hidroing doo - Soapatin.org

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KM- NETEHNIČKI SAŽETAK -InvestitorBroj projektaAgencija za vodne putoveI-1103/09d.o.o. za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 1, 31 000 Osijek, Hrvatskatel. +385 31 251 100, fax. +385 31 251 106e-mail hidroing@hidroing-os.hrU Osijeku, siječan 2012. god.

hidroing d.o.o. za projektiranje i inženjering Osijekp.p. 703, Tadije Smičiklasa 1, 31000 Osijek Tel/fax: 031/ 251 100, 251 106e-mail: hidroing@hidroing-os.hrMB: 3491765, žiro-račun: 2500009-1102135371, OIB 08428329477STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R.KM- NETEHNIČKI SAŽETAK -NARUČITELJ:Agencija za vodne putoveParobrodarska 532000 VukovarIZVRŠITELJ:Hidroing d.o.o.Tadije Smičiklasa 131000 OsijekNAZIV PROJEKTA:STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIHRADOVA NA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R.KMBR. PROJEKTA:I-1103/09VODITELJ STUDIJE:Zdenko Tadić, dipl.ing.građ.Hidroing d.o.o. OsijekDIREKTOR:Vjekoslav Abičić, mag.oec.U Osijeku, siječanj 2012. god.

hidroing d.o.o. za projektiranje i inženjering Osijekp.p. 703, Tadije Smičiklasa 1, 31000 Osijek Tel/fax: 031/ 251 100, 251 106e-mail: hidroing@hidroing-os.hrMB: 3491765, žiro-račun: 2500009-1102135371, OIB 08428329477STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT UREĐENJA VODNOG PUTA IREGULACIJSKIH RADOVA NA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R.KMVODITELJ STUDIJE:Zdenko Tadić dipl.ing.građ.U IZRADI STUDIJE SUDJELOVALI:Ivan Radeljak dipl.ing.građ.Antonija Barišić-Lasović mag.ing.techn.aliment.Eldar Ibrahimović Prvostupnik zaštite okolišaBranimir Barač mag.ing.aedif.Zoran Vlainić mag.ing.aedif.Branimir Jerković građ.tehn.VANJSKI SURADNICI:Prof.dr.sc. Andrija BognarProf.dr.sc. Ognjen BonacciProf.dr.sc. Jasenka TopićJosip Kovač dipl.ing.arh.Dr.sc. Damir Bekić dipl.ing.građ.Stručnjak za geomorfologijuStručnjak za ekohidrologijuStručnjak za staništaStručnjak za prostorno planiranjeStručnjak za nanosIZRADA GLAVNE OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOŠKU MREŽUIRES - Institut zaistraživanje i razvojodrživih eko sustavaJagodno 100a,10 415 Novo ČičeTel/fax: +385 1 61 68 522ires@ires.hrOdgovorna osobaizrađivačaVoditelj stručnog timaizrađivačaStručni tim izrađivačaMr. sc. Marijan Gredelj, ravnateljDr. sc. Matija Franković, dipl. ing. biol.Mirko Mesarić, dipl. ing. biol.Vedran Šegota, dipl. ing. biol.Robert Španić, dipl. ing. biol.Dr. sc. Matija Franković, dipl. ing. biol.Mr. sc. Marijan Gredelj, dipl. psih.Dr. sc. Zoran Pišl, dipl. mat.Hidroing d.o.o. OsijekDIREKTOR:U Osijeku, siječanj 2012. god.Vjekoslav Abičić, mag.oec.

hidroing d.o.o. za projektiranje i inženjering Osijekp.p. 703, Tadije Smičiklasa 1, 31000 Osijek Tel/fax: 031/ 251 100, 251 106e-mail: hidroing@hidroing-os.hrMB: 3491765, žiro-račun: 2500009-1102135371, OIB 08428329477STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R.KM- NETEHNIČKI SAŽETAK -Sadržaj1. UVOD .................................................................................................................. 12. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA .................................................................... 53. OPIS POSTOJEĆEG STANJA OKOLIŠA ........................................................... 84. OSNOVNA OBILJEŽJA ZAHVATA I ODABRANO VARIJANTNO RJEŠENJE . 125. FAZNOST IZGRADNJE I MJERE UBLAŽAVANJA ........................................... 176. GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU ... 197. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ....................................... 20Mogući utjecaji na sastavnice okoliša tijekom pripreme i građenja zahvata.......................................................................................................................... 20Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata ................................... 21Mogući utjecaji zahvata na okoliš nakon prestanka korištenja ................... 228. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ......................................................... 22Mjere zaštite okoliša prije izgradnje zahvata ................................................ 22Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata za ekološku mrežu .............. 22Mjere zaštite okoliša tijekom građenja zahvata ............................................ 23Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja zahvata .......................................... 24Mjere zaštite u izvanrednim okolnostima ...................................................... 25Mjere zaštite okoliša nakon prestanka korištenja zahvata .......................... 25Mjere proistekle iz prekograničnih obveza RH ............................................. 259. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ............................. 25Praćenje stanja okoliša prije građenja .......................................................... 25Praćenje stanja okoliša tijekom građenja ..................................................... 27Praćenje stanja okoliša tijekom korištenja zahvata ..................................... 27

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KM1. UVODPredmet ove Studije o utjecaju na okoliš je uređenje vodnog puta i izvođenje regulacijskihradova na potezu rijeke Dunav od 1380 do 1433 riječnog kilometra (r.km). Uređenje vodnogputa i izvođenje regulacijskih radova u daljnjem testu podrazumijeva izgradnju objekatasigurnosti plovidbe odnosno regulacijskih građevina (objekta). Stoga, neovisno o nazivlju.predloženi zahvati su u funkciji uređenja vodnog puta odnosno uređenja vodotoka. Važno jenapomenuti kako u okviru planiranih zahvata obrađenih ovom studijom neće biti vađenjamaterijala iz rijeke Dunav.Svrha izvođenja objekata sigurnosti plovidbe, odnosno regulacijskih objekata je utvrđivanjeriječne regulacijske linije čime se postiže uspostavljanje vodnog puta na rijeci Dunav,stabilnost obala, zaštita od erozije obala te pravilno provođenje leda i nanosa. Vodni put narijeci Dunav je deklarirana kao međunarodni vodni put klase VIc (AGN, 1996. god.).Slika 1.1 Pregledna situacija šireg obuhvata zahvataNETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 1

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KMPredmetna dionica nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji uz granicu sa RepublikomSrbijom. Početak dionice (1433+000 r.km) nalazi se na granici Republike Hrvatske iMađarske, a kraj dionice (1380+000 r.km) nalazi se cca. 2,5 km nizvodno od ušća rijekeDrave, uz naselje Aljmaš. Duž nizvodnog dijela predmetne dionice nalazi se Park prirodeKopački rit, iznimno vrijedno poplavno područje zaštićeno brojnim lokalnim i međunarodnimkonvencijama i propisima.Zbog učestalog pomjeranja matice toka Dunava dolazilo je do naizmjeničnog rušenja desne ilijeve obale Dunava na predmetnom dijelu. Iz tog razloga su tijekom prošlog stoljeća izvođeniregulacijski radovi na predmetnom sektoru Dunava, nešto intenzivnije u periodu od 60-tih dopočetka 90-tih godina prošlog stoljeća. Radovi su obavljani radi stabilizacije obale i korita, teradi omogućavanja nesmetane plovidbe. Tijekom 19. stoljeća zabilježena su i brojnapresijecanja meandra odnosno ispravljanja riječnog toka. Trenutno na predmetnoj dionicinalazi se oko 120 postojećih regulacijskih građevina na obije strane rijeke Dunav. Većinagrađevina još je u funkciji dok je za neke predložena sanacija.Aneksom III Europskog ugovora o glavnim unutarnjim putovima od međunarodnog značajaodređeno je da E-vodni putovi moraju zadovoljavati najosnovnije zahtjeve propisane klase(IV.-VII.), koji se odnose na: minimalne dimenzije plovila (duljina i širina), minimalnu visinupod mostovima, potrebno osiguranje propisanog gaza plovila koji se dostiže ili prelazi krozprosječno 240 dana godišnje (ili 60% plovidbenog razdoblja), osiguranje minimalnogvodostaja. Svaka E-luka prema istom mora zadovoljavati propisane tehničke i operativnekriterije (izvod iz Prostornog plana Parka Prirode Kopački rit NN 24/06).U postojećem stanju vodni put na rijeci Dunav na promatranoj dionici u potpunosti nezadovoljava uvjete definirane prema preporukama Dunavske komisije iz 1988 godine. Glavnirazlog tome je slabo održavanje vodnog puta u posljednjih 20 godina zbog ratnih djelovanjana tom području te nedostatka financijskih sredstava. Iz navedenih razloga izostali su radovitehničkog održavanja predmetne dionice, a posljedice neodržavanja odrazile su se na stanjekorita i obala, gdje su evidentirana progresivna oštećenja istih koja nastaju pod erozijskimdjelovanjem naročito visokih voda, a posebno prijete desnoj obali Dunava, odnosno prostoruParka prirode Kopački rit. Direktan rezultat ne održavanja vodnog puta je pojava uskih grlaodnosno dionica na kojima gabariti vodnog puta ne zadovoljavaju potrebnu dubinu i širinu.Ova uska grla također predstavljaju problem za pronos leda i nanosa, što pored problema splovidbom uzrokuje i pojavu ledenih poplava. Osim toga prema UN/ECE klasifikaciji iz 1992 iAGN Ugovoru iz 1996 god. plovni vodostaji nisu definirani, ali je navedeno da za svaku klasuvodnog puta mora biti osigurana sigurna plovidba mjerodavnog teretnog plovila pod punimgazom. Potez rijeke Dunav od 1380 do 1433 r.km, uključujući sektor Apatin, te sektoreVemelj – Petreš i Aljmaš, smatra se jednim od kritičnih dijelova Dunava kroz RepublikuHrvatsku, u pogledu stabilnosti riječnog korita, uvjeta plovidbe, te pronošenja nanosa i leda.Obzirom da se na predmetnoj dionici nalazi iznimno vrijedno močvarno područje - Kopačkirit, bitno je poštivati i brojne međunarodne sporazume vezane uz zaštitu prirode i okoliša,odnosno osigurati da izgradnja planiranog zahvata nema utjecaja na zaštićeno područje.U slučaju da se na predmetnoj dionici ne osiguraju sigurni plovidbeni uvjeti za klasu VIc,Republika Hrvatska krši odredbe potpisanih međunarodnih sporazuma o plovidbi na rijeciDunav. Na taj način bi sama dionica kroz Republiku Hrvatsku predstavljala usko grlo zaeuropski riječni promet.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 2

