ALFA ATEST - Procjena utjecaja na okoliš

Naručitelj:RIBA - MLJET d.o.o.Elaborat o zaštiti okoliša - Postavljanje morskog uzgajališta bijele ribegodišnje proizvodnje do 100 t uz otok Galičnjak u Općini MljetALFA ATEST d.o.o. 4

Naručitelj:RIBA - MLJET d.o.o.Elaborat o zaštiti okoliša - Postavljanje morskog uzgajališta bijele ribegodišnje proizvodnje do 100 t uz otok Galičnjak u Općini MljetALFA ATEST d.o.o. 5

Naručitelj:RIBA - MLJET d.o.o.Elaborat o zaštiti okoliša - Postavljanje morskog uzgajališta bijele ribegodišnje proizvodnje do 100 t uz otok Galičnjak u Općini MljetALFA ATEST d.o.o. 6

Naručitelj:RIBA - MLJET d.o.o.Elaborat o zaštiti okoliša - Postavljanje morskog uzgajališta bijele ribegodišnje proizvodnje do 100 t uz otok Galičnjak u Općini Mljet2. Rješenje MZOP za obavljanje stručnih poslova zaštite okolišaALFA ATEST d.o.o. 7

Naručitelj:RIBA - MLJET d.o.o.Elaborat o zaštiti okoliša - Postavljanje morskog uzgajališta bijele ribegodišnje proizvodnje do 100 t uz otok Galičnjak u Općini MljetSadržaj1. UVOD ................................................................................................................................ 102. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ................................................................................... 103. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ......................................................... 113.1 Opis lokacije i postojećeg stanja na lokaciji te opis okoliša ......................................... 113.2 Analiza usklađenosti zahvata s dokumentima prostornog uređenja ............................ 124. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ....................................................... 164.1 Točan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz Uredbe o procjeni utjecajazahvata na okoliš (NN 64/08 I 67/09) ................................................................................... 164.2 Planirani način korištenja – prema Idejnom projektu za lokacijsku dozvolu ................ 164.2.1 Oprema potrebna za funkcioniranje ribogojilišta .................................................. 164.2.2 Opis glavnih obilježja tehnoloških procesa .......................................................... 174.3 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces ........................................... 194.4 Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš 205. MOGUĆI UTJECAJI ZAHVATA NA OKOLIŠ ..................................................................... 215.1 Indikatori utjecaja na okoliš ........................................................................................ 215.2 Utjecaji na okoliš tijekom postavljanja kaveza ............................................................ 225.3 Utjecaji na okoliš tijekom rada uzgajališta .................................................................. 226. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA ................................................ 256.1 Mjere zaštite tijekom postavljanja kaveza ................................................................... 256.2 Mjere zaštite tijekom rada uzgajališta ......................................................................... 256.3 Mjere u slučaju izvanrednih situacija .......................................................................... 256.4 Mjere zaštite nakon prestanka rada uzgajališta .......................................................... 257. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ..................................................................... 268. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 269. IZVORI PODATAKA .......................................................................................................... 2710. PRILOZI ........................................................................................................................ 28ALFA ATEST d.o.o. 9

Naručitelj:RIBA - MLJET d.o.o.Elaborat o zaštiti okoliša - Postavljanje morskog uzgajališta bijele ribegodišnje proizvodnje do 100 t uz otok Galičnjak u Općini Mljet54.(67) Potencijalna područja pogodna za potrebe razvoja uzgoja su dana u idućoj tablici:Tablica 2: Područja pogodna za potrebe razvoja uzgojaMljetOpćina Naselje Lokalitet VrstaPovršina(ha)Post./plan.Sobra Sobra*** H2 9,00 ptPožuraSobra,Babino polje,KozaricaotočićGaličnjakSjevernaobala otokaizmeđunaseljaKozarica iSobraH2 9,00 plH2 222,80 plZa sve navedene lokacije marikulture kopneni dio građevinskog područja odrediti će se po potrebi uPPUO/G.*** dozvoljava se zadržavanje na postojećoj lokaciji Sobra najviše 5 godina, i u tom razdoblju je potrebnoobaviti sve predradnje za izmještanje na drugu lokaciju. Nakon isteka roka od 5 godina nije mogućeishoditi koncesiju na lokaciji Sobra.55.(67a) Detaljni uvjeti i kapaciteti zona unutar potencijalnih područja pogodnih za potreberazvoja uzgoja utvrdit će se u PPUO/G.56.(67b) u ZOP-u se ne može planirati niti se može izdavati lokacijska dozvola ili rješenje ouvjetima građenja za građevine/instalacije namijenjene za uzgoj plave ribe.57.(68) U područjima predviđenima za zaštitu u kategoriji Parka prirode, u PPPPO će seispitati mogućnost obavljanja djelatnosti ribarstva i marikulture/akvakulture.58.(69) Prema salinitetu vode je kategorizirana pogodnost lokaliteta za aktivnosti uzgojamorskih i bočatih organizama. Prema mogućem kapacitetu uzgoja lokaliteti supodijeljeni u 3 kategorije:- lokalitet manjeg kapaciteta do 50 t/god- lokalitet srednjeg kapaciteta od 50-200 t/god- lokalitet većeg kapaciteta više od 200 t/god59.(69a) Radi osiguranja kvalitetnih uvjeta za marikulturu moraju se na lokalitetimaprovoditi istraživanja:- stalne kontrole kakvoće vode i mora,- prirodnih pojava koje utječu na uzgoj,ALFA ATEST d.o.o. 13

