvjeta, plinofikacija)- izgradnja vertikalne i kose obale za pristajanje plovila- izgradnja prekrcajne i transportne opreme uključujući skladišne i manipulativnepovršine- nasipavanje terena i izgradnja obalnih građevina u cilju zaštite lučkog područja odnegativnog djelovanja vodaDijelovi suprastrukture, odnosno budući korisnici gospodarskog dijela lučkog područjanisu predmet ove studije te će se za svaki suprastrukturni objekt ovisno o njegovoj namjeniprovoditi zasebni postupci procjene utjecaja na okoliš. U Studiji su korišteni podaci izprovedenog postupka procjene utjecaja na okoliš za zahvat suprastrukture Tvornice etanola.Slika 1. Područje obuhvata planirane Luke OsijekDanašnja luka smještena je na desnoj obali rijeke Drave u djelomično formiranom lučkombazenu koji nastao prokopavanjem novog toka rijeke Drave i pregrađivanjem starog tokapregradom „G“. Lučki bazen ima ulaz uz nizvodni kraj dravskog otoka nastalogprokopavanjem i uključuje potez Drave od dravskog riječnog km 12 + 600 do 14 + 450.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 2

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/11Ukupna površina postojećeg lučkog područja iznosi od 56,1 ha, a sastoji se od teritorijapovršine 35,7 ha i postojećeg bazenskog akvatorija površine 20,4 ha.Akvatorij zatvorenog lučkog bazena koristi se za potrebe prekrcaja robe. Dužina bazena odulaza do pregrade „G“ je oko 1700 m, a prosječna širina akvatorija zatvorenog lučkogbazena je 160 m. Južna obala zatvorenog lučkog bazena – dužine je cca. 1800 m. Od togase 400 m koristi za cjelokupni prekrcaj lučkog tereta s plovnog puta.3. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATAUnutarnji plovni putovi RH integrirani su u mrežu Europskih plovnih putova VII. (dunavskog)koridora, potpisivanjem višestranog Europskog ugovora o glavnim unutarnjim plovnimputovima od međunarodnog značenja (AGN-UN/ECE/ITC). Tim ugovorom Hrvatska jedeklarirala plovni put E - 80 - 08 - rijeka Drava od ušća do Osijeka - 22 km, a Luka Osijek jemeđunarodna luka. Na rijeci Dravi, plovidba se sada odvija na cijelom dijelu plovnog toka, alis nešto smanjenim intenzitetom u odnosu na 1990. godinu.Prema Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske potrebno je plovne putove rijekamaDunavom, Dravom i Savom reintegrirati u plovidbeni sustav Rajna-Majna-Dunav. Drava doOsijeka je danas plovni put IV klase, što je minimalna međunarodna klasa primjenjiva zapostojeće plovne putove. Drava će u budućnosti biti plovni put Vb klase, i za to stanje će seurediti i luka. U skladu s time dozvoljava se gradnja i rekonstrukcija luka, pristaništa, sidrišta,brodogradilišta, hidrotehničkih zahvata i građevina, te prateće infrastrukture na koridorimariječnih plovnih putova.Riječni transport je najisplativiji i ekološki najčišći oblik prijevoza u procesurazmjene roba, osobito kod srednjih i dugih relacija, te je u direktnoj vezi srazvojnim konceptom cjelokupnog gospodarstva istočne Hrvatske. Dobargeostrateški i prometni položaj, zajedno s ostalim pogodnostima područja, pomažerazvoju regije i privlači pozornost mnogih ozbiljnih investitora. Stoga razvojnikoncept unutarnje plovidbe uzročno – posljedično je vezan za koncept razvojacjelokupnog gospodarstva istočne Hrvatske i mora ga paralelno slijediti.4. TEHNIČKI OPIS ZAHVATAU planiranom stanju na području Luke Osijek ovom studijom se obrađuju:• Uklapanje južne obale otoka u lučki bazen luke OsijekA dodatno se analiziraju svi kumulativni utjecaji zahvata za koje je napravljena projektnadokumentacija, definirane mjere zaštite okoliša i program praćenja, te provedeni upravnipostupci, izdane lokacijske i građevinska dozvola.• Terminal za pretovar rasutih tereta• Izgradnja i rekonstrukcija južne obale lučkog bazena Luke Osijek• Intermodalna infrastruktura zapadnog dijela Luke Osijek• Tvornica etanola Osijek*NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 3

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/11Slika 2. Područje južne obalePredviđeno je uređenje južne obale otoka (u dužini 1211 m) koja će u budućnosti postatisjeverna obala budućeg zatvorenog lučkog bazena. Obala se uređuje za potrebe kolnog ipješačkog pristupa privezanim brodovima i kopnenim sadržajima otoka (poluotoka), za privezslužbenih plovila, te za privez plovila na čekanju za prekrcaj i carinjenje. Funkcionalno seobala dijeli na dva osnovna dijela. Prvi dio je smješten na kruni i predviđen je za cestovni ipješački promet, a drugi dio je kosa obala predviđena za vezivanje i pristup plovilima.Kosa obala se sastoji od uporabnog i neuporabnog dijela. Neuporabni dio kose obale je odpregrade G do vezova za čekanje dužine 385m i dio od vezova za službena plovila premaistoku dužine 221m. Uporabni dio predstavljaju: vezovi za čekanje (dužine 447m), carinskivez (105m) i vez za službena plovila (53m) (Slika 1.13.). Kota dna cijelog bazena je 74,6m.n.m.Vezovi za čekanjeRijeka Drava će u budućnosti biti plovni put Vb klase, i za to stanje će se uredit i vezovi začekanje. Za vezivanje na vezovima za čekanje, mjerodavna je “Europa II“ potisnica nosivosti1850 tona, dimenzija 76,5 – 85,0 m / 11,4 m / 2,8 m, bez potiskivača. No za dubinu lukemjerodavna je potisnica budućnosti koja ima tlocrtne dimenzije kao gore, ali joj se povećavagaz na 4 m i nosivost na 3.000 t.Vezovi za čekanje dimenzionirani su za privez potisnica “Europa II“ po dvije uz bok (kako jeprikazano na sl. 1.), a omogućen je i privez plovila drugačijih dimenzija. Plovila bez vlastitogpogona (potisnice, tegljenice) postavljaju se na čekanje, istovar ili utovar uz pomoć broda sakojim su doplovili ili lučkog remorkera (ne znači nužno da mora biti remorker, može biti ipotiskivač, potrebno je da ima dimenzije i manevarske sposobnosti za manevriranje naograničenom prostoru). Način manevriranja isti je kao i za samohodne brodove.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 4

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/11Carinski vezPredviđeno je postavljanje pontona koji je trajno vezan na obalu i služi za privez plovila kojiobavljaju poslove prekogranične administracije (carina, policija, kapetanija). Omogućuje seprivez jednog plovila dužine maks. cca. 80m. Plovila pristaju na ponton prema redu kojiodređuje policija, carina ili kapetanija i nakon obavljene kontrole plovila mogu nastavitikomercijalne operacije. U višim fazama projekta potrebno je predvidjeti uređenje obalnogprostora prema postojećim propisima za uređenje graničnih prijelaza (Uredba o standardimai uvjetima koje moraju ispunjavati granični prijelazi za sigurno i ekonomično obavljanjegranične kontrole NN 141/04). Na pontonu je potrebno urediti i minimalni prostor za uredepolicije i carine. Obalni pojas pograničnog veza potrebno je ograditi ogradom visokom 2 m.Plovila bi se vezala na tom vezu radi obavljanja ulazno izlaznih formalnosti i nakon togaprosljeđivala na operativnu obalu, ili na vezove za čekanje.Slika 3. Područje obuhvata Plana razvoja luke Osijek a koje uključuje teritorij uzsjevernu obalu zatvorenog lučkog bazenaVez za službena plovilaPredviđeno je postavljanje pontona koji je trajno vezan na obalu i služi za siguran privez dvaplovila: policije i kapetanije.Neuporabna obalaNa neuporabnoj obali je potrebno posaditi travu i grmoliko raslinje radi sprečavanja erozijeod oborinske vode. Nema posebnu funkciju u radu luke.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 5

