ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

NARUČITELJ:BUMES d.o.o.Kralja Zvonimira 1421000 SplitNASLOV:LOKACIJA:Elaborat zaštite okoliša – Zahtjev za ocjenu o potrebi procijeneutjecaja zahvata na okoliš za punionicu izvorske vode „Aqua Sana“Vrlika - KosoreČlanovi radne skupine:voditelj:Željko Radalj, mag.ing.phys.član:Mr. sc. Srđan Pichlerčlan:Matija Meseljević, mag.ing.biol.oecol.član:Tomislav Malešević, mag.ing.chem.Voditelj laboratorija:Željko Radalj, mag.ing.phys.MPANT d.o.o.:Direktor:Matija Meseljević, mag.ing.biol.oecol.Iz br. 212031-El 2/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“UVODZakonom o zaštiti okoliša (NN br. 110/07) i Uredbom o procijeni utjecaja zahvata na okoliš(NN br. 64/08 i 67/09) određeni su zahvati u okoliš za koje je potrebno provesti postupakprocjene utjecaja na okoliš. Prema popisu zahvata za koje je potrebno provesti postupakocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš navedenih u Prilogu II, točka 9.7. Uredbe oizmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 67/09), za potrebedogradnje Punionice izvorske negazirane vode „Aqua Sana“ u gradu Vrlika, na lokacijiKosore, a u smisli izgradnje bušotine (BU1) i pripadnih instalacija radi dovoda izvorske vodeiz podzemnog vodonosnika, potrebno je Ministarstvu zaštite okoliša i prirode dostavitiZahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš za predmetni zahvat u formiElaborata.Ovim Elaboratom opisani su svi elementi potrebni za ocjenu o potrebi procjene utjecajazahvata na okoliš s prikazom mjera za zaštitu okoliša koje se trebaju provoditi u okvirupripreme planiranog zahvata.1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATAPuni naziv tvrtke:BUMES društvo s ograničenom odgovornošću, društvo zainženjering,Sjedište:SplitUlica: Kralja Zvonimira 14Skraćeni naziv tvrtke:BUMES d.o.o.Matični broj: 3479722OIB: 53888405056Pravni oblik:društvo s ograničenom odgovornošćuRegistarski sud:Trgovački sud u SplituDirektor:Vinko BubaloGlavna djelatnost (NKD 2007) 43.99 - Ostale specijalizirane građevinske djelatnosti, d. n.2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATANaziv zahvata prema Uredbi o procijeni utjecaja zahvata na okoliš (NN br. 64/08 i 67/09) je:Punionica izvorske vode Aqua Sana.Iz br. 212031-El 3/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“2.1. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA TEHNOLOŠKOG PROCESA2.1.1. POSTOJEĆE STANJENa lokaciji Kosore, u radnoj zoni Kosore, na području Grada Vrlika, izgrađena je punionicavode „Aqua Sana“. Za potrebe rada predmetne punionice osiguran je dovod vode putemcjevovoda iz izvorišta Vukovića vrelo, čime se na tržište stavlja kvalitetna prirodna stolnavoda. Radi poboljšanja kakvoće vode ponuđene tržištu („prirodne izvorske vode“) investitorje odlučio osigurati dobavu vode preko bušotine u neposrednoj blizini punionice, putem kojebi se voda crpila iz podzemlja, a čemu je namijenjen ovaj Zahtjev za ocjenu o potrebiprocjene utjecaja zahvata na okoliš.Postojeće postrojenje za punjenje vode ima radni kapacitet od 9 000 L/h, što se zahvatomneće mijenjati. Samo postrojenje se može podijeliti u tri organizacione jedinice:‣ linija za pripremu vode,‣ mikrofioltracija (dobivanje mikrobiološki besprijekorno ispravne vode), te‣ punjenje izvorske vode na stroju za ispitivanje i punjenje PET boce.Postrojenje je smješteno u jednoj prostoriji. Predviđeno je automatsko posluživanje, sa svimpotrebnim blokadama i regulacijom, a zbog sigurnosti i jednostavnosti rada samog procesa.Na slici 2.1. dati su prikazi postojećeg stanja pogona punionice „Aqua Sana“ na lokacijiKosore, Grad Vrlika. na Slici 2.2. dat je tehnološki prikaz procesa (linija za pripremu vode,ozonacija obrađene vode, punjenje izvorske vode), dok je na slici 2.3. predstavljen nacrtpostrojenja u prostrji punionice.Slika 2.1. Puinionica „Aqua Sana“ na lokaciji KosoreIz br. 212031-El 4/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“Slika 2.2. Tehnološki prikaz