Naručitelj:RIBA - MLJET d.o.o.Elaborat o zaštiti okoliša - Postavljanje morskog uzgajališta bijele ribegodišnje proizvodnje do 100 t uz otok Galičnjak u Općini Mljet4. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA4.1 Točan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz Uredbe o procjeniutjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 I 67/09)Točan naziv zahvata, prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodnenovine“ 64/08 i 67/09), nalazi se u Prilogu II. Popis zahvata za koje se provodi ocjena opotrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno ministarstvo [2], podtočkom 1.3. Uredbe, a glasi: morska uzgajališta: uzgajališta bijele ribe u zaštićenomobalnom području mora (ZOP) godišnje proizvodnje manje od 100 t4.2 Planirani način korištenja – prema Idejnom projektu za lokacijsku dozvoluPrema Idejnom projektu – Zamjenska lokacija za ribogojilište, Entasis d.o.o.26.07.2012. god. Planirana – zamjenska lokacija zahvata prikazana je u prilozima 3. 4. I5.4.2.1 Oprema potrebna za funkcioniranje ribogojilištaSlika 2: Postojeća lokacija ribogojilišta u zapadnom dijelu uvale SobraSva oprema koja će se koristiti na novoj lokaciji već je postojeća oprema sa sadašnjelokacije ribogojilišta. Na gornjoj slici prikazana je postojeće ribogojilište u uvali Sobra spostojećom opremom. Oprema za funkcioniranje ribogojilišta navedena je u idućojtablici:ALFA ATEST d.o.o. 16

Naručitelj:RIBA - MLJET d.o.o.Elaborat o zaštiti okoliša - Postavljanje morskog uzgajališta bijele ribegodišnje proizvodnje do 100 t uz otok Galičnjak u Općini MljetTablica 3: Oprema potrebna za funkcioniranje ribogojilištavrsta opreme dimenzije količina/ komokrugli bazeni (usidreni) promjera 12,5 m 28transportni bazeni 4 x 4 m 2kvadratni bazeni(usidreni)7 x 7 m 12blokovi za sidrenje(kolpomorto)težine oko 4 t 40plutajuće platforme kojecijelim opsegom imajuhodne staze od oko 50 10 x 5 x 6 m 170 cmkonopi za sidrenje promjera 30 40 mm 4000 mkonopi za držanje mreže promjera 12 mm 1000 mkadena promjera 36 50 mm 150 mbove 450 l 40mreža dubine od 6 16 m veličine oka od 5 20 mm 404.2.2 Opis glavnih obilježja tehnoloških procesaTehnologija uzgoja ribe dijeli se na ekstenzivan, poluintenzivan i intenzivan tip uzgoja. Uovom slučaju odabran je intenzivan uzgoj u mrežnim kavezima kojima se postiže stalnai neposredna kontrola cjelokupnog proizvodnog ciklusa. Osnovne značajke ovakvoguzgoja su: postizanje optimalne gustoće nasada u malom prostoru, svakodnevna kontrola hranjenja i prirasta, kontrola mortaliteta, kontrola zdravstvenog stanja na uzgajalištu, kontrola ekoloških uvjeta na uzgajalištu,Tehnološki proces:Proces uzgoja ribe započinje nasađivanjem mlađi u proljetnim mjesecima. Mlađ težineoko 12 grama nasađuje se u prethodno pripremljene mrežne kaveze, smještene naplutajućim platformama. Proizvodni ciklus traje do dvije godine, odnosno dvije Ijetnesezone, kroz koje vrijeme riba naraste do konzumne veličine od oko 300 grama kada jespremna za prodaju. Mrežni kavezi se smještaju na plutajuće platforme, najčešćihdimenzija 10 x 5 x 6 m koje cijelim opsegom imaju hodne staze od oko 5070 cm, štoomogućuje rad na kavezima i zamjenu mreža.Ovakve platforme, na koje se smješta četiri mrežna kaveza za mlađ, ili dva zapredkonzum, ili jedan za konzum, povezuju se međusobno, najčešće čeličnomALFA ATEST d.o.o. 17

Naručitelj:RIBA - MLJET d.o.o.Elaborat o zaštiti okoliša - Postavljanje morskog uzgajališta bijele ribegodišnje proizvodnje do 100 t uz otok Galičnjak u Općini Mljetkonstrukcijom također formiranom poput hodne staze. Broj ovako formiranih sekcijaodgovara ukupno predviđenoj proizvodnoj količini, uz jednu pomoćnu sekciju, potpunoprekrivenu drvenom konstrukcijom koja služi kao pomoćni radni i skladišni prostor. Kaopomoćni radni prostor može služiti i središnja sekcija u slučaju tako formiranih jedinicauzgoja.Uzgojni ciklus ribe do treće godine:Mlađ ribe od 1,5 grama nasađuje se u mrežne kaveze dimenzija 4x4x5 metara, veličineoka na mreži 5 mm i debljine konca najmanje 210/8. U svaki takav kavez se na početkumože staviti do 15.000 komada ribe, što čini biomasu od oko 0,28 kg/m3. Najznačajnijiprirast ribe poklapa se sa zagrijavanjem mora, te započinje u travnju i traje do koncalistopada, a najintenzivniji je u srpnju i kolovozu kada je prosječna temperatura mora napovršini oko ili iznad 22°C. Krajem ovog razdoblja riba u prvoj godini dosegne težinu od5070 grama i tada se prebacuje u mrežne kaveze za uzgoj predkonzuma, dimenzija9x4x5, veličine oka na mreži 14 mm i debljine konca najmanje 210/36. Zimi ribastagnira, hrani se manje, zbog smanjene temperature mora i s tim vezanih ekološkihčimbenika.Od nasađivanja do konca prve godine mogući mortalitet je najznačajniji. Pri tome serazlikuje brojani i nabrojani mortalitet. Uginule ribe redovito se nalaze u velikoj masiuzgajanih primjeraka i u normalnim okolnostima ne predstavljaju opasnost ni po okolišni po uzgoj. Uzgoj u drugoj godini počinje s biomasom od 3,1 kg/m3 mrežnim kavezima.Prema uobičajenom predviđenom prirastu, tijekom svibnja potrebno je promijenitimrežni kavez s kavezima veličine 9x9x5 metara u kojima riba ostaje sve do izlovljavana.Krajem ovog razdoblja gustoća biomase u mrežnim kavezima iznosi oko 6,2 kg/ m3.Prirast ribe u trećoj godini uzgoja također stagnira do početka svibnja, a s povišenjemtemperature se postupno povećava. Uzgoj u trećoj godini traje do zaključno rujna dokada se proda oko 95 % ribe. Prosječna biomasa ribe do kraja uzgojnog ciklusa iznosioko 300 grama, a cijeli proizvodni ciklus traje prosječno 28 mjeseciNačin hranjenja:Pravilna ishrana ima osnovni značaj za dobar rast, kvalitetu i zdravstveno stanje ribe, tj.Ekonomičnost cjelokupnog uzgoja.Ribama su za normalan rast i razmnožavanje potrebne iste grupe hranidbenih tvari(bjelančevine, masti, ugljikohidrati, vitamini, minerali itd.) kao i ostalim kralježnjacima. Uprogramu uzgoja predviđeno je hranjenje sa: suhom peletiranom hranom,Suhi pelet se isporučuje u vrećama od 25 ili 30 kg. Suha peletirana hrana dijeli se nadvije kategorije, suhi pelet starter koji se koristi u početnoj fazi uzgoja i pelet raznihveličina u valjkastom obliku u predkonzumnom i konzumnom uzgoju. Postupakhranjenja: iz skladišta se uzima potrebna količina hrane, raznosi se po kavezima i ribase hrani ručno. Ovakav postupak je preporučljiv jer se mogućom upotrebomautomatskih hranilica gubi svakodnevni uvid u stanje ribe te moguća potrebnaintervencija.ALFA ATEST d.o.o. 18

Naručitelj:RIBA - MLJET d.o.o.Elaborat o zaštiti okoliša - Postavljanje morskog uzgajališta bijele ribegodišnje proizvodnje do 100 t uz otok Galičnjak u Općini MljetRiba se mora hraniti što sporije kako bi se postiglo optimalno iskorištenje i spriječiligubitci hrane. Indeks konverzije na kraju proizvodnje je oko 3, tj. za 1 kg konzumne ribeutroši se 3 kg hrane.Ovaj dio uzgojnog procesa najosjetljiviji je u odnosu na moguće utjecaje na okolinu.Osnovni faktor je ubacivanje prekomjernih količina hrane koje riba ne upotrijebi. Na tajnačin se u neposredni okoliš ubacuju dodatne, nove količine hranidbenih sastojaka štomože prouzročiti skokove u okolnoj biomsi i promijeniti tip biocenoza u ekosustavu.Sprječavanju takve pojave pomažu strujanja u moru, dobra prozračnost morske vode ipažljivo hranjenje kako bi se rasipanje hrane svelo na minimum.Taloženje fecesa i pseudofecesa na dnu pojačava efekte promjena biomase u okolnomekosustavu. Na predviđenoj lokaciji postoje povoljni ekološki uvjeti za planirani opsegproizvodnje ribe te lokalni ekosustav može prihvatiti sve nusproizvode te očuvati okolinuu nepromijenjenom stanju.Transport ribe iz ribogojilišta na tržište:Prilikom prodaje ribe koristit će se manipulativni prostor za sortiranje i pripremu nakopnu te eventualno usluge otkupne stanice.Sam čin transporta i prodaje ribe odvija se na sljedeći način: brod s pripremljenim plastičnim posudama kapaciteta 300 litara veže se uzplatformu s ribom predviđenom za tržište, mrežnim kavezima smanjuje se volumen natezanjem mreže, a riba se grabi''špurtilom'' i ubacuje u plastične posude u kojima je morska voda s ledom(led služi za izazivanje šoka kod ribe i sprječavanje oštećenja zbog bacanjaribe), riba se odvozi na sortiranje, klasiranje i pakiranje u kašete, u kašete se dodaje led, prebacuje se u kamion hladnjaču i transportira nakrajnje odredište.Utjecaj na okolinu:Čin transporta i prodaje ribe ne izaziva nikakve utjecaje na okolinu. Jedino se doneklemože povećati buka kamiona hladnjače.4.3 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki procesU tehnološki proces ulaze sljedeće tvar: mlađ 2000 kg/godišnje suha peletirana hrana, 8000 kg/mjesečnoALFA ATEST d.o.o. 19

Naručitelj:RIBA - MLJET d.o.o.Elaborat o zaštiti okoliša - Postavljanje morskog uzgajališta bijele ribegodišnje proizvodnje do 100 t uz otok Galičnjak u Općini Mljet4.4 Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisijau okolišOtpadni materijalOtpadni materijal koji se pojavljuje u redovnom ciklusu uzgoja bijele ribe: 320 vreća za pakiranje hrane godišnje, ostali svakodnevni sitni otpad koji se pojavljuje boravkom i djelatnošćuzaposlenih.Spomenuti otpad biti redovito skuplja i zbrinjavan sukladno zakonskoj regulativiovlašteno komunalno poduzeće Komunalno Mljet d.o.o.ALFA ATEST d.o.o. 20

Naručitelj:RIBA - MLJET d.o.o.Elaborat o zaštiti okoliša - Postavljanje morskog uzgajališta bijele ribegodišnje proizvodnje do 100 t uz otok Galičnjak u Općini Mljet5. MOGUĆI UTJECAJI ZAHVATA NA OKOLIŠ5.1 Indikatori utjecaja na okolišPokazatelji (indikatori) utjecaja na sastavnice okoliša (zrak, vode, tlo, biološkaraznolikost) prikazani su u tablici 4. i mogući utjecaji na okoliš (buka i otpad) zapostavljanje morskog uzgajališta bijele ribe godišnje proizvodnje do 100 t uz otokGaličnjak prikazani su u tablici 5.Tablica 4: Indikatori utjecaja na okolišSastavniceokolišaBIOLOŠKARAZNOLIKOSTTLO(morsko dno)VODA(morska voda)ZRAKPokazatelji stanje sastava bentoskih zajednica zoni do5 m oko kaveza, utjecaj na zajednice morske cvjetnicePosidonia oceanica –moguće su promjenesastava zajednica ili pak djelomično/potpuno ugibanje livada morske cvjetnice, uzgajane ribe koje pobjegnu miješaju svojgenetski materijal s divljim populacijama,šire bolesti.. blokiranja prometnih putova lokalnih promjena u strujanju morske vode fizičkog oštećenja morskih zajednicauzrokovanih sidrenjem kaveza ipomicanjem sidara zasjenjenja životnih zajednica namorskome dnu uzgajane ribe troše kisik iz vodenog stupca nepojedena hrana i fekalije pogoršavajukvalitetu vode povećanje koncentracije organske tvari umorskoj vodi dovodi do povećanja potrošnjekisika, povišenja koncentracije hranjivih solii eutrofikacije izlijevanje ulja i/ili motornog benzina prikorištenju servisnih plovila nataložena organska tvar može uzrokovatirazvoj heterotrofnih bakterija koje cesmanjiti prodiranje kisika u sediment, što ukonačnici može dovesti do stvaranjaanaerobnih uvjeta i produkcije opasnog H 2 SIzvor onečišćenjaIzvor utjecajaakumulirane naslageorganskog otpadaod nepojedenehrane i fecesapostavljanje kaveza,plutača ili konopauzgajane ribe,nepojedena hrana ifekalije,plovidba servisnihplovilauzgajane ribe,nepojedena hrana ifekalijeALFA ATEST d.o.o. 21

Naručitelj:RIBA - MLJET d.o.o.Elaborat o zaštiti okoliša - Postavljanje morskog uzgajališta bijele ribegodišnje proizvodnje do 100 t uz otok Galičnjak u Općini MljetTablica 5: Pokazatelji opterećenja na okolišOpterećenjeMogući utjecajina okolišBUKAOTPAD buka koja potječe od rada motora servisnihplovila vreće za pakiranje hrane papir, karton, staklo i plastika ostali komunalni otpad uginule životinjaIzvor onečišćenjaIzvor utjecajamotor servisnihplovila, boravak idjelatnostzaposlenihuzgoj riba, boravak idjelatnostzaposlenih5.2 Utjecaji na okoliš tijekom postavljanja kavezaMaterijali koji se koriste pri postavljanju uzgojnih stanica biološki su inertni i ne moguizazvati negativne promjene u svom okruženju. Instalacije uzgajališta neće biti tretiranekemijskim antivegetativnim sredstvima.Uz korištenje montažnih armirano - betonskih elemenata za sidrenje neće doći dostvaranja dugotrajnije suspenzije sedimentnih čestica u morskoj vodi, koja bi mogladovesti do smanjenja količine svjetlosti i promjena u sustavu zajednica u prostoru širemod samog mjesta sidrenja. Kod izvedbe je potrebno voditi računa o mogućimincidentnim situacijama (izlijevanje ulja) pri korištenju plovila tijekom postavljanjakonstrukcija za sidrenje i kaveza.Postavljanje sidara, odnosno blokova za sidrenje kaveza, s aspekta pomorske plovidbene predstavlja opasnost, tj. ne ugrožava sigurnost plovidbe, kao ni sam čin spajanjakaveza i sidara. Brodovi i/ili brodice koji budu sudjelovali u spajanju sidara i kavezamoraju biti označeni za tu vrstu poslova - zastavom „A“ (alfa) Međunarodnog signalnogkodeksa, a na morskoj površini moraju se postaviti plutače koje označavaju ronioca umoru.Nema značajnijeg utjecaja na sigurnost plovidbe tijekom postavljanja kaveza, jer se oniizrađuju i opremaju u nekoj od plitkih uvala izvan plovidbenih putova, te se tegle dolokacije. Brod - tegljač vuče kavez mora biti označen sukladno članku 24. Pravilnika oizbjegavanju sudara na moru (NN 17/96), o čemu skrbi zapovjednik broda tegljača.5.3 Utjecaji na okoliš tijekom rada uzgajalištaRaspršenje i taloženje tvari s uzgajališta na morsko dno, te koncentracija kisikapri dnuNajznačajniji utjecaji uzgajališta na morski okoliš utječe od mikrobiološke razgradnjeorganske tvari koja u čestičnom obliku tone kroz vodeni stupac i taloži se na morskodno. Pri tome najveći utjecaj od fecesa uzgajane ribe, dok je utjecaj od nepojedenehrane zanemariv.ALFA ATEST d.o.o. 22

Naručitelj:RIBA - MLJET d.o.o.Elaborat o zaštiti okoliša - Postavljanje morskog uzgajališta bijele ribegodišnje proizvodnje do 100 t uz otok Galičnjak u Općini MljetUtjecaj na životne zajednicePosebno su ugrožene bentoske zajednice neposredno ispod i u zoni do 5 m okokaveza, gdje se akumuliraju naslage organskog otpada od nepojedene hrane i fecesa.Utjecaj na zajednice morske cvjetnice Posidonia oceanica – moguće su promjenesastava zajednica ili pak djelomično/potpuno ugibanje livada morske cvjetnice.Emitirani feces je izvor organske tvari za bakterijske vrste koje žive u sedimentu, zbogčega u lokaliziranom području oko uzgajališta dolazi do pojačane razgradnje i potrošnjekisika. Poznato je da ispod samih kaveza može doći do privremenih kratkotrajnihepizoda smanjenja količine kisika u sedimentu ispod naslaga bakterije Beggiatoa,odnosno ispod povremenih naslaga fecesa.Na području ispod samih aktivnih kaveza uočena je prisutnost bakterije Beggiatoa sp. Sobzirom na to da je pregled obavljen u periodu intenzivnog hranjenja, nalaz bakterije jeočekivan, a njezina pojava kratkotrajna, te se ne smatra značajnim negativnimutjecajem uzgajališta.Potrebno je naglasiti da na području opterećenom unosom organske tvari dolazi dorazvoja populacija organizma kao npr. mnogočetinaša (Capitella capitata) koji posjedujuograničenu toleranciju na reducirajuće procese u sedimentu i smanjenje koncentracijekisika. Takvi organizmi ujedno mogu sudjelovati u razgradnji povećane koncentracijeorganske tvari, a samim time i smanjuju akumulacije iste (Heilskov and Homer, 2001).S instalacije uzgajališta će (iz obraštaja na mrežnom tegu kaveza, konopima iplutačama) na dno padati brojne uginule dagnje, školjkaši iz porodice Pectenidae i drugiorganizmi. Ovi organizmi će svojim prisustvom na dnu izmijeniti sastav bentosa poduzgajalištem, a pojavit će se i organizmi koji se njima hrane. Isto tako, ljušture uginulihškoljkaša predstavljat će podlogu na koju se mogu naseliti ličinke sedentarnihorganizama, a posljedica toga biti će dodatna izmjena bentosa ispod kaveza. Utjecajuzgajališta bit će vidljiv isključivo ispod kaveznih konstrukcija i u njihovoj neposrednojblizini.Utjecaj na pomorski prometDrveni brodovi za višednevna kružna putovanja kraći od 20 m ne moraju koristiti shemuodvojene plovidbe, već mogu koristiti zonu priobalne plovidbe. U takvim slučajevimaplanirani zahvat predstavljat će zapreku na plovnom putu, te će plovila morati zaobilazitipodručje zahvata.Plovila za razonodu koji se privezuju u luci Sobra radi noćenja mogu ploviti kao i prijespomenuti brodovi kraći od 20 m na manjim udaljenostima od obale. Zahvat predstavljaprepreku na uobičajenom plovnom putu ovih plovila, te će plovila morati zaobilazitipodručje zahvata. Manja plovila lokalnog stanovništva i drugih koja se koriste zajednodnevne izlete plove najčešće na malim udaljenostima od obale te će takođermorati izbjegavati prepreku na plovnom putu koju predstavlja zahvat. Brodovi plivaričarimogu ploviti područjem zahvata radi traženja ribe. U slučaju da je područje ulova sitneplave ribe upravo na ovom području, može se očekivati veći broj brodova koji ploveovim područjem, često mijenjajući smjer radi traženja ribe pomoću uređaja za traženjeribe. Stoga će brodovi plivaričari morati izbjegavati područje zahvata. Područje zahvataneće utjecati na uobičajenu plovidbu brodova koćara kada plove prema ribolovnompodručju, jer je lov pridnenim koćama dozvoljen na udaljenostima većim od 1 M (1852m) od obale, a vanjski rub područja zahvata je na približno 850 m od obale.ALFA ATEST d.o.o. 23

Naručitelj:RIBA - MLJET d.o.o.Elaborat o zaštiti okoliša - Postavljanje morskog uzgajališta bijele ribegodišnje proizvodnje do 100 t uz otok Galičnjak u Općini MljetUtjecaj na ribolovPrema važećim propisima, brodovi koćari mogu koćariti pridnenim mrežama naudaljenostima većim od 1 M od obale. Kako se područje zahvata prostire do 10 m odobale, zaključuje da se ova dva područja ne preklapaju, te zahvat ne predstavljanikakvu smetnju ribarenju brodova koćara.Slično kao i za brodove plivaričare, ribolov brodica koje love pridnenim mrežamastajaćicama, vršama i alatom koji omogućuje lov s mjesta bit će onemogućen zbogkaveza na površini, te sustava sidrenja u moru i na morskom dnu.Mogući utjecaji uslijed bukeNa lokaciji zahvata i izvan nje može doći do pojave buke i to buka koju proizvodetransportna sredstva servisna plovila prilikom kretanja. Buka nastala kretanjemservisnih plovila ne prelazi dopuštene razine vanjske buke koja se javlja kao posljedicarada uzgajališta bijele ribe prema važećem Pravilniku o najvišim dopuštenim razinamabuke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Budući da u neposrednoj blizini lokacijeribogojilišta nema naselja utjecaj buke na lokalno stanovništvo je neznatan.Mogući utjecaji nastalog otpadaTijekom redovnog ciklusa uzgoja bijele ribe nastaje sljedeći otpad: vreće za pakiranjehrane i komunalni otpad od svakodnevnog boravka i djelatnosti zaposlenikaribogojilišta. Utjecaj nastalog otpada na okoliš je zanemariv jer se spomenuti otpadredovito skuplja i zbrinjava sukladno zakonskoj regulativi od strane ovlaštenogkomunalnog poduzeća Komunalno Mljet d.o.o.ALFA ATEST d.o.o. 24

Naručitelj:RIBA - MLJET d.o.o.Elaborat o zaštiti okoliša - Postavljanje morskog uzgajališta bijele ribegodišnje proizvodnje do 100 t uz otok Galičnjak u Općini Mljet6. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA6.1 Mjere zaštite tijekom postavljanja kaveza1. Radove na postavljanju kaveza prijaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji najmanje tri danaranije, kako bi se na vrijeme objavio radio- oglas radi upozoravanja ostalih sudionikau plovidbi na tome području. Područje radova označiti sukladno zahtjevu lučkekapetanije.2. Betonske sidrene blokove postavljati na dno polaganjem pomoću dizalice ili pomoćuuzgonskih „padobrana“. Eventualno premještanje blokova također se mora izvestinjihovim dizanjem od dna, a ne tegljenjem po dnu.6.2 Mjere zaštite tijekom rada uzgajališta1. Provoditi redovitu i nutricionističku uravnoteženu hranidbu tako da se postignenajbolji odnos između prirasta riba i da je emisija tvari u okoliš minimalna.2. Provoditi dnevno praćenje stanja riba, te pravovremeno uklanjanje uginulih riba.Posebnu pozornost obratiti stanju nakon grmljavine i sijevanja noću, kada je mogućpovećani mortalitet.3. Pregledavati sustav sidara i priveznih konopa te mijenjati istrošene i dotrajale dijeloveopreme, posebno opreme izložene pojačanom trošenju4. Kaveze i područje koncesije označiti odgovarajućim oznakama i uvjetima kojepropisuju nadležne lučke vlasti.5. Komunalni otpad koji nastaje radom uzgajališta zbrinuti putem komunalnogpoduzeća ili koncesionara ovlaštenog za sakupljanje i odlaganje komunalnog otpada.6. Ambalažni otpad sakupiti, ovisno o vrstama ambalaže, u spremnike te zbrinuti putemosobe ovlaštene za sakupljanje ambalažnog otpada odnosno osobe ovlaštene zasakupljanje neopasnog i komunalnog otpada.7. Nusproizvode životinjskog podrijetla zbrinuti putem koncesionara ovlaštenog zasakupljanje i zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog podrijetla.8. Otpadna ulja posebno skladištiti i predati ovlaštenom sakupljaču.6.3 Mjere u slučaju izvanrednih situacija1. U slučaju masovnom ugibanja riba, uginule ribe odmah sakupiti, te utvrditi uzrokuginuća i ribu ukloniti.2. U slučaju otkidanja kaveza, odmah obavijestiti nadležnu lučnu kapetaniju.3. Ukoliko dođe do iznenadnog smanjenja koncentracije otopljenog kisika u morskojvodi, neuobičajenog ponašanja riba ili dijagnosticiranja patoloških stanja, prekinutihranjenje i odmah djelovati u smjeru otklanjanja uzroka.6.4 Mjere zaštite nakon prestanka rada uzgajališta1. Nakon prestanka rada uzgajališta nositelj zahvata mora ukloniti sve dijelove uzgojnihinstalacija (podmorske i nadmorske).ALFA ATEST d.o.o. 25

Naručitelj:RIBA - MLJET d.o.o.Elaborat o zaštiti okoliša - Postavljanje morskog uzgajališta bijele ribegodišnje proizvodnje do 100 t uz otok Galičnjak u Općini Mljet7. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠATijekom rada uzgajališta predlaže se praćenje utjecaja uzgajališta bijele ribe uz otokGaličnjak u Općini Mljet na okoliš.Praćenje stanja okoliša obuhvaća pokazatelje stanja u sedimentu - koncentracijeorganskog ugljika, ukupnog dušika i ukupnog fosfora, u površinskom sloju sedimenta dodubine 5 cm, te profil redoks potencijala u površinskom sloju sedimenta do dubine 10cm (svaki centimetar). Mjerenje treba obavljati dva puta godišnje, i to u doba najmanjegutjecaja (kraj travnja / početak svibnja), te u doba najvećeg utjecaja (kraj rujna / početaklistopada).8. ZAKLJUČAKNositelj zahvata tvrtka Riba-Mljet d.o.o. zbog usklađenja s važećim Prostornim planomDubrovačko-neretvanske županije i Prostornim planom uređenja Općine Mljet planiraizvršiti premještanje postojećih kaveza za uzgoj bijele ribe iz zapadnog dijela uvaleSobra (Podobrada Glavica) na zamjensku - planiranu lokaciju uz otok Galičnjak k.o.Prožura.Uzgoj ribe ne može se odvojiti od ekosustava u kojem se obavlja uzgoj. Dio hranekojom se riba hrani, metabolički produkti uzgajanih organizama i dio običnog otpadaneophodno dospijeva u okolišni ekosustav, ulazi u hranidbeni ciklus i mijenja temeljneparametre ekosustava, osobito u višegodišnjem razdoblju.Prethodno obavljena istraživanja i pozitivne ocjene podobnosti određene lokacijeneophodni su stupnjevi uspostavljanja uzgoja. Postupne promjene u ekosustavu, ustvarnim uvjetima proizvodnje, mogu odstupati od prethodno iznesenih procjena tedovesti do težih i nepovratnih posljedica.Opasnosti po uzgojni akvatorij su, kratkotrajno gledano, nagle ekspanzije biomase kojubiljojedi teže mogu pratiti i, dugotrajno gledano, prekomjerna akumulacija hranjivih soli iorganskih tvari. Prvo spomenuto može dovesti do naglih uginuća zbog pada kisika ieventualnog oslobađanja sumporovodika s dna koji se formira nakon uginućaorganizama. Drugo spomenuto se manifestira u trajnijim pogoršanjima uvjeta za uzgoj,u enormnim povećanjima obraštaja, nagomilavanju parazita te nemogućnostikvalitetnog uzgoja morskih organizama.Jedini uspješni način za sprječavanje eventualnih šteta u dugogodišnjem razdoblju jepovremena kontrola (monitoring) temeljnih parametara u ekosustavu te potrebneintervencije u slučaju negativnih nalaza.ALFA ATEST d.o.o. 26

Naručitelj:RIBA - MLJET d.o.o.Elaborat o zaštiti okoliša - Postavljanje morskog uzgajališta bijele ribegodišnje proizvodnje do 100 t uz otok Galičnjak u Općini MljetPredviđena količina uzgajanih riba srednjeg je kapaciteta, a u odnosu na užu i širulokaciju ne prelazi okvire moguće podnošljivosti u ekosustavu mora.Budući da u neposrednoj blizini lokacije ribogojilišta nema naselja ne očekuju sekonflikti između lokalnog stanovništva i uspostavljanja predviđenog uzgajališta riba.Procjenjuje se da će morske struje i ukupni ekološki čimbenici svladati opterećenja uekosustavu te da neće doći do generalnih promjena biocenoza u moru.Elaboratom su obuhvaćeni mogući utjecaji ISKLJUČIVO PLANIRANOG ZAHVATA naokoliš, te je slijedom navedenog vidljivo je da planirani zahvat neće imati značajneutjecaje na okoliš, te da je uz primjenu odabrane tehnološke opreme i primjenupredloženih mjera zaštite, zahvat prihvatljiv za okoliš.9. IZVORI PODATAKA1. Idejni projekt – Zamjenska lokacija za ribogojilište, Entasis d.o.o. 26.07.2012. god.2. Prostornom planu uređenja Općine Mljet (Službeni glasnik Općine Mljet 03/02, 04/07,07/10, 09/11)3. Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačkoneretvanskežupanije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10)Korišteni zakoni i propisi:1. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 i 57/11)2. Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)3. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09)4. Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11 i 130/11)5. Zakon o morskom ribarstvu (NN 56/10 i 55/11)6. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09)7. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 09/11 i 50/12)8. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11)9. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)10. Zakon o zaštiti na radu (NN 94/96, 114/03, 86/08 i 75/09)11. Zakon o veterinarstvu (NN 41/07, 155/08 i 55/11)12. Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te omjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06 i 119/09)13. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09)14. Pravilnik o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05)15. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07)16. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)17. Pravilnik o registru onečišćenja okoliša (NN 35/08)18. Pravilnik o dodacima hrani za životinje (NN 86/11)19. Pravilnik o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla te onjihovom uništavanju (NN 24/03)20. Pravilnik o zaštiti poljoprivrednih zemljišta od onečišćenja (NN 32/10).21. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09)22. Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08)23. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnogotpada (NN 50/05, 39/09)24. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12)25. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 89/10)ALFA ATEST d.o.o. 27

Naručitelj:RIBA - MLJET d.o.o.Elaborat o zaštiti okoliša - Postavljanje morskog uzgajališta bijele ribegodišnje proizvodnje do 100 t uz otok Galičnjak u Općini Mljet26. Državni plan mjera za slučaj izvanrednog i iznenadnog zagađenja voda (NN 05/11)27. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02)28. EZ Smjernice o određivanju obaveza pogona za proizvodnju hrane da formiraju HACCPkoncept93/94 od 14.6.93.EZ Smjernice 91/1 55 - Lista s podacima o sigurnosti proizvodaMeđunarodni propisi:1. Direktiva Vijeća i Parlamenta 2000/60/EC od 23. listopada 2000. o djelovanju zajednice napodručju politike voda2. Direktiva Vijeća 76/466/EEC, o onečišćenju uzrokovanom ispuštanjem određenih opasnih tvariu vodeni okoliš zajednice3. Direktiva Vijeća 97/11/EZ od 3. ožujka 1997. o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnihprojekata na okoliš4. Direktiva Vijeća 96/62/EC od 27. rujna 1996. o procjeni i upravljanju kakvoćom vanjskog zraka.5. Direktiva Vijeća 96/61 od 24. rujna 1996. u vezi s integriranim sprečavanjem i nadzoromzagađenja6. Direktiva Vijeća 2001/81/EC od 23. rujna 2001. o atmosferskom zagađenju7. Direktiva Vijeća 1999/30/EC od 22. travnja 1999. o kakvoći zraka8. Direktiva Vijeća 2008/50 od 21. svibnja 2008. o kakvoći okolnog zraka i čišćem zraku zaEuropu.9. Direktiva 2006/12/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o otpadu koja jedopunjena Direktivom 2008/98/EZ10. Direktiva Vijeća 2002/49/EC od 25. lipnja 2002. o visini i upravljanju komunalnom bukom11. Direktiva Vijeća 2001/42/EZ od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka pojedinih planova iprograma na okoliš10. PRILOZIPrilog 1: Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora iz Prostornogplana Dubrovačko-neretvanske županije i tumač znakovaPrilog 2: Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora iz Prostornogplana uređenja Općine Mljet i tumač znakovaPrilog 3: Planirana - zamjenska lokacija ribogojilišta na katastarskom planu (k.o.Prožura)Prilog 4: Planirana - zamjenska lokacija ribogojilišta na hrvatskoj osnovnoj karti (HOK)Prilog 5: Planirana - zamjenska lokacija ribogojilišta na pomorskoj karti (MK 24 Ploče O. Mljet)ALFA ATEST d.o.o. 28

Prilog 1: Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije i tumač znakovaIzvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko- neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10)

Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanskežupanije: TUMAČ ZNAKOVA

Prilog 2: Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora iz Prostornog plana uređenja Općine Mljet i tumač znakovaIzvor: Prostornom planu uređenja Općine Mljet (Službeni glasnik Općine Mljet 03/02, 04/07, 07/10, 09/11)

Isječak iz kartografskog prikaza 1a: Korištenje i namjena prostora iz Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenjaOpćine Mljet: TUMAČ ZNAKOVA

Prilog 3: Planirana - zamjenska lokacija ribogojilišta na katastarskom planu (k.o. Prožura)Izvor: Idejni projekt – Zamjenska lokacija za ribogojilište, Entasis d.o.o. 26.07.2012. god.

Prilog 4: Planirana - zamjenska lokacija ribogojilišta na hrvatskoj osnovnoj karti (HOK)Izvor: Idejni projekt – Zamjenska lokacija za ribogojilište, Entasis d.o.o. 26.07.2012. god.

Prilog 5: Planirana - zamjenska lokacija ribogojilišta na pomorskoj karti (MK 24 Ploče O. Mljet)Izvor: Idejni projekt – Zamjenska lokacija za ribogojilište, Entasis d.o.o. 26.07.2012. god.