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/115. OPIS RAZMATRANIH VARIJANTNIH RJEŠENJA ZAHVATAIzgradnja i rekonstrukcija te proširenje područja Luke Osijek obrađena prostornom planskomi projektnom dokumentacijom podrazumijeva dva osnovna varijantna rješenja• izgradnju luke za promet roba na području luke Tranzit u Nemetinu te izmještanjestare luke iz gradske jezgre• nastavak operiranja lučkih područja u postojećem stanju odnosno na dvije lokacije i upostojećem obuhvatu infrastruktureObzirom na povećanje količina prekrcaja roba na lučkom području te na činjenicu tendencijepovećanja riječnog prometa, najprihvatljivije rješenje je izgradnja i rekonstrukcija Luke Osijekna području postojeće luke u Nemetinu te izmještanje lučkih sadržaja sa područja stareLuke.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 6

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/116. OPIS OKOLIŠA LOKACIJE I PODRUČJA UTJECAJA ZAHVATALokacija zahvata nalazi se na desnoj obali rijeke Dravi u Istočnoj industrijskoj zoni gradaOsijeka. Grad Osijek najveći je grad u istočnom djelu Hrvatske i centar Osječko – baranjskežupanije. Grad je industrijsko, upravno, sudsko i financijsko sjedište. Prostire se na 170 km2površine, od čega je 12.121 ha poljoprivredne površine, a 965 ha su šumske površine. Sasvojim prigradskim naseljima nalazi se u nizinskom području, koji prevladava u reljefu ovogprostora. Dominantnu osnovu ovom prostoru daje rijeka Drava uz koju su smještena svanaselja.- KrajobrazPodručje lokacije zahvata je sastavni dio Istočne industrijske zone Slobodne zone Osijek, zakoju je izvršena prenamjena zemljišta. Planirani zahvat ne nalazi se u dijelu zaštićenihkrajobraznih cjelina.Centar Grada Osijek nalazi se na udaljenosti od 7 km od lokacije predmetnog zahvata. Ublizini Slobodne zone se nalazi naselje Nemetin, na udaljenosti od oko 70 m sa 177stanovnika prema popisu stanovništva iz 2001. godine.Slika 4 .Pregled osnovnih krajobraznih jedinica područjaNETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 8

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/11- MeteorologijaKlimatska obilježja Osijeka uvjetovana su njegovim geografskim položajem u umjerenimširinama i smještajem u Panonskoj nizini. Osijek je smješten u ravničarskom područjuistočne Hrvatske na nadmorskoj visini od oko 80 do 100 m nm. U bližoj i daljoj okolici nemaorografskih prepreka koje bi mogle utjecati na deformaciju meteoroloških polja. Odgeografskih obilježja najjači utjecaj na meteorološke elemente ima tok rijeke Drave. PremaKöppenovoj klimatskoj klasifikaciji, Osijek je smješten u području gdje prevladava umjerenotopla kišna klima bez suhog razdoblja s maksimumom oborine u toplom dijelu godine.Slika 3. Učestalost pojavljivanja različitih smjerova vjetra (%) u klimatološkimterminima 7,14 i 21 sat (a) i ukupno (b)Slika 5. Srednja godišnja jačina vjetra po smjerovima u klimatološkimterminima 7, 14 i 21 sat (a) i ukupno (b)NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 9

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/11- Kakvoća zrakaU gradu Osijeku nalazi se jedna mjerna postaja za mjerenje kakvoće zraka na raskrižju ulicekneza Trpimira i Europske avenije. Od zahvata luke Osijek postaja je udaljena cca 2,8 km.Parametri onečišćujućih tvari koje se mjere na postaji su SO2, NO2/NOx, CO, PM10,benzen. Podaci o kvaliteti zraka na mjernoj postaji za 2011 godinu preuzeti su iz Godišnjegizvješće o praćenju kvalitete zraka na postajama Državne mreže za trajno praćenje kvalitetezraka za 2011. godinu. (Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, 2012.)Na naseljenom području Grada Osijeka, na mjernoj postaji Osijek-1, kvaliteta zraka bila je Ikategorije uvjetno jer je obuhvat podataka bio manji od 90% s obzirom na NO2, te IIkategorije s obzirom na PM10. Mjerenja benzena i SO2 tijekom 2011. godine imala suobuhvat podataka manji od 50 % što nije dostatno za kategorizaciju.Slika 6. Granice procjenjivanja koncentracija onečišćujućih tvari u zraku s obzirom nazdravlje ljudi na mjernoj postaji Osijek-1 tijekom 2011.- Kvaliteta voda rijeke DraveKvaliteta vode prati se od strane Hrvatskih voda. Kao mjerodavni pokazatelji kvalitete voderijeke Drave za planirani zahvat Luke Osijek prikazani su rezultati mjerenja kvalitete vode narijeci Dravi kod Višnjevca i kod Nemetina u razdoblju od 2000. do 2009. godine.Kvaliteta vode rijeke Drave kod Višnjevca prema skupinama pokazatelja koje se mjerepokazuje bolju kvalitetu nego nizvodno kod Nemetina na što se u svakom slučaju trebaosvrnuti na ispust otpadnih voda grada Osijeka koji je u neposrednoj blizini mjernog mjesta.Prema fizikalno kemijskim pokazateljima kakvoće vode kod Višnjevca i kod Nemetina od2005.godine do 2009. godine je prema Uredbi o standardu kakvoće vode je vrlo dobra.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 10

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/11- SeizmikaSeizmološki podaci daju pokazatelje seizmičke aktivnosti, što je razdoblje tih podataka duljeto su zaključci o nivou seizmičke aktivnosti bliži realnosti. Ovo se posebno odnosi naprocjenu vjerojatnosti događanja najjačeg potresa. Podaci o potresima su pouzdani, a uHrvatskoj se prate od kraja prošlog stoljeća od kada radi seizmološka postaja u Zagrebu.Geološki podaci mogu poslužiti za procjenu prognoze buduće seizmičke aktivnosti i iznosamagnitude potresa. U usporedbi s ostalim dijelovima Hrvatske, seizmička aktivnost napodručju zahvata slabije je izražena.- Pedološke podlogeOsječko-baranjska županija pretežito je ravničarsko područje koje od čega 260.778 ha čineobradive poljoprivredne površine, a 82.868 ha nalazi se pod šumama. Ostala tla kojaprevladavaju su močvarna tla nizina i riječnih dolina, te aluvijalna tla riječnih tokova. PodručjeOsijeka nalazi se u dravskom poloju, te ovdje dominiraju razmjerno niski tereni u kojima jerijeka Drava meandrirajući u vlastitim nanosima stvorila tipični nizinski holoceni reljefnanoseći velike količine šljunka i pijeska.Prema sastavu i strukturi tla na najužem području Luke Osijek svrstano je u Aluvijalnokarbonatno oglejeno, srednje duboko i duboko; Hipoglej mineralni karbonatni i Černozemnekarbonatni, oglejeni, Černozem karbonatni oglejeni, Hipoglej mineralni karbonatni inekarbonatni. Na lijevoj obali r. Drave nasuprot planiranog zahvata prema sastavu i strukturitlo je svrstano u Aluvijalno karbonatno oglejeno, srednje duboko i duboko, plavljeno, Hipoglejmineralni karbonatni, plavljeni.- Hidrološke podlogeZa hidrološke analize dionice rijeke Drave od 0-22 r. km, korišteni su dostupni podaci sraspoloživih hidroloških stanica najbližih predmetnoj dionici: Belišće i Osijek na rijeci Dravi, teAljmaš na Dunavu.Temeljem niza od 53 god. (u periodu od 1946. – 1999. god.) mjerenja vodostaja rijeke Dravena vodomjeru Osijek rkm 19+200 dobiveni su slijedeći vodostaji:- maksimalni godišnji vodostaj 86,90 m nm- srednji godišnji vodostaj 82,38 m nm- minimalni godišnji vodostaj 79,82 m nm- Riječni prometUnutarnja plovidba spada u one načine prijevoza koji se smatraju najmanje štetnim za okolišbilo da se radi o rizicima direktnog onečišćenja uslijed odvijanja prometnog procesa bilo dase radi o eksternim troškovima koje prometni sustav generira, a koji nisu uključeni u cijenutransporta već su raspoređeni na društvo u cjelini.Unutarnja plovidba u Hrvatskoj bila je marginalizirana u zadnjih 15 godina, dijelom zbogratne situacije, dijelom zbog nedostatka interesa za ovim vidom transporta. Međutim, kakoHrvatska sve više napreduje prema pristupanju Europskoj uniji, unutarnja plovidba pobuđujesve veće zanimanje vezano uz europsku inicijativu premještanja tereta sa cesta naželjeznicu i unutarnje plovne putove. Neosporno je da i postoji velik interes lokalnihkompanija, iz regija kroz koje prolaze najveće hrvatske rijeke, za riječni transport, kako jepokazala i nedavna studija o potencijalu rijeke Save, te da su stoga planirane investicije uinfrastrukturu potpuno opravdane.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 11

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/11- Društveni, demografski i ekonomski podaciPrometna infrastruktura od posebnog je značenja za gospodarski rast. Dugoročno gledano,ulaganje u prometnu infrastrukturu, preduvjet je za privredni razvoj svake zemlje. Prometomse ostvaruju značajne neposredne i posredne koristi.Demografska slika prostora Osječko-baranjske županije pokazuje da se radi o trećoj poveličini Županiji u Republici Hrvatskoj (330.506 stanovnika). Ali, radi se i o Županiji s vrloneravnomjernim prostornim rasporedom stanovništva: 35% stanovništva obuhvaćaadministrativno područje Grada Osijeka, 28% ostali gradovi kao jedinice lokalnesamouprave, dok 37% stanovništva živi u ostalim naseljima.- Kulturno-povijesna baštinaRekognisciranje terena s ciljem evidentiranja arheoloških dobara napravljeno je od straneMinistarstva kulture, uprave za zaštitu kulturne baštine; Konzervatorski odjel u Osijeku.Prema postojećim popisima kulturnih dobara Ministarstva kulture u zoni navedenih utjecajanalaze se sljedeća arheološka kulturna dobra;1. OSIJEK – «Mursa, Pristanište i Vijenac I. Meštrovića», prapovijesni, antički isrednjovjekovni arheološki lokalitet, registrirano kulturno dobro.2. OSIJEK – «Ciglana i Zeleno polje», prapovijesni i srednjovjekovni arheološkilokalitet, registrirano kulturno dobro.3. NEMETIN – «Suvatovo», prapovijesni, antički i srednjovjekovni lokalitet,registrirano kulturno dobro.4. SARVAŠ – «Gradac», prapovijesni, antički i srednjovjekovni lokalitet, registriranokulturno dobro.Slika 7. Arheološka nalazišta u neposrednoj blizini luke OsijekNETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 12

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/11- Klasifikacija zemljišnog pokrova - Corine 2006CORINE Land Cover Hrvatske (CLC Hrvatske) je projekt koji kao rezultat ima digitalnu,ažurnu bazu podataka o pokrovu zemljišta prema CORINE nomenklaturi koja je postojana iistovrsna s podacima cijele Europske unije. Kartiranje pokrova zemljišta na razini EUprovedeno je za 1990. godinu, a kartiranje promjena za 2000. i 2006. godinu.Na lokaciji obuhvata Luke Osijek Identificirana su slijedeći zemljišni pokrovi prema CORINEklasifikaciji:- 131 Mjesta eksploatacije mineralnih sirovina (postojeće lučko područje)- 243 Pretežno poljodjelska zemljišta s većim područjima prirodne vegetacije (područjezapadnog dijela intermodalne infrastrukture)dok se u neposrednom okruženju nalaze- 211 Nenavodnajvano obradivo zemljište- 121 Industrijske ili komercijalne jedinice- 112 Nepovezana gradska područja- 242 Kompleks kultiviranih parcela- 324 Prijelazno područje šume - zaraštanje, grmičasta šuma- 511 VodotociSlika 8. Klasifikacija zemljišnog pokrova - Corine 2006.- Odnos zahvata prema postojećim i planiranim objektimaUz južnu stranu lučkog područja vodi postojeća glavna gradska cesta na potezu grad - ind.zona. Ulaz u postojeće lučko područje vodi s ove ceste. Pored postojeće predložena jeizgradnja zasebne ceste koja bi povezala lučko područje sa osječkom obilaznicom čime bi sepromet usmjerio dalje od gradske jezgre.Za opskrbu električnom energijom sadašnjih potrošača luke Osijek koriste se postojećetrafostanice: TS «Gradnja», TS «Cesta» i TS «Tranzit». Sve postojeće trafostanice su snage630 kVA, prijenosa 10/0,4 kV.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 13

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/11Instalacije gradskog vodovoda (ø 200 mm) od PVC i DUCTIL nalaze se u samoj blizinilokacije luke u Vinogradskoj ulici i Vukovarskoj ulici. Navedeni postojeći cjevovodi prolaze upravcu zapada (Vukovarska ulica) sa ø 300 mm azbest cementne cijevi, te sa pravca jugaulicom uz termoelektranu sa ø 400 mm lijevano željezne cijevi. Ovi cjevovodi svojim profilimai udaljenosti cca 1.550 m od planiranih priključaka daju garanciju da će se opskrba vodomodvijati bez poteškoća. Priključkom na spomenuti cjevovod osigurat će se sanitarna voda ivoda za gašenje požara.U blizini lokacije nalaze se dva postojeća glavna odvodna kolektora: sjeverni dimenzija240/280 cm i južni kolektor čije su dimenzije nakon spoja sa sjevernim kolektorom 430/390cm. Zbog neposredne blizine prijamnika rijeke Drave, odvođenje oborinskih voda moguće jepoprečnim kanalima sa nekoliko ispusta – pojedinačnih uz prethodno odvajanje masnoća italoga. Na taj način izbjegnuto je opterećenje glavnog kolektora velikim količinamaoborinskih voda. U budućnosti planirana je izgradnja Uređaja za pročišćavanje otpadnihvoda grada Osijeka u neposrednoj blizini lučkog područja odnosno nešto nizvodnije uz rijekuDravu. Time će se osigurati potrebni kapaciteti obrade komunalnih otpadnih voda a time iotpadnih voda s lučkog područja u konačnoj fazi.Željeznička infrastruktura Luke Osijek čini industrijski matični kolosijek dužine cca 2.5 kmpovezan s teretnim kolodvorom Nemetin. Zona luke Osijek povezana je preko lokalne mrežena državnu mrežu pruga. U zoni luke nalaze se tri skupine kolosijeka gotovo paralelne saobalom rijeke Drave i protežu se u smjeru istok-zapad, koji služe postojećim komercijalnimpotrebama unutar i van zone luke.Luka Osijek smještena je u istočnom područja grada Osijek u industrijskoj zoni. PremaGeneralnom urbanističkom planu grada Osijek lučko područje je definirano kao područjeposebnih uvjeta korištenja te je namjena površina lučkog područja definirana kao zonagospodarske namijene.Neposredno uz lučko područje dominiraju površine gospodarske namijene dok se uzjugozapadni rub nalazi zona mješovite namjene te uz zapadni rub zona stambene namijene.Na sjevernoj strani lučkog područja nalazi se rijeke Drava te je GUP-om predloženouspostavljanje zelenog pojasa uz rijeku kako bi se vizualni utjecaji smanjili na minimum. Nadesnoj lijevoj obali rijeke Drave Park prirode Kopački Rit i površine obrasle prirodnomvegetacijom.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 14

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/11Slika 8. Lokacija Luke Osijek u odnosu na postojeću i planiranu namjenu površina,infrastrukturu te UPOV Osijek- Pozitivni efekti zahvataProjekt izgradnje i rekonstrukcije Luke Osijek ima pozitivan utjecaj na postojeće stanje te seisti mogu sumirati u slijedećim točkama:• transport roba na unutarnjim vodenim putovima• ukupni transport roba• razvoj gospodarstva• smanjenje ispuštanja CO 2 u zrak iz transportnih aktivnosti• manja potrošnja fosilnih goriva u transportnim aktivnostimaNETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 15

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/117. PODACI O NACIONALNOJ EKOLOŠKOJ MREŽIUredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) u široj okolici zahvata područjimaNacionalne ekološke mreže (NEM) proglašena su važnim područjima za divlje svojte istanišne tipove sljedeća područja:• Kopački rit (HR2000394)• Šire područje Drave (HR5000013)• Kopački rit-Livade (HR2000729)Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) u široj okolici zahvata područjimaNacionalne ekološke mreže (NEM) proglašena su važnim područjima za ptice sljedećapodručja:• Podunavlje i donje Podravlje (HR1000016)Kopački rit (HR2000394)Slika 9. Područja nacionalne ekološke mrežeKopački rit je poplavno područje nastalo djelovanjem dviju velikih rijeka, Dunava i Drave,veličine 17.700 ha, od čega Specijalni zoološki rezervat obuhvaća 8.000 ha. Sjeverno, južnoi zapadno od Parka prirode nalaze se značajne poplavne površine koje se protežu do Batinena sjeveru, Bijelog Brda na jugu i Donjeg Miholjca na zapadu. Zemljopisno Kopački rit seprostire između 45°32' i 45°47' sjeverne geografske širine te 18°45' i 18°59' istočnegeografske dužine. Zbog iznimne prirodne vrijednosti Kopački rit je 1993. godine uvršten naRamsarski popis močvara od iznimnog značaja. Ovo područje predstavlja jedno od najvećihmočvarnih riječnih dolina u Europi. Mozaik dijelova kopna i vodenih površina mijenja veličinui oblik ovisno o količini poplavnih voda, stoga cijeli izgled područja, koje se odlikuje izrazitoNETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 16

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/11malom razlikom u nadmorskoj visini (10 m), ovisi o dinamici plavljenja. Pojedina područjatrajno su ispunjena vodom i nazivaju se jezerima, od kojih je najveće Kopačko jezero, anajdublje Sakadaško jezero. Rit se u najvećoj mjeri naplavljuje vodom iz Dunava, znatnomanje iz Drave. Iako je visok vodostaj karakterističan za proljetno-ljetno razdoblje, poplavesu ovdje česte i mogu se pojaviti u bilo koje doba godine. Raspored kopna i vode cijelompodručju daje deltast izgled, što je među europskim rijekama jedinstven fenomen. Tzv.unutrašnja delta, stvorena uz pomoć Drave u srednjem toku Dunava, u ovakvom obliku nijepoznata na drugim europskim rijekama. Osim na Ramsarskoj, Kopački rit je i na listiprograma IBAs (Important Bird Areas). Također je i jedno od 98 hrvatskih IPA područja(Important Plant Areas; Područja značajna za floru), tj. područja koja pokazuju izuzetnobotaničko bogatstvo i osobiti sastav rijetkih, ugroženih i endemičnih svojti i vegetacijevisokog botaničkog značaja. Ciljevi očuvanja ovih područja u skladu su s provedbomGlobalne strategije očuvanja biljaka, Europske strategije očuvanja biljaka, te Konvencije oočuvanju bioraznolikosti.Dosadašnjim istraživanjima u Kopačkom ritu utvrđeno je 338 vrsta predstavnikafitoplanktona, 140 vrsta zooplanktona, 292 vrste kukaca, 44 vrste riba, 11 vrsta vodozemaca,10 vrsta gmazova, 293 vrste ptica, 54 vrste sisavaca i 426 vrsta vaskularne flore.Šire područje Drave (HR5000013)Rijeka Drava je dio crnomorskog sliva i proteže se na površini od 7.015 km 2 , što ju činirijekom s najdužim tokom u Republici Hrvatskoj. Područje uz rijeku karakterizira dobrorazvijen vegetacijski pokrov i morfološki oblici tipični za dinamiku rijeke (meandri, sprudovi,rukavci), koji su osnovno obilježje ovih prirodnih staništa. Brojni rukavci, šljunčani sprudovi imrtvice koji karakteriziraju ovo područje su važni čimbenici koji uvjetuju opstanak specifičnihbiljnih i životinjskih vrsta. Rijeka Drava i njena staništa koja podržavaju veliku biološkuraznolikost su od izuzetne prirodne vrijednosti.Kopački rit-Livade (HR2000729)Ovaj točkasti lokalitet unutar PP Kopački rit izdvojen je zbog rijetkih poplavnih travnjakasveze Cnidion dubii. Razvijaju se u područjima kontinentalne i subkontinentalne klime sprirodnim režimom plavljenja. Nekad su se u istočnoj Hrvatskoj prostirale velike površine tihtravnjaka, no danas su zbog kopanja kanala i odvodnje te izostajanja košnje i paljenja gotovopotpuno iščezle.Podunavlje i donje Podravlje (HR1000016)Karakteristika ovog područja su veliki kompleksi riječnih, močvarnih i šumskih staništa uzDunav i donji tok Drave (od Donjeg Miholjca nizvodno do ušća). Najveća močvarna područjasu Kopački rit i ribnjaci Donji Miholjac i Podunavlje, a uz tokove Drave i Dunava prostiru sebrojni rukavci, bare i manje rijeke. Na rijekama još uvijek postoje prostrani pjeskovitisprudovi, otoci i strme, odronjene riječne obale. Područje karakteriziraju i značajni kompleksišuma hrasta lužnjaka te topolovih i vrbovih riječnih šuma. Pašnjačkih površina je vrlo malo,kako vlažnih tako i stepskih i u tom pogledu je potrebno provesti revitalizaciju tih staništa. Naovom se području tijekom selidbe i zimovanja redovito zadržava više od 20.000 pticavodarica.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 17

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/118. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM GRAĐENJA I/ILIKORIŠTENJA ZAHVATA6.1. Mogući utjecaji na sastavnice okoliša i utjecaji opterećenja na okoliš tijekomgrađenja zahvataTijekom pripremnih radova i građenja zahvata mogući utjecaji na okoliš direktno ovise otehnologiji građenja, organizaciji gradilišta i mjerama zaštite gradilišta. S obzirom naspecifičnosti samog zahvata i građenja potrebno je posebno istaknuti neke od mogućihutjecaja na okoliš. Brojni građevinski radovi, a posebno iskop i transport mogu negativnoutjecati na promjenu okoliša, ukoliko se ne izvedu krajnje pažljivo i smišljeno, može doći dopustošenja okoliša. Ovakvu situaciju treba spriječiti unaprijed predviđenim sanacijskimradovima.Utjecaj na vodno tijeloTijekom izvođenja radova moguća su onečišćenja prvenstveno vodotoka Drave izazvanaincidentnim izlijevanjem ili procjeđivanjem goriva u vodotoke i okolni teren uslijed nepažljivogpretakanja. Onečišćenja vodotoka mogu biti izazvana nekontroliranim odlaganjem otpada,ako lokacija namijenjena odlaganju otpada, bilo klasičnog, bilo građevinskog otpada nijedovoljno udaljena od vodotoka.Utjecaj na status vodnog tijelaLokacija Luke Osijek je smještena duž rijeke Drave uz vodno tijelo DDRN020001. Vodnotijelo je ocijenjeno kao tijelo pod rizikom ne postizanja dobrog stanja voda i to prvenstvenozbog postojećih hidromorfoloških promjena, pitanja prioritetnih tvari te djelomično zbogorganskog opterećenja. Navedeno vodno tijelo će najvjerojatnije zadržati status značajnoizmijenjene vodne cjeline, jer čini bitan dio sustava obrane od poplava grada Osijeka, te sena njemu nalazi dionica međunarodnog plovnog puta.Utjecaj na tloOnečišćenja tla tijekom građenja mogu nastati uslijed prosipanja građevinskog materijala savozila, što je potrebno odmah ukloniti. Daljnja onečišćenja tla tijekom građenja mogu nastatiu slučaju odlaganja viška zemljišta, građevinskog otpada ili drugog na zemljište koje nijeodređeno i pripremljeno kao odlagalište. Onečišćenja tla moguća su i uslijed incidentnihizlijevanja ili curenja goriva, ulja i maziva u okolni teren. Takove lokacije potrebno je hitnosanirati uz kontrolu nadležne inspekcije. Ova onečišćenja moguće je kvalitetno i cjelovitokontrolirati dobrom organizacijom izvođenja radova i nadzorom tijekom gradnje od stranenadzornog inženjera.Utjecaj na zrakTijekom izgradnje zahvata Luka Osijek će nastaviti za redovnim djelatnostima prekrcajaroba. Pretpostavlja se de će na lučkom području tijekom izgradnje doći do povećane količinevozila i građevinskih strojeva te je moguć utjecaj na kvalitetu zraka. Obzirom da nije mogućeprocijeniti koja će se točno mehanizacija koristiti i koja će biti dinamika radova na izgradnji,za potrebe ove studije pretpostavlja se da razina zagađenja tijekom izgradnje neće biti večaod one onoj tijekom rada Luke Osijek u budućem stanju. Vidi procjenu utjecaja na zraktijekom korištenja zahvata u nastavku.Utjecaj na priroduPrema ocjeni prihvatljivosti zahvata na nacionalnu ekološku mrežu moguć je negativanutjecaj tijekom izgradnje zahvata na slijedeće vrste:NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 18

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/11- Frejerova preljevalica (Apatura metis)- barska kornjača (Emys orbicularis)- ribarica (Natrix tessellata)- vidra (Lutra lutra)- riječni rak (Astacus astacus)- mali vretenac (Zingel streber)- gatalinka (Hyla arborea)- gljive sprudova- štekavac (Haliaeetus albicilla)Zahvat može imati utjecaj na niz ptičjih vrsta koje na obalama Drave gnijezde (kulik slijepić –Charadrius dubius, bregunica – Riparia riparia, vodomar ribar – Alcedo atthis, dugokljunipuzavac – Certhia brachydactyla, žuta strnadica – Emberiza citrinella, žutarica – Serinusserinus, rusi svračak – Lanius collurio, veliki trstenjak – Acrocephalus arundinaceus) ili sehrane (bijela čaplja – Ardea alba, gak kvakavac – Nycticorax nycticorax, sokol lastavičar –falco subbuteo, pčelarica – Merops apiaster), te na ugroženu biljnu vrstu klupčasti oštrik(Cyperus glomeratus).Prema ocjeni prihvatljivosti zahvata na nacionalnu ekološku mrežu moguć je negativanutjecaj tijekom izgradnje zahvata na slijedeća staništa:- Poplavna šuma vrba i topola- Poplavne šume crne johe i poljskog jasena- Poplavne šume hrasta lužnjaka- Poplavna šuma bijele vrbe s močvarnom broćikom- Amfibijska staništa Isoeto - NanojuncetaliaUtjecaj na prometne površineKod razvoza zemljanog materijala, određene količine tla mogu se nalijepiti na kotače vozila ikasnije u vožnji rasipati po prometnicama. Zaprašene prometnice i zemlja koja otpada skotača kamiona i ostalih vozila, osobito su opasni nakon kiše jer kolnici postaju klizavi ipredstavljaju potencijalnu opasnost pri vožnji. Kiša će zemlju sa kolnika isprati i odvesti naokolni teren.Utjecaj od bukeTijekom građevinskih radova u okolišu će se javljati buka kao posljedica rada građevinskihstrojeva i uređaja te teretnih vozila vezanih na rad gradilišta. Zbog opsežnosti i duljinetrajanja građevinskih radova na sjevernom dijelu lučkog područja buci tijekom građenja trebaposvetiti posebnu pažnju pri organizaciji gradilišta.Utjecaj od nastajanja otpadaTijekom građenja zahvata na lokaciji Luke Osijek javlja se otpad uslijed obavljanja redovitihaktivnosti vezanih za građevinske radove tijekom radnih aktivnosti.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 19

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/116.2. Mogući utjecaji na sastavnice okoliša i utjecaji opterećenja na okoliš tijekomkorištenja zahvataEmisije u vodeOtpadne vode koje nastaju na području zahvata mogu se podijeliti na:• sanitarne otpadne vode• otpadne vode od pranja manipulativnih i prometnih površina• onečišćene oborinske vode• utjecaj plovila• utjecaj uslijed pretovaraUtjecaj na zrakUtjecaj zahvata na zrak moguć je iz dva izvora a to su lučke djelatnosti, odnosno prekrcajtereta na terminalima, te emisije iz vozila kao posljedica povećanja prometa vozila napredmetnom području.Najveći rizik od onečišćenja zraka vezano uz lučke djelatnosti je pretovar rasutog tereta dokse na terminalima za prekrcaj ostalih vrsta tereta (generalni, koletni, klasični i RO-RO teret)može očekivati neznatan utjecaji na okoliš.Pored samih lučkih djelatnosti predviđa se povećana koncentracija motornih vozila (kamioni iželjezničke kompozicije) te je u skladu s time napravljena procjena povećanja emisija štetnihtvari za lučko područje. Bitno je napomenuti da će pristup lučkom području biti prekoobilaznice grada Osijeka te da promet vezan za lučke djelatnosti neće ići kroz sam grad.Utjecaj na biljna i životinjska staništaTijekom korištenja postojećih lučkih kapaciteta Luke Osijek rasvjeta uz sjevernu obaluzatvorenog lučkog bazena u noćnim satima može imati utjecaj na ptice i ostali životinjskisvijet na lijevoj obali rijeke Drave, osim toga očekuju se i mogući utjecaji od buke, prometa ikretanja ljudi.Utjecaj na prometne površineIzgradnjom Luke Osijek osjetno će se povećat željeznički i cestovni promet u neposrednojblizini luke. Maksimalni godišnji promet Luke Osijek procjenjuje se na više od 1.000.000 tonau narednom periodu dok se dugoročnim predviđanjem (do 25 godina) očekuje promet i do3.000.000 tona godišnje. Obzirom da Luka Osijek i danas prima količine do 1.000.000 tonaroba godišnje očekuje se postepen rast prometa. Udio prometa roba će se raspodijeliti nacestovni i željeznički saobraćaj sukladno kapacitetima istih.Utjecaj bukeTijekom korištenja u okolišu će se javljati buka radnih strojeva te cestovnog i željezničkogprometa. Najugroženije bukom predmetnog zahvata će biti postojeći stambeni objektismješteni duž granice lučkog područja. Analiza šire lokacije zahvata te planiranih aktivnosti iza njih potrebnih postrojenja / opreme pokazuje da će utjecaj buke zahvata na okoliš bitiunutar zakonom dopuštenih granica.Utjecaj od nastajanja otpadaTijekom rada Luke Osijek na lokaciji zahvata moguće je nastajanje otpada. Otpad kojinastaje na lučkom području može biti brodski komunalni otpad, zauljeni tekući i kruti otpad,ostaci od tereta na brodovima, fekalne vode, brodski vodeni balast. Otpadom će se upravljatikako je propisano Planom upravljanja otpadom na području Luke Osijek.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 20

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/116.3. Utjecaj u slučaju izvanrednih okolnostiVrlo je veliki rizik akcidentnih situacija tijekom korištenja zahvata zbog velike koncentracijetransportnih sredstava i operativne mehanizacije. Moguće utjecaje treba svesti na minimumbrižnim planiranjem i upravljanjem procesa pretovara i transporta i obukom zaposlenika.Akcidentne situacije koje se mogu predvidjeti na lokaciji luke Osijek su:- prometni nesreće s prolijevanjem i/ili prosipanjem opasnih tvari,- havarija plovila (požar, potonuće, masovno istjecanje opasnih tvari),- požar posebice na terminalu za prekrcaj tekućih tereta (etanol, biodzel) i na cprnimpostajama za manipulativna vozila,- uništenje opasnog ili rasutog tereta u postupku manipulacije (požar, prosipanje iliistjecanje u vodu, kopno, zrak),6.4. Mogući utjecaji zahvata na okoliš nakon prestanka korištenjaLuka Osijek gradi se kao gospodarski objekt s trajnom namjenom. Prestanak korištenja sene očekuje, već se predviđa eventualno proširenje kapaciteta i podizanje razine usluge.7. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA7.1. Mjere zaštite okoliša tijekom planiranja i građenja zahvataMjere zaštite voda1. Ne smije se na gradilištu obavljati mehanički servis strojeva niti skladištiti goriva i maziva.2. Opskrbu gorivom i mazivima obavljati isključivo iz cisterni pod stručnim vodstvom i nazaštićenom, vodonepropusnom i za tu svrhu posebno određenim prostorima, koji morajubiti opremljeni sredstvima za neutralizaciju eventualno prolivenih goriva i maziva.3. Definirati mjere za reguliranje vodnog režima u slučaju pojave velikih voda, tijekomizvođenja radova na pojedinim dionicama, te obaviti pripreme kojim će se zaštititi dijelovisustava i nebranjeni prostor u gradnji u slučaju nailaska vala velike vode.4. Prije moguće pojave visokih voda svu opremu, građevinske strojeve i materijale ukloniti spozicija ugroženih visokom vodom. Isto učiniti na svim mjestima gdje su mogući odroni iklizanje tla.5. Radove na dijelovima zahvata koji mogu biti ugroženi pojavom visokih voda vremenskimora se izvesti u razdoblje malih voda. U procjeni pogodnog termina, konzultiratistatističke podatke o kretanju vodostaja tijekom godine te dugoročne prognoze vremena.6. Kod izgradnje podzemnih dijelova objekta, zabranjena je uporaba materijala, izolacijskihpremaza i drugih kemikalija, koje bi polaganim otapanjem mogli otpustiti opasne tvari uvodotok.7. Prilikom iskopa koji su u kontaktu s vodom rijeke Drave, mora se paziti da što manjakoličina materijala dospije u vodu.8. Pijesak dobiven čišćenjem bazenske luke oko 800.000 m 3 može se upotrijebiti zanasipavanje područja zapadno od pregrada.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 21

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/11Mjere zaštite tla9. Građevinski materijal, gorivo, mazivo, boje, otapala i druge kemikalije, skladištiti i koristitina način definiran rješenjima iz projekta organizacije gradilišta. Osigurati posebnoograđeni prostor s nepropusnom podlogom za rastakanje goriva kako bi se spriječiloprolijevanje i istjecanje.10. Iskopano tlo iz građevinske jame ne smije se onečistiti prilikom izvođenja zemljanihradova. U slučaju onečišćenja izvesti hitnu sanaciju u cilju sprečavanja prodiranjaonečišćenja u podzemlje, a onečišćeno tlo zbrinuti u skladu s propisima i lokalnomsamoupravom11. Slivne površine koje su izložene onečišćenju izvesti od vodonepropusnih materijala, kakobi se spriječila infiltracija onečišćene vode u tlo.12. Materijal za nasipavanje zapadnog dijela lučkog područja oko 1.000.000 m 3 mora bitiprirodni materijal: pijesak, kamen, zemlja, šljunak i reciklirani građevinski materijal temora zadovoljavati svojom kvalitetom i karakteristikama. Za nasipavanje ne smije sekoristiti otpad, građevinski otpad i sl.Mjere zaštite zraka13. Promet vozilima i građevinskim strojevima organizirati na način da se smanji vjerojatnostprometnih nezgoda.14. Izbjegavati rad građevinskih strojevima i drugih vozila u praznom hodu.15. U slučaju skladištenja izrazito suhog prašinastog materijala na otvorenom, materijal jepotrebno poprskati s vodom ili prekriti u cilju smanjenja lebdećih čestica u zraku.16. Osigurati mjere zaštite od podizanja prašine prskanjem putova na gradilištu tijekomsušnog perioda.Mjere zaštite prirode i krajobraza17. Ne smije se na bilo koji način mijenjati lijeva obala Drave koja pripada Parku prirodeKopački rit i posebnom zoološkom rezervatu. Ova se obala mora prepustiti prirodnomrazvitku događaja ako i kakvi se budu događali.18. Zaštitnu regulacijsku građevinu, kao što je nasip–obalautvrda uzvodno od pregrade G,urediti na način tzv. „zelene obaloutvrde“, a nikako klasičnom obaloutvrdom gradskogtipa.19. Hortikulturno urediti površine na rubnom sjevernom dijelu otoka kako bi se Luka vizualnoodvojila od rijeke Drave i Kopačkog ritaMjere zaštite Nacionalne ekološke mreže20. Izraditi elaborat - Program praćenja stanja ekološke mreže za predmetni zahvat premakojem će se moći pristupiti u natječaj za odabir izvođača programa i provedbe praćenjastanja. Program praćenja stanja ekološke mreže mora izraditi pravna osoba ovlaštena zaposlove zaštite okoliša i zaštite prirode, a program mora definirati sljedeće kriterije:ustanove koje mogu obavljati praćenje stanja ciljeva očuvanja ekološke mreže propisanihProgramom, period praćenja stanja, vrijeme i mjesto uzorkovanja, metode istraživanja ilova, način obrade, prikaza i dostupnosti rezultata, zaključak s osvrtom na učinkovitostpostojećih i provođenih mjera zaštite ekološke mreže predloženih ovom Studijom teprijedlog dodatnih mjera za zaštitu ciljeva očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mrežeu slučaju negativnih rezultata praćenja stanja. Program praćenja stanja ekološke mrežemora biti sastavni dio glavnog projekta zahvata.21. Raspored vezova unutar lučkog bazena luke Osijek planirati na način da se poštujuekološki i funkcionalni principi, tj. da idući od istoka (ulaza u lučki bazen) prema zapaduistovar/utovar obuhvaća prvo „najprljavije“, a zatim „najčišće“ robe.22. Izbjegavati uklanjanje drveća i grmlja u priobalnoj vegetaciji izvan gabarita obaloutvrda.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 22

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/1123. Buku, vibracije i zamućivanja stupca vode svesti u prostorne gabarite građevine koja seizvodi.24. Osigurati kontrolirano otjecanje oborinskih voda i omogućiti sanitarni čvor na gradilištu.25. Nasipavanje i utvrđivanje obale te uklanjanje vegetacije uz obalu ograničiti na period prijesvibnja i nakon kolovoza, kako bi se osigurao nesmetan razvoj vretenaca na riječnojobali.26. U slučajevima kada je potrebno za gradnju obaloutvrde sjeći sastojine bijele vrbe naobali, sječu provoditi tijekom svibnja i lipnja (izvan perioda kukuljenja i izletavanjafrejerove preljevalice).27. U slučaju pronalaska nastambi životinja (brlog vidre ili dabra) te pronalaska gnijezda sjajima obustaviti radove i kontaktirati Javnu ustanovu Parka prirode Kopački rit.28. U slučaju pronalaska gnijezda orla štekavca, obustaviti gradnju u periodu od siječnja dolipnja, kako bi se osiguralo nesmetano gniježđenje orla te godine. Nakon srpnja i izletanjamladunaca iz gnijezda, može se pristupiti planiranom rušenju stabala, jer će par idućegodine pronaći ili izgraditi novo gnijezdo na drugom području.29. Kamen, šljunak i refulirani pijesak koji će se koristiti za nasipavanje, tj. podizanjepodručja Intermnodalne infrastrukture zapadnog dijela luke Osijek te riječnog otoka nakotu 87,00 m n.m., mora potjecati iz rijeke Drave, kako bi se izbjegla mogućnost unosastranih invazivnih vrsta iz drugih vodotokova u Dravu.30. Završno nasipivanje na području planiranih zaštitnih zelenih površina (zona zaštitnogzelenila) na području Intermnodalne infrastrukture zapadnog dijela luke Osijek te riječnogotoka izvesti humusnim slojem, odnosno materijalom nastalim skidanjem površinskogsloja prije nasipavanja (prašnasta glina s primjesama pijeska smeđe boje). Navedenimaterijal prije korištenja u navedene svrhe, a nakon njegovog iskapanja propisnoskladištiti.31. Sav otpadni materijal zbrinjavati neposredno nakon korištenja kako ne bi vjetrom bioodnesen u rijeku, a otpad koji uključuje opasne tvari (ambalaža od kemikalija, boja,otapala, zauljeni otpad i sl.) zbrinjavati u za tu svrhu predviđene kontejnere i zbrinutiputem ovlaštenih pravnih osoba.32. Pretakanje goriva u strojeve i plovila vršiti na način da se spriječi kontaminacija vodotokagorivom.33. Servis strojeva i plovila vršiti na za to namijenjenim prostorima koji se koriste za servis iodržavanje mehanizacije.34. Kod izgradnje podzemnih dijelova objekata, ne koristiti materijale čijim bi se otapanjemmogli otpustiti opasne tvari u vodotok.35. Prilikom svih iskopa i nasipavanja u neposrednom kontaktu s rijekom, te ugradnjegrađevinskog materijala u konstrukciju obaloutvrda smanjiti količinu materijala kojadospijeva u vodotok i zamućuje stupac vode.36. Rasvjetu na području luke Osijek postaviti na način da se u što većoj mjeri smanji utjecajsvjetlosnog onečišćenja na Park prirode Kopački rit.37. Lijeva obala Drave mora ostati prirodna, dakle mora se prepustiti prirodnom razvitkudogađaja. Iako nije dio ovog projekta, ovdje se naglašava važnost neutvrđivanja lijeveobale, kao potencijalnog refugija nekih vrsta čije će stanište biti uništeno/narušenogradnjom na riječnom otoku.Mjere zaštite od buke38. Bučne radove treba organizirati na način da se obavljaju isključivo tijekom dnevnograzdoblja, a samo u izuzetnim slučajevima, kada to zahtjeva tehnologija, tijekom noći.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 23

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/11Mjere zaštite prometa39. Prilikom odvoza viška iskopanog i drugog materijala na odlagališta izvan lokacijezahvata, očistiti kotače vozila za prijevoz, kako bi se spriječilo prosipanje po gradskimprometnicama.Mjere postupanja s otpadom40. Otpadni materijal i komunalni otpad odlagati na službenim odlagalištima u dogovoru slokalnom samoupravom te u skladu s propisima.7.2. Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja zahvataMjere zaštite voda41. Ne smiju se izvoditi privremena ispuštanja kanalizacijskih sustava u vodotoke.42. Onečišćene oborinske vode s platoa i manipulativnih površina prikupljati i pročistiti prekoseparatora.43. Osigurati adekvatnu obuku radnika na mehanizaciji za pretovar kako bi se izbjegloposipanje rasutog tereta u lučki bazen.44. Propisati odgovarajuće metode uočavanja zagađenja u okviru lučkog bazena.45. Osigurati metode uklanjanja zagađenja koje dospije u vodu.46. Vršiti kontrolu stanja brodova s ciljem smanjenja zagađenja voda bazenske luke.Mjere zaštite zraka47. Dobrom cestovnom signalizacijom osigurati siguran i minimalan promet vozilima unutarlučkog područja.48. Izbjegavati prazan rad svih sudionika u prometu (cestovna vozila, željeznica i brodovi).49. Osigurati mjere zaštite od prašine na terminalima za rasuti teret putem• adekvatne mehanizacije za pretovar• odgovarajućeg rukovanja rasutim teretom• pokrivanja otvorenih skladišta za rasuti teret.• pokrivanje transportnih vozila50. Redovito čistiti terminal i manipulativni prostora, prostora za ukrcavanje na kamione ilivagone, te asfaltirane prometne površine.51. U slučaju jakih vjetrova obustaviti rad na terminalu za pretovar rasutih tereta.Mjere zaštite od buke52. Cestovni i željeznički transport obavljati isključivo tijekom dnevnog razdoblja.53. Emisija buke bitno ovisi o stanju opreme. Zbog toga treba postrojenja, uređaje i vozilaredovito kontrolirati i održavati kako u radu ne bi došlo do povećane emisije buke.54. Sva građevinska oprema, uređaji i vozila trebaju imati razine buke unutar vrijednostipropisanih EU Direktivom 2000/14 o emisijama buke u okoliš uzrokovane opremom zauporabu na otvorenom odnosno Pravilnikom o mjerama zaštite od buke izvora naotvorenom prostoru (NN 156/2008).NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 24

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/11Mjere zaštite prirodei krajobraza55. Rasvjetu uz sjevernu obalu zatvorenog lučkog bazena: južna obala otoka-desna obalarijeke Drave, usmjeriti prema tlu i od zaštićenog područja, odnosno postaviti na način dase smanji utjecaj na Park prirode Kopački rit.56. Na desnoj obali Drave, na uzvodnom području proširenja luke Osijek, uz utvrđene obaleostaviti uski zaštitni rub vrbovo-topolove sume.Mjere zaštite Nacionalne ekološke mreže57. Provoditi konačni program praćenja stanja ciljeva očuvanja i ocjene učinkovitosti mjerazaštite ciljeva očuvanja ekološke mreže predloženih u ovoj Studiji.58. U slučaju da rezultati praćenja stanja ekološke mreže nakon prve ili bilo koje iduće etapepraćenja pokažu značajna odstupanja od nultog stanja, provesti dodatne mjere zaoporavak ciljeva očuvanja i cjelovitosti ekološke mreže prema prijedlogu dodatnih mjera uProgramu praćenja stanja ekološke mreže.59. Za eventulane slučajeve akcidentnog curenja goriva na vezu za tankiranje brodovaunutar lučkog bazena osigurati plutajuću branu s crpljenjem.60. Osigurati kontrolirani utovar/istovar i skladištenje sipkog tereta (u što spadaju žitarice zaljudsku i stočnu prehranu i umjetna gnojiva). Pri manipulaciji žitaricama onemogućitiprosipavanje na području teritorija luka, budući da u manjem postotku sadrže i dijasporedrugih, potencijalno invazivnih biljnih vrsta (luke su jedna od najčešćih mjesta unosainvazivnih biljnih vrsta). Mogućnost eutrofikacije lučkog bazena uslijed akcidentnihsituacija prilikom manipulacije umjetnim gorivima svesti na minimum.61. Osigurati kontrolirani utovar/istovar i skladištenje svih materijala koji su potencijalnotoksični ili na bilo koji drugi način u povećanim koncentracijama mogu našteti riječnomekosustavu i riječnim organizmima.62. U slučaju skladištenja suhog prašinastog materijala na otvorenim skladištima, prskanjemvodom ili prekrivanjem ceradom smanjiti količinu lebdećih čestica u zraku.63. Mrežu kanalizacijskih cijevi, precrpnu stanicu i priključke lučke mreže na gradskikanalizacijski sustav kojima se sve fekalno-potrošne i industrijske otpadne vode odvode upostojeću gradsku kanalizaciju redovno održavati kako bi se izbjegle akcidentne situacijeuslijed kojih bi moglo doći do onečišćenja i eutrofikacije lučkog bazena i vodotoka Drave.64. Kanalsku mrežu oborinske odvodnje (čiji su ispusti u Dravu predviđeno uz južnu obalulučkog bazena i na desnoj obali novog dravskog korita sjeverno od luke) redovitoodržavati, što uključuje redovito čišćenje separatora ulja s taložnikom na svakompojedinačnom ispustu oborinskih voda u Dravu, kako bi se osigurao planirani volumen uslučaju havarije i na taj način zaštitio prijemnik (rijeka Drava) i šire područje.65. Ograničiti brzinu kretanja plovila u području luke, kako bi se spriječilo stvaranje visokihvalova koji mogu utjecati na gnjezdarice strmih obala i kukce koji se presvlače uz obalurijeke.Mjere postupanja s otpadom66. Sav otpad zbrinjavati sukladno zakonskim propisima I Planom upravljanja otpadom saLučkog područja Osijek7.3. Mjere zaštite u izvanrednim okolnostima67. Nadzirati dio gradilišta gdje se nalaze zapaljivi materijali: goriva i maziva, kako ne bidošlo do izbijanja požara na gradilištu.68. Pratiti vodostaje i prognoze visokih voda.69. Na terminalu za prekrcaj tekućih tereta (etanol, biodzel) i na crpnim postajama zamanipulativna vozila osigurati mjere zaštite od požara.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 25

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATIZGRADNJE INFRASTRUKTURE LUKE OSIJEKInvestitor:Br. Projekta:Lučka uprava OsijekI-1227/11• Osigurati odgovarajuću tehnologiju za prekrcaj zapaljivih tekućina• Koristiti automatske sustava zatvaranja dotoka u slučaju detekcije curenja• Propisati aktivnosti u slučaju izbijanja požara te provesti obuku osoblja za takvesituacije.70. Plan u slučaju nepredvidivih okolnosti s definiranim odgovornim osobama, opremom iplanom aktivnosti u slučaju incidentnih situacija izlijevanja zagađivača na gradilištu.Punjenje spremnika goriva dizalice i viljuškara izvoditi na posebno uređenoj i odistjecanja osiguranoj površini. Zabranjeno je dopunjavanje goriva u spremnike obavljati izpriručnih posuda, bačava i sl.71. U slučaju incidentnih situacija da se spriječi ulazak onečišćenih voda iz bazenske luke urijeku Dravu postavljanjem plutajuće barijere u Renovski kanal ili izolirati mrlju nastaluonečišćenjem.7.4. Mjere zaštite okoliša nakon prestanka korištenja zahvataNe predviđaju se posebne mjere nakon prestanka rada zahvata, jer se isti gradi kao trajniobjekt. Uklanjanjem pristanišne mehanizacije, zahvat ne stvara otpadne tvari ili zračenja kojabi utjecala na okoliš, te se može ukloniti propisanim načinom rušenja i odvoženja materijalana službenu deponiju.8. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠAProgram praćenja zrakaU svrhu definiranja ulaznih parametara kakvoće zraka na lokaciji Luke Osijek, potrebno jetijekom pripreme i gradnje zahvata napraviti nulto mjerenje kakvoće zraka. Mjesta mjerenjazraka će odabrati ovlaštena osoba koja mjerenje provodi, ovisno o situaciji na gradilištuodnosno procjeni ugroženosti okolnih objekata bukom gradilišta.U svrhu praćenja kvalitete zraka na lokaciji zahvata treba obavljati mjerenja lebdećih česticakoji nastaju na lokaciji zahvata. Pozicije mjernih mjesta utvrditi ovlaštenom pravnom osobomza obavljanje tih stručnih poslova zaštite okoliša. Analize kakvoće zraka potrebno je provoditiprema Uredbi o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05).Program praćenja bukeUkoliko se ukaže potreba za izvođenje građevinskih radova na izgradnji objekta tijekomnoćnog razdoblja, potrebno je provoditi mjerenje buke u vanjskom prostoru ispred bukomgradilišta najugroženijih stambenih objekata. Mjesta mjerenja buke će odabrati ovlaštenaosoba koja mjerenje provodi, ovisno o situaciji na gradilištu odnosno procjeni ugroženostiokolnih objekata bukom gradilišta.Mjerenja treba provesti tijekom prvih noćnih radova te ponavljati tijekom svakih idućih 15dana, sve do prekida radova noću.Tijekom probnog rada postrojenja predmetnog zahvata odnosno njegovih dijelova, obziromda se neće cijeli zahvat realizirati istovremeno, treba provesti mjerenje buke na kritičnimtočkama imisije u skladu sa studijom o utjecaju na okoliš i glavnim projektom zaštite od buke.Ukoliko izmjerene razine buke zadovoljavaju kriterije iz Studije, daljnja mjerenja trebaprovesti nakon realizacije slijedećeg dijela zahvata. Nakon realizacije cijelog zahvata,mjerenja buke treba provoditi u redovitim vremenskim razmacima od dvije godine.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 26