procesa – punionica izvorske vode „Aqua Sana“Iz br. 212031-El 5/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“Slika 2.3. Nacrt postrojenja u prostrji punioniceDovod sirove vodeSirova izvorska voda se dovodi iz bušotine udaljene nekoliko desetaka metara od postrojenjapod tlakom 3-5 bara.Obrađena izvorska voda se nakon toga skuplja u rezervoaru vode koji je opremljen sa svimpotrebnim otvorima i priključcima. Rezervoar ima sonde za mjerenje nivoa tekućine kao isonde za zaštitu pumpi (LSLL).FiltriranjeFiltriranje vode kao separacijski proces iz vode uklanja moguće zaostale grube disperzije. Kaoproces filtracija je izuzetno važan proces u tehnologiji pripreme vode kojim se osiguravavisoka kvaliteta dobivene vode. Kao filtracioni materijal odnosno filtar koristi se kvarcnipijesak granulacije 0,8-1,2 mm.Filtracija preko aktivnog ugljenaFiltracijom vode preko aktivnog ugljena dolazi do adsorpcije i uklanjanja eventualno prisutnihonečišćenja u vodi.Iz br. 212031-El 6/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“Dobivanje bakteriološki ispravne izvorske vodeBakteriološki ispravna izvorska voda „Aqua Sana“ održati će svoju kvalitetu odabirom siroveizvorske vode procesom filtracije na pješčanom filteru, filtriracijom preko aktivnog ugljena, teozonacijom tako priređene vode.Kao dodatna mjera sigurnost pri dobivanju besprijekorne kakvoće izvorske vode je završnamikrofiltracija vode preko 1 i 0,2 μm mikrofiltera čime priređena voda ispunjava sve svijetskei domaće visoke kriterije i zakone o kkavoći izvorske vode i kao takva može se puniti u PETboce.Otpadne vodeOtpadne vode koje nastaju u punionici boca izvorske vode se dijele na sanitarne otpadne vodei tehnološke otpadne vode, a rješavaju se zasebno. Sanitarne otpadne vode spojene su nasanitarnu kanalizaciju te se odvode u septičku jamu.Tehnološke otpadne vode nastaju prilikom ispiranja PET boca te od CIP uređaja koji sekoristi za pranje punjača i saturatora u početnoj fazi rada postrojenja punionice.Otpadne vode iz stroja za ispiranje PET boca se odvode u spremnik radi naknadnog korištenjate vode kao napojna voda za napajanje kotla ili za pripremu rashladne vodeza potreberashladnog sustava, uz prethodno omekšavanje procesom neutralne ionske izmjene, a može sekoristiti i za pranje pogona ili za polijevanje zelenih površina neposrednog okoliša.Otpadne vode od CIP uređaja koji se koristi za pranje punjača i saturatora u početnoj fazi radapostrojenja punionice se moraju neutralizirati obzirom na njihov lužnati karakter.Radi neutralizacije otpadnih voda, automatski se uključuje pumpa za otpadnu vodu uređaja zaneutralizaciju otpadnih voda koja miješa i tjera vodu preko pH metra. Nakon 30 minutamiješanja i egalizacije otvara se automatski magnetski ventil na posudama za doziranjekiseline odnosno lužine ovisno o pH vrijednosti otpadne vode. Nakon 20 minuta miješanjaako je pH vrijednost otpadne vode viša od 8,5 dodaje se klorovodična kiselina (HCl) zaispravljanje pH vrijednosti. Kada je pH vrijednost u dopuštenim granicama (7-8,5) otvara semagentski ventil na odvodnom vodu u kanalizaciju, a zatvara se na povratnom vodu. Pumpaizbacuje neutraliziranu vodu u septičku jamu iz posude za neutralizaciju dok nivo otpadnevode ne padne na minimalni nivo, te sklopka LSLL isključi pumpu za izbacivanje i isključiproces neutralizacije. Ako je pH vrijednost niža od 7 dodaje se NaOH na isti način.2.1.2. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCESBudući se radi o postrojenju-punionica izvorske vode „Aqua Sana“ glavna ulazna tvar jeizvorska voda koja se dobiva iz bušotine koja zahvaća vodonosnik, te se crpi pod tlakom od 3-5 bara. Postrojenje za pripremu izvorske vode ima maksimalni kapacitet od Q = 20 000 L/h.U procesu obrade izvorske vode, sama vode prolazi kroz slijedeće procese, a pri čemu sekoriste slijedeće tvari:Iz br. 212031-El 7/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“1. Proces filtracije kao separacijski proces u kojem se uklanjaju moguće zaostale grubedisperzije iz vode. Kao filtracioni materijal odnosno filtar koristi se kvarcni pijesakgranulacije 0,8-1,2 mm.2. Filtracijom vode preko aktivnog ugljena dolazi do adsorpcije i uklanjanja eventualnoprisutnih onečišćenja u vodi.3. Ozonizacija vode je proces u kojem se u vodu uvodi ozon (O 3 ), jer je jedno od najboljihsredstava za dezinfekciju vode.4. Obrada otpadne vode provodi se neutalizacijom tako da se otpadne vode iz stroja zapranje boca neuraliziraju uporabom kiseline (HCl) ili (NaOH) da bi se dobilaodgovarajuća pH vrijednost (7-8,5).2.1.3. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKONTEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠPo završetku tehnološkog procesa kao krajnji produkt dobiva se besprijekorna bakteriološkiispravna izvorska voda “Aqua Sana“.Otpadne vode koje dolaze iz stroja za pranje boca (max 1,2 m 3 /h) odlaze na obradu otpadnevode-neutralizaciju. Nakon egalizacije pumpa izbacuje neutraliziranu vodu u septičku jamu izposude za neutralizaciju dok nivo otpadne vode ne padne na minimalni nivo, te sklopka LSLLisključi pumpu za izbacivanje i isključi proces neutralizacije. Kompletran postupak obradeotpadne vode je opisan u Elaboratu zaštite okoliša, u poglavlju 2.2.7. Otpadne vode.Druge emisije ovim tehnološkim procesom punjenja izvorske vode u punionici nisupredviđene niti prisutne.2.2. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZAREALIZACIJU ZAHVATAPrema glavnom projektu Punionica izvorske vode Vrlika –Kosore nisu predviđene drugeinfrastrukturne aktivnosti za realizaciju zahvata.3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA3.1. LOKACIJA ZAHVATAGrad Vrlika zauzima najsjeverniji dio Splitsko-dalmatinska županije, prostornu cjelinuVrličke(Cetinske) krajine, u produžetku Sinjske (Cetinske) krajine, a manjim dijelom u dodiru sasjevernom granicom Zagore splitske konurbacije. Sa sjeverne i sjeverozapadne straneograničena je razdjelnom crtom sa Šibensko-kninskom županijom, dok je sjeveroistočnagranica državna granica sa Bosnom i Hercegovinom.Vrlika je konstituirana kao samostalan grad 1993. godine izdvajanjem iz sastava općine Sinj.U sastavu grada Vrlike se nalazi grad Vrlika, manje regionalno središte, i naseljaGarjak, Ježević, Koljane, Kosore, Maovica, Otišić, Podosoje i Vinalić.Iz br. 212031-El 8/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“Grad se prostire na 237,73km² (5,25% površine Županije) i prema popisu iz 1991. u gradu ježivjelo 5.621, dok prema popisu iz 2001., je živjelo 2.705 stanovnika, a 2011. grad Vrlika ima2.382 stanovnika.Glavni gospodarski potencijali koncentrirani su uz područje Peručkog jezera i gornjeg tokarijeke Cetine. U priobalnom području i nižim zonama obronaka Svilaje i Dinare povoljni suuvjeti za poljoprivredu, voćarstvo i stočarstvo. Vode jezera i rijeke pružaju lokalnomstanovništvu brojne mogućnosti za razvoj ovog kraja prvenstveno u smislu razvoja turizma ibrojnih vidova ponude.3.1.1. UŽE PODRUČIJE LOKACIJESelo Kosore smješteno je sjeverno-istočno od državne ceste D1, Vrlika-Knin, na samojgranici Splitsko-dalmatinske županije. Mikrolokacija zone se nalazi na sjevernom rubuVrličkog polja i županijske ceste i udaljena je 3 km od Vrlike. Naselje je danas značajno pogradskoj zoni čiste industrije. Selo čine: Lelasi, Ercezi, Lakić, Lisičari, Klepići, Mišine,Radnići, Mučale, Arnauti, Jovići, Kosorčići, Bodrožinci, Medići, Utrženi i Ivančići.Sama radna zona Kosore je veličine cca 36.2 ha. Područje obuhvata Urbanističkog planauređenja u smjeru sjever-jug iznosi 1021 m, a u smjeru zapad-istok 650 m.Lokacija zahvata-punionica izvorske vode „Aqua Sana“ nalazi se na području Grada Vrlike, ito lokalitetu sela Kosore za koju je napravljen UPU radne zone Kosore, te je vidljiva nasituacijskim kartama 1:25 000 i 1:5000 (Prilozi 1. i 2 Elaborata).Lokacija zahvata nalazi se unutar katastarske općina Kosore / MBR 325686.3.2. ODNOS ZAHVATA PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMAPlanirani zahvat je u skladu s prostornim planom uređenja Grada Vrlike utvrđene sugospodarske zone tj. zone za razvoj industrijsko-prozvodno-prerađivačkih kapaciteta,zanatstva i servisa, stacionarno-transportnih i skladišnih djelatnosti te ostalih radnihdjelatnosti koje ne zagađuju okoliš, komunalnih objekata, objekata infrastrukture i sl.Također, PPUG Vrlike predviđa izgradnju radne zone „Kosore“ veličine cca 36,2 ha kojomje planirana izgradnja proizvodno-prerađivačkih i skladišnih objekata (namjena zone jeproizvodna - I1).3.3. ODNOS ZAHVATA PREMA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA I PODRUČJIMAEKOLOŠKE MREŽE TE FLORE I FAUNELokacija zahvata smještena je na tipu staništa koji predstavlja mozaike kultiviranih površina(I.2.1.). Za navedeni tip staništa karakteristični su mozaici različitih kultura na malimIz br. 212031-El 9/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“parcelama, u prostornoj izmjeni s elementima seoskih naselja i/ili prirodne i poluprirodnevegetacije.Zahvat podzemne vode bušotinom BU-1 za potrebe crpljenje vode punionice „Aqua Sana“ne nalazi se na području nacionalne ekološke mreže (NEM) (slika 3.1.).Slika 3.1. Izvadak iz karte NEM s lokacijom zahvata3.4. POLOŽAJ ZAHVATA IZVORAZahvat podzemne vode, bušotinom BU-1 nalazi se na području Grada Vrlike, u okvirugospodarske zone „Kosore“. Bušotina je locirana na isoimenom grebenu Kosore izmeđuPaškog i Vrličkog polja u blizini vrha Lelasove glave (441 m). Gauss-Kriegerove koordinatesu :x = 5613400y = 4866660z = 439,9 mBušotina je smještena na terenu u vlasništvu investitora, tvrtke Bumes d.o.o. iz Splita, te je uneposrednoj blizini punionica vode. Položaj zahvata izvora vidljiv je na situacijskim kartama1:25 000, 1:5000 i 1:1000 (Prilozi 1., 2. i 3. Elaborata). Prilaz zahvatu omogučen je lokalnomasfaltiranom cestom Vrlika-Kosore. Udaljenost od najbližih stambenih naselja iznosi oko 500m. Okolni teren je prekriven oskudnom žbunolikom vegetacijom i pašnjacima.Iz br. 212031-El 10/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“3.5. GEOLOŠKE ZNAČAJKE, PODRIJETLO I PRIRODA IZVORIŠNOGPODRUČJAGeološki sastav stijena i tektonski događaji na užem slivnom području zahvata opisuju se natemelju OGK list Drniš (A. Ivanović, V. Sikirica, S. Marković i K. Sakač, 1972).Hidrološke značajke slivnog područja kao i uže zone zahvata najvećim dijelom se oslanjaju izHidrološke studije područja Vrlika-Sinj-Omiš, Geološki zavod, Zagreb, (1981). Također sukorišteni objavljenio stručni radovi iz ovog područja, kao i Elaborat o prijedlogu zonasanitarne zaštite izvorišta Vukovića vrilo (Institut za geološka istraživanja, 2001).Detaljno strukturno geološki, litostratigrafski i hidrogeološki podaci o užem slivu zahvataprikupljeni su geološkom prospekcijom terena na području grebena Kosora i Paškog polja(Estavela d.o.o. Solin, 2009).Litostratigrafska građa užeg sliva zahvata izvora odlikuje se karbonatima koji prekrivajupretežiti dio istraživanog terena. Prema geološkoj starosti otkrivene su slijedećelitostratigrafske jedinice: gornja jura, kreda, eocen, pliocen i kvartar.Tektoniku užeg slivnog područja određuju dvije dominantne tektonske jedinice i to:1. Tektonska jedinica Dinara na sjeveroistoku koju predstavlja kompleksan sinklinorijijursko-krednih naslaga, te2. Tektonska jedinica Svilaja na jugozapadu, jursko-krednih naslaga.Navedene geološke strukture imaju dinarski pravac pružanja – sjeverozapad-jugoistok.Za tok podzemne vode bitni su poprečni i dijagonalni rasijedi koji usmjeravaju podzemnuvodu iz hipsometrijski viših terena (Livanjsko polje, Dinara i Svilaja) prema nižim (dolinaCetine). Za tok podzemne vode bitnu ulogu imaju debele karbonatne naslage Dinare i Svilajekoje su okršene velikim brojem podzemnih kanala, kaverni i pukotina, te služe kao kolektor iput protjecanja podzemnim vodama.Hidrogeološki parametri vodonosnikaVapnenci izgrađuju najveći dio sliva Cetine i zahvata vode bušotinom BU-1, a manji dioizgrađuju dolomiti. Radi se o