ELABORAT zaštite okoliša - Procjena utjecaja na okoliš

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 21 PODACI O NOSITELJU ZAHVATA1.1 Opi podaciNaziv tvrtke:Hrvatske vodeSjedište tvrtke: Zagreb, Grada Vukovara 220Ime odgovorne osobe: Ivica PlišiBroj telefona: 01 6307 333Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 31.2 Izdavak iz sudskog registra Trgovakog sudaY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 4Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 52 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA2.1 Lokacija zahvata2.1.1 Lokacija zahvataVodotok Karašica desna je pritoka rijeke Drave, a njeno slivno podruje (oko 1.100 km 2 ) nalazi sena podruju istonog dijela Virovitiko-podravske županije i na podruju zapadnog dijela Osijekobaranjskežupanije. Nastaje spajanjem Donje Branjinske, Donje Voinske i potoka Klokoevac kojiprikupljaju vode s brdskog podruja sliva, zajedno s pritokama Voinkom i Vojlovicom, dok uostalom ravniarskom dijelu prikuplja vode kanala i drenažne mreže, koji služe za odvodnju okolnihpretežito poljoprivrednih površina.Predmet ovog Zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš je planiranagradnja vodnih graevina na vodotoku u svrhu ureenja vodnog režima i višenamjenskogkorištenja donjeg dijela sliva rijeke Karašice, te gradnja prateih sustava navodnjavanja Miholjac –Viljevo, Miholjaki Pore, Kapelna i Kitišanci, sve prema „Studiji ureenja vodnog režima slivarijeke Karašice za potrebe višenamjenskog korištenja“ (u nastavku: Studija ureenja), a koju jeizradio Elektroprojekt d.d. Zagreb 2009. godine i prema „Idejnom projektu vodnih graevina zapotrebe ureenja vodnog režima i višenamjenskog korištenja sliva rijeke Karašice“, koji je izradilatvrtka Hidroing d.o.o. iz Osijeka 2010. godine.U ukupnom zahvatu „Ureenje vodnog režima sliva i višenamjenskog korištenja rijeke Karašice“predvienom gore navedenim projektima obuhvaeni su sljedei zahvati:1) Rekonstrukcija i proširenje CS Krnjak s pripadajuom ustavom Krnjak i dovodnim kanalom,sve na postojeem kanalu Karašica-Drava2) Izvedba ustava na rijeci Karašici:- ustava Kapelna na r.km 54 rijeke Karašice- ustava Golinci na r.km 39 rijeke Karašice- ustava Putna na završetku kanala br. 16 (kanal Putna)3) Rekonstrukcija praga na Gatskom kanalu i ustave Gat na poetku Donje/Stare Karašice4) Izvedba vodnih graevina – 8 pragova za potrebe ureenja vodnog režima rijeke Karašice nadionici kroz gradove Beliše i Valpovo5) Sustavi navodnjavanja SN Miholjac-Viljevo (1268 ha), SN Miholjaki Pore (997 ha), SNKapelna (1216 ha) i SN Kitišanci (1198 ha) s pripadajuim crpnim stanicama – sveukupno4679 ha.Potez koji se razmatra obuhvaa dio vodotoka Karašice, odnosno sljedee njegove dionice ipripadajue zahvate (slika 2.1):- Kanal Karašica-Drava (Viljevski kanal),- Karašica od Kanala Karašica-Drava do Gatskog kanala, ukljuujui i kanal Putna (kodKapelne),- Gatski kanal,- Donja/Stara Karašica od Gatskog kanala nizvodno do uša u Vuicu.Prema Studiji ureenja od svih planiranih prateih sustava navodnjavanja u donjem dijelu slivaKarašice kao prioritetni su izdvojeni slijedei sustavi: Miholjac – Viljevo, Miholjaki Pore, Kapelna iKitišanci, a za koje se predvia pokretanje daljnjih pripremnih radova.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 6Slika 2.1Pregledna karta smještaja zahvata s prikazom županija i opinaY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 7Za sve ove predviene zahvate i sustave potrebno je provesti odgovarajue upravne postupkeocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš(NN 64/08 i 67/09), Prilog II. – zahvat 1.1 Gospodarenje vodama namijenjeno poljoprivredi,ukljuujui navodnjavanje i odvodnju pri emu je površina navodnjavanja 2000 ha i vea.Planirani zahvati na ureenju vodotoka Karašica i na uspostavi sustava navodnjavanja nalaze se uobuhvatu važee prostorno-planske dokumentacije, a koja ukljuuje Prostorni plan Osjekobaranjskežupanije („Županijski glasnik”, br. 1/02 i 4/10), Prostorni plan ureenja Grada DonjegMiholjca („Službeni glasnik Grada Donjeg Miholjca“, br. 12/05; 2/12), Prostorni plan ureenjaGrada Valpova („Službeni glasnik Grada Valpova“, br. 9/03 i 8/10), Prostorni plan ureenja GradaBeliša („Službeni glasnik Grada Beliša“, br. 8/03; 3/11 i 5/12), Prostorni plan ureenja OpineViljevo („Službeni glasnik Opine Viljevo“, br. 1/04). Napominje se kako dio vodotoka Karašicaulazi u podruje opine Marijanci, ali se na toj dionici ne predviaju nikakvi zahvati niti mjere.Jedinica regionalne samouprave:Jedinice lokalne samouprave:Osjeko-baranjska županijaGrad Donji Miholjac, Grad Beliše, Grad Valpovo, OpinaViljevo, Opina Marijanci – slika 2.2.Položaj zahvata na katastruCS Krnjak nalaze se na k.. 3511 k.o. Donji Miholjac, koja je u vlasništvu Republike Hrvatske –javno vodno dobro – upravitelj Hrvatske vode Zagreb, a kanal Karašica-Drava na kojem jepredviena ustava Krnjak nalazi se na k.. 2047/1 k.o. Viljevo u vlasništvu Republike Hrvatske –javno vodno dobro – upravitelj Hrvatske vode Zagreb.Ustava na rkm 39+568.50 rijeke Karašice nalazi se na k.. 631. k.o. Golinci, koja je u vlasništvuHrvatskih voda Zagreb.Ustava na rkm 54+122.50 rijeke Karašice nalazi se na k.. 2049 k.o. Viljevo, koja je u vlasništvuHrvatskih voda Zagreb.Ustava na kanalu Putna nalazi se na k.. 862 k.o. Kapelna, koja je u vlasništvu RepublikeHrvatske – javno vodno dobro – upravitelj Hrvatske vode Zagreb.Prag na Gatskom kanalu nalazi se na k.. 915 k.o. Gat, koja je u vlasništvu Republike Hrvatske –javno vodno dobro – upravitelj Hrvatske vode Zagreb.Ustava na rkm 21+588.70 rijeke Karašice nalazi se na k.. 914 k.o. Gat, koja je u vlasništvuHrvatskih voda Zagreb.Od osam pragova na Karašici u Belišu i Valpovu sedam pragova nalaze se na k.. 3094/1 k.o.Valpovo, koja je u vlasništvu Republike Hrvatske – javno vodno dobro – upravitelj Hrvatske vodeZagreb, a samo najuzvodniji prag zapadno od Beliša na rkm 12+100 Karašice nalazi se na k..4571 k.o. Valpovo u vlasništvu Republike Hrvatske – javno vodno dobro – upravitelj Hrvatske vodeZagreb.Sustav navodnjavanja Miholjac - Viljevo nalazi se na prostoru opine Viljevo te na prostoru gradaDonji Miholjac. Površina ukupnog sustava navodnjavanja je 1268 ha. Crpna stanica za ovaj sustavnavodnjavanja je projektirana na protok Q = 900 l/s i visinu dizanja H = 85 m. Položaj sustavanavodnjavanja Miholjac - Viljevo prikazan je se na slici 2.1.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 8Podruje sustava za navodnjavanje Miholjac-Viljevo zahvaa podruje dvije katastarske opinek.o. Donji Miholjac i k.o. Viljevo (slika 2.3) na podruju Podrunog ureda za katastar Osijek,Ispostava Donji Miholjac.Sustav navodnjavanja Miholjaki Pore nalazi se na podruju Grada Donji Miholjac. Površinaukupnog sustava navodnjavanja je 997 ha. Crpna stanica sustava biti e projektirana na protok odoko Q = 700 l/s i visinu dizanja od oko H = 85 m. Položaj sustava navodnjavanja Miholjaki Poreprikazan je se na slici 2.1.Podruje sustava navodnjavanja Miholjaki Pore zahvaa podruje katastarskih opina DonjiMiholjac i Rakitovica (slika 2.4).Sustav navodnjavanja Kapelna nalazi se na prostoru opine Viljevo (slika 2.1). Površina ukupnogsustava navodnjavanja je 1216 ha. Crpna stanica sustava je projektirana na protok Q = 840 l/s ivisinu dizanja H = 87 m.Podruje sustava navodnjavanja Kapelna zahvaa podruje k.o. Kapelna (slika 2.5).Sustav navodnjavanja Kitišanci, nalazi se na prostoru grada Beliša i Valpova. Ukupna površinasustava navodnjavanja je oko 1198 ha. Crpna stanica ovog sustava navodnjavanja je projektiranana protok Q = 840 l/s i visinu dizanja H = 90 m. Položaj sustava navodnjavanja Kitišanci prikazanje se na slici 2.1.Podruje zahvata sustava navodnjavanja Kitišanci zahvaa sedam katastarskih opina na podrujuPodrunog ureda za katastar Osijek, Ispostava Valpovo (k.o. Veliškavci, Gat, Tibirjanci,Vinogradci, Valpovo, Bistrinci i Beliše) (slika 2.6).Slika 2.2: Potez ureenja vodotoka Karašica s pripadajuim jedinicama lokalne upraveY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 9Slika 2.3:Raspored katastarskih opina na podruju sustava navodnjavanja Miholjac – ViljevoSlika 2.4:Raspored katastarskih opina na podruju sustava navodnjavanja Miholjaki PoreY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 10Slika 2.5:Pregled katastarskih opina na podruju sustava navodnjavanja KapelnaSlika 2.6:Pregled katastarskih opina na podruju sustava navodnjavanja KitišanciY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 12U poglavlju 2.2.3 Vodne graevine od važnosti za Županiju navodi se:(1)Vodne graevine od važnosti za Županiju su regulacijske vodne graevine, graevine za zaštitui korištenje voda, sustavi i zahvati za navodnjavanje i ribnjaci.(2) Regulacijske vodne graevine od važnosti za Županiju su sve graevine za obranu od poplavana unutarnjim vodotocima osim na vodama I reda, retencije i akumulacije za obranu od poplava sprostorom za prihvaanje vodnog vala zapremine manje od 1x10 6 m 3 i sustavi melioracijskeodvodnje....U poglavlju 2.2.3.3. Razvoj prometne i ostale infrastrukture c) Vodnogospodarski sustavprostornog plana Osjeko-baranjske županije navodi se:„U ureenju poljoprivrednog zemljišta ciljevi su sljedei: osigurati funkcioniranje melioracijskih sustava, razvijati sustav navodnjavanja.U tom cilju potrebno je: detaljnu melioracijsku mrežu prilagoditi i rekonstruirati u skladu s razvojem glavne kanalskemreže i ureenjem recipijenata, tehnikim održavanjem uspostaviti funkciju melioracijske mreže,poveati kapacitet crpnih postaja,osigurati vodozahvate za proširenje navodnjavanih površina (vodne stepenice, akumulacije,reverzibilne crpne postaje).“U poglavlju 6.3.1. Zaštitne i regulacijske graevine, u l. 97. navodi se:Za obranu od unutarnjih voda potrebno je sustavno provoditi regulaciju korita prirodnih i umjetnihglavnih i sekundarnih prijemnika i sustava crpnih postaja, ustava, vodnih stepenica i ostalihhidrotehnikih graevina.Takoer se navodi u poglavlju 6.3.1. Zaštitne i regulacijske graevine, l. 100.:(1) Poljoprivredno zemljište Županije u veoj mjeri je pokriveno melioracijskom mrežom. Veerekonstrukcije potrebne su u slivnom podruju "Bi-Bosut", a djelomine u slivnim podrujima"Vuka" i "Karašica-Vuica". Prioritetne mjere se odnose na održavanje sustava u funkciji.(2) Na melioracijskoj mreži mogua je dogradnja i/ili gradnja novih kanala, crpnih postaja sasustavom ustava, drenažnih sustava, ureenje glavnih prijemnika i ostale radnje naodržavanju sustava.Izvod iz PP Osjeko Baranjske županije – korištenje i namjena prostora vidi se na slici 2.7.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 13Slika 2.7:Izvod iz PP Osjeko Baranjske županije – korištenje i namjena prostoraY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 142.2.2 Prostorni plan ureenja Grada Donjeg Miholjca („Službeni glasnik Grada Donjeg Miholjca“,br. 12/05; 2/12)Kao glavna prostorno planska ogranienja Prostornog plana ureenja grada Donji Miholjacnavode se:- Planirana površina poslovne namjene – pretežno uslužne,- Mogui ili alternativni koridor ceste,- Letjelište i helidrom,- Postojei korisniki spojni vodovi, koaksijalni kabeli i bazna radijska stanica,- Planirani magistralni plinovod za meunarodni transport- Inundacijski pojas rijeke Drave (Akumulacijsko jezero VS Donji Miholjac)- Planirani vodoopskrbni cjevovod.Osim navedenih ogranienja cijelo projektno podruje koje se odnosi na grad Donji Miholjac jelovište i uzgajalište divljai ali kao takvo ne predstavlja ogranienje za izgradnju sustava zanavodnjavanje.U nastavku su dani tekstualni te kartografski izvadci iz prostornog plana ureenja grada DonjiMiholjac koji su mjerodavni za planirane zahvate.Sukladno Poglavlju 3. PPUG Donji Miholjac navodi se da je osnovna problematika ureenja tokarijeke Karašice riješena te e se po potrebi izvoditi daljnji interventni regulacijski radovi“Takoer se navodi u poglavlju 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnihsustava, pod Vodnogospodarski sustav:„Ureenje poljoprivrednog zemljišta: osigurati funkcioniranje melioracijskih sustava, razvijati sustav navodnjavanja,poveati kapacitet crpnih postaja,osigurati vodozahvate za proširenje navodnjavanih površina (vodne stube, akumulacije,reverzibilne crpne postaje).Ureenje vodotoka i vodaUreenje vodotoka i voda obuhvaa elemente sustava nasipa, odnosno obaloutvrda, u svrhuobrane od poplava pri visokom vodostaju rijeke Drave, te ureenje toka rijeke Drave....U ureenju toka rijeke Karašice, budui da je osnovna problematika riješena, bit e potrebnisamo po potrebi daljnji interventni regulacijski radovi“ (3. PLAN PROSTORNOG UREENJA, 3.5.Razvoj infrastrukturnih sustava, 3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, str. 106.).Izvod iz PPU grada Donji Miholjac za SN Donji Miholjac-Viljevo i SN Miholjaki Pore – korištenje inamjena površina vidi se na slici 2.8a i 2.8b, a vodnogospodarski sustav na slici 2.9a i 2.9b.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 15Slika 2.8aIzvod iz PPU grada Donji Miholjac – korištenje i namjena površina – podrujesustava Miholjac – ViljevoY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 16Slika 2.8bIzvod iz PPU grada Donji Miholjac – korištenje i namjena površina – podrujesustava Miholjaki PoreY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 17Slika 2.9aIzvod iz PPU grada Donji Miholjac – Infrastrukturni sustavi - Vodnogospodarskisustav (Ureenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja) - Obrada, odlaganje iskladištenje otpada površina – podruje sustava Miholjac – ViljevoY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 18Slika 2.9bIzvod iz PPU grada Donji Miholjac – Infrastrukturni sustavi - Vodnogospodarskisustav (Ureenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja) - Obrada, odlaganje iskladištenje otpada površina – podruje sustava Miholjaki PoreY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 192.2.3 Prostorni plan ureenja Opine Viljevo („Službeni glasnik Opine Viljevo“, br. 1/04)Kao glavna prostorno planska ogranienja Prostornog plana ureenja opine Viljevo za ureenjeKarašice i sustav navodnjavanja Miholjac – Viljevo navode se:- Magistralni plinovod,- Planirani dalekovod, 35 kV i 110 kV,- Planirani vodoopskrbni transportno-distributivni cjevovod,- Uvjeti za korištenje, ureenje i zaštitu prostora.Kao glavna prostorno planska ogranienja Prostornog plana ureenja opine Viljevo za ureenjeKarašice i sustav navodnjavanja Kapelna navode se:- gospodarska zona Kapelna,- planirani vodoopskrbni transportno-distributivni cjevovod promjera 150 mm,- planirani ureaj za proišavanje otpadnih voda,- magistralni naftovod u južnom dijelu projektnog podruja.Osim navedenih ogranienja gotovo cijelo projektno podruje spada u površinu za iskorištavanjemineralnih sirovina (nafte i plina), ali kao takvo ne predstavlja ogranienje za izgradnju sustava zanavodnjavanje.U nastavku su dani tekstualni, te kartografski izvadci iz prostornog plana ureenja opine u kojemse spominju glavni prostorni uvjeti vezani uz planirane zahvate.„Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta Opine Viljevo (P2 i P3) iznosi 4.928,5 ha. Obujmompoljoprivredne proizvodnje dominira individualni sektor vlasništva. Poljoprivrednom proizvodnjom uindividualnom sektoru bave se uglavnom osobe starije životne dobi. Problem usitnjenosti zemljištavrlo je teško riješiti na terenu s ciljem okrupnjavanja zemljišta iz razloga što vlasnici nisu voljni vršitirazmjenu svog zemljišta, iako je okrupnjivanje poljoprivrednog posjeda jedan je od osnovnih uvjetarentabilne proizvodnje.Prisutno poveanje pašnjaka i livada na raun kategorija oranica nije u funkciji poveanja stoneproizvodnje, ve procesa deruralizacije i zapuštanja obradivih površina. Zato je temeljni ciljpoljodjelske politike poticanje razvijanja suvremenog i ekološki istog poljodjelstva, te uinkovitijeproizvodnje poljodjelskih proizvoda, na nain koji štiti prirodne potencijale zemlje. Preustrojavanjeposlovanja obiteljskih gospodarstva odnosi se na stvaranje profitabilnih jedinica u kuanstvima,koja sada samo manjim dijelom posluju na ekonomski opravdanim naelima. Tehnikaopremljenost poljoprivrednom mehanizacijom, raspoloživi zemljišni posjed i struktura biljne i stoneproizvodnje trebaju u potpunosti odgovarati punoj uposlenosti radne ekipe kuanstva, te dohotkuna razini zaposlenih izvan poljoprivrede......Pored stoarske i ratarske proizvodnje postoje povoljni uvjeti za razvoj povrarstva, voarstva,sitnog stoarstva (peradarstva, svinjogojstva) i cvjearstva. Za intenzivnu ekonomski uinkovituratarsku proizvodnju kao proizvodnju za tržište (ne u funkciji stoarske proizvodnje) potrebneveliine oraninih površina su 20-50 ha. Potrebno je poticati povrarske modele proizvodnje (uzgojna otvorenom i zatvorenom), a preporueni modeli su obiteljska gospodarstva s oko 10 ha zaintenzivnu ratarsku djelatnost, 3 ha za uzgoj voa i povra i 1 ha za uzgoj cvijea i sadnica.Voarstvo je za sada prepušteno individualnoj inicijativi i uglavnom se uzgajaju razne vrste jabuka,krušaka, šljiva, uz okunicu, za vlastite potrebe....Vodoopskrba. Opina Viljevo nema kvalitetno riješeno pitanje vodoopskrbe. Naime, za pie sekoristi voda iz plitkih kopanih ili bušenih bunara, a s obzirom da se koristi voda iz prvog vodnosnogsloja, postoje velike mogunosti za njeno zagaenje. Osim toga, ne postoji sustav za odvodnjuotpadnih voda, ve se one upuštaju u sabirne jame sumnjive vodonepropusnosti, to predstavljaY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 20dodatnu mogunost zagaenja vode za pie. Pored toga opasnost predstavljaju i kemijski preparatikoji se koriste u poljoprivredi, i koji takoer imaju utjecaj na prvi vodonosni sloj.Takoer treba napomenuti da, osim problema kvalitete vode, postoji i problem njenih koliina usušnom razdoblju, kada padne nivo podzemnih voda i veliki broj bunara presuši...U poglavlju 2.3.2. Odredbi za provoenje u l. 62. navodi se:„Graevine, koje se temeljem lanka 42. Zakona o prostornom ureenju, a u skladu s odredbamaPPOBŽ-a grade izvan graevinskog podruja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na nain dane ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korištenje drugih graevina, te da ne ugrožavajuvrijednosti ovjekovog okoliša i krajolika, kao što su:- infrastrukturne graevine (prometne, energetske, komunalne, itd)“.….Dok se u l. 63. navode graevine koje se mogu graditi izvan graevinskog podruja:…„c) na vodama i unutar vodnog dobra- gradnja vodnih graevina,- gradnja graevina infrastrukture,…“*Napomena: u prostorno planskoj dokumentaciji za postojeu CS Krnjak koristi se naziv CSViljevo.Izvod iz PPU Opine Viljevo za SN Donji Miholjac-Viljevo i SN Kapelna – korištenje i namjenapovršina vidi se na slici 2.10a i 2.10b, a vodnogospodarski sustav na slici 2.11a i 2.11b.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 21Slika 2.10a:Izvod iz PPU opine Viljevo – korištenje i namjena površina – podruje sustavaDonji Miholjac - ViljevoY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 22Slika 2.10b:Izvod iz PPU opine Viljevo – korištenje i namjena površina – podruje sustavaKapelnaY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 23Slika 2.11a: Izvod iz PPU opine Viljevo - Infrastrukturni sustavi, Graevine energetskog ivodnogospodarskog sustava, te odlaganje otpada – podruje sustava DonjiMiholjac - ViljevoY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 24Slika 2.11b: Izvod iz PPU opine Viljevo – Infrastrukturni sustavi, Graevine energetskog ivodnogospodarskog sustava, te odlaganje otpada – podruje sustava KapelnaY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 252.2.4 Prostorni plan ureenja Grada Beliša (Službeni glasnik Grada Beliša br. 08/03, 03/11 i5/12)Kao glavna prostorno planska ogranienja Prostornog plana ureenja grada Beliša, za sustavnavodnjavanja Kapelna, navode se:- Postojei magistralni plinovod,- Postojei 35 kV i 110 kV dalekovod,- Postojei magistralni vodoopskrbni cjevovod,- Postojei meunarodni svjetlovodni kabel.Postojei meunarodni svjetlovodni kabel prikazan je u kartografskom prikazu prostornog plana, alise isti ne spominje u tekstualnom dijelu plana. Osim navedenih ogranienja jugoistoni dioprojektnog podruja spada u podruje kulturnog krajolika s ouvanim prirodnim sustavom. Na slici2.12 prikazan je izvod iz PPU grada Beliše – korištenje i namjena površina, a na slici 2.13 izvod izPPU grada Beliša- Infrastrukturni sustavi, koji se odnose na predmetne zahvate.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 26Slika 2.12:Izvod iz PPU grada Beliša – korištenje i namjena zemljišta – podruje sustavaKitišanciY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 27Slika 2.13:Izvod iz PPU grada Beliša – Infrastrukturni sustavi – podruje sustava KitišanciY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 282.2.5 Grad Valpovo (Službeni glasnik Grada Valpova br. 09/03 i 8/10)Kao glavna prostorno planska ogranienja Prostornog plana ureenja grada Valpovo navode se:- Postojei meunarodni svjetlovodni kabel,- Postojei dalekovod, 35 kV i 110 kV,Osim navedenih ogranienja jugoistoni dio projektnog podruja spada u podruje zaštienogkrajobraza. Na slici 2.14 prikazan je izvod iz PPU grada Valpovo – korištenje i namjena površina. Unastavku se daje i kartografski izvadak iz prostornog plana ureenja grada Beliša (slika 2.15) ukojem se za podruje predmetnog zahvata prikazani infrastrukturni sustavi.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 29Slika 2.14: Izvod iz izmjena i dopuna PPU grada Valpova – korištenje i namjena površina –podruje sustava KitišanciY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 30Slika 2.15:Izvod iz izmjena i dopuna PPU grada Valpovo – Infrastrukturni sustavi, Graevineenergetskog i vodnogospodarskog sustava, te obrade, skladištenje i odlaganjeotpada – podruje sustava KitišanciY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 312.2.6 ZakljuakProstorni planovi nižeg reda (PPUG i PPUO) usklaeni su s Prostornim planom Osjeko-baranjskežupanije. Openito se navode Vodne graevine od važnosti za Državu i Županiju, a pri tom se mislina graevine za obranu od poplava. Takoer se navodi da je potrebno razvijati sustavnavodnjavanja. Iako se eksplicitno ne navode ustave i ostali zahvati koji su dio ovog projekta, iznavedenog se može zakljuiti da za funkcioniranje sustava koji bi obranio podruje od velikih vodai služio za navodnjavanje poljoprivrednih površina postoji nužnost izgradnje navedenih objekata.U kartografskim prikazima prostornih planova vide se postojei kanali koji se sustavno grade iodržavaju od 1896. godine (s iznimkom od 1990. do 1996. godine). Mreža kanala danas inigotovo 400 km kanala II. reda i 3.600 km kanala III. i IV. reda, te 28.000 ha drenaže na cijelomslivu Karašice i Vuice (na podruju zahvata 4.200 ha).Na osnovu važee prostorno planske dokumentacije, prilikom projektiranja sustava navodnjavanjaMiholjac–Viljevo na podruju grada Donji Miholjac i opine Viljevo, sustava navodnjavanjaMiholjaki Pore na podruju grada Donji Miholjac, sustava navodnjavanja Kapelna na podrujuopine Viljevo i sustava navodnjavanja Kitišanci na podruju grada Beliša i Valpova, vodilo serauna o ogranienjima prema prostornim planovima. Rješenja sustava navodnjavanja e seprilagoditi postojeoj i planiranoj infrastrukturi, te je sukladno tome i taj dio predmetnog zahvata uskladu sa svom važeom prostorno – planskom dokumentacijom.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 322.3 Opis podruja ekološke mreže2.3.1 OpenitoPrema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode (ožujak 2013.) na podruju ukupnog zahvatanalaze se sljedea podruja ekološke mreže RH:A. Meunarodno važna podruja za ptice (SPA): HR1000015 # Srednji tok Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca) – planiranizahvat ulazi unutar podruja ekološke mreže HR1000016 # Podunavlje i donje Podravlje – planirani zahvat ulazi unutar podrujaekološke mreže HR1000011 # Ribnjaci Grudnjak i Našiki ribnjaci s kompleksom lužnjakovih šuma -planirani zahvat nalazi se na rubu podruja ekološke mreže (dodiruje EM)B. Važna podruja za staništa i divlje svojte: HR5000013 # Drava - planirani zahvat ulazi unutar podruja ekološke mreže HR2000396 # Dravske šume - planirani zahvat nalazi se na rubu podruja ekološke mreže HR2000395 # Podpanj - oko 150 m istono od planiranog zahvata HR2000734 # Donji Miholjac - oko 170 m istono i južno od planiranog zahvata HR2000730 # Bistrinci - 190 m istono od planiranog zahvata HR2000617 # Karašica - Vuica - oko 1240 m jugoistono od planiranog zahvata HR2000393 # Ribnjaci Donji Miholjac - oko 1500 m istono (sjeveroistono) odplaniranog zahvata HR2001085 # Ribnjak Grudnjak - oko 4,4 km južno od planiranog zahvata HR2000815 # Satnica - oko 6 km jugoistono od planiranog zahvataPodruja ekološke mreže s obzirom na udaljenost od predmetnog zahvata vidi se u tablici 2.3.1 islici 2.3.1.Tablica 2.3.1 Podruja ekološke mreže na užem i širem promatranom podrujuUže promatrano podruje (podrujeŠire promatrano podruje (podruje izvanzaposjedanja zahvata zajedno sa podrujem granica tampon zone, odnosno podruje naoko 1000 m od planiranog zahvata) udaljenosti veoj od 1000 m od planiranogHR1000015 # Srednji tok Drave (od Terezinogpolja do Donjeg Miholjca)HR1000016 # Podunavlje i donje PodravljeHR1000011 # Ribnjaci Grudnjak i Našiki ribnjacis kompleksom lužnjakovih šumaHR5000013 # DravaHR2000396 # Dravske šumeHR2000395 # PodpanjHR2000734 # Donji MiholjacHR2000730 # Bistrincizahvata)HR2000617 # Karašica – VuicaHR2000393 # Ribnjaci Donji MiholjacHR2001085 # Ribnjak GrudnjakHR2000815 # SatnicaY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 33Slika 2.3.1 Položaj ukupnog zahvata u odnosu na podruja ekološke mreže (izvor: DZZP)Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 342.3.2 Kratki opisi podruja ekološke mreže s moguim utjecajimaMeunarodno važna podruja za ptice (SPA) na užem promatranom podrujuHR1000015 # Srednji tok Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca)Mogu znaajanMogu znaajanutjecajCiljevi ouvanjautjecaj(tijekom rada i(tijekom izgradnje)održavanja)aplja danguba (Ardeapurpurea)štekavac (Haliaeetusalbicilla)vodomar (Alcedo atthis) Ne NeOpisNe Ne Mogu je utjecaj na ciljeveNeNeouvanja ovog podruja u viduuznemiravanja populacija tijekomizgradnje. Meutim pošto se neoekuju vei graevinski zahvatimogunost znaajnog utjecaja jemala.HR1000016 # Podunavlje i donje PodravljeCiljevi ouvanjacrnogrili gnjurac (Podicepsnigricollis)Mogu znaajanutjecaj(tijekom izgradnje)NeMogu znaajanutjecaj(tijekom rada iodržavanja)NeOpisvelikivranacNeNe(Phalacrocorax carbo)bukavac (BotoaurusNeNestellaris)apljica voljak (IxobrychusNeNeminutus)gak (Nycticorax nycticorax) Ne Nežuta aplja (Ardeolaralloides)mala bijela aplja (Ergettagarzetta)velika bijela aplja (Ergettaalba)aplja danguba (Ardeapurpurea)crna roda (Ciconia nigra) Ne Nežliarkaleucorodia)(Plataleasiva guska (Anser anser) Ne Nepatka kreketaljka (Anasstrepera)patka njorka (Aythyanyroca)škanjac osaš (Rernisapivorus)crna lunja (Milvus migrans) Ne Neštekavacalbicilla)(HaliaeetusNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeMogu je utjecaj na ciljeveouvanja ovog podruja u viduuznemiravanja populacija tijekomizgradnje. Meutim pošto se neoekuju vei graevinski zahvati,mogunost znaajnog utjecaja jemala.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 35eja movarica (Aquilapomarina)orao kiktaš (Aquila clanga) Ne Nesiva štijoka (Porzana parva) Ne Nevlastelica (HimantopusNeNehimantopus)bjelobrada igra (ChlidoniasNeNehybrida)vodomar (Alcedo atthis) Ne NeNeNemodrvoljka (Lusciniasvecicia)brkata sjenica (Panurusbiarmicus)NeNeNeNeHR1000011 # Ribnjaci Grudnjak i Našiki ribnjaci s kompleksom lužnjakovih šumaCiljevi ouvanjaMogu znaajanMogu znaajanutjecajutjecaj(tijekom rada i(tijekom izgradnje)održavanja)Opisbjelovrata muharica(Ficedula albicollis)NeNecrna roda (Ciconia nigra) Ne Nevelika bijela aplja (ErgettaNeNealba)gak (Nycticorax nycticorax) Ne Neaplja danguba (Ardeapurpurea)žliarka (Platalea platalea) Ne Nepatka njorka (Aythyanyroca)štekavac (Haliaeetusalbicilla)eja movarica (Cirusaeruginosus)bjelobrada igra(Chlidonias hybrida)Crvenoglavi djetli(Dendrocopus medius)Bratka sjenica (Panurusbiarmicus)NeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeMogu je utjecaj na ciljeveouvanja ovog podruja u viduuznemiravanja populacija tijekomizgradnje. Meutim pošto se neoekuju vei graevinski zahvati,te s obzirom na udaljenost zahvataod granice ekološke mrežemogunost znaajnog utjecaja jemalaY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 36Važna podruja za staništa i divlje svojte – uže promatrano podrujeHR5000013 # DravaCiljevi ouvanjadabar (Castor fiber)barska kornjaa (Emysorbicularis)vretenca (Odonata)Mogu znaajanutjecaj(tijekom izgradnje)NeMogu znaajanutjecaj(tijekom rada iodržavanja)Nebolen (Aspius aspius) Ne Nebjeloperjana krkuša (Gobioalbipinnatus)piškur (Misgurnus fossilis)prugasti balavac(Gymnocephalusschraetser)vidra (Lutra lutra) Ne Nesabljarka (Pelecuscultratus)gljive sprudovacrnka (Umbra krameri)vijun (Cobitis elongatoides)Balonijev balavac(Gymnocephalus baloni)rijeni rak (Astacusastacus)veliki panonski vodenjak(Triturus (cristatus)dobrogicus)crveni muka (Bombinabombina)gatalinka (Hyla arborea)ostale divlje svojteugrožene na europskoj inacionalnoj razinimali vretenac (Ziglerstreber)dabar (Castor fiber) Ne NeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeNeOpisMogu je utjecaj na ciljeveouvanja ovog podruja u viduuznemiravanja populacija tijekomizgradnje. Meutim pošto se neoekuju vei graevinski zahvatimogunost znaajnog utjecajaizgradnje sustava navodnjavanaKitišanci je mala.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 37HR2000396 # Dravske šumeCiljevi ouvanjaE.1.2.2., 91E0 Poplavnašuma crne i bijele topole,E.1.1.3., 91E0 Poplavnašuma vrbe i topole,E.1.1.2., 91E0 Poplavnašuma bijele vrbe smovarnom broikomMogu znaajanutjecaj(tijekom izgradnje)Mogu znaajanutjecaj(tijekom rada iodržavanja)OpisNe Ne Negativan utjecaj prilikomizgradnje mogue je iskljuiti zbogNeNeNeNeprivremenog karaktera utjecaja išto na navedenom podruju needoi do prenamjene staništa iošteenja ili gubitka navedenihstaništa.HR2000395 # PodpanjCiljevi ouvanjaptice movarice3130, Amfibijska staništaIsoeto - NanojuncetaliaMogu znaajanutjecaj(tijekom izgradnje)NeNeMogu znaajanutjecaj(tijekom rada iodržavanja)NeNeOpisNegativan utjecaj prilikomizgradnje mogu je za neke ciljeveouvanja osjetljive na bukuprilikom izgradnje sustavanavodnjavanja. Ipak negativanutjecaj mogue je iskljuiti zbogprivremenog karaktera utjecaja išto na samom dijelu sustava kojizalazi u dio ekološke mreže needoi do degradacije i prenamjenestaništaHR2000734 # Donji MiholjacCiljevi ouvanjaMogu znaajanutjecaj(tijekom izgradnje)Mogu znaajanutjecaj(tijekom rada iodržavanja)Opis6240 Subpanonskistepski travnjaci(Festucion vallesiacae)NeNeNegativan utjecaj prilikomizgradnje sustava navodnjavanjamogue je iskljuiti zbogprivremenog karaktera utjecaja išto na samom dijelu sustava kojizalazi u dio ekološke mreže needoi do degradacije i prenamjenestaništa.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 38HR2000730 # BistrinciCiljevi ouvanjaMogu znaajanutjecaj(tijekom izgradnje)Mogu znaajanutjecaj(tijekom rada iodržavanja)Opis6240 Subpanonskistepski travnjaci(Festucion vallesiacae)NeNeNegativan utjecaj prilikomizgradnje sustava navodnjavanjaKitišanci mogue je iskljuiti zbogprivremenog karaktera utjecaja išto se na navedenom podrujunee doi do prenamjene zemljištai nee doi do prenamjene staništakao ni ošteenja i gubitka staništa.Važna podruja za staništa i divlje svojte – šire promatrano podruje (više od 1000 m od zahvata)HR2000617 # Karašica - VuicaCiljevi ouvanjaMogu znaajanutjecaj(tijekom izgradnje)Mogu znaajanutjecaj(tijekom rada iodržavanja)OpisVodena i movarnavegetacijaNeNeZbog manjeg obima graevinskihzahvata, te s obzirom naudaljenost zahvata od graniceekološke mreže (oko 1,2 km)mogunost znaajnog utjecajaizgradnje pragova na Karašici jemala.HR2000393 # Ribnjaci Donji MiholjacCiljevi ouvanjaptice movariceVodena i movarnavegetacijavodomar (Alcedo atthis)Mogu znaajanutjecaj(tijekom izgradnje)NeNeNeMogu znaajanutjecaj(tijekom rada iodržavanja)NeNeNeOpisMogu je utjecaj na ciljeveouvanja ovog podruja u viduuznemiravanja populacija tijekomizgradnje. Meutim pošto se neoekuju vei graevinski zahvati ,te s obzirom na udaljenost zahvataod granice ekološke mreže (oko 1,5km) mogunost znaajnog utjecajaje mala.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 39HR2001085# Ribnjak GrudnjakCiljevi ouvanjaPtice movariceVodena i movarnavegetacijaMogu znaajanutjecaj(tijekom izgradnje)NeMogu znaajanutjecaj(tijekom rada iodržavanja)NeOpisMogu je utjecaj na ciljeveouvanja ovog podruja u viduuznemiravanja populacija tijekomizgradnje. Pošto se ne oekujuvei graevinski zahvati, te sobzirom na udaljenost zahvata odgranice ekološke mreže (> 4 km)mogunost znaajnog utjecaja jemala.HR2000815 # SatnicaCiljevi ouvanjaMogu znaajanutjecaj(tijekom izgradnje)Mogu znaajanutjecaj(tijekom rada iodržavanja)Livade Cnidion dubii. Ne NeOpisS obzirom na udaljenost zahvataod granice ekološke mreže (6km) mogunost znaajnogutjecaja je mala.2.4 Zaštiena podrujaOd zaštienih podruja na rubu podruja ukupnog zahvata nalazi se Regionalni park Mura –Drava,te Spomenik parkovne arhitekture Valpovo – park oko dvorca, koji dodiruju podruje zahvata slika2.4.1.Spomenik parkovne arhitekture Donji Miholjac – park uz dvorac, te Posebni (ornitološki) rezervatPodpanj nalaze se unutar granice širega podruja. Spomenik parkovne arhitekture Donji Miholjacudaljen je 1014 m od zahvata dok je Posebni rezervat Podpanj udaljen 202 m od zahvata.S obzirom na karakter ukupnog zahvata ne oekuje se znaajan utjecaj na navedena zaštienapodruja. Tijekom vegetacijskih mjeseci povremeno e se precrpljivati maksimalno oko 18 m 3 /svode iz Drave u sustav vodotoka i kanala Karašica (a u prvom koraku s 4 sustava navodnjavanja irevitalizaciju Karašice kroz Beliše i Valpovo maksimalno oko 11 m 3 /s). S obzirom da srednjemjesene protoke Drave u vegetacijskom razdoblju iznose 380 m 3 /s, maksimalne koliine koje ese precrpljivati iznose manje od 5% voda Drave, a od toga e se oko 40% vratiti kroz Karašicu iVuicu u Dravu (vratit e se dakle 2% vode Drave u vegetacijskom razdoblju). Stoga se zapravosamo oko 3% maksimalno precrpljenih dravskih voda za vrijeme vegetacijskog razdoblja ne vraau Dravu ve se infiltrira u tlo (u prvom koraku navodnjavanja i revitalizacije maksimalno samo 1%dravskih voda se ne vraa u Dravu).S druge strane obnavljanje vodom Donje Karašice kroz Beliše i Valpovo revitalizirat enekadašnje korito i pozitivno utjecati na krajobraz, posebice uz podruje Spomenika parkovnearhitekture Valpovo.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 40Slika 2.4.1 Položaj ukupnog zahvata u odnosu na zaštiena podruja (izvor: DZZP)Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 413 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA3.1 Naziv zahvata prema popisu zahvata iz Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš(NN 64/08)Naziv zahvata: Ureenje vodnog režima sliva i višenamjenskog korištenja rijeke KarašiceInvestitor Hrvatske vode u sklopu ukupnog zahvata - Ureenja vodnog režima sliva ivišenamjenskog korištenja rijeke Karašice - planira izgraditi vodne graevine u svrhu ureenjavodnog režima i višenamjenskog korištenja sliva rijeke Karašice te sustave navodnjavanjaMiholjac-Viljevo, Miholjaki Pore, Kapelna i Kitišanci, a sve prema Studiji ureenja vodnog režimasliva rijeke Karašice za potrebe višenamjenskog korištenja koju je izradio Elektroprojekt d.d.Zagreb 2009. godine. Mogue aktivnosti na izgradnji ostalog dijela sustava i projektiranja novihpovršina za navodnjavanje planirane su za sljedeu fazu projekta te e biti dio zasebnog postupka.Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) ukupni planirani zahvatspada u zahvate za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za kojeje nadležno ministarstvo Republike Hrvatske (toka 1.1, Prilog II Uredbe).ZAHVATPoljoprivreda, šumarstvo i akvakultura (osim zahvata u Prilogu I.)1.1 Gospodarenje vodama namjenjeno poljoprivredi ukljuujuinavodnjavanje i odvodnju pri emu je površina navodnjavanja 2000 hai vea, a u Jadranskom slivnom podruju 300 ha i vee3.2 Opis glavnih obilježja zahvata3.2.1 OpenitoPlanirani zahvat „Ureenje vodnog režima sliva i višenamjenskog korištenja rijeke Karašice“ sastojise od ureenja ustava i pragova na dijelu vodotoka Karašica, te od uspostave sustavanavodnjavanja Miholjac – Viljevo, Miholjaki Pore, Kapelna i Kitišanci, a prikazan je na slici 2.1.Raspoložive vode iz planiranih akumulacija na ukupnom slivu Karašice nedostatne su zaosiguranje potrebne koliine vode za navodnjavanje u vegetacijskom periodu kao i za poboljšanjeekološkog stanja vodotoka na potezu naselja Beliše i Valpovo u malovodnim periodima. Stoga sepotrebna koliina vode planira osigurati iz rijeke Drave kod koje se u vegetacijskom razdoblju, zarazliku od Karašice, javljaju velike vode. Dovoljne koliine vode osigurati e se dovodom vodarijeke Drave putem sustava vodnih graevina na kanalu Karašica-Drava, na rijeci Karašici i nakanalu Karašica-Putna, kako je predvieno „Idejnim projektom vodnih graevina za potrebeureenja vodnog režima i višenamjenskog korištenja rijeke Karašica“, koji je za naruiteljaHrvatske vode, VGO Osijek izradila tvrtka Hidroing d.o.o. iz Osijeka 2011. godine, a koji jeusklaen sa „Studijom ureenja vodnog režima sliva Karašice radi višenamjenskog korištenja"(Elektroprojekt, Zagreb, 2009).Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 42U ukupnom zahvatu „Ureenje vodnog režima sliva i višenamjenskog korištenja rijeke Karašice“predvienom gore navedenim projektima obuhvaeni su sljedei zahvati:1) Rekonstrukcija i proširenje CS Krnjak s pripadajuom ustavom Krnjak i dovodnim kanalom,sve na postojeem kanalu Karašica-Drava radi precrpljivanja u vegetacijskom i sušnomrazdoblju maksimalno 18,34 m 3 /s vode iz Drave u Karašicu2) Izvedba ustava na rijeci Karašici:- ustava Kapelna na r.km 54 rijeke Karašice- ustava Golinci na r.km 39 rijeke Karašice- ustava Putna na završetku kanala br. 16 (kanal Putna)3) Rekonstrukcija praga na Gatskom kanalu i ustave Gat na poetku Donje/Stare Karašice4) Izvedba vodnih graevina – 8 pragova za potrebe ureenja vodnog režima rijeke Karašice nadionici kroz gradove Beliše i Valpovo5) Sustavi navodnjavanja SN Miholjac-Viljevo (1268 ha), SN Miholjaki Pore (997 ha), SNKapelna (1216 ha) i SN Kitišanci (1198 ha) s pripadajuim crpnim stanicama – sveukupno4679 ha.Sam zahvat voda iz Drave u kanal Karašica-Drava, odnosno Viljevski kanal nije predmet ovogprojekta.Minimalni, srednji i maksimalni godišnji protoci Drave, od kuda e se zahvaati voda za planiranesustave navodnjavanja, prikazani su za vodomjernu postaju Drava-Donji Miholjac na slici 3.1.Srednje mjesene vrijednosti protoka za razdoblje od 1993. do 2011. iznose 497 m 3 /s, dok zavegetacijsko razdoblje (od travnja do rujna) za isto razdoblje srednji mjeseni protoci iznose 380m 3 /s.2000180016001400Protok (m 3 /s)1200100080060040020001993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011GodinaY2-K80.00.02-G01.0/002Min Sr MaksSlika 3.1: Minimalni (min), srednji (Sr) i maksimalni (Maks) mjeseni protoci Drave na mjernojpostaji Donji Miholjac za razdoblje 1993.-2011.Postojea crpna stanica "Krnjak" smještena oko 450 m uzvodno od uša kanala Karašica-Drava urijeku Dravu zamijenit e se novom crpnom stanicom (CS) za potrebe prevoenja potrebnihkoliina voda u sliv Karašice (slika 3.2). U crpnu stanicu ugraditi e se 5 niskotlanih crpkimaksimalnog ukupnog kapaciteta 20 m 3 /s radi precrpljivanja maksimalno 18,34 m 3 /s (od ega je9,9 m 3 /s predvieno za ukupno planirane sustave navodnjavanja na podruju Donje Karašice (u Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 43prvom planiranom koraku oko 3,2 m 3 /s za 4 sustava navodnjavanja – Miholjac-Viljevo, MiholjakiPore, Kapelna i Kitišanci), a preostale koliine za potrebe revitalizacije vodotoka, krajobrazno iurbanistiko ureenje obala Karašice, te za nove rekreativne i turistike sadržaje (7,4 m 3 /s), kao iza nadoknadu gubitaka zbog procjeivanja i evaporacije (1,04 m 3 /s)), pri emu se visina dizanja nacrpkama za navedeni protok kree od cca 3,8 m do 5,1 m, ovisno o vodostaju Drave tijekomvegetacijskog razdoblja.Slika 3.2Kanal Karašica – Drava i postojea CS "Krnjak"Postojea kanalska mreža, koju ine kanali I reda (kanal Karašica – Drava i Gatski kanal) i trinaestkanala II i III reda zadržava svoju namjenu obrane od poplave i odvodnje poljoprivrednih površinaizvan vegetacijskog razdoblja i kod velikih oborina, ali se za potrebe dovoda vode do podsustavanavodnjavanja na pojedinim dionicama ureuje i produbljuje.Na samoj Karašici su predviene dvije nove ustave u funkciji navodnjavanja te jedna nova ustavana nizvodnom kraju kanala Putna.Takoer se za potrebe urbanistikog ureenja obala uz Karašicu na podruju Valpova i Belišapredvia osim poveanja minimalnih protoka još i rekonstrukcija praga na Gatskom kanalu,rekonstrukcija ustave na poetku Donje Karašice kod Gata, te izvedba 8 pragova u koritu napotezu od Valpova do Beliša i ustave nizvodno od Valpova, kojima bi se dodatno podizala razinavode Karašice na znaajnim dionicama.Za potrebe rada crpnih agregata i ostale pratee opreme na CS "Krnjak", te instalacije utinica irasvjete, potrebno je osigurati napajanje snagom od 2100 kW.Za napajanje crpki i ostalih potrošaa predvieno je da se neposredno uz samu crpnu stanicupostavi trafostanica 10(20)/0,4 kV te prikljukom na postojei 10(20) kV dalekovod ugraenimpripadajuim SN i NN razvodima.U procesu ishoenja lokacijske dozvole nadležna Distribucija izdat e Prethodnu elektroenergetskusuglasnost i Tehnike uvjete prikljuka u kojima e biti tono navedeni uvjeti i nain realizacijeprikljuka.Za izgradnju sustava navodnjavanja Miholjac – Viljevo, Miholjaki Pore, Kapelna i Kitišancipotrebno je prema tome prethodno rekonstruirati CS Krnjak i izvesti ustave na rijeci Karašici.Izgradnja navedenih objekata osigurava dovoljne koliine vode u Kanalu Karašica-Drava i Karašiciza potrebe navodnjavanja, a uz pomo ustava i projektirani vodostaj u kanalima prema kojima suprojektirane CS sustava navodnjavanja Miholjac – Viljevo, Miholjaki Pore, Kapelna i Kitišanci.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 44Zahvaanje vode iz Drave odreeno je za ukupne potrebe za navodnjavanjem svih planiranihsustava navodnjavanja u donjem dijelu sliva Karašice, a prema Studiji ureenja vodnog režimasliva Karašice za višenamjensko korištenje. Potrebe su odreene za rješenja prema varijanti sazajednikom crpnom stanicom (za svaki podsustav), trajno ukopanim razvodnim cjevovodima ihidrantima te putnom mrežom s pripadajuim objektima. Prema tom rješenju planira se izgradnjavisokotlanih sustava navodnjavanja koji se opskrbljuju vodom iz vodotoka Karašice ili izpripadajuih kanala pojedinanim crpnim stanicama.Zahvaanjem voda Drave rješavaju se i potrebe vode za revitalizaciju dijela vodotoka Karašice,odnosno tzv. Donje Karašice u ukupnoj koliini 7,4 m 3 /s, koje se uveaju još za gubitke koji nastajuuslijed procjeivanja u tlo i isparavanja s vodene površine.U dijelu ulaznih graevina svih crpnih stanica pojedinanih sustava navodnjavanja, a koje supredviene kao taložnice, može se oekivati manje taloženje suspendiranog nanosa. Problemnanosa e se rješavati išenjem taložnice muljnom crpkom nakon završene sezonenavodnjavanja, što e predstavljati redovnu mjeru održavanja sustava navodnjavanja.Trase cjevovoda navedenih sustava navodnjavanja projektirane su na nain da voda dolazi nasvaku parcelu, odnosno do svakog mjesta prikljuenja opreme za navodnjavanje. Trase supostavljane veinom uz postojee ili novoosnovane putove. Korištenje vode za navodnjavanjeosigurava se postavljanjem hidranata na odreenim udaljenostima koje omoguuju nesmetanokorištenje opreme za navodnjavanje.Hidranti osiguravaju potrebni protok i tlak za planirane ureaje za navodnjavanje.Na svaki hidrant za navodnjavanje mogue je prikljuiti planiranu opremu za navodnjavanje, premauvjetima same opreme, što je u domeni korisnika sustava navodnjavanja. Ovisno o prikljuenomureaju za navodnjavanje (sustavi "kap po kap" rade kod tlakova do 3 bar) na hidrante semontiraju dodatna oprema. Svaki korisnik sustava za navodnjavanje otvara hidrant svojim kljuem,na koji je montiran ventil i vodomjer radi registracije potrošnje vode i prikljuka spojne cijevi doopreme za navodnjavanje na zalivnom polju.Križanja tlanih cjevovoda s ostalim objektima infrastrukture (kanali, ceste, ostale instalacije)razraditi e se u slijedeim fazama projekta u skladu s uvjetima propisanim u lokacijskoj dozvoli.Cjelokupni sustav od zahvata vode do hidranata za prikljuak ureaja za navodnjavanje na tabli jezatvoren, odnosno pod kontrolom je korisnika navodnjavanja, te je onemogueno neovlaštenoupravljanje ili korištenje sustava.Trajanje izgradnje pojedinog sustava navodnjavanja je 27 mjeseci, dok je trajanje proba ipostupaka njihovog puštanja u pogon 6 mjeseci. Kod planiranja izgradnje sustava predvieno jezaustavljanje radova tokom prvog i dvanaestog mjeseca u godini zbog vremenskih prilika (zima)koje onemoguavaju radove. Takoer je i planiranje aktivnosti prilagoeno predvienoj pauzi.Iz navedenog slijedi da e radovi na izgradnji sustava navodnjavanja nakon izvedene CS Krnjak II iustava na Karašici, izrade glavnog i izvedbenog projekta i ishoenja graevinske dozvole trajati 27mjeseci, a testiranje i probni rad 6 mjeseci.3.2.2 Sustav navodnjavanja Miholjac – ViljevoSustav navodnjavanja se nalazi s lijeve i desne strane kanala Karašica - Drava (Viljevski kanal) napoljoprivrednoj površini od 1.268 ha. Zahvat vode i smještaj crpne stanice planiran je na istonojobali Kanala Karašica-Drava, odnosno Viljevskog kanala (slika 3.2). Prema sjetvenoj strukturi uprosjenoj godini potrebno je 1.289.374 m 3 vode za navodnjavanje, dok je u sušnoj godinipotrebno 2.630.681 m 3 vode za navodnjavanje.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 45Razvod vode sustava navodnjavanja Miholjac – Viljevo sastoji se od crpne stanice i razvodnetlane mreže, izvedene od PEHD (polietilen visoke gustoe) i duktilnih cijevi, koja opskrbljujepovršinu od 1268 ha. Crpna stanica samog sustava je projektirana na protok Q = 900 l/s i visinudizanja H = 85 m, pri emu se zahtijeva tlak u najudaljenijoj toki razvodne tlane mreže od 5,5bar.Crpna stanica sustava navodnjavanja Miholjac – Viljevo nalazi se na kanalu Karašica - Drava nastac. 4+832 km. Uz crpnu stanicu nalazi se ulazna graevina ija je funkcija zahvat vode iz kanalaKarašica – Drava, taložnica u kojoj e se istaložiti dio suspendiranog nanosa i usisni bazen gdje ebiti smještene usisne košare za zahvat vode prema crpkama.Kanalom duljine 11,6 m vrši se spoj kanala Karašica – Drava i ulazne graevine. Dno kanala nalazise na koti 91,20 m n.m., širine je 6,0 m, a pokosi do terena su pod nagibom 1:1,5.3.2.3 Sustav navodnjavanja Miholjaki PoreRazvod vode sustava navodnjavanja Miholjaki Pore sastoji se od crpne stanice i razvodne tlanemreže, koja se izvodi od PEHD i duktilnih cijevi, a opskrbljuje vodom poljoprivrednu površinu od997 ha. Crpna stanica samog sustava je projektirana na protok Q = 700 l/s i visinu dizanja H = 85m.Uz crpnu stanicu nalazi se ulazna graevina ija je funkcija zahvat vode, taložnica u kojoj e seistaložiti dio suspendiranog nanosa i usisni bazen gdje e biti smještene usisne košare za zahvatvode prema crpkama.3.2.4 Sustav navodnjavanja KapelnaRazvod vode sustava navodnjavanja Kapelna sastoji se od crpne stanice i razvodne tlane mreže,koja se izvodi od PEHD i duktilnih cijevi, a opskrbljuje vodom poljoprivrednu površinu od 1216 ha.Crpna stanica samog sustava je projektirana na protok Q = 840 l/s i visinu dizanja H = 87 m, priemu se zahtijeva da tlak u najudaljenijoj toki razvodne tlane mreže iznosi 5,5 bar.Crpna stanica sustava navodnjavanja Kapelna nalazi se na vodotoku Putna na stac. 1+675 (slika3.3). Uz crpnu stanicu nalazi se ulazna graevina ija je funkcija zahvat vode iz vodotoka Putna,taložnica u kojoj e se istaložiti dio suspendiranog nanosa i usisni bazen gdje e biti smješteneusisne košare za zahvat vode prema crpkama.Kanalom duljine 8,2 m vrši se spoj vodotoka Putne i ulazne graevine. Dno kanala nalazi se nakoti 90,70 m n.m., širine je 6,0 m, a pokosi su projektirani pod nagibom 1:1,5.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 46Slika 3.3Poljoprivredne površne SN Kapelna3.2.5 Sustav navodnjavanja KitišanciRazvod vode sustava navodnjavanja Kitišanci sastoji se od crpne stanice i razvodne tlane mrežekoja se izvodi od PEHD i duktilnih cijevi, a opskrbljuje vodom poljoprivrednu površinu od 1198 ha.Crpna stanica samog sustava je projektirana na protok Q = 780 l/s i visinu dizanja H = 85 m, priemu radni tlak iznosi 5,5 bar.Crpna stanica samog sustava navodnjavanja Kitišanci nalaze se na rijeci Karašici na stac. 16+650.Uz crpnu stanicu nalazi se ulazna graevina ija je funkcija zahvat vode iz kanala Karašica –Drava, taložnica u kojoj e se istaložiti dio suspendiranog nanosa i usisni bazen gdje e bitismještene usisne košare za zahvat vode prema crpkama.Kanalom duljine 14,7 m spaja se rijeka Karašica i ulazna graevina CS. Dno kanala nalazi se nakoti 86,01 m n.m., širine je 6,0 m, a pokosi su projektirani pod nagibom 1:1,5.3.2.6 Crpne stanice, ustave i pragoviZahvat vode i crpna stanica Krnjak IIZa izgradnju sustava za navodnjavanje potrebno je rekonstruirati ili izvesti novu crpnu stanicu nakanalu Karašica-Drava (Viljevski kanal) ili razmotriti mogunost korištenja postojee CS Krnjak.Prema „Idejnim projektima vodnih graevina za potrebe ureenja vodnog režima i višenamjenskogkorištenja rijeke Karašice“ definirano je kako postojea crpna stanica svojim gabaritima i visinskimpoložajem ne zadovoljava preduvjete za dobavu koliina vode kako je definirano Studijomureenja, te je na istoj lokaciji predviena izgradnja nove CS. Potrebne koliine vode koje e seosigurati izgradnjom nove crpne stanice "Krnjak II", sukladno navedenoj Studiji ureenja i Idejnomprojektu, su kako slijedi:- osiguravanje dovoljne koliine vode u Karašici za navodnjavanje svih poljoprivrednihpovršina na podruju Donje Karašice od 9,9 m 3 /s (od toga u prvom planiranom koraku oko3,2 m 3 /s za 4 sustava navodnjavanja – Miholjac-Viljevo, Miholjaki Pore, Kapelna iKitišanci),- oekivani gubici vode na procjeivanju i isparavanju iz samog vodotoka od 1,04 m 3 /s i- osiguranje dovoljne koliine vode u Karašici kroz Valpovo i Beliše radi revitalizacijevodotoka i poboljšanja njegovih krajobraznih znaajki do najviše 7,4 m 3 /s- maksimalni kapacitet CS e biti 20 m 3 /s s 5 crpki kapaciteta po 4 m 3 /s.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 47- nova CS osigurava reverzibilni rad dijela crpnog sustava u funkciji obrane od poplave slivaKarašice (sukladno postojeim uvjetima precrpljivanja velikih voda Karašice u Dravu) od 4m 3 /s,Novu crpnu stanicu Krnjak II planirano je izgraditi na kanalu Karašica-Drava neposredno uzvodnood križanja kanala s državnom cestom D34, tj. cca 450 m uzvodno od uša kanala u rijeku Dravu,tj. na lokaciji postojee crpne stanice Krnjak. Takvo rješenje zahtijeva i dodatne aktivnosti: rušenjepostojee crpne stanice i rekonstrukciju mosta na državnoj cesti D34 (Donji Miholjac – Viljevo). Uzsam objekt crpne stanice s prateim sadržajima (dovodni kanali, rešetke i sl.), na desnoj obalikanala izvesti e se objekt u kojem e biti smještena upravljaka oprema za potrebe crpne stanice,te transformatori.Uše kanala Karašica-Drava je na cca 88. rkm Drave, na desnoj obali. Kanal Karašica-Drava jeizveden u smjeru sjever-jug izmeu grada Donjeg Miholjca i naselja Viljevo. Spoj s rijekomKarašicom je na cca 50. rkm Karašice. Duljine je cca 6,5 km i u trenutnom stanju služi rastereenjuu periodima velikih voda rijeke Karašice prema Dravi. Izgradnjom crpne stanice kanal bi zadržao tufunkciju, ali bi takoer služio i dovoenju vode za potrebe navodnjavanja poljoprivrednih površina iosvježavanju voda Karašice u sušnim periodima.Za potrebe zahvata vode crpne stanice iz rijeke Drave potrebno je urediti uše kanala Karašica-Drava. To obuhvaa i djelomino izmještanje trase kanala kako bi se zadržao pravac vode krozobjekt crpne stanice što osigurava pravilno hidrauliko funkcioniranje.Ureenje obale za potrebe zahvata vode planira se izvesti do kote 91,00 m nm, što je 20 cm iznadsrednjeg protoka rijeke Drave na ušu kanala Karašica-Drava. Kota dna kanala je na razini 86,70m nm, tj 2 m ispod razine najnižeg zabilježenog vodostaja rijeke Drave. Zaštita pokosa i dnakanala se izvodi oblaganjem kamenom ili betonskim blokovima do navedene kote od 91,00 m nmte se uklapa u planiranu zaštitu pokosa obale rijeke Drave (po 10-ak metara na svaku stranu) kojase osim oblaganjem izvodi i polaganjem stabilizacijskog madraca od geotekstila kazetiranogfašinskim kobama potopljenim lomljenim kamenom. Svi pokosi se izvode u nagibu 1:2.Ureenje korita kanala Karašica – Drava od ureenja obale Drave do objekta CS u duljini od cca387 m se planira izvesti produbljivanjem kanala. Kanal e se urediti s horizontalnom niveletom(kotom dna) na razini 86.70 m nm. Planirana širina dna kanala je 3 m, a nagib pokosa 1:2 douklapanja u postojei teren.Crpna stanica se izvodi u samom kanalu, a dubina kanala na profilu CS je cca 10 m. KanalKarašica-Drava do crpne stanice planira se urediti u duljini od 31 m (mjereno od objekta CS) upravokutnom presjeku izvedbom vertikalnih potpornih zidova do kote 96,00 m nm, s širinom dnaizmeu 13,5 i 22,6 m. Na najužem dijelu postavljaju se grube rešetke s automatskim istilicama u 4polja meusobno odijeljena vertikalnim zidovima duljine po 9 m. Takoer, s druge strane crpnestanice, na polju za crpku koja služi prebacivanju vode u r. Dravu se montira gruba rešetka sautomatskom istilicom. Objekt za upravljanje i smještaj transformatora smješten je istono odobjekta crpne stanice, na desnoj obali kanala Karašica-Drava.CS Krnjak II i pratei objekti smješteni su ili se dijelom preklapaju sa sljedeim katastarskimesticama: k.o. Donji Miholjac k..br. 2421, 2422, 2423, 4070/1, 4230, 3511, 3512, te za k.o.Viljevo k..br. 2047/1, 2393, 881, 2204, 2380, 2206.Idejnim projektom daje se prijedlog parcelacije kojim e iz postojeih katastarskih estica bitiizdvojena posebna katastarska estica crpne stanice i prateih objekata.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 48Ustave na KarašiciNa rijeci Karašici projektirane su tri ustave - Golinci na rkm 39+568,50, Kapelna na rkm 54+122,50rijeke Karašice i ustava Putna na kanalu Putna.Slika 3.4a:Lokacije ustave Golinci na rkm 39+568,50 rijeke Karašice i ustave Kapelna rkm54+122,50 rijeke KarašiceUstava na rkm 39+568,50 smještena je sjeverno od sela Golinci, dok je ustava na rkm 54+122,50smještena sjeverozapadno od sela Kapelna. Na kanalu Putna predviena je jedna ustava cca3750 m od uša u rijeku Karašicu južno od sela Kapelna.Ustava na rkm 39+568.50r.KarašiceUstava na rkm54+122.50 r.KarašiceKAPELNAGOLINCIUstava na kanalu PutnaSlika 3.4b: Lokacije ustavaKako je vidljivo iz priloženih slika korito rijeke Karašice na predmetnim lokacijama ustava stabilnoje. Obale su obrasle travom, pokosi su isti bez višljeg raslinja.Funkcija projektiranih ustava je reguliranje razine vode unutar rijeke Karašice radi ureenja vodnogrežima i višenamjenskog korištenja sliva. Ustave su projektirane kao rijene brane s protonimY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 49poljima. Ustave na rijeci Karašici imaju tri protona polja dok je na ustavi na kanalu Putnapredvieno samo jedno protono polje. Dimenzije protonih polja odreene su temeljemhidraulikog prorauna koji je dio Idejnog rješenja.Ustave ini stabilni nepokretni dio u vidu armirano betonske konstrukcije koja pregraujeprotjecajni profil kanala i pokretni dio kojeg ine tablaste zapornice na protonim poljima ustave.Slika 3.4c: Tipski prikaz ustaveZa potrebe izgradnje ustave bit e potrebno provesti iskop u kanalu kako bi se mogla izgraditikonstrukcija graevine. Prilikom iskopa formirat e se kineta kanala širine u dnu prema širinitemeljne ploe te sa pokosima u nagibu 1:1.5. Pokosi kanala ispred i iza ustave zaštit e sekamenom u betonu.Pregradna graevina ustave projektirana je tako da nadvisuje kotu VV 100 godišnjeg povratnogperioda za 40 cm ime se spreava prelijevanje preko pregrade.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 50Ustava na Karašici kod Gata i prag na Gatskom kanaluUstava na Karašici te prag na Gatskom kanalu nalaze se sjeverno od sela Gat u njegovojneposrednoj blizini. Ustava se nalazi na 21+588,70 rkm rijeke Karašice te prag na Gatskomkanalu.Prag na GatskomkanaluUstava na rkm21+588.70 rijekeKrašiceGATSlika 3.5a:Lokacija ustave i praga na Gatskom kanaluFunkcija projektirane ustave je reguliranje razine vode unutar rijeke Karašice radi ureenja vodnogrežima i višenamjenskog korištenja sliva.Ustava je projektirana kao rijena brana s protonim poljima. Ustava ima tri protona polja.Dimenzije protonih polja odreene su temeljem hidraulikog prorauna koji je dan unutar Idejnogprojekta.Pregradna graevina ustave projektirana je tako da nadvisuje kotu VV 100 godišnjeg povratnogperioda za 40 cm ime se spreava prelijevanje preko brane.Za potrebe izgradnje ustave bit e potrebno provesti iskop u kanalu kako bi se mogla izgraditikonstrukcija graevine. Prilikom iskopa formirat e se kineta kanala širine u dnu prema širinetemeljne ploe te sa pokosima u nagibu 1:1,5. Pokosi kanala ispred i iza ustave zaštit e sekamenom u betonu.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 51Slika 3.5b: Lokacija praga na Gatskom kanalu.Slika 3.5c: Lokacija ustave na rkm 21+588,70 rijeke Karašice (desno Karašica, lijevo Gatski kanal)Na Gatskom kanalu na predmetnoj lokaciji postoji izgraen prag. Prema izvršenom proraunuputem matematikog modela utvreno je kako trenutna kota praga nije zadovoljavajua. Postojeiprag je u sklopu rekonstrukcije potrebno nadvisiti kako bi hidrotehniki sustav bio u funkciji.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 52Nadvišenje praga predvieno je nasipanjem kamenog materijala, preciznije izvoenjemnivelirajueg sloja u vidu kamenog nabaaja koji se prekriva gabionskim madracem. Gabionskimadrac definira konanu kotu praga.Vodne graevine – pragovi za potrebe ureenja vodnog režima rijeke Karašice na dionici krozgradove Beliše i ValpovoPrema ranije izraenim rješenjima, u središtu Valpova predviena je šetnica uz vodotok Karašicuna visini od 2,5 m iznad dna Karašice te je odlueno da je potrebno kroz Valpovo održavati nivovode dubine 2,0 m što je 0,5 m niže od šetnice. Kako bi se odredila potrebna koliina vode kojombi se osigurala zahtijevana dubina vode i osigurala potrebna voda za navodnjavanje, izvršen jeproraun kojim se dobio protok od 7,4 m 3 /s za održavanje nivoa Karašice kroz Beliše i Valpovo.Tražene dubine vode osigurat e se izgradnjom pragova. Raspoložive vode iz planiranihakumulacija na ukupnom slivu Karašice nedostatne su za osiguranje potrebne koliine vode zanavodnjavanje u vegetacijskom periodu kao i za poboljšanje ekološkog stanja vodotoka na potezunaselja Beliše i Valpovo u malovodnim periodima. Stoga se potrebna koliina vode planiraosigurati iz rijeke Drave kod koje se u vegetacijskom razdoblju, za razliku od Karašice, javljajuvelike vode.Za potrebe urbanistikog ureenja obala uz Karašicu predvieno je osam pragova na potezu odBeliša do Valpova postavljenih na meusobnom razmaku od oko 1000 m (situacija – slika 3.7).Pragovi su visine 0,8 m predvieni od gabiona 3,0 x 1,0 x 1,0 m i 2,0 x 1,0 x 1,0 m, ukopanih 0,5 mispod nivelete dna korita, postavljeni na filter plasticu. Na gabione se postavlja gabionski madracdebljine 0,3 m na širinu zateenog stanja. Prag je širine krune 2,0 m s nagibom 1:2 na uzvodnoj,odnosno 1:7 na nizvodnoj strani. Ispod gabionskog madraca u uzdužnom smjeru razlika izmeunivelete i madraca popunjava se lomljenim kamenom (slika 3.6). Raspored pragova ovisi opostojeim graevinama, odnosno izgraenim mostovima.Pragovi su rasporeeni u koritu Karašice na stacionažama:kota na praguSTACIONAŽA rkm Karašice(mnm)kota dna(mnm)12+100 85.90 85.1011+210 85.80 85.009+870 85.66 84.868+900 85.55 84.757+930 85.45 84.656+740 85.32 84.525+850 85.22 84.424+760 85.10 84.30Slika 3.6: Popreni presjek predvienog praga na Karašici u ValpovuY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 53Slika 3.7: Položaj predvienih osam pragova na Karašici u Belišu i ValpovuY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 544 MOGUI ZNAAJNI UTJECAJI ZAHVATA NA OKOLIŠ4.1 Opis moguih utjecaja zahvata4.1.1 Mogui utjecaji na ljude i ljudsko zdravljeZbog rada strojeva i vozila u vrijeme izgradnje može doi do poveanja emisija oneišujuih tvariu zrak. Takoer e biti poveana razina lebdeih estica. S obzirom da je taj utjecaj ogranien navrijeme izgradnje, te je ogranien na vrlo malo podruje, utjecaji na kakvou zraka i na zdravljeljudi su mali.Tijekom izvoenja radova doi e do poveanih emisija buke zbog kretanja i rada strojeva i vozila.Ovaj utjecaj najviše e se osjetiti na naseljenim podrujima, odnosno na podrujima gradovaBeliša i Valpova za vrijeme rekonstrulcije predvienih pragova. Ovi su utjecaji mali, privremeni tee prestati završetkom radova. Radove treba provoditi u skladu s Pravilnikom o najvišimdopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).Tijekom pripremnih radova i radova na izgradnji planiranih zahvata pojaviti e se odreene koliinegraevinskog otpada (uglavnom zemljanih materijala iz iskopa), te odreene vrste otpada kojenastaju na gradilištu (glomazni otpad, ambalažni otpad, gume, otpad od rušenja, sintetskahidraulika ulja) kojeg treba zbrinuti sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04 i 87/09).Tijekom rada CS Krnjak i CS u sustavima navodnjavanja nastat e otpad na gruboj rešetki. Takoprikupljeni otpad e veinom biti organskog porijekla, no u malom postotku e se pojavljivati iopasni otpad ili posebne kategorije otpada (tijekom plavljenja i odnošenja otpada iz inundacije,poput otpadnih guma) kojeg treba zbrinuti sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04 i 87/09).Tijekom samog korištenja zahvata ne predviaju se drugi nepovoljni utjecaji na ljude i ljudskozdravlje.4.1.2 Mogui utjecaji na biljni i životinjski svijetOpenito, ve samo prisustvo vozila, mehanizacije i ljudi (radnika) može lokalno i kratkotrajnouznemiriti životinje, naroito ptice koje gnijezde u neposrednoj blizini podruja graevinskih radova.Takoer može doi do privremene promjene stanišnih uvjeta, kao što su to: zamuenje vode zbogsuspenzije sedimenta, vibracije, emisija prašine i ispušnih plinova. Opisani utjecaji privremenog sukaraktera i odnose se na razdoblje izgradnje koje e trajati dvije graevinske sezone. Budui seradovi izvode na podruju ili u blizini obraivanih površina, koje su ve pod antropogenimutjecajem, te da su radovi privremenog karaktera, ne oekuje se velik utjecaj buke na životinjskevrste.Tijekom izgradnje crpnih stanica doi e do trajnog gubitka postojeih staništa i vegetacije napodruju izgradnje zahvata. Na podruju izgradnje zahvata prema karti staništa, osim gradskih iseoskih jezgri, dominira stanišni tip Intenzivno obraivane oranice na komasiranim površinama(NKS kôd I.3.1.), tako da je ovaj utjecaj po znaaju mali.Tijekom izgradnje ustava na rijeci Karašici, te rekonstrukcije praga na Gatskom kanalu doi e dotrajnog gubitka postojeih staništa i vegetacije na pojasu korita i obale predvienih za ustave.Trajni gubitak staništa se može oekivati i prilikom izgradnje osam pragova na potezu od Belišado Valpova, postavljenih na meusobnom razmaku od 1000 m.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 55Privremeni gubitak biljnih zajednica na okolnim površinama, te degradacija tih staništa mogua jezbog formiranja radnog pojasa i kretanja teških strojeva uz obalu rijeke i pokose kanala.Organizacijom gradilišta i izvoenjem radova na nain da se u što manjoj mjeri ošteuju stabla išumske sastojine (na ušu kanala Karašica-Drava u Dravu), te sanacijom radnog pojasa pozavršetku radova rahljenjem tla, kako bi površine im prije obrasla autohtona vegetacija, ublažavase opisani utjecaj u najveoj moguoj mjeri.S obzirom da se ne predviaju vei tehniki i graevinski zahvati u smislu izgradnje novih kanala,nee biti veeg utjecaja na razinu podzemne vode.Negativni utjecaj na šumski kompleks koji se nalazi na udaljenosti 1,5 do 2 km od kanala Karašica-Drava e biti zanemariv, jer se nalazi na rubnoj udaljenosti gdje se ne osjete znaajni utjecaji veihkanala ili suhih rijenih korita na razinu podzemne vode (Vrbek, Pilaš, Pernar 2011).Prema Studiji ureenja vodnog režima sliva rijeke Karašice za potrebe višenamjenskog korištenja(Elektroprojekt d.d. Zagreb) u sustav je ukljuen i kanal Putna, jer se nalazi na obraenompodruju, a kojeg bi bilo potrebno produbiti za 2 m ukoliko bi se koristio za navodnjavanje. Ovakavzahvat bi imao utjecaj na razinu podzemne vode, a time i na šumski kompleks kraj kojeg taj kanalpoinje, samo i iskljuivo ukoliko bi se nakon produbljivanja odustalo od njegovog korištenja usvrhu navodnjavanja. Ukoliko se ovaj kanal nee koristit za navodnjavanje bit e ga potrebno vratitiu prvobitno stanje zbog snižavanja razine podzemne vode na tom užem podruju.Tijekom radova na kanalima, te na samoj rijeci Dravi i na rijeci Karašici mogue su kratkotrajnepromjene kvalitete vode i zamuenje. Ne oekuje se da e se kvaliteta vode tijekom izgradnjepromijeniti na cijelim dionicama rijeka, te nee biti veeg utjecaja na uzvodno ili nizvodno kretanjevodenih organizama, osobito riba. Tijekom korištenja sustava utjecaji e se svesti na najmanjumoguu mjeru pravilnim upravljanjem ustava i CS tijekom razdoblja važnih za životne cikluse faunevoda.Tijekom održavanja su takoer mogui utjecaji u obliku povremenog kratkotrajnog uznemiravanjaprisutnih životinja bukom. S obzirom na oekivani intenzitet ovih aktivnosti i njihovu ogranienostna uži pojas, utjecaj je zanemariv.Potencijalno je opasno bilo kakvo oneišenje do kojega može doi prilikom izvoenja zahvata,uslijed nestrunog ili nepažljivog postupanja s opremom i mehanizacijom. Da bi se ovakav utjecajizbjegao, potrebno je zahvat izvesti s pažnjom i uz sve nužne mjere predostrožnosti.Pozitivni utjecaji predvienih zahvata e biti mnogo više izraženi od možebitnih negativnih izrazloga što e voda u kanalima i vodotocima biti prisutna i tijekom najsušnijeg razdoblja godinekada e se vršiti navodnjavanje. Ovime biljke i posebno šume uz i u blizini rijeke Karašice moguimati koristi u vidu održavanja povoljnih vodnih režima tla, ime bi bili ublaženi negativni utjecajitijekom sušnih razdoblja koja se dogaaju sve eše i sve duže traju.4.1.3 Mogui utjecaji na tloUtjecaj planiranog zahvata na tlo može se razluiti na dva osnovna segmenta - neposredan utjecajizgradnje i posredan utjecaj promjena vodnog režima tla u širem podruju zahvata.S obzirom na to da razmatrani zahvat predstavlja dio aktivnosti s ciljem uspostave višenamjenskogkorištenja sliva Karašice, s osnovnom svrhom poboljšavanja navodnjavanja poljoprivrednihpovršina na tom prostoru, promatrani uinak zahvata na tlo i poljoprivrednu proizvodnju na širemprostoru sliva Karašice je pozitivan. Navodnjavanje kao melioracijska mjera ima za cilj nadoknaditinedostatak vode koji se javlja kod uzgoja poljoprivrednih kultura kako bi se osigurao njihov biološkiY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 56potencijal. Navodnjavanje može biti redovita i dopunska uzgojna mjera, a za njenu primjenupreduvjeti su kvalitetna tla i dovoljna koliina raspoložive kvalitetne vode.Što se tie utjecaja samih objekata na tlo najvei utjecaj e biti izražen tijekom izgradnje,prvenstveno zbog mogunosti zagaenja tla naftnim derivatima iz radnih strojeva i graevnimmaterijalom. Tijekom gradnje bitno je da se radni strojevi održavaju, da se gorivo ne skladišti napodruju gradiliša, ve da se dovozi auto-cisternama te da se pretakanje goriva vrši navodonepropusnom platou izgraenim u tu svrhu. Vode s platoa potrebno je proistiti od masti i uljapomou proišivaa masti i ulja koji se nalazi u sklopu vodonepropusnog platoa.Na podruju zahvata mogua je pojava nepropisno odloženog otpada, uglavnom glomaznogotpada, otpadnih guma te drugog miješanog otpada (plastina i drvena ambalaža).Tijekom pripremnih radova (išenje terena, površinsko krenje i sl.) i graevinskih radova tetransporta i rada mehanizacije, i pri normalnom radu sustava ustava i CS Krnjak oekuje senastanak neopasnog i opasnog otpada koje treba zbrinuti sukladno zakonskim odredbama.4.1.4 Mogui utjecaji na materijalna dobraS obzirom na to da razmatrani projektni zadatak predstavlja dio aktivnosti s ciljem uspostavevišenamjenskog korištenja sliva Karašice, s osnovnom svrhom poboljšavanja navodnjavanjapoljoprivrednih površina na tom prostoru, promatrani uinak zahvata na tlo i poljoprivrednuproizvodnju na širem prostoru sliva Karašice je pozitivan.4.1.5 Mogui utjecaji na krajobrazIzgradnjom prostornih elemenata, crpne stanice i ustava, te ureenjem kanala doi e do izravnihutjecaja na fiziku strukturu krajobraza uklanjanjem površinskog pokrova uz obale vodotoka. Sobzirom da zahvaaju relativno male površine u odnosu na šire podruje, njihovo uklanjanje iprenamjena nee predstavljati gubitak od vee važnosti za krajobraz u širem smislu, posebnostoga što je on uglavnom privremen.Graevinski radovi na crpnoj stanici (obilazni kanal i brane u postojeem koritu uzvodno i nizvodnood samog gradilišta, produbljenje kanala od uša do CS, rušenje postojee stanice, rekonstrukcijamosta na cesti, izgradnja pristupne ceste) te ustavama i pragovima (iskopi u u kanalima i rijecikako bi se mogle izgraditi graevine) takoer e znatno izmijeniti izgled podruja za vrijemegradnje. No budui da je ovaj utjecaj privremenog karaktera može se smatrati zanemarivim uzobavezno provoenje predloženih mjera.Za vrijeme korištenja zahvata, objekti crpne stanice i ustave, uzrokovat e izravne i trajnepromjene u izgledu i nainu doživljavanja krajobraza. Navedeni objekti nee znatno odskakati odokolnog doprirodnog podruja zbog relativno malih dimenzija i otvorenosti okolnog prostora, a uodnosu na postojei devastirani objekt CS "Krnjak" CS Krnjak II predstavljati e i znatnopoboljšanje stanja u prostoru. Takoer, objekti nee biti jako vidljivi zbog svog položaja nazaravnjenom terenu, relativno velike udaljenosti od naselja te zaklonjenosti potezima visokevegetacije. Pragovi e za vrijeme korištenja uzrokovati poveani nivo vode u koritu, što u konanicimože naglasiti ambijentalnu i vizualnu vrijednost vodotoka.Uzme li se u obzir sve navedeno, mogue je zakljuiti da zahvat nee znatno narušiti vizualnaobilježja podruja, odnosno da je prihvatljiv i u veoj mjeri pozitivno djeluje na poboljšanjepostojeeg stanja.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 574.1.6 Mogui utjecaji na voduTijekom izgradnje zbog radova oekuje se negativan ali privremen utjecaj na kvalitetu vode,ponajprije u vidu promjena fizikalnih svojstava vode kao što je to zamuenje zbog suspenzijesitnijih frakcija sedimenta. Ovaj je utjecaj kratkotrajan, a po znaenju je mali. Kao i kod utjecaja natlo, takoer može doi do ispuštanja opasnih tvari u vodu uslijed nestrunog ili nepažljivogpostupanja s opremom i mehanizacijom.Tijekom korištenja objekata obraenih u ovom elaboratu ne smatra se da e doi do znaajnihutjecaja na kakvou vode, ali se tijekom korištenja sustava navodnjavanja pozornost mora posvetitipraenju utjecaja tih sustava na kakvou površinskih voda u sklopu redovitih praenja kakvoevoda u tom vodotoku, pogotovo s aspekta tvari koje se koriste u poljoprivredi, kao gnojiva i zaštitnasredstva, i koje dospjevaju u vode kanala za odvodnju, te dalje u rijeku Karašicu i Dravu.4.1.7 Mogui utjecaj na zaštiena podrujaPrema podacima s internetskog portala zaštite prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode(http://www.zastita-prirode.hr/), te podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode predmetni zahvatna tri lokaliteta zadire u Regionalni park Mura-Drava (Uredba o proglašenju Regionalnoga parkaMura - Drava (NN 22/11)). Poseban znaaj ovom prostoru daju vlažna staništa (poplavne šume,vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, sprudovi te strme, odronjene obale) kojasu rijetkost na europskoj razini. Regionalni park Mura-Drava, zajedno s Parkom prirode Kopaki ritine prekogranini Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav pod zaštitom UNESCO-a u sklopuprograma Man and Biosphere (MAB) (Final report - International Coordinating Council ofUNESCO’s Man and the Biosphere Programme (MAB), 09. - 13. July, Paris). Rezervat biosfereproteže se kroz 6 sjevernih hrvatskih županija, a obilježava ga veliko bogatstvo i raznolikostvodenih i movarnih staništa (sprudovi, mrtvi rukavci, strme obale, poplavne šume i dr.) te biljnih iživotinjskih vrsta, posebice ptica i riba.Lokaliteti na kojim predmetni zahvat zadire u Rezervat biosfere su postojee uše kanalaKarašica-Drava u rijeku Dravu, zapadno od Donjeg Miholjca, ustava na rijeci Karašici irekonstrukcija postojeeg praga u Gatskom kanalu pokraj sela Gat, te prag na stacionaži 4+760,00kod grada Beliša. Na tim lokalitetima je ve prisutan izrazit antropogeni utjecaj, pogotovo napodruju sela Gat i grada Beliša, gdje su zahvati na rijeci Karašici, tako da se može oekivatiminimalan utjecaj na kopneni dio Rezervata zbog rada i kretanja mehanizacije. Na podruju ušakanala Karašica-Drava u rijeku Dravu planirana je rekonstrukcija samog uša što e imatilokaliziran i privremen utjecaj na samu rijeku Dravu i njenu desnu obalu u duljini od oko 10 m sobje strane uša.Prilikom projektiranja ovih zahvata uvažene su vrijednosti zbog kojih je podruje proglašeno iregionalnim parkom i rezervatom biosfere, te je utjecaj navedenih radova sveden na najmanjumoguu mjeru. Rizik od nepovoljnih utjecaja koji nastaju kao posljedica rada i kretanjamehanizacije i prisustva ljudi može se, zbog lokacija zahvata u odnosu na zaštiena podrujaiskljuiti, ukoliko se tijekom gradnje sprijei svako ošteivanje staništa izvan projektom planiranogradnog pojasa.Planirani zahvati zadiru u nekoliko podruja koja spadaju pod Ekološku mrežu Republike Hrvatske:2 meunarodno važna podruja za ptice (HR100015 # Srednji tok Drave i HR1000016 #Podunavlje i donje Podravlje), te u važno podrue za divlje svojte i stanišne tipove (HR5000013 #Drava), dok se drugi dio obuhvata zahvata (izgradnja ustava na rijeci Karašici, rekonstrukcija pragau Gatskom kanalu) nalazi u neposrednoj blizini meunarodno važnog podruja za ptice(HR1000011 # Ribnjaci Grudnjak i Našiki ribnjak s kompleksom lužnjakovih šuma), te 2 važnapodruja za divlje svojte i stanišne tipove (HR2000396 # Dravske šume i HR2000730 # Bistrinci).Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 58Tijekom izgradnje, korištenja i održavanja predmetnog zahvata mogui su utjecaji u viduprivremenog ili trajnog gubitka malih površina pod postojeim staništima u obalnom pojasu te upojasu korita rijeke Karašice i kanala Karašica-Drava i Gat što se može odraziti na biljne iživotinjske vrste ovisne o tim staništima. Detaljna analiza i zakljuak o utjecaju planiranog zahvatana ekološku mrežu bit e izneseni tijekom postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološkumrežu. S obzirom na tip i prostorni obuhvat zahvata, uz provedbu predloženih mjera zaštite, teinjenicu da radove treba planirati u razdoblju od 1. rujna do 1. ožujka, odnosno izvan razdobljanajvee aktivnosti životinja, može se smatrati da nee doi do znaajnih utjecaja na ciljeveouvanja podruja ekološke mreže koji se nalaze na ili u blizini prostornog obuhvata zahvata.4.2 Vjerojatnost znaajnih prekograninih utjecajaIzgradnja planiranog zahvata nee imati prekograninih utjecaja.4.3 Obilježja utjecaja4.3.1 Izravni i neizravni utjecajiUtjecaji planirane izgradnje na okoliš i prirodu uvjetno se mogu podijeliti na direktne i indirektneutjecaje.Direktni utjecaji odnose se na mogue promjene prirodnih uvjeta u rijeci Dravi i Karašici te napodrujima trajnog zaposjedanja objekata, ustava i pragova.Mogui negativni utjecaji su oni utjecaji koji bi se ostvarili bez tehnikih ili drugih mjera zaštite.Mogui utjecaji otklanjaju se ili smanjuju na stvarne utjecaje izvedbom predvienih tehnikih ilidrugih mjera zaštite.Na ovom nivou projektiranja može se govoriti samo o direktnim utjecajima predvienihhidrograevinskih objekata i radova na okoliš i prirodu, a oni se odnose na promjenu prirodnihuvjeta:- u rijekama iz kojih se osiguravaju dovoljne koliine vode za navodnjavanjepoljoprivrednih površina,- na prostoru zaposjedanja pojedinih objekata za zahvaanje i dovod vode: graevina zazahvaanje vode, crpnih stanica, dovoda vode do razdjelnih okana i potrebnih kanala tepredvienih pragova.Direktni utjecaji odnose se na prenamjenu prostora, odnosno promjene prirodnih uvjeta naprostoru zaposjedanja pojedinih planiranih objekata.4.3.2 Mogui skupni utjecajiPrilikom procjene skupnog (kumulativnog) utjecaja planiranog zahvata, potrebno je razmotritizahvate koji su ve izvedeni ili se planiraju izvesti i na širem podruju predmetnog zahvata, a moglibi pridonijeti skupnom utjecaju. Pritom se ocjena moguih skupnih utjecaja nužno razmatra izperspektive predmetnog zahvata.Razmatrajui skupne utjecaje iz perspektive planiranog zahvata, u razmatranje su uzeti postojei iplanirani zahvati u vodnogospodarskom i u ostalim sektorima. Za analizu su korišteni temeljniprostorno-planski dokumenti.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 59Nakon izgradnje planiranog sustava, oekuje se trajan pozitivan utjecaj na poljoprivredu u smisluosiguranja dovoljnih koliina vode za navodnjavanje te takoer na pojedine šumske površine usmislu povoljnih uvjeta tla.4.3.3 Predvidiva znaajnost utjecajaMogui negativni utjecaji po znaenju su mali, dok su pozitivni utjecaji veliki, kao i predvienekoristi zbog mogueg navodnjavanja.Pozitivni utjecaji predvienih radova ovim projektom e biti mnogo više izraženi od možebitnihnegativnih iz razloga što e voda u kanalima i vodotocima biti prisutna i tijekom najsušnijegrazdoblja godine kada e se vršiti navodnjavanje. Ovime šumske površine u blizini rijeke Karašicemogu imati koristi u vidu održavanja povoljnih vodnih režima tla, ime bi bili ublaženi negativniutjecaji tijekom sušnih razdoblja koja se dogaaju sve eše i sve duže traju.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 605 MJERE ZAŠTITE5.1 Prijedlog mjera zaštite okolišaMjere zaštite treba provoditi tijekom izgradnje zahvata, njegovog korištenja te u sluaju ekološkogakcidenta.Nositelj zahvata u projekte u narednim fazama projektiranja treba uvrstiti mjere koje proizlaze izodredbi za provoenje Prostorno – planske dokumentacije i pravne regulative Republike Hrvatskekojom su regulirana pitanja zaštite prirode i okoliša te zaštite od požara i zaštite od buke.5.1.1 Ope mjereOrganizirati gradilišta – odrediti prostor za smještaj i manevriranje graevinskim vozilima,odrediti privremena odlagališta materijala i otpada, odrediti mjesto za smještajvodonepropusnog platoa sa separatorom ulja i masti; organizirati sanitarni vor (kemijskiWC) za radnike.Provoditi kontrolirano zbrinjavanje komunalnog i opasnog otpada na propisan nain,odnosno zabraniti svako privremeno ili trajno odlaganje otpada na okolno tlo, te osiguratinepropusne kontejnere za otpad.Redovito održavati i servisirati strojeve i vozila kako bi se izbjeglo eventualno oneišenjeokoliša štetnim tvarima.Tijekom izvoenja radova osigurati primjenu mjera zaštite od požara i pažljivo rukovanje ipostupanje sa zapaljivim i eksplozivnim materijalima.5.1.2 Bioraznolikost Izvoenje radova planirati uvažavajui životne cikluse veine životinja u periodu izmeu 1.rujna i 1. ožujka. Prilikom formiranja radnog pojasa i gradnje izbjegavati ošteivanje rubnih stabala i njihovakorijenja pažljivim radom i poštivanjem propisanih mjera i postupaka pri gradnji. Po završetku radova sanirati sva privremena parkirališta i prostore za kretanjemehanizacije, te u radnom pojasu i razrahliti površinu tla, kako bi površine im prije obraslavegetacija. Zatravljivanje pokosa i krune nasipa nakon izgradnje obavljati, iskljuivo autohtonomtravnom smjesom. Sav suvišni materijal te biorazgradivi otpad koji nee biti upotrijebljen tijekom graenja,potrebno je sustavno odvoziti i deponirati na za to predvienim lokacijama (prema uvjetimanadležnog komunalnog poduzea). Zabranjeno ga je zaravnavati u sastav prirodnevegetacije okolnog podruja. Kretanje teške mehanizacije ograniiti tako da se okolna staništa što manje devastiraju, aživotinje što manje uznemiravaju. Uklanjanje livadne vegetacije i grmlja treba provoditi postupno prema predvienoj dinamiciradova, a tijekom uklanjanja potrebno je voditi rauna o razdoblju gniježenja ptica, te oleglima sisavaca. Odstranjivanje grmolikog i travnatog dijela biljnog pokrova te skidanjepovršinskog sloja zemlje mora se planirati tako da se to obavlja od sredine ljeta do prvepolovice zime,Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 615.1.3 TloZa pristup graevinskom pojasu ne otvarati nove puteve, ve gdje god je to mogue koristitipostojee ceste i makadamske putove.5.1.4 KrajobrazU sklopu glavnog projekta izraditi projekt krajobraznog ureenja s ciljem sanacije podrujakoja su zahvaena graevinskim radovima u skladu s lankom 193. Zakona o prostornomureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), te lankom 58. Zakona o arhitektonskimi inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureenju i gradnji (NN 152/08).Za zatravnjivanje podruja na kojem je uklonjen prirodan površinski pokrov, koristiti travnesmjese s autohtonim vrstama.Nakon izgradnje sva podruja zahvaena graevinskim radovima (osobito na podrujupostojee crpne stanice koju se planira srušiti, privremenog obilaznog kanala te uzrekonstruirani most i pristupnu cestu) sanirati prema projektu krajobraznog ureenja uskladu s lankom 3. i 83. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 i 57/11).5.1.5 VodePostaviti prijenosne sanitarne vorove s vodonepropusnom sabirnom jamom. Njihovsadržaj prazniti i zbrinjavati putem ovlaštenog trgovakog društva.Na podruja gradilišta nasipa nije dozvoljeno skladištenje goriva i maziva, ve punjenjestrojeva gorivom i mazivom treba obavljati iz autocisterni na nepropusnom platou srubnjacima, i separatorom ulja i masti u nastavku. Plato je potrebno smjestiti uz pristupniput i spojiti odvodnim kanalima na prijamnik.Redovito prazniti i istiti separator ulja i masti.5.1.6 BukaRadove izvoditi po mogunosti u dnevnom razdoblju sukladno pravilniku.5.1.7 OtpadNije dozvoljeno spaljivanje otpada u vrijeme izvoenja graevinskih radova.Sav zateeni otpad na lokaciji koji se pojavio išenjem terena odvojeno sakupiti (glomazni,ambalažni, otpadne gume) i predati ovlaštenoj osobi.Opasni otpad (ambalaža od kemikalija, boja, otapala, nauljeni otpad i sl.) sakupljatiodvojeno u odgovarajue spremnike te ih predavati ovlaštenom skupljau opasnog otpadana konano zbrinjavanje.5.1.8 OstaloOsim navedenog treba:- sva daljnja projektiranja bazirati na rezultatima istražnih radova kako bi stabilnost svihobjekata i za vrijeme gradnje i za vrijeme korištenja bila osigurana,Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 62- odrediti lokaciju za deponiranje humusnog sloja koji se skida, do njegove upotrebe,- svi objekti moraju biti osigurani na seizmike utjecaje i utjecaje za sluaj posebnihokolnosti,- odrediti lokacije za odlaganje viška iskopanog, a odmah neutrošenog materijala,- izraditi projekt organizacije graenja u sklopu kojeg treba definirati: transport, skladištenjematerijala, opskrbu energijom i pitkom vodom, nain zbrinjavanja otpadnih voda,graevinskog i drugog otpada, mjere zaštite na radu i sustav protupožarne zaštite.- tijekom izgradnje koristiti ispravne strojeve s atestom. Ispuštanje goriva i maziva u tlo jezabranjeno, a akcidente odmah sanirati. Preporua se radove izvoditi s opremom u tzv''malobunoj '' verziji (low-noise version) s deklariranom zvunom snagom opreme,- zaustaviti radove u sluaju obilnih kiša i zaštititi lokacije radova od poplavljivanja i/ili odispiranja,- materijali koji se ne može ponovno iskoristiti treba zbrinuti na nain da ne oneišuje okoliši ne narušava krajobraz.- sva mogua ošteenja stabala u okolišu gradilišta sanirati, a štete nadoknaditi vlasnicimašuma sukladno Šumsko-odštetnom cjeniku Hrvatskih šuma,- provoditi stalan nadzor prilikom vršenja iskopa te u sluaju arheološkog nalazišta prijavitinadležnoj konzervatorskoj službi, a daljnje iskapanje vršiti sukladno naputku arheologa,- izbjegavati nepotrebnu prenamjenu površina kako bi se što manje došlo do ošteenjaprirodnih vrijednosti, a po završetku radova izvršiti išenje i vraanje okoliša, prometnica,javnih i privatnih površina u prvobitno stanje odnosno sukladno uvjetima nadležnihinstitucija kako bi se na prostoru što više uspostavilo ili približilo prirodno stanje,- sve predviene objekte valja izgraditi u skladu s krajobrazom i maksimalno ih uklopiti uokolni prirodni okoliš.Za vrijeme korištenja zahvata nužno je provoditi sljedee:- prilikom održavanja okolnog podruja maksimalno izbjegavati pretjerano košenje i sjeenjevegetacije kako bi se ouvala vrijedna mikrostaništa te izbjeglo stvaranje jednolinog isterilnog okoliša koji koristi vrlo mali broj vrsta kralješnjaka. Na taj nain se omoguujeouvanje lokalne raznolikosti i mozainost staništa te krajobraza. Maksimalno podržati, gdjeje to mogue, razvoj prirodne vegetacije i prirodnog oblikovanja staništa,- upravljanje objektima planiranog zahvata provoditi sukladno Pravilniku o radu i održavanjuzahvata kojeg treba izraditi do poetka korištenja zahvata,- stalnim praenjem okoliša omoguiti eventualne dodatne popravke i korekcije. U sluajuuoavanja smanjenja populacija pojedine vrste ili skupine životinja potrebno je izvršitikorekcijske zahvate u smislu revitalizacije i vraanja izmijenjenih, ošteenih i uništenihstaništa te oporavka narušenih populacija.5.2 Program praenja stanja okolišaS obzirom da se radi o prvoj fazi projekta (prema Studiji ureenja vodnog režima sliva rijekeKarašice za potrebe višenamjenskog korištenja (Elektroprojekt d.d. Zagreb)) u kojoj se grade samozahvati za obranu od velikih voda i izvodi samo dio planiranih sustava za navodnjavanje, te provodikrajobrazno ureenje toka Karašice kroz gradove Valpovo i Beliše, najvei utjecaj na okolišdogaa se u tijeku izgradnje, dok se tijekom korištenja ne predviaju nikakvi bitni utjecaji, te se nepredlaže poseban program praenja stanja okoliša.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 636 ZAKLJUAKSadašnje stanje ureenosti sliva rijeke Karašice nije u skladu s planiranim korištenjem voda izemljišta na tom podruju, a posebno vezano uz proizvodnju hrane i ouvanje ekosustava,naroito na podruju gradova Valpova i Beliša.Stoga je 2009. godine izraena Studija ureenja vodnog režima sliva rijeke Karašice za potrebevišenamjenskog korištenja (Elektroprojekt d.d. Zagreb) kojom je utvrena opravdanost prevoenjavoda rijeke Drave u sliv Karašice kako bi se osigurala dovoljna koliina vode tijekom vegetacijskogperioda za potrebe navodnjavanja te ureenje njenog toka u urbaniziranim podrujima. Sukladnotoj studiji predvien je daljnji razvoj sustava kroz ureenje vodotoka Karašice i kroz izvedbunekoliko prateih sustava navodnjavanja. Prema usvojenim projektnim rješenjima planira sepokrenuti daljnje studijsko projektne radove radi ishoenja potrebnih dozvola, a prvi korak jepokretanje postupka procjene utjecaja planiranih zahvata na okoliš.Kako su planirani zahvati sukladni prostornim planovima, te u naelu usklaeni s postojeimzahvatima i nainom ureenja i korištenja voda i zemljišta u razmatranom dijelu sliva donjeKarašice, oekivani utjecaji na okoliš i slijedom toga potrebne mjere zaštite okoliša svode se nautjecaje tijekom gradnje i na mjere koje je u tom razdoblju potrebno provoditi radi izbjegavanjanepovoljnih utjecaja.Minimalnim išenjem terena od vegetacije na podruju planiranih radova na crpnim stanicama, tepostavom objekata sustava za navodnjavanje izvan podruja obraslih šumom utjecaji samihzahvata na prirodni okoliš se izbjegavaju.Projektima navodnjavanja osigurava se legalno i nadzirano korištenje zahvata voda. Primjenomtehnologija proizvodnje koje minimalno oneišuju okoliš mogu se oekivati pozitivni uinci naouvanje okoliša.U proizvodnji poljoprivrednih kultura bez i sa navodnjavanjem potrebna je gnojidba poljoprivrednogtla u vidu meliorativne gnojidbe organskim gnojivima kojim se postižu povoljna fizikalna svojstva(povoljna struktura tla, vodozrani režim, toplinska svojstva), te gnojidba mineralnim gnojivimakojima se tlu dodaju hranjivi elementi za optimalan uzgoj biljnih kultura.Kod navodnjavanja i gnojidbe mineralnim gnojivima zbog optimalizacije vlažnosti tla hranjiva izgnojiva su „programirano“ dostupna biljci što uz višekratnu gnojidbu (prihrana) znaajno poveavaiskoristivost hranidbenog potencijala gnojiva, a pojedinano smanjuje koliinu primijenjenoggnojiva i zagaenje podzemnih i površinskih voda.U usporedbi utjecaja na okoliš sustava biljne proizvodnje bez navodnjavanja i sustava biljneproizvodnje s navodnjavanjem po ovoj osnovi kod navodnjavanja se postiže smanjenje troškovagnojidbe (pretpostavka 10%), te smanjenje zagaenja podzemnih i površinskih voda. Smanjenjetroškova gnojidbe je direktna korist, dok je smanjenje zagaenja indirektna korist u sustavunavodnjavanja. Procjenjuje se indirektna korist od smanjenje zagaenja podzemnih i površinskihvoda uslijed smanjenja upotrebe gnojiva kod navodnjavanja.Na promatranom podruju prisutan je slabije propustan površinski sloj tla u debljini od nekolikometara, pa se zbog toga i oekuje manji unos hranjivih soli (dušik i fosfor u umjetnim gnojivima) upodzemne vode.S obzirom na sve navedeno, može se zakljuiti da planirani zahvat nee imati znaajan nepovoljanutjecaj na okoliš.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 64Planirani zahvat nee negativno utjecati na okoliš niti u kombinaciji s drugim moguim zahvatimapod uvjetom da se provode sukladno usvojenim prostornim planovima na županijskoj i nagradskoj/opinskoj razini te s planom upravljanja ovim podrujem.Sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11), Zakona o zaštiti okoliša(NN 110/07) te Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09) ne oekuju seznaajan negativni utjecaji zahvata na okoliš predmetnog podruja. Naprotiv, prema procijenjenimutjecajima, oekuju se znaajni pozitivni utjecaji planiranih zahvata na okoliš na ovom podruju.Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 65Popis mjerodavnih propisaZakon o prostornom ureenju i gradnji ........ NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12Zakon o zaštiti okoliša ................................. NN 110/07Zakon o zaštiti prirode ................................. NN 70/05, 139/08, 57/11Zakon o vodama .......................................... NN 153/09, 130/11Zakon o otpadu ............................................ NN 178/94, 111/06, 60/08, 87/09Zakon o graevinskom zemljištu ................. NN 48/88,16/90,53/90,44/92,21/10Zakon o poljoprivrednom zemljištu .............. NN 152/08, 21/10, 90/10, 124/10, 63/11,90/11Zakon o izvlaštenju ...................................... NN 09/94,35/94, 112/00, 114/01, 79/06, 45/11, 34/12Zakon o šumama ......................................... NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12Zakon o cestama ......................................... NN 84/11Zakon o zaštiti na radu ................................ NN 159/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09, 143/12Zakon o zaštiti i spašavanju ........................ NN 174/04, 79/07, 38/09, 127/10Zakon o zaštiti od požara ............................ NN 92/10Zakon o zaštiti od buke ................................ NN 30/09Zakon o zaštiti zraka .................................... NN 130/11Zakon o zaštiti i ouvanju kulturnihdobara ......................................................... NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12Zakon o potvrivanju Konvencije oeuropskom krajobrazu ................................. NN 12/02Zakon o lovstvu ........................................... NN 140/05, 75/09, 153/09Uredba o standardu kakvoe vode .............. NN 89/10Uredba o procjeni utjecaja zahvata naokoliš .......................................................... NN 64/08, 67/09Uredba o proglašenju ekološke mreže ........ NN 109/07Uredba o kategorijama, vrstama iklasifikaciji otpada s katalogom otpada ilistom opasnog otpada................................ NN 50/05, 39/09Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana,programa i zahvata za ekološku mrežu ....... NN118/09Pravilnik o lovostaju .................................... NN 67/10, 87/10Pravilnik o vrstama stanišnih tipova,karti staništa, ugroženih i rijetkih stanišnihtipova te o mjerama za ouvanje stanišnihtipova u R. Hrvatskoj .................................. NN 07/06, 119/09Pravilnik o proglašavanju divljih svojtizaštienim i strogo zaštienima .................. NN 99/09Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljištaod oneišenja ............................................. NN 32/10Pravilnik o jednostavnim graevinama iradovima..................................................... NN 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12Pravilnik o graninim vrijednostima emisijaotpadnih voda……………………………….. NN 87/10Odluka o odreivanju osjetljivih podruja... NN 81/10Y2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 667 LITERATURAPrirunici i literatura1. Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode,Zagreb, 2004., 1-112.2. EC DG Environment (2007): Interpretation Manual of European Union Habitats EUR27.(http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/index_en.htm)3. Mrakovi, M., Brigi, A. (ur.) (2006): Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske.Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-253.4. Nikoli T. i Topi, J. (ur.) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvokulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.5. Radovi D., Kralj, J., Tutiš, V. & ikovi, D. (2003): Crvena knjiga ugroženih pticaHrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureenja, Zagreb, 1 – 179.6. Radovi, D., Kralj, J., Tutiš, V., Radovi, J. & Topi, R. (2005): Nacionalna ekološkamreža – važna podruja za ptice u Hrvatskoj. DZZP, Zagreb.7. Topi, J., Vukeli, J. (2009): Prirunik za odreivanje kopnenih staništa u Hrvatskojprema direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode RH, Zagreb, 376 pp8. Trinajsti, I. (2008): Biljne zajednice Republike Hrvatske. Akademija šumarskih znanosti,Zagreb.9. Tvrtkovi, N. (ur.) (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske, Ministarstvo kultureRepublike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-127.10. Tvrtkovi, N. (ur.) (2006): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvokulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-95.11. Vukeli J., Mikac S., Barievi D., Bakši D., Rosavec, R. (2008): Šumska staništa išumske zajednice u Hrvatskoj – Nacionalna ekološka mreža. Državni zavod za zaštituprirode, Zagreb, pp 263.12. Vukeli J., Rauš . (1998): Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj.Sveuilište u Zagrebu, pp 310.13. Antoni O. i sur. (2005): Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000.-2004.), Drypis, 1.14. Cramer M. P. E. (ed.) (2002): Integrated Streambank Protection Guidelines. WashingtonState Aquatic Habitat Guidelines Program.15. Frankovi, M. (ur.) (2008): Crvena knjiga vretenaca Hrvatske. Državni zavod za zaštituprirode, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 1-132.16. Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (III. nadopunjena verzija).(http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100527/dzzp201005271405280.pdf)17. Peternel, H., Roth P., Antoni O., Mesi Z. i Mazija M. (2011): Prirunik za ocjenuprihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.18. Final report - International Coordinating Council of UNESCO’s Man and the BiosphereProgramme (MAB), 09. - 13. July, Paris19. Borši I., Milovi M., Dujmovi I., Cigi P., Rešetnik I., Nikoli T., Miti B. (2008):Preliminarni popis invazivnih stranih biljnih vrsta (IAS) u Hrvatskoj. Natura Croatica, Vol.17, No. 2.20. Rauš, ., I. Trinajsti, J. Vukeli i J. Medvedovi: 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. U:Rauš, .: Šume u Hrvatskoj. Šumarski fakultet Zagreb i Hrvatske šume Zagreb,21. Vrbek, Pilaš i Pernar: 2011: Water table management in lowland forests of southeasternEurope, FORMANY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 002Y2 K80.00.02 G01.0 List 6722. Pilaš, Seletkovi: 2004: Analiza režima podzemnih voda našikih nizinskih šumaprimjenom GIS GRASS alata, Šumarski list br. 7- 823. Nacrt nacionalne liste pokazatelja, Agencija za zaštitu okoliša (2011.). Dostupno na:(http://www.azo.hr/Pokazatelji25)Prostorno-planska dokumentacija24. Prostorni plan Osjeko-baranjske županije („Županijski glasnik Osjeko-baranjskežupanije“ br. 01/02, 04/10)25. Prostorni planovi ureenja: Grada Donji Miholjac (Službeni glasnik Grada Donji Miholjac,br. 12/05; 02/12), Opine Viljevo (Službeni glasnik Opine Viljevo br. 01/04), GradaBeliša (Službeni glasnik Grada Beliša br. 08/03, 03/11 i 05/12), Grada Valpova(Službeni glasnik Grada Valpova br. 09/03 i 08/10).Dokumentacija vezana uz koncepciju rješenja26. Elektroprojekt (2009): Studija ureenja vodnog režima sliva Karašice radivišenamjenskog korištenja27. Elektroprojekt (2012): Koncepcijsko rješenje sustava navodnjavanja Miholjac-Viljevo28. Elektroprojekt (2012): Idejni projekt sustava navodnjavanja Miholjac-Viljevo29. Elektroprojekt (2012): Studija izvodljivosti sustava navodnjavanja Miholjac-Viljevo30. Hidroing (2010.): Idejni projekti vodnih graevina za potrebe ureenja vodnog režima ivišenamjenskog korištenja sliva rijeke KarašiceY2-K80.00.02-G01.0/002 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 003Y2 K80.00.02 G01.0 List 1Investitor : "HRVATSKE VODE"Zagreb,Ulica grada Vukovara 220Graevina : VIŠENAMJENSKO KORIŠTENJE SLIVA KARAŠICEDio graevine :Vrsta dokumentacije : ElaboratVrsta projekta : Projekt više strukaProjekt : UREENJE VODNOG REŽIMA SLIVA IVIŠENAMJENSKOG KORIŠTENJA KARAŠICEKnjiga : ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENEUTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠPrilog : PRILOGZagreb, 18. sijenja, 2013.Y2-K80.00.02-G01.0/003 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava

elektroprojekt d.d. • zagrebVrsta Projekt Knjiga Prilog 003Y2 K80.00.02 G01.0 List 2Prilog 1 – potvrda o usklaenosti zahvata s prostorno – planskom dokumentacijomY2-K80.00.02-G01.0/003 Elektroprojekt d.d. – pridržava sva neprenesena prava