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KMPrema rezultatima Zajedničkog istraživanja rijeke Dunav koje jeprovedeno u dva navrata 2001. i 2007. godine od strane Međunarodnekomisije za zaštitu rijeke Dunav, predmetna dionica provizorno jedefinirana kao prirodno vodno tijelo iako su na istoj dionici tijekomprošlih stoljeća izvođeni regulacijski radovi i presijecanja korita koja suznačajno izmijenila hidrološku sliku Dunava.Mišljenje izrađivača studije je da je Dunav na ovom području shidromorfološkog aspekta znatno regulirano vodno tijelo (što je unajmanju ruku potkrijepljeno kartografskim prikazom na prilogu 5. upoglavlju 3.3.6.) i da se stanje vodnog tijela na ovoj dionici trebadefinirati kao takvo. Međutim, provizorno definiranje ove dionice kaoprirodnog vodnog tijela ukazuje na to da je i pored brojnih antropogenihutjecaja stanje prirodnog okoliša ovog područja ostalo na visokoj razini.Razlog tomu djelomično leži u činjenici da su se na rijeci Dunavpretežito korištene regulacijske građevine klasičnog tipa koje se gradeod prirodnih materijala i brzo se uklapaju u okoliš. Predmet ove studijeje uređenje vodnog puta i izgradnja regulacijskih građevina koje sebaziraju na ovim klasičnim principima.Ovom studijom obrađen je prijedlog izgradnje klasičnih građevina uz predloženi dinamičkiplan. Regulacijske građevine na rijeci Dunav predložene su za lijevu i desnu obalu u suradnjisa Republikom Srbijom. Ovo studijom obrađene su samo građevine desne obale dok sugrađevine lijeve obale grafički prikazani te su u nadležnosti Republike Srbije (no uključene suu matematički model kojim temeljem kojeg je dana procjena utjecaja regulacijskih radova). Uprvoj fazi bi se izgradile prioritetne građevine dok bi se za ostale predložene građevineuspostavio monitoring te bi se pristupilo njihovoj izgradnji samo u slučaju potrebe. Važno jenavesti da je vodni put trasiran samo po postojećem koritu i zadržavaju se radijusi kakve imaprirodno korito u sadašnjem stanju.Projektnom dokumentacijom predviđena je izvedba regulacijskih građevina (čiji je opis dan unastavku ovog poglavlja) s krunom na koti SNV (srednja niska voda) + 1 m. Ovom Studijomo utjecaju na okoliš analizirana su i opisana varijantna rješenja (poglavlje 2.) te je kaonajprihvatljivija odabrana varijanta koja se razlikuje u odnosu na projektnu dokumentaciju.Osnovne razlike su u smanjenju broja planiranih građevina te koti izvedbe krune građevina,koja je predložena na koti SNV. Analizom prihvatljivosti zahvata u ovoj studiji brojpredloženih vodnih građevina smanjen je sa 57 na 28 što uključuje i sanaciju 5 postojećihgrađevina te izgradnju 2 građevine alternativnog tipa.Sadržaj studije definiran je sukladno Uputi o izradi studije izdanoj od strane Ministarstvazaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva 02.07.2010. godine u postupku izdavanjaupute o sadržaju studije o utjecaju na okoliš. Također je pokrenut postupak procjeneprekograničnih utjecaja planiranog zahvata na Republiku Srbiju sukladno ESPOO konvenciji.dok se ne očekuju nikakvi utjecaji izvođenja zahvata na republiku Mađarsku.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 3

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KMMogući negativni utjecaji izgradnje regulacijskih građevina ogledaju seu povećanju brzina riječnog toka te većoj eroziji dna korita, što uzrokujeprodubljivanje korita i pad razina podzemnih voda. Međutim i u slučajuda se regulacijske građevine ne izgrade, trend opadanja vodostaja narijeci Dunav je jasno izražen (Slika 1.2). Također je bitno napomenuti dazaštićeno područje Kopački rit ima tendenciju zasipavanja močvarnogzemljišta i pretvaranje u kopnena staništa, te je isto područje ovisno ointervencijama kojima će se osigurati dotok vode i stalna dinamikaplavljenja.Slika 1.2 Prikaz nizova srednjih godišnjih vodostaja na četiri vodomjerne stanice dužtoka Dunava izraženih u m nm.Sukladno rezultatima hidrauličkog modela (za odabrano varijantnorješenje izgradnje regulacijskih građevina s krunom na koti SNV)dodatno sniženje razine srednjih vodostaja je cca. 4 cm zapretpostavljeno razdoblje od 30 godina. Modelom je definiran i brojgrađevina od kojih se treba odustati s ciljem izbjegavanja bitnogutjecaja zahvata na okoliš.Analizom predmetne dionice utvrđene su i lokacije potencijalnih mjeraublažavanja u smislu intervencija koje bi imale za cilj poboljšanjemorfološkog stanja a uključuju i uklanjanje dijelova starih regulacijskihgrađevina. Predloženim mjerama na predmetnom području očekuje sepoboljšanje hidromorfološkog stanja korita.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 4

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KM2. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATAJedan od najvažnijih ciljeva uređenja vodnog puta i izvedbe regulacijskih građevina narijeci Dunav od 1380-1433 r.km je osiguranje minimalnih gabarita potrebni za sigurnuplovidbu. Dionica obuhvaćena ovom studijom nalazi se na međunarodnom vodnom putuklase VIc. Mjerodavni gabariti vodnog puta odabrani su prema preporukama Dunavskekomisije iz 1988, te UN/ECE klasifikaciji iz 1992 god. i AGN Ugovoru iz 1996 god.Regulacijske građevine podrazumijevaju niz jednostavnih vodnogospodarskih objekata kojise izvode unutar korita rijeka od prirodnih materijala na prethodno definiranoj koti. Najčešćese sastoje od podloge, odnosno stabilizacijskog madraca i samog tijela građevine. Najčešćeprimjenjivane građevine su obaloutvrde, pera, T-pera, paralelne gradnje i kameni nabačaji(deponije).Obzirom na zatečeno stanje korita i obala rijeke Dunav te na postojeće rubne uvjete(međunarodni vodni put, granično pitanje Republike Hrvatske i Republike Srbije, teograničena financijska sredstva) predloženo rješenje zahtjeva postepenu implementacijukoja bi nakon određenog vremena ispunila postavljene ciljeve.Najčešće ograničenje plovidbe je nedovoljna dubina odnosno dugo razdoblje prekida iliograničenja gaza brodova kod niskih vodostaja. Ovakve lokalitete nazivamo kritične dioniceodnosno uska grla.Pored kriterija za udovoljavanje zahtjevima klase, na vodnim putovima postoje ograničenjaplovnosti zbog nedovoljnog stupnja održavanja. U razdoblju od 1990. - 2000. g. nisu seobavljali nikakvi radovi održavanja vodnih putova. Stanje vodnih putova u Hrvatskoj jepogoršano neodržavanjem u odnosu na stanje do 1990. godine.Postojeći objekti sigurnosti za poboljšanje uvjeta plovidbe su u vrlo lošem stanju. Većina je ustanju propadanja. Stoga je neophodno, pored radova redovnog održavanja, intenzivnoobavljati radove sanacije i dogradnje postojećih objekata sigurnosti plovidbe. Na rijeci Dunavutvrđeno je oštećenje objekata sigurnosti plovidbe na 23 od ukupno 87 građevina.Kritične dionice predstavljaju uska grla odnosno ograničenja prometnogkapaciteta uslijed smanjenog gabarita vodnog puta. Kritične dionice mogu segrupirati na sljedeći način:• Dionice s nedovoljnom dubinom – plićaci,• Dionice s nedovoljnom širinom prema zahtjevima klase vodnog puta,• Dionice na kojima se vodni put nalazi neposredno uz obalu čime seugrožava stabilnost obale i sigurnost plovidbe.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 5

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KMS obzirom na navedeno, na dionici rijeke Dunav od 1380 do 1433 r.km ustanovljena suslijedeća uska grla:Tablica 2.1 Kritične dionice za plovidbu na području obuhvata studijebr Kritične dionice Problem Potrebne aktivnosti1. Šarkanj(r.km 1427-1429)2. Monjoroš(r.km 1412)3.Kopački rit(r.km 1410-1400)4. Kopački rit(r.km 1395-1394,3)5.Petreš(r.km 1393)6. Vemelj(r.km 1391,3-1390,5)7. Aljmaš(r.km 1377,1-1374,9)Sužen vodni put, opasno mjestoMala dubina, rušenje desneobaleMala dubina, rušenje obale,opasnost prodora Dunava urukavce Kopačkog ritaMala dubina, urušavanje obaleMala širina, oštećenje obale,opasnost prodora Dunava u starirukavacMala dubina, široko koritoMala dubina, rušenje obaleDogradnja postojećih i izgradnja novihobjekata sigurnosti plovidbe - T-peraIzgradnja objekata sigurnosti plovidbeSanacija i dogradnja postojećih objekatasigurnosti plovidbe i izgradnja novih,radovi iskopa nanosaObaloutvrda, radovi iskopa plov. putaSanacija u tijekuSanacija korita i obalaFiksiranje desne obale obaloutvrda* preuzeto iz Srednjoročnog plana razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda RepublikeHrvatske (za razdoblje 2009.- 2016. godine), prosinac 2008.Najkritičnija mjesta su na dijelu između r.km 1404,5 – 1402. Zbog formiranjaspruda formirano je dvojno korito Dunava uz istovremeno erodiranje desne obale stendencijom prodora vode Dunava u Kopački rit i pomicanja toka rijeke prema desnojobali. Na lijevoj obali erozija je oštetila i postojeće zaštitne građevine i obalu.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 6

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9Slika 2.1 Kritične dioniceza plovidbu na područjuobuhvata studije premaSrednjoročnom planurazvitka vodnih putova iluka unutarnjih vodaRepublike Hrvatske (zarazdoblje 2009.- 2016.godine)STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KMNETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 7

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KM3. OPIS POSTOJEĆEG STANJA OKOLIŠADunav je europska rijeka koja se stoljećima koristi kao vodni put. Stoga je njegov sadašnjiglavni tok nastajao više djelovanjem čovjeka nego djelovanjem prirode. Nekad je Dunav, kaouostalom i druge nizinske rijeke, meandrirao nizinskim područjem, napuštao neke meandrekoji su se onda pretvarali u mrtvaje, spojene prvo s matičnom rijekom s obje strane a kasnijesamo s jedne dok se nisu potpuno odvojile od matice. Stvarali su se novi meandri te je takorijeka neprestano mijenjala svoj tok.Zbog povećane potrebe za vodnim putom, odnosno sve većih brodova u transportu, a unovije vrijeme i zbog ustaljivanja međudržavnih granica, intervencije na samoj rijeci su češće.To ima za posljedicu održavanje određene širine i brzine toka matice.U nastavku je dana pregledna situacija rijeke Dunav od 1380 do 1433 r.km. Opis osnovnihobilježja zahvata dan je prema pojedinim dionicama za koje je izrađena projektnadokumentacija. Dionice su slijedeće: 1380 – 1400 r.km, 1400 – 1410 r.km i 1410 – 1433r.km.Slika 3.1 Pregledna situacija rijeke Dunav od 1380 do 1433 r.km.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 8

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KMDionica r. Dunav od 1380 do 1400 r.kmDionicu rijeke Dunav od km 1400 do km 1380 karakterizira raznolikost morfoloških oblikakoja se očituju u riječnim otocima (adama), paralelnim tokovima (dunavcima), te lokacijamaerodiranja i zaspruđivanja nanosom. Ova dionica može se podijeliti na četiri morfološkikarakteristične poddionice:• od r.km 1400 do r.km 1394 (tzv. Židovski dunavac),• od r.km 1394 do r.km 1390 (Vemeljski dunavac),• od r.km 1390 do r.km 1385 (Hulovo) i• od r.km 1385 do r.km 1380 (naselje Aljmaš).Slika 3.2 Prikaz podjele dionice od r.km 1380 do r.km 1400 na poddioniceNETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 9

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KMDionica r. Dunav od 1400 r.km do 1410 r.kmZa predmetnu dionicu rijeke Dunav od 1400 r.km do 1410 r.km, kao i ostatak Dunava nadijelu toka kroz Republiku Hrvatsku, karakteristično je da krajem 20. stoljeća nije biloadekvatnog upravljanja i održavanja vodotoka obzirom na probleme vezane uz graničnu crtuizmeđu Republike Hrvatske i Republike Srbije. Karakteristična za ovu dionicu je i činjenica dase na području Republike Hrvatske prostire Park prirode Kopački rit, dok je na lijevoj obaliurbano područje grada Apatina.Slika 3.3 Prikaz dionice od r.km 1400 do r.km 1410Dionica r. Dunav od 1410 r.km do 1433 r.kmDunav od 1410 do 1433 r.km karakterizira raznolikost morfoloških oblika koja se očituje uriječnim otocima (adama), paralelnim tokovima (dunavcima) te lokacije odnošenja ideponiranja materijala. Obzirom na navedeno dijelove predmetne dionice može seokarakterizirati kao kritične dionice s gledišta stabilnosti riječnog korita i obale, uvjetaplovidbe, te pronosa nanosa i leda.Karakteristika predmetne dionice su relativno dugi pravci s dvije izražene "S" krivine, 1426 -1429 r.km i 1416 - 1419 r.km. Ulaskom u Hrvatsku, Dunav teče blagom lijevom krivinom tezatim na r.km 1430 prelazi u desnu krivinu, a na r.km 1427 iz relativno blage desne krivine unešto oštriju lijevu. Nizvodno, preko kraće desne krivine tok prelazi u pravocrtnu dionicu.Pravac na r.km 1422 ide ka blagoj desnoj krivini, a zatim na r.km 1418 ta desna krivinaprelazi u lijevu koja se na r.km 1416 izravnava u pravac do kraja promatranog sektora.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 10

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KMPredmetna dionica se može podijeliti u četiri poddionice radi lakšeg razumijevanja i praćenjapromjena. Poddionice su slijedeće:I. poddionica Mađarska granica - Bezdan (r.km 1433 do r.km 1425,5),II. poddionica Bezdan - Kazuk II (r.km 1425,5 do r.km 1423),III. poddionica Siga - Kazuk I (r.km 1423 - r.km 1414,7) iIV. poddionica Siga - Kazuk II (r.km 1414,7 do r.km 1410).Slika 3.4 Prikaz podjele dionice od r.km 1410 do r.km 1433 na poddioniceNETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 11

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KM4. OSNOVNA OBILJEŽJA ZAHVATA I ODABRANO VARIJANTNO RJEŠENJEPrema pojedinim projektima za predmetnu dionicu predložena je izgradnja ukupno 57građevina, od čega je 5 građevina predviđeno za rekonstrukciju dok je 6 građevina većizgrađeno (ili je izgradnja u tijeku) u sklopu žurne sanacije.Usvojeni regulacijski elementi za izradu projektne dokumentacije regulacijskih građevina su:• regulacijska širina rijeke Dunav 300 do 450 m,• minimalni polumjeri krivina 1600 m (iznimno 1000 m),• visinski položaj regulacijskih građevina SNV + 1 m.Tehničko rješenje u navedenim projektima temelji se na izvedbi klasičnih regulacijskihgrađevina s kotom krune na razini srednje niske vode (SNV) r. Dunav + 1 m. Kako bi seproblematika provedbe regulacijskih radova u potpunosti sagledala te kako bi se definiraonajprihvatljiviji način provedbe istih, u okviru izrade studije o utjecaju na okoliš analizirane sui dodate varijante regulacijskih radova. Izrađenim hidrološko-hidrauličkim modelom temorfološkim analizama dobiveni su rezultati koji daju podlogu za procjenu ekoloških učinakasvake od varijanti.Odabrano varijantno rješenje je izvedba regulacijskih građevina s krunom na nivou SNV štou odnosu na rješenje predloženo projektnom dokumentacijom ima slijedeće prednosti:- manja količina materijala potrebnog za izvedbu građevina,- manja površina korita koja se zauzima izvedbom stabilizacijskog madraca,- manji troškovi izvedbe,Slika 4.1 Karakteristični vodostaji rijeke Dunav s ucrtanom tipskom regulacijskomgrađevinom prema odabranom varijantnom rješenjuSukladno rezultatima hidrauličkog modela dodatno sniženje razine srednjih vodostaja zapredloženo tehničko rješenje je cca. 4 cm za pretpostavljeno razdoblje od 30 godina.Uvažavajući trenutni trend snižavanje srednjih vodostaja koji prosječno (duž predmetnedionice na postojećim vodomjernim postajama) iznosi 1.2 cm/god, tj. 36 cm u periodu odnavedenih 30 god, dodatno sniženje čini tek nešto više od 10%. Uvažavajući očigledannedostatak mjerenih podataka kojim bi se uzroci današnjih negativnih trendova (na čitavojrijeci, ne samo na predmetnoj dionici) mogli objasniti, mišljenja smo da ovo dodano sniženjevodostaja ne predstavlja značajan utjecaj. Ovakvo tumačenje ne obuhvaća i eventualnododatno snižavanje vodostaja uslijed različitih hidroloških promjena (varijacije klime,promjena namjena zemljišta na slivu i sl.).NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 12

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KMKao pozitivni efekt predloženog tehničkog rješenja ističe se povećanje vodostaja u domeniekstremno visokih voda (gotovo +4 cm), što će za rezultat imati i produženje trajanja i opsegplavljenja inundacija, no povećanje nije u tolikom opsegu da je bi moglo uzrokovati problemeu funkcioniranju sustava zaštite od poplava (u prvom redu se to odnosi na postojećeobrambene nasipe).Predloženo varijantno rješenje slijedi preporuke Zajedničke izjave o vodećimprincipima za razvoj unutarnje plovidbe i zaštite okoliša u slivu rijeke Dunav (ICPDR,2007.), preporuke dane u dokumentu Dobra praksa u upravljanju ekološkimutjecajima za zahvate hidroelektrana, radovi na obrani od poplava, i radovi nauspostavljanju plovidbe prema Okvirnoj direktivi o vodama (SedNet, 2006.),uključujući priloženi dokument s oglednim studijama, kao i svjetske trendove uprovođenju regulacijskih radova u domeni niskih vodostaja. Važno je napomenutikako se očekuje postupno provođenje predloženih radovi uz strogo provođenjeprethodno definiranog monitoringa morfoloških, hidroloških i ekoloških parametara.Analizom predloženih rješenja u odnosu na moguće utjecaje kao najprihvatljivije rješenjepredlaže se izgradnja regulacijskih građevina kako je to nastavno dano.• IZGRADNJA NOVIH GRAĐEVINA 21• IZGRADNJA ALTERNATIVNIH TIPOVA GRAĐEVINA(OTVORENO PERO I CHEVRON) 2• POPRAVAK POSTOJEĆIH GRAĐEVINA 5UKUPNO 28• PREDLOŽENE GRAĐEVINE OD KOJIH SE ODUSTAJE 9• IZGRADNJA U SLUČAJU POTREBE UZ MONITORING 14• IZVOĐENJE GRAĐEVINE U SKLOPU PROCEDURE ŽURNE SANACIJE 6• PREDLOŽENE MJERE UBLAŽAVANJA 5Ukupno 28 od predloženih 57 novih građevina prihvatljivi su za okoliš i prirodu uz poštivanjenavedenih mjera zaštite.Predviđene građevine izvode se kao klasične regulacijske građevine. Međutim za izgradnju 2građevine (1393-D/2 i 1416-D/1) zbog njihovog specifičnog lokaliteta predlaže se izvedbajednog otvorenog pera (1416-D/1) i jednog Chevrona (1393-D/2) u skladu sa smjernicama izZajedničke izjava o vodećim principima za razvoj unutarnje plovidbe i zaštite okoliša u slivurijeke Dunav i Priručnika za najbolju praksu u održivom planiranju vodnih putova - PLATINA.Za očekivati je u oba slučaja da će izgradnja ovakvih objekata imati pozitivne efekte.Međutim, kako nema iskustava s objektima ovakvog tipa na predmetnoj dionici Dunava,izgradnjom po jednog od oba tipa potvrdila bi se ili osporila učinkovitost ovakvih građevina,kako na okoliš tako i na uređenje vodnog puta. Predložene lokacije ovih građevina rezultatsu dogovora s predstavnicima Parka Prirode Kopački rit te će se detaljno obraditi u narednojprojektnoj dokumentaciji.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 13

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KMProjektnom dokumentacijom predložena je sanacija odnosno popravak nekih od postojećihgrađevina, ukupno 5 građevina. Ovo se uglavnom odnosi na obaloutvrde koje je potrebnonadograditi kamenim nabačajem. Popravak građevina ima znatno manje utjecaje na okolišod izgradnje novih jer se radovi obavljaju isključivo na već izgrađenom objektu što nezahvaća dodatna prirodna staništa na obali i u koritu rijeke. Također je moguć eventualnipopravak nekih starijih građevina umjesto izgradnje novih građevina odnosno ukupno njih 6.Prije popravka potrebno je utvrditi stanje postojećih građevina i točan obim radova.Detaljnom analizom predloženo je da se odustane od izgradnje 9 građevina predloženihprojektnom dokumentacijom. Ove građevine nalaze se na iznimno vrijednim prirodnimpodručjima i na području koje je značajno za kao mrjestilište i zimovalište riba te bi njihovomizgradnjom došlo do znatnih utjecaja na prirodu. Konkretno, radi se o građevinamapredloženim između 1407 i 1410 r.km, te jednoj građevini na 1394 r.km. Umjesto izgradnjegrađevina između 1407 i 1410 r.km predlaže se popravak postojećih građevina uz prethodnosnimanje postojećih građevina i utvrđivanja njihovog stanja.Izvođenje ukupno 6 predloženih građevina je ili završeno ili u tijeku u sklopu procedure žurnesanacije. Dionica rijeke Dunav od 1405 do 1407 r.km je najugroženija dionica napredmetnom potezu. Stoga je izrađena projektna dokumentacije žurne sanacije kako Dunavne bi načinio veću štetu granici RH, te štetu u smislu erozije obale prema Parku prirodeKopački rit i izlijevanje u park prirode. Spomenutom projektnom dokumentacijom predviđenesu regulacijske građevine kojim bi se ovaj negativan trend zaustavio, jednako takopredložena je dinamika izgradnje regulacijskih građevina kroz faznost izgradnje. Na dioniciod 1405 do 1407 r.km predviđena je izgradnja četiri T-pera, jedne obaloutvrde i jedneposmjerne gradnje. Projekti žurne sanacije izvode se na osnovu pribavljenog odobrenjaMinistarstva kulture.14 predloženih regulacijskih građevina ocjenjeno je kao građevine s mogućim utjecajem naprirodu i okoliš. Na 1391 r.km predložena je izgradnja 3 T-pera na području koje je značajnoza kao mrjestilište i zimovalište riba. Na 1394 r.km predložena je izgradnja obaloutvrde naizuzetno očuvano području koje predstavlja jedan od rijetkih poteza potpuno prirodne obale.Na potezu između 1401 r.km do 1404 r.km predložen je niz od 13 T-pera s ciljem utvrđivanjaizuzetno kritične dionice. Ova dionica međutim predstavlja izuzetno očuvan prirodni krajoliksa sprudom. Navedene građevine stoga nije moguće ocijeniti kao prihvatljive. Međutimpredlaže se kontinuiran monitoring ovih područja kako bi se evaluiralo ponašanje rijekeDunav. Na osnovu monitoringa bit će moguće zaključiti da li Dunav prijeti odnošenjem obalete na taj način i odnošenjem vrijednih prirodnih staništa te da li se na tim dionica uočavajuznatni problemi vezano za plovidbu. Također je potrebno pratiti dinamiku izgradnje građevinana lijevoj obali rijeke Dunav. U slučaju uočavanja potrebe za izgradnjom navedenihgrađevina ukoliko monitoring pokaže da su nužni, provesti postupak Ocjene prihvatljivosti zaekološku mrežu, odnosno postupak Procjene utjecaja na okoliš..NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 14

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KMDionica kod Apatina jedna je od najkritičnijih dionica za plovidbu na predmetnom potezu tese na istoj pojavljuje sprud unutar trase vodnog puta (približno od 1402+000 do 1404+500r.km). Postojeći sprud kod Apatina je s vremenom poprimio pozamašne dimenzije i timedirektno utječe na mogućnost plovidbe na toj dionici. Zbog formiranja spruda formirano jedvojno korito Dunava uz istovremeno erodiranje desne obale s tendencijom prodora vodeDunava u Kopački rit i pomicanja toka rijeke prema desnoj obali. U ovom trenutku, plovidbase vrši u uskom koridoru uz lijevu obalu Dunava, no sa širenjem spruda postoji velikamogućnost kako će plovidba, posebice pri nižim vodostajima, biti onemogućena. Tijekomizrade Studije o utjecaju na okoliš u razgovorima s predstavnicima Javne ustanove Parkprirode Kopački rit predloženo je da se na predmetnom potezu zbog izuzetno očuvanogprirodnog krajolika desne obale i lociranog mrjestilišta riba ne izvode regulacijske građevineveć je predložen kontinuirani monitoring desne obale. Planirane regulacijske građevine nalijevoj obali trebale bi svojom funkcijom i kroz faznost izgradnje inicirati morfološke promjenekoje će za rezultat imati postupno nestajanje spruda. Planirane regulacijske građevine sukoncipirane na način, da nakon izvedbe istih, onemoguće ponovno formiranje predmetnogspruda. Studijom je definiran monitoring kojim će se pratiti morfološke promjene napredmetnoj dionici te u slučaju da ne dolazi do povoljnih promjena u koritu (nestajanjespruda) napraviti će se daljnji koraci kojim će se definirati tijek radova. U slučaju da ne dođedo pozitivnih pomaka, za ovu dionicu potrebno je izraditi odgovarajuću projektnudokumentaciju te provesti novi upravni postupak koji bi se izveli radovi osiguranja plovnogputa i zaštite obale.Slika 4.2 Lokacija spruda kod Apatina na satelitskoj snimci (izvor: Google Earth)NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 15

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KMZaključak:- Postojećom projektnom dokumentacijom predloženo je ukupno 57 građevina na rijeciDunavu.- Ukupno 6 predloženih građevina je ili završeno ili u tijeku u sklopu procedure žurnesanacije. Projekti žurne sanacije izvode se na osnovu pribavljenog odobrenjaMinistarstva kulture.- T-pero 1406-D/1 – građevina je izvedena- T-pero 1405 D/2 – građevina je izvedena- posmjerne građevine 1406 D/3 – građevina je izvedena- obaloutvrde 1406 D/4 – građevina je izvedena- T-pero 1405-D/1 – građevina je u izvedbi- T-pero 1405-D/3 – građevina je u izvedbi- Tijekom izrade Studije utjecaja na okoliš napravljenom analizom varijantnih rješenjaukupno 28 (Tablica 2.11) od predloženih 57 novih građevina prihvatljivi su za okoliš iprirodu uz poštivanje navedenih mjera zaštite, a kao najbolje tehničko rješenje odabranoje varijantno rješenje s izvedbom regulacijskih građevina s krunom na nivou SNV.- Uz pretpostavku osiguranih sredstava, te osiguranog materijala za izradu građevina, auvažavajući raspoložive tvrtke koje se bave ovom vrstom radova u obje Države,pretpostavlja se da je godišnje maksimalno moguće urediti dionicu od 10 km,- Radovi se izvode prema prioritetu dionica tako se na predmetnoj dionici prvo izvoderadovi na sektoru Apatin (1400 r.km do 1410 r.km) koji bi imao prednost obzirom naiznimno loše stanje vodnog puta i ugroženost obala,- Građevine na desnoj obali koje su u Studiji navedene da će se izvoditi u slučaju potrebeuz monitoring (14 građevina) nalaze se na tri lokacije. Prva je kod Apatina, druga jeobaloutvrda na 1394 r. km, a posljednja je na 1391 r. km.- Na području Parka prirode Kopački rit planirana je izgradnja 49 objekata, što uključujepopravak 5 postojećih građevina, izvođenje 6 građevina u sklopu žurne sanacije iizvođenje 1 građevine alternativnog tipa. Temeljem analiza danih u ovoj studiji odustajese od izgradnje 9 građevina te se predlaže izgradnja 14 građevina samo u slučajupotrebe uz monitoring. Na osnovu navedenog može se zaključiti da je se u okviru ovestudije na području Kopačkog Rita analizira izgradnja 20 vodnih građevina što uključujepopravak 5 postojećih građevina te 1 građevinu alternativnog tipa.- Tijekom izvođenja radova potrebno je kontinuirano vršiti praćenje stanja vodotoka ivodnog puta te u skladu s time (ako je potrebno) mijenjati plan gradnje,- Nakon izvedbe pojedinih dionica potrebno je vršiti provjeru stanja vodotoka i praćenjeučinka projektiranih građevina odnosno poboljšanja na vodotoku i vodnom putu.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 16

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KM5. FAZNOST IZGRADNJE I MJERE UBLAŽAVANJAObzirom na broj građevina koje je potrebno izvesti, a samim tim i značajna financijskasredstva koja je potrebno pribaviti, predlaže se izvedba građevina po fazama. Ukoliko sepojavi mogućnost dogovora oko paralelnog uređenja desne i lijeve obale Dunava, faznostrealizacije potrebno je prilagoditi eventualnoj međudržavnoj suradnji oko rješavanja oveproblematike. Faznost realizacije ovisi o znatnom broju čimbenika te je u ovom trenutkumoguće govorit samo o okvirnom prijedlogu faznosti izgradnje.Općenito, faznost realizacije definira se na temelju slijedećih parametara:• uz pretpostavku osiguranih sredstava, te osiguranog materijala za izradu građevina, auvažavajući raspoložive tvrtke koje se bave ovom vrstom radova u obje Države,pretpostavlja se da je godišnje maksimalno moguće urediti dionicu od 10 km,• radovi se izvode prema prioritetu dionica tako se na predmetnoj dionici prvo izvoderadovi na sektoru Apatin (1400 r.km do 1410 r.km) koji bi imao prednost obzirom naiznimno loše stanje vodnog puta i ugroženost obala,• tijekom izvođenja radova potrebno je kontinuirano vršiti praćenje stanja vodotoka ivodnog puta te u skladu s time (ako je potrebno) mijenjati plan gradnje,• nakon izvedbe pojedinih dionica potrebno je vršiti provjeru stanja vodotoka i praćenjeučinka projektiranih građevina odnosno poboljšanja na vodotoku i vodnom putu.Analizom postojećeg stanja predmetnog područja te detaljnim uvidom u morfološki razvojkorita predmetne dionice kroz povijest (od 1783. god. nadalje) identificirane su potencijalnelokacija za provedbu mjera ublažavanja.Pod mjerama ublažavanja podrazumijevaju se slijedeći tipovi zahvata:• uklanjanje ili otvaranje kamenih pregrada čime se ostvaruje ponovno povezivanjestarih rukavaca rijeke Dunav s glavnim tokom rijeke i ponovno uspostavljanje toka uodsječenim rukavcima• čišćenje rukavaca i mrtvaja od sedimenta na hidrološki povoljnu kotu s ciljemdovođenja većih količina „svježe“ vode što će rezultirati širenjem i razvojem vodenih ivlažnih staništa - prijedlog u nekoj daljnjoj projektnoj dokumentaciji• uz čišćenje rukavaca mjestimično će biti potrebno uklanjanje dijelova starihregulacijskih građevina (pera i paralelne građevine) koja su ispunila svoju prvotnunamjenu a sve u cilju osiguravanja toka u rukavcimaPozitivni učinci navedenih ublažavanja uključuju:• cjelokupno poboljšanje ekološkog statusa rijeke Dunav na predmetnojdionici sukladno smjernica Okvirne direktive o vodama EU(2000/60/EC) i dokumentima koji proističu iz direktive, te ostalimrelevantnim direktivama EU i regulative RH u oblasti zaštite okoliša• povećanje morfološke raznolikosti predmetne dionice• poboljšanje ekološkog stanja postojećih vlažnih staništa• razvoj novih vlažnih staništa• razvoj novih vodenih staništaNETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 17

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KM6. GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽUPlanirani zahvat, ”Uređenja vodnog puta i regulacijskih radova na rijeci Dunav od 1380 do1433 r.km”, je zahvat za koji je Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i67/09) određena obvezna procjena njegova utjecaja na okoliš, pa je stoga potrebno budućizahtjev za izdavanje lokacijske dozvole dopuniti Rješenjem iz Članka 79. Zakona o zaštitiokoliša (NN 110/07).Kada procjena utjecaja zahvata na okoliš uključuje i ocjenu prihvatljivosti zahvata naekološku mrežu, te se prema zakonu kojim se uređuje zaštita prirode donosi Glavna ocjena,tada se izrijekom Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš posebno navode mjereublažavanja štetnih posljedica na ekološku mrežu i/ili program praćenja stanja okoliša uodnosu na ekološku mrežu (Članak 23. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN64/08 i 67/09)).Za zahvat za koji je propisana procjena utjecaja zahvata na okoliš, kao i za zahvat za koji jepotreba procjene utvrđena u postupku ocjene o potrebi procjene, Glavna ocjena zahvataprovodi se u okviru postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš (Članak 13. Pravilnika oocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09)).Temeljem pribavljenih podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode, a prema ustanovljenimpodručjima Nacionalne ekološke mreže (Uredba o proglašenju ekološke mreže - NN 109/07)utvrđeno je da se planirani zahvat nalazi u području Nacionalne ekološke mreže (NEM).Sukladno utvrđenim kategorijama posebnih područja zaštite i posebno zaštićenih područjaprema programu NATURA 2000, lokacija zahvata nalazi se u područjima NEM obijukategorija:• Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove (SAC NATURA 2000 područja):• Kopački rit (HR2000394)• Šire područje Drave (HR5000013)• Međunarodno važna područja za ptice (SPA NATURA 2000 područja):• Podunavlje i donje Podravlje (HR1000016)U razmatranje je uključeno i područje koje se nalazi uz lokaciju zahvata:• Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove (SAC NATURA 2000 područja):• Batina Dunavac (HR2001044)U razmatranje su uključena i četiri točkasta područja koja se nalaze na različitimudaljenostima od lokacije zahvata:• Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove (SAC NATURA 2000 područja):• Dunav kod Batine (HR2000733)• Dunavac – Šarkanj (HR2001095)• Šarkanj (HR2001096)• Zmajevac (HR2000732)NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 19

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KM7. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠMogući utjecaji na sastavnice okoliša tijekom pripreme i građenja zahvataMogući utjecaji građevinskih radovaTijekom pripremnih radova i građenja zahvata mogući utjecaji na okoliš direktno ovise otehnologiji građenja, organizaciji gradilišta i mjerama zaštite gradilišta.Svi navedeni objekti zbog svoje pozicije (korito rijeke Dunav), nepostojanja cestovne ili drugeinfrastrukture i nepristupačnog terena izvode se na vodi. Na području planiranih zahvatainfrastrukture nema izuzev plovnog puta u čiju svrhu i gradimo objekte, a isti se koristi kaojedina mogućnost dopreme svih resursa potrebnih za realizaciju projekta.Mogući utjecaj na vodeGrađevinski radovi predstavljaju potencijalnu vremenski ograničenu mogućnost onečišćenjavoda, posebice površinskih, osobito uslijed mogućeg curenja goriva i maziva iz strojeva. Urijeku Dunav mogu zbog nestručnog i nesavjesnog izvođenja radova i rukovanja opremomdospjeti: građevinski strojevi, ulje iz hidraulike strojeva itd.Zemljani radovi koji se izvode u postupku gradnje izvode se na kontaktu vodene površine spokosom riječne obale. Na tom kontaktu nemoguće je izbjeći djelomično odronjavanje iulazak određenih količina tla u rijeku. Odronjena zemlja dijelom će biti odnesena riječnimtokom, a djelomično će se istaložiti na dijelovima obale s manjim brzinama protjecanja.Mogući utjecaj na zrakaMogući negativni utjecaj na zrak tijekom izgradnje, a koji je vremenski ograničen, jeonečišćenje zraka prašinom i ispušnim plinovima na izgradnji plovnog puta za vrijeme radamehanizacije (transportnih sredstava, utovara i transporta) na izgradnji objekata planiranogzahvata, neposredno u okolišu gradilišta te tijekom dopreme i/ili otpreme materijala.Utjecaj zahvata na tloOnečišćenja tla moguća su eventualno uslijed incidentnih izlijevanja ili curenja goriva u okolniteren. Takve lokacije potrebno je hitno sanirati uz kontrolu nadležne inspekcije. Ovaonečišćenja moguće je kvalitetno i cjelovito kontrolirati dobrom organizacijom izvođenjaradova i nadzorom tijekom gradnje od strane nadzornog inženjera i u praksi s ne događaju.Utjecaj zahvata na priroduS krajobrazno-oblikovanog gledišta predmetni zahvat imat će minimalni utjecaj na vizualneznačajke prostora. Regulacijski objekti izvode se na koti srednjih niskih voda i u tehničkompogledu osiguravaju stabilnost korita i obale rijeke kao takvi neće narušiti vizure prema rijeciniti vizure sa rijeke prema obali. Također neće biti utjecaja na biološko-ekološke vrijednostiprostora.Utjecaj zahvata na ekološku mrežuUvidom u priloge Uredbe o proglašenju ekološke mreže, utvrđeno je, da se šire područjerijeke Dunav nalazi u granicama Nacionalne ekološke mreže. Sukladno Pravilniku o ocjeniprihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu izrađena je Glavna ocjenaprihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Grafičkim Izvadkom iz baze podataka ''Nacionalnaekološka mreža'' Državnog zavoda za zaštitu prirode, vidljivo je, da se planirani zahvat nalaziunutar nekoliko područja ekološke mreže unutar RH.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 20

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KMVećina negativnih utjecaja po biološku raznolikost i ekološku stabilnost područja ekološkemreže (posebice rijeke Dunav) već postoji. Stoga predviđena rekonstrukcija i izgradnjaregulacijskih vodnih građevina neće imati izrazitih, kako pojedinačnih tako niti kumulativnihutjecaja na širi prostor rijeke Dunav.Utjecaj zahvata na šumeOpsežan zahvat u promatranom području, dakle na dužini od 53 km, koji se realizira samona određenim dijelovima toka i isključivo unutar korita rijeke Dunav predstavlja sa straneizvođača i korisnika predmetnog vodnog puta značajan i opsežan zahvat, no njegov utjecajnije izražen izvan obala. Predviđeni zahvat neće imati niti direktnih niti indirektnih posljedicaza šume uz rijeku Dunav. Direktne posljedice se ne predviđaju obzirom da su zahvati iostale aktivnosti vezane za realizaciju projekta isključivo unutar vodotoka, odnosno obala, ine zadire se u područje šuma. Indirektna opasnost za šumu je prvenstveno promjena uvodnom režimu tijekom godine, no znatnijih kolebanja razine vode neće biti, pa stoga nitiutjecaja na poplavne i podzemne vode.Mogući utjecaj na riječni prometTijekom izgradnje mogući su utjecaji građevinskih plovila na riječni promet. Kako ne bi došlodo znatnog ometanja riječnog prometa potrebno je propisati mjere koje će osiguratnesmetanu plovidbu rijekom DunavAkcidentne situacije tijekom građenja zahvataZa vrijeme građenja mogu se javiti akcidentne situacije koje su vezane uz postupakgrađenja. Najveći negativni utjecaj na okoliš, a prije svega na rijeku Dunav, može se dogoditiako nagli porast vodostaja odnese dio građevine, materijale i strojeve u procesu građenja.Obim i negativni učinak takvog događaja ovisi o stanju izgrađenosti zahvata i zatečenomrasporedu pokretnih i nepokretnih izvora zagađenja na gradilištu. U slučaju da se gradilištepo prestanku radnog vremena ne osigura uklanjanjem materijala i strojeva izvan dosegavisoke vode, negativni učinci bit će veći.Utjecaj zahvata na razvoj bukeGrađevinski radovi koje je potrebno izvesti kako bi se ostvario zahvat proizvode buku koja jetipična za građevinske radove općenito. Izvori su buka radnih strojeva, zvučni signali nagradilištu.Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvataMogući utjecaj u slučaju nefunkcionalnosti objekataNakon izgradnje objekata potrebno je utvrditi njihovu funkcionalnost. Na predmetnoj dioniciutvrđeno je postojanje objekata koji ne ispunjavaju očekivanu svrhu te postoji mogućnostnjihovog negativnog efekta na regulaciju rijeke. Matematičkim modeliranjem u faziprojektiranja objekata smanjena je mogućnost nefunkcioniranja objekata. S ciljempotvrđivanja točnosti modela u stvarnosti i praćenja uklapanja objekata u okoliš potrebno jepropisati mjere praćenja izvedenog stanja objekata kako bi se osiguralo da će planiraniobjekti imati valjanu funkciju te da će se uklopiti u okoliš kako je to planirano.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 21

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KMUtjecaj u slučaju izvanrednih okolnostiKod normalnog prometa uslijed odvijanja samog prometa moguće je da dio robe, posebnorasutih tereta, prosipanjem dospije u rijeku Dunav. Daljnja opasnost je posljedica održavanjapogonskih dijelova plovila te eventualno pranje i čišćenje plovila na neadekvatan načinnakon istovara tereta. Druga mogućnost je incidentna situacija kao što je eventualni sudar iliprevrtanje plovila. Kod prve mogućnosti, iako se radi o malim količinama, postoji mogućnostnegativnog utjecaja na vodeni ekosustav. U drugom slučaju dolazi do razlijevanja velikihkoličina štetnih tvari u relativno kratkom vremenu, pa isto djeluje kao udarno opterećenje navodeni ekosustav.Mogući utjecaji zahvata na okoliš nakon prestanka korištenjaObjekti uređenja rijeke Dunav i plovnog puta grade se kao dugotrajni zahvat, koji bi se unačelu trebali trajno koristiti u svojim funkcijama i ne predviđa se njihovo uklanjanje. Kad bido toga iz bilo kojeg razloga došlo, vodni bi se režim vratio na stanje prije izgradnje. U tomsmislu, mogućih utjecaja nakon prestanka korištenja zahvata ne bi trebalo biti, odnosno ovise utjecaji ne uključuju u ocjenu prihvatljivosti zahvata.8. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠAMjere zaštite okoliša prije izgradnje zahvata• Obavijestiti zainteresirano pučanstvo, ostale korisnike i institucije kontaktnog područja oizgradnji planiranog zahvata,• Vrijeme i način gradnje potrebno je planirati i prilagoditi kretanjima u prirodi tako da seizbjegne reproduktivna razdoblja većine životinjskih skupina,• U fazi projektiranja napraviti matematički model simulacije tečenja u vodotoku na osnovupoprečnih snimaka riječnog korita.• Regulacijske građevine izvoditi na koti srednjih niskih voda.• Kod daljnje razrade projektne dokumentacije ispitati mogućnosti da se radi poboljšanjazaštite prirode pojedini planirani objekti mogu zamijeniti drugima ili uopće ne izgraditiobjekte gdje je to moguće obzirom na funkcioniranje plovnog puta.• Prije izdavanje građevne dozvole organizirati obilazak lokacije s predstavnicima Javneustanove PP Kopački rit i Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture radi detaljnogodređivanja lokacija pojedinih objekata na obali,• Gradilišne objekte smjestiti prvenstveno u područjima komunalno dobro opremljenihnaselja,• Osigurati dobavu kamenog materijala s postojećih kamenoloma te predvidjeti lokacije zanjegovo privremeno deponiranje do ugradnje• Planirati gradnju regulacijskih objekata pretežito iz plovilaMjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata za ekološku mrežu• Izraditi elaborat - Program praćenja stanja ekološke mreže koji mora izraditi pravnaosoba ovlaštena za poslove zaštite okoliša i zaštite prirode te mora biti sastavni dioglavnog projekta zahvata.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 22

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KM• Potrebno je provesti odgovarajuća hidrološka i hidrogeomorfološka istraživanja polojaDunava na području ekološke mreže na temelju kojih bi se mogle definirati konkretnemjere zaštite i revitalizacije vodenih i vlažnih staništa.Mjere zaštite okoliša tijekom građenja zahvataMjere zaštite voda i vodotoka• Opskrbu gorivom i mazivima obavljati isključivo iz cisterni na zaštićenom,vodonepropusnom i za tu svrhu posebno određenim prostorima, koji moraju bitiopremljeni sredstvima za neutralizaciju eventualno prolivenih goriva i maziva.• Definirati mjere za reguliranje vodnog režima u slučaju pojave velikih voda, tijekomizvođenja radova na pojedinim dionicama te obaviti pripreme kojim će se zaštititi dijelovisustava i nebranjeni prostor u gradnji u slučaju nailaska vala velike vode.• Radove na dijelovima zahvata koji mogu biti ugroženi pojavom visokih voda izvoditi urazdoblju malih voda. U procjeni pogodnog termina, konzultirati statističke podatke okretanju vodostaja tijekom godine te dugoročne prognoze vremena.• Prilikom svih iskopa koji su u neposrednom kontaktu s vodom rijeke Dunav, paziti da štomanja količina materijala iskopa dospije u vodu.• Sve otpadne vode nastale tijekom izgradnje i korištenja plovnog puta moraju biti zbrinutena zakonom propisane načine.Mjere zaštite zraka• Redovito servisirati strojeve i vozila koji se koriste na gradilištu• Sirovinu dovoziti i odvoziti s lokacije prijevoznim sredstvima koja zadovoljavaju tehničkeuvjete• U slučaju pojave vjetra velike brzine privremeno prekinuti radove.Mjere zaštite od buke• Koristiti strojeve i uređaje koji zadovoljavaju granične vrijednosti emisije buke.• Izrazito bučne radove ograničiti na razdoblje od 8 do 18 sati, te u slučaju iznimnihprekoračenja obavijestiti sanitarnu inspekciju, u skladu s Pravilnikom o najvišimdopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).Mjere zaštite prirode• Spriječiti nepotrebne degradacije staništa, ograničavanjem radova samo na uskompodručju gdje će se zahvat graditi,• Minimalno narušavati postojeće korito vodotoka te spriječiti nepotrebno zaposjedanjelivada i rušenje stabala i grmlja.• Smanjiti razinu buke i drugih načina uznemiravanja (svjetlost i sl.) životinja na najmanjumoguću mjeru.• Regulacijske objekte izvoditi od prirodnih materijala (fašinskim kobama, kamenomtucanikom) te po potrebi geotekstilom kako je definirano projektnom dokumentacijom.• Zaštititi sva stabla, koje nije nužno posjeći za izvedbu regulacijskih građevina koje seizvode od obale prema rijeci.• Ne izvoditi radove, osim interventnih u vrijeme gniježđenja ptica u periodu od 01. siječnjado 1. srpnja.• U blizini šume nije dopušteno paljenje otvorene vatre.• Predvidjeti ponovno spajanje (revitalizaciju) starih rukavaca i mrtvaja uz rijeku DunavNETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 23

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KMMjere zaštite riječnog prometa• Propisno označiti plovila i organizirati njihov stalni nadzor.• Promet plovilima i građevinskim strojevima organizirati na način da se smanji vjerojatnostprometnih nezgoda, odnosno izbjegavati nepotrebna plovidbu.• Propisno označiti plovni put u skladu s regulacijskim građevinama koje definiraju kinetu tepostaviti odgovarajuće oznake na obali i u vodotoku.Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata za ekološku mrežu• Izbjegavati uklanjanje drveća i grmlja u priobalnoj vegetaciji izvan gabarita obaloutvrda.• Ne uklanjati srušena debla uz obalu rijeke koja potiču stvaranje prirodnih sprudova akodirektno ne ometaju izgradnju građevine zahvata.• Buku, vibracije i zamućivanja stupca vode svesti u prostorne gabarite građevine koja seizvodi.• Izgradnju obaloutvrda u području strmih odronjenih zemljanih obala vršiti izvan periodagniježđenja vodomara – graditi od polovine svibnja do polovine veljače.• U slučaju pronalaska nastambi životinja (brlog vidre ili dabra) te pronalaska gnijezda sjajima obustaviti radove i kontaktirati Javnu ustanovu Parka prirode Kopački rit.• Sav otpadni materijal zbrinjavati neposredno nakon korištenja kako ne bi vjetrom bioodnesen u rijeku, a otpad koji uključuje opasne tvari (ambalaža od kemikalija, boja,otapala, zauljeni otpad i sl.) zbrinjavati u za tu svrhu predviđene kontejnere i zbrinutiputem ovlaštenih pravnih osoba.• Pretakanje goriva u strojeve i plovila vršiti na način da se spriječi kontaminacija vodotokagorivom.• Servis strojeva i plovila vršiti na za to namijenjenim prostorima koji se koriste za servis iodržavanje mehanizacije.Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja zahvataMjere zaštite voda• Obavljati stalni nadzor vodotoka u cilju utvrđivanja eventualnih šteta uslijed građenja,deponiranja materijala u vodotoke, erozija korita i obale.Mjere zaštite prirode• Predvidjeti ponovno spajanje (revitalizaciju) starih rukavaca i mrtvaja uz rijeku DunavMjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata za ekološku mrežu• Provoditi program praćenja stanja ciljeva očuvanja i ocjene učinkovitosti mjera zaštiteciljeva očuvanja ekološke mreže prema izrađenom elaboratu - Programu praćenja stanjaekološke mreže koji je sastavni dio Glavnog projekta zahvata.• U slučaju da rezultati tijekom praćenja stanja ekološke mreže pokažu značajnaodstupanja od nultog stanja, provesti dodatne mjere za oporavak ciljeva očuvanja icjelovitosti ekološke mreže prema prijedlogu dodatnih mjera iz elaborata - Programapraćenja stanja ekološke mreže koji je sastavni dio Glavnog projekta zahvata.• Osigurati nesmetani razvoj obalne vegetacije na hidrotehničkim građevinama zahvata.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 24

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9Mjere zaštite u izvanrednim okolnostimaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KMMjere zaštite u slučaju akcidenta• Osigurati stalni nadzor nad dijelom gradilišta gdje se nalaze zapaljivi materijali: goriva imaziva, kako ne bi došlo do izbijanja požara na gradilištu.Mjere zaštite okoliša nakon prestanka korištenja zahvataRegulacijski radovi na rijeci Dunav su trajni objekti i ne predviđaju se mjere zaštite okolišanakon prestanka korištenja. Eventualno su moguće određene korekcije na pojedinimobjektima ukoliko se utvrdi da ne ispunjavaju očekivanu svrhu.Mjere proistekle iz prekograničnih obveza RHPlanirani zahvati regulacijskih građevina na rijeci Dunav, predviđeni su za izgradnju napodručju Republike Hrvatske i Srbije. Na temelju procjene izložene u poglavlju Mogućiprekogranični utjecaji, te svim prethodnim poglavljima studije, vidi se da će planirani zahvatimati identičan utjecaj kao i na području Republike Hrvatske.Na temelju izloženog proizlazi, da se tijekom građenja i korištenja planiranog zahvata uzpridržavanje svih navedenih mjera zaštite, ne očekuju veći negativni utjecaji na područjuutjecaja zahvata. Zbog toga, nema niti potrebe propisivati posebne mjere zaštite radiprekograničnog utjecaja. Osim toga, nama susjedna država Republika Srbija je potpisnica''Espoo konvencije''.9. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠARegulacijski objekti nemaju negativnog utjecaja na okoliš i zbog brzog obrastanja iste se neizdvajaju iz prirodne obale rijeke, uklapaju se u prirodni krajobraz, te neće ugroziti tipičnikrajobraz rijeke Dunav.S ciljem poboljšanja zatečenog stanja rijeke Dunav mora se provoditi praćenje stanjaizgrađenih objekata gdje bi se pregledavala učinkovitost objekata na uspostavljanjeregulacijske crte te uklapanje objekata u okoliš.Praćenje stanja okoliša prije građenjaPraćenje stanja okoliša prije građenja zahvata odnosi se na dosadašnja hidrološka praćenja,te praćenje ekološkog stanja kakvoće površinskih voda na promatranom području. Praćenjekvalitete površinskih voda na karakterističnim postajama Dunav i pritoka provodi vlastitilaboratorij Hrvatskih voda, dok hidrološka praćenja i praćenja razina podzemnih voda provodiDHMZ.Za koristan monitoring ključno je predistraživanje, tzv. određivanje nultog stanja. U tu svrhuneophodno je što hitnije početi s praćenjem bilance voda u Kopačkom ritu, ne bi li sena temelju toga moglo točno i objektivno dovesti u vezu zahvat s potencijalnimNETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 25

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KMpromjenama hidrološkog stanja područja. Paralelno s tim treba nastaviti s redovnimpraćenjem vodostaja Dunava i Drave.Potrebno je detaljno definirati program mjerenja brzina, te pronosa nanosa na glavnimkanalima i jezerima. Prije definiranja programa praćenja potrebno je izvršiti terenske obilaskeglavnih kanala i jezera pri punjenju i pražnjenju kako bi se definirale lokacije na kojima jepotrebno vršiti mjerenja. Također se predlaže uspostava mjerenja količine i vremenskeraspodjele precrpljenih voda (putem crpnih stanica Zlatna greda, Tikveš i Podunavlje) tevoda koje kroz ustavu Kopačevo teku u Kopački rit.Na području Baranje, pa tako i području Parka prirode izražen je problem motrenjapodzemne vode. Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske od 1960. godineprikuplja podatke o kretanju razine podzemne vode na mreži mjernih stanica vodnogpodručja sliva Drave i Dunava koja se dijeli na osnovnu mrežu, stanice izvan osnovne mrežei mrežu II. reda. Na slivnom području Baranje ima 9 mjernih stanica-piezometara, a od togase jedan (P-5), nalazi u Parku prirode Kopački rit. Stoga je nužno hitno proširiti mrežumjernih stanica na području Parka.Praćenje pojedinih bioloških sastavnica Kopačkog rita recentno se u većoj ili manjoj mjeriprovodilo ili se provodi. Rezultati tih istraživanja i monitoringa mogu se upotrijebiti kao nultostanje za daljnja praćenja.Odjel za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku provodi višegodišnja istraživanja ipraćenja fizikalnih (vodostaj, dubina, prozirnost, temperatura vode, konduktivitet,granulometrijska svojstva sedimenta), kemijskih (koncentracija otopljenog kisika u vodi,kemijska potrošnja kisika, količina nutrijenata, suspendirana tvar) i bioloških čimbenika(količina klorofila-a u vodi kao mjera biomase fitoplanktona, sastav, brojnost i sezonskadinamika populacija bakterija). Praćen je i sastav meiofaune i nematofaune sedimenta,sastav, brojnost populacija i trofičke strukture makrofaune i meiofaune u makrofitskimzajednicama, inventarizirana je flora lišajeva te istraživan bakterioplankton i sesilnebakterijske zajednice-biofilmovi. Ustanovljen je monitoring na pet postaja duž vodnog puta odSakadaškog jezera do Dunava (Sakadaško jezero, kanal Čonakut, Kopačko jezero, ušće uKopačko jezero i Hulovski kanal).Praćenje ihtiofaune na području Kopačkog rita provedeno je na 8 lokacija tijekom 2008.godine. Razultati tog početnog monitoringa, kao i rezultati nekoliko prethodnih istraživanjapredstavljaju nulto stanje za budući monitoring. Vrijedni podaci dobiveni višegodišnjimpraćenjem populacija ptica na području Dunava i Kopačkog rita također predstavljajupolazište za daljnji sustavni monitoring. Dosadašnje spoznaje na temelju istraživanja fauneleptira, vretenaca i vaskularnih biljaka također predstavljaju vrijedno polazište za monitoring.S obzirom na faznost i višegodišnje trajanje provedbe zahvata, iznimno, a u dogovoru sJavnom ustanovom Park prirore Kopački rit, nulto se stanje pojedinih bioloških sastavnicamože odrediti na temelju prvog ciklusa monitoringa (prva godina monitoringa).NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 26

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9Praćenje stanja okoliša tijekom građenjaSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KMPraćenje je istovjetno praćenju prije izgradnje planiranog zahvata. Potrebno je još jedanputnaglasiti, da se tijekom izvođenja radova na izgradnji predviđenog zahvata neće promijenitisadašnji hidrološki režim vodotoka u vrijeme radova.S obzirom da će se zahvat poduzimati fazno tijekom više godina, te će se faza poduzimanjapojedinih elemenata zahvata preklapati s fazom korištenja drugih elemenata, praćenje stanjapropisano za vrijeme korištenja zahvata u narednom poglavlju, vrijedi i za ovaj period.Praćenje stanja okoliša tijekom korištenja zahvataPraćenje stanja okoliša nakon izgradnje planiranog zahvata odnosi se na praćenja vezanaza:- hidrološka praćenja,- morfološko stanje korita- praćenje stanja izvedenih građevinaMonitoring korištenja prirodnih dobara prema djelatnosti• Monitoring vodostaja nadzemnih i podzemnih voda• Monitoring stanja šumskih ekoloških sustavaMonitoring promjene krajobrazaU okviru priprema za izradu Plana upravljanja Parka prirode Kopački rit izrađena je kartazemljišnog pokrova na podlozi topografske karte iz 70-tih godina prošlog stoljeća u mjerilu1:25.000 prema EUNIS klasifikaciji, a potrebne korekcije izrađene su na temelju satelitskogsnimka sa SPOT IMAGE satelita iz 2003. godine. Rezultati analize satelitskih snimakapreneseni su na poligone i teme u GIS-u. Redovita provedba kartiranja zemljišnog pokrovaistom metodom, pokazat će eventualne srednjoročne ili dugoročne promjene. Monitoringpromjene krajobraza potrebno je vršiti pomoću metode daljinskog istraživanja «remotesensing»uz verifikaciju rezultata na terenu. U sklopu toga potrebno je osigurati nabavkujednog satelitskog snimka zaštićenog i utjecajnog područja odgovarajuće rezolucije (1-10 m)svake 3 godine te uz pomoć GIS aplikacija detektirati promjene u krajobrazu. Rezultatepraćenja promjena potrebno je verificirati pomoću terenskih izlazaka i korištenja GPSuređaja.Monitoring indikatorskih svojti i staništaMonitoring indikatorskih svojti navedenih u Tablica 9.1 potrebno vršiti redoviti svake godine.Dizajn, metodologiju i vremensku dinamiku istraživanja moraju odrediti stručnjaci iz pojedinihpodručja.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 27

hidroing d.o.o.za projektiranje i inženjeringTadije Smičiklasa 131000 Osijek, HrvatskaInvestitor:Br. Projekta:Agencija za vodne putoveI-1103/9STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVATUREĐENJA VODNOG PUTA I REGULACIJSKIH RADOVANA R. DUNAV OD 1380 DO 1433 R. KMTablica 9.1 Popis indikatorskih svojtiPticeSvojta Indikator Predmet monitoringaOrao štekavac Haliaeetus albicilla Stanje vlažnih ekosustava Uspjeh gniježđenja,rasprostranjenost, ishrana,zimovanjeCrna roda Ciconia nigraStanje šumskih i vlažnihekosustavaUspjeh gniježđenja, tijek seobe,ishranaKolonijalne gnjezdarice:• Zlatouhi gnjurac Podiceps nigricollis• Veliki vranac Phalacrocorax carbo• Mali vranac Phalacrocorax pygmeus• Siva čaplja Ardea cinerea• Bijela čaplja A. alba• Čaplja danguba A. purpurea• Bijela čapljica Egretta garzetta• Gak kvakavac Nycticorax nycticorax• Žuta čaplja Ardeola ralloides• Obični galeb Larus ridibundus• Bjelobrada čigra Chlidonias hybridus• Obična čigra Sterna hirundo• Žuta pčelarica Merops apiaster• Čađavica bregunica Riparia ripariaBijela roda Ciconia ciconiaStanje vlažnih ekosustavaUspjeh gniježđenja, tijek seobe,ishranaStanje vlažnih livada ipašnjakaUspjeh gniježđenja, tijek seobe,ishranaCrna lunja Milvus migransStanje šumskihUspjeh gniježđenjaekosustava i vlažnih livadai pašnjakaBijela žličarka Platalea leucorodia Stanje vlažnih ekosustava Tijek seobe, ishranaSisavciObična vidra Lutra lutra Stanje vlažnih ekosustava Rasprostranjenost i korištenjestaništa, ishranaEuropski dabar Castor fiber Stanje vlažnih ekosustava Rasprostranjenost i korištenjestaništa, ishranaOsim pojedinačnih svojti, predlaže se pratiti stanje čitavih životinjskih grupa i to:• Zimsko prebrojavanje ptica močvarica – vrši se tijekom siječnja u sklopumeđunarodnog projekta s ciljem utvrđivanja da li zaštićeno područje zadovoljavakriterije Ramsarske konvencije. Rezultati prebrojavanja doprinose i istraživanjimapromjene klime na kontinentalnoj razini.• Redoviti monitoring ptica – vrši se tijekom gnijezdeće sezone (travanj-svibanj) usklopu pan-europskog projekta s ciljem utvrđivanja statusa populacija tzv. «običnih»,tj. široko rasprostranjenih gnjezdarica otvorenih, poljoprivrednih, i urbanih staništa• Praćenje stanja ihtiofaune na način da se prate postojeća zimovališta i mrijestilišta iutvrde moguća nova• Praćenje stanja faune vretenaca• Praćenje stanja faune leptira vlažnih staništa• Praćenje stanja rijetkih i ugroženih biljnih svojti vlažnih staništaPark prirode Kopački rit u svom Nacrtu Plana upravljanja naglašava potrebu za praćenjemvećine gore navedenih sastavnica, te se njihov monitoring predlaže organizirati u suradnji sParkom.NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE 28