tektonski znatno poremećenim i okršenim stijenama, a premahidrogeološkim značajkama svrstane su u vodopropusne naslage. Širi sliv predstavlja tipičnikrški teren u kojem su površinski tokovi podređeni i najčešće periodičkog značaja, aoborinske vode brzo poniru u okršeno podzemlje stvarajući pri tom podzemnu hidrografskumrežu.3.6. ISTRAŽNI RADOVIZa potrebe zahvaćanja podzemne vode, a za potrebe punionice vode „Aqua Sana“ za tvrtkuBumes d.o.o., provedeni su vodnoistražni radovi pod naslovom „Hidrogeološka studijapodručija Kosore Općina Vrlika, geološka i hidrogeološa ispitivanja s opisom zahvataIz br. 212031-El 11/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“izvorske vode“ (Estavela d.o.o., 2010). U okviru navedene studije izvršena je geološkainterpretacija s prikazom hidrogeološkog modela i prognoziranih elemenata istražnog bušenja.Grerben Kosore građen je od prominskih konglomerata, breča i lapora (E 3 ), te u rubnomdijelu od pliocenskih pjeskovitih lapora (Pl 3 ). Pretpostavlja se da su u podini prominskihnaslaga nalaze stariji karbonati krede i jure, te manjim dijelom na južnim padinama klastičnoevaporitnimnaslagama permotrijasa (prilog 4). Paško (sjeverno od grebena) i Vrličko polje(južno od grebena) zapunjeni su aluvijalnim i organsko-barskim naslagama kvartarne starosti,koji maskiraju temeljne geološke strukture.Istražno-eksplatatacijsko bušenjeIstražno-eksplatatacijsko bušenje bušotine KOS-1 izvedeno je u periodu 5.2.-3.3.2008. Natemelju rezultata prethodnih hidrogeoloških istraživanja (Magdalenić, 1971), (Bojanić, 1981),(Renić et al, 2001) određena je lokacija istražne bušotine KOS-1 koja je udaljena 10 metaraistočno od eksploatacijske bušotine BU-1 (prilozi 2. i 3. Elaborata).Istražna bušotina izvedena je bušaćom gamiturom do dubine 66 m uz kontinuiranojezgrovanje i ispiranje čistom vodom i dijamantnom krunom promjera 131mm. Cirkulacijavode se postepeno gubila do dubine 18 m kada je nastupio potpuni gubitak cirkulacije.Bušeno je kroz prominske naslage, pretežito konglomerate trošne konglomerate i pješčenjakete laporovite i pjeskovite gline. Razina podzemne vode se zadržavala na 20-35 m dubine, te jezaključeno da se ušlo u lokalni vodonosnik, te je daljnje buišenje obustavljeno.Jezgrovanje je izvedeno kvalitetno s obzirom na trošne prominske naslage kroz koje se bušilo.Ukupno je dobiveno oko 90% jezgra. Na temelju određivanja jezgre bušotine KOS-1ustanovljen je sljedeći litostratigrafski sastav nabušenih naslaga prikazan na slici 3.7.Iz br. 212031-El 12/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“Slika 3.7. Litološki profil eksplatacijske bušotine BU-1Iz br. 212031-El 13/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“Nakon završetka istražne bušotine izbušena je eksplatacijska bušotina BU-1 smještena 10 mzapadno od istražne bušotine KOS-1. Gauss-Kriegerove koordinate bušotina BU-1 su:x = 5613400y = 4866660z = 439,9 mBušenje eksplatacijone bušotine BU-1 je izvedeno 7.4..10.4.2008., hidrauličnom bušaćomgarniturom, udarno-rotacijskom metodom uz ispuh komprimiranim zrakom za što je korištenkompresor. Bušeno je udarnim čekičem promjera 140 mm do dubine od 80 m. Voda sepojavila na 50-tom metru. Nakon ulaska u vodonosnik bušenje je postalo otežano zbogstalnog zarušavanja kanala bušotine.Na osnovu ispumpavanja vode kompresorom zaključeno je da je postignut zadovoljavajućikapacitet bušotine od oko 2 L/s. Daljnje bušenje je obusdtavljeno nakon postignute dubine od80 m. Bušotina je nakon toga višekratno čišćena i osvajana, te je potom u nju ugrađenaoriginalna zaštitna PVC kolona promjera 114/103 mm do dubine od 58 m s odgovarajućimfilterskim dijelom u zavodnjenom dijelu bušotine. Donji dio bušotine ostavljen je otvorenZavršetkom bušenja i ugradnje bušotinske konstrukcije izmjeren je nivo podzemne vode kojije bio na 46 m od površine terena. Ulaz u bušotinu je odgovarajuće zaštićen.4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ IMOŽEBITNO RAZMATRANIH MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA4.1. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ4.1.1. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATATijekom pripreme i građenja zahvata najveći udio utjecaja na okoliš imat će radnje tijekomradovi iskapanja tijekom polaganja predviđene infrastrukture.Emisije u zrakTijekom izvođenja građevinskih radova na izgradnji infrastrukture za potrebe punioniceizvorske vode „Aqua Sana“ dolazi do onečišćenja zraka uslijed prometovanja teretnih vozila,kao i radnih vozila za bušenje, iskop, utovar, i dr. Uslijed manipulacije vozilima i uporabestrojeva tijekom provedbe zahvata zrak na lokaciji može biti u manjoj mjeri onečišćenlebdećim česticama, te ispušnim plinovima kao produktima sagorijevanja pogonskog goriva.Takve emisije su fugativnog tipa, ograničene su na uže područje lokacije i izrazito suprivremenog karaktera.Emisije koje će nastajati od rada mehanizacije biti će ograničene isključivo na područjeizvođenja radova poglavito kada nema pojave vjetra, odnosno kada je prisutna tišina.Međutim, tijekom pojave vjetra, širenje onečišćenja zraka je moguća u smjeru strujanja zraka.Iz br. 212031-El 14/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“Iz navedenog može se zaključiti da emisije od izgaranja goriva građevinske mehanizacijetijekom građenja ne mogu imati negativnog utjecaja na naselje Kosore i grad Vrliku.Vode i tloTijekom izvođenja građevinskih radova na izgradnji i konstrukciji infrastrukture za potrebepunionice izvorske vode „Aqua Sana“ mogući je utjecaj na površinske, procjedne i podzemnevode, te na tlo ako eventualno dođe do izljevanja goriva i motornih ulja iz radnih strojeva ivozila na lokaciji u neposrednoj blizini eksplatacione bušotine BU-1. U tu svrhu bit ćepoduzete sve preventivne mjere da do toga ne dođe. Nastajanje otpadnih voda kao posljedicegrađevinskih radova na gradilištu biti će svedeno na najmanju moguću mjeru. Takve otpadnevode koje će nastajati na gradilištu (mogu sadržavati vapno, cement i pijesak od ispiranjalopata, zidarskih žlica, kanti i drugog građevinskog alata) neće imati značajan utjecaj nakakvoću površinskih i podzemnih voda.Kako na lokaciji već postoji izgrađeni objekt, postoje i odgovarajući sanitarni čvorovi čime jeriješena i sanitarna odvodnja, pa u tom smislu ne može doći do onečišćenja voda i tla.BukaTijekom izvođenja građevinskih radova na izgradnji i konstrukciji infrastrukture za potrebepunionice izvorske vode „Aqua Sana“ većina aktivnosti odvijati će se kroz transport i radgrađevinskih strojeva. Predviđa se da će tijekom ovih radova sudjelovati vozila, kao što su:bušilice, dizalice, građevinski stroj bager s priključcima za razbijanje, kamioni, utovarivači,buldožer i dr. Navedeno znači da će privremeno doći do povećanja razina ekvivalentne buke uneposrednom okolišu lokacije, koja je nekoliko stotina metara udaljeno od prvih stambenihobjekata (naselje Kosore), što je dovoljna udaljenost da utjecaj buke bude zanemariv.KrajobrazZa vrijeme trajanja građevinskih radova na izgradnji i konstrukciji infrastrukture za potrebepunionice izvorske vode „Aqua Sana“ prostor se krajobrazno neće mijenjati u odnodu napostojeće stanje.Prostor će biti uređen prema suvremenim tehničkim i estetskim kriterijima zatakve objekte. Nakon završetka konstrukcijskih radova prostor oko punionice izvorske vode„Aqua Sana“ će se hortikulturno urediti na način da će se svojim izgledom i funkcionalnošćumaksimalno uklopiti u postojeći okoliš.S obzirom na evidentirane ruralne, urbane i kulturno-povijesne vrijednosti, punionice izvorskevode „Aqua Sana“ neće imati negativni utjecaj, jer se nalazi na dovoljnoj velikoj udaljenostiod istih.Flora i faunaTijekom izvođenja građevinskih radova na izgradnji i konstrukciji infrastrukture za potrebepunionice izvorske vode „Aqua Sana“ doći će do negativnih utjecaja na floru i faunu u viduIz br. 212031-El 15/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“povećanja buke od radnih strojeva i transportne mehanizacije koja će odbijati ptice, sisavce igmazove.Također će usljed rada radnih strojeva i transportne mehanizacije može doći do prašenja uneposrednoj okolini, te mogućeg taloženja čestica prašine na biljkama koja u manjoj mjerimože smanjiti proces fotosinteze.Navedeni utjecaji su izrazito privremenog karaktera, te su prisutni samo za vrijeme izgradnjezahvata.OtpadZa trajanja građevinskih radova na izgradnji i konstrukciji infrastrukture za potrebe punioniceizvorske vode „Aqua Sana“ na lokaciji će doći dopojave građevinskog otpada i komunalnogotpada odnosno otpada sličnog komunalnom otpadu (ostaci ambalaže prehrambenih i neprehrambenih proizvoda svakodnevne upotrebe). Ukoliko se s nastalim vrstama otpada(uključujući i eventualne ostale vrste) ne osigura gospodarenje sukladno propisima kojireguliraju gospodarenje s pojedinim vrstama otpada može doći do negativnog utjecaja naokoliš. No, režim odvoza otpada će se dogovoriti sa ovlaštenim poduzećem za zbrinjavanjesvih vrsta nastalog otpada.Požari i akcidentiDo požara i akcidenta može doći eventualno ukoliko se zapali gorivo iz radih strojeva i vozilakoje se nalaze na predmetnoj lokaciji. Ovakve pojave su svedene na minimalnu razinupojavljivanja jer se za vrijeme izvođenja građevinskih radova primjenjuju mjere zaštite naradu i mjere zaštite od požara i eksplozija. Potencijalne nesreće mogu se dogoditi prilikomdopreme i otpreme materijala, građenja i montaže tj. korištenjem teretnih vozila i građevinskemehanizacije, a mogu se manifestirati kao nekontrolirano izlijevanje strojnih ulja ili goriva,otapala i dr. u tlo, putem kojeg mogu dospjeti i u podzemne vode.4.1.2. PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATAZrakNakon završetka izgradnje i konstrukcije infrastrukture za potrebe punionice izvorske vode„Aqua Sana“ neće biti značajnih negativnih utjecaja na kvalitetu zraka, prvenstveno jer nepostoji emisijski izvor koji bi ispuštao onečišćujuće tvari u zrak. Određeni utjecaj na zrak jemoguć jedino ispuštanjem otpadnih plinova koji će stvarati transportni kamioni za odvozproizvoda. Transportna vozila za prijevoz gotovih proizvoda moraju zadovoljavati odredbeZakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 74/11) s pripadajućim podzakonskimaktima uključivo i ograničenja emisija ispušnih plinova. Cijevi za odvod ispušnih plinovaIz br. 212031-El 16/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“moraju biti usmjerene u vis s otvorima iznad razine upravljačke kabine kako bi se postiglo štoveće raspršenje.Vode i tloPrimarni utjecaj na vode očekuje se od eksploatacije podzemne vode. Dubina bušotine s kojese namjerava crpiti voda za potrebe punionice vode iznosi oko 58 metara u maksimalnojkoličini od 2 L vode u sekundi. Eksploatacija vode može uzrokovati efekte vezane uzeventualno smanjenje protoka podzemnih vodenih tokova u široj okolini eksploatacionebušotine.Istom se ne očekuju negativni utjecaji na nadzemne izvore i tokove vode u široj okolini.Obzirom na planiranu količinu zahvaćanja podzemne vode ne postoji nikakva opasnost zabilo kakvo smanjenje protoka u prirodnom režimu površinskih tokova i izvora.S obzirom na predmetnu proizvodnju očekuju se i određene količine tehnološke otpadne vodekoje se mogu podijeliti na: vode koje će nastajati u procesu ispiranja boca čistom vodom prijesamog punjenja, vode od pranja postrojenja, te vode od pranja podova.Budući da se određene otpadne vode prije ispuštanja u septičku jamu moraju neutralizirati,postoji eventualna opasnost da obrađena otpadna voda sadrži povišene koncentracijekemikalija.Prije ulaska u sustav odvodnje obrađena otpadna voda sukladno Tehnološkom projektupunionice izvorske vode mora zadovoljavati kriterije II. kategorije definirane Pravilnikom ograničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br.40/99, 6/01, 14/01).Negativan utjecaj može se manifestirati i propuštanjem vodonepropusne septičke jame tesustava odvodnje otpadnih voda što može rezultirati istjecanjem otpadnih voda u tlo te takodospjeti i do podzemnih voda i narušiti postojeću kakvoću vode.Osim tehnoloških otpadnih voda nastat će i oborinske vode s krovnih površina (koje surelativno čiste), onečišćene oborinske vode s parkirališta, pješačkih, kolnih i manipulativnihpovršina koje mogu sadržavati određenu količinu motornog ulja, benzina i sl. te sanitarneotpadne vode čija količina ovisi o broju uposlenih u samoj punionici.Pravilnim prihvatom svih otpadnih voda i odgovarajućim ispuštanjem u okolni prostorodnosno primjenom određenih postupaka pročišćavanja utjecaj otpadnim vodama planiranogzahvata bit će u dozvoljenim granicama.Iz br. 212031-El 17/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“BukaPostrojenje za proizvodnju PET ambalaže i za punjenje boca prirodnom vodom možepredstavljati izvor buke zbog sistema koji upuhuju zrak u zagrijane umetke radi formiranjaambalaže željenog volumena i oblika kao i uređaja za opsluživanje samog postrojenja.Očekuje se da će navedeni utjecaj buke biti minimalan budući da će se predmetno postrojenjenalaziti unutar čvrstog objekta koji osigurava da se u okolini, na rubovima predmetne česticene javljaju razine ekvivalentne buke iznad onih koje su izmjerene tijekom utvrđivanja nultogstanja buke u navedenom prostoru, a sukladno Pravilniku o najvišim dopuštenim razinamabuke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br. 145/04).Svakako je prije puštanja u rad postrojenja potrebno utvrditi razinu ekvivalentne buke koja sejavlja u okolišu zbog njegova rada, te u slučaju da dolazi do emisije buke iznad propisanihvrijednosti biti će potrebno poboljšati stupanj zvučne izolacije objekta, posebno vrata iprozora.Dodatno, na ekvivalentne razine buke u okolini punionice utjecat će i promet kamiona kojimaće proizvodi biti odvoženi s lokacije. Iako broj kamiona koji će prometovati tim prostoromneće biti velik, u vrijeme njihova prolaza mogu se očekivati povećane ekvivalentne razinebuke posebice obzirom na niske razine izmjerene prilikom mjerenja nultog stanja. Zbogsmanjenja utjecaja bukom potrebno je sav transport organizirati samo danju, kada je veće idozvoljeno opterećenje okoliša bukom. Povoljna okolnost, u smislu opterećenja okolišabukom, je i ta da se predmetno postrojenje nalazi unutar radne zone u kojoj su, sukladnoPravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br.145/04), prihvatljive i više razine ekvivalentne buke („zona 5“).Ekološka mreža, krajobraz, flora i faunaIz poglavlja 3.3. Odnos zahvata prema zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže teflore i faune i slike za NEM vidljivo je da se lokacija zahvata ne nalazi na važnim područjimaza divlje svojte i stanišne tipove te na međunarodno važnim područjima za ptice.U širem području lokacije zahvata od oko 1 km nalaze se stanišni tipovi primorskihtermofilnih šuma i šikare medunca. Eksploatacijom vode za potrebe punionice može doći dosmanjenja podzemne vode u opisanom širem području od lokacije punionice što moženegativno utjecati na životni ciklus biljnih zajednica.Iako se lokacija zahvata nalazi u gospodarskoj zoni, u neposrednoj blizini punionice nemavećeg broja stambenih, poslovnih ili drugih objekata, čime sama punionica u određenoj mjeriutječe na promjene u izgledu krajolika.Iz br. 212031-El 18/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“OtpadTijekom rada punionice može se očekivati nakupljanje određene količine komunalnog otpadauslijed boravka zaposlenih na prostoru zahvata te određene količine tehnološkog otpada(kartonske, plastične ambalaže i sl.). Odbacivanje krutog otpada mora biti riješenopostavljanjem dovoljnog broja posuda za prikupljanje otpada. U protivnom postoji mogućnostnegativnih utjecaja na krajobraz okoliša nagomilavanjem otpada na području i oko punionice.Kako bi se sačuvala estetika krajobraza potrebno je organizirati redovito čišćenje površinazahvata, prikupljanja krutog i svakog drugog otpada te čišćenje sustava odvodnje oborinskihvoda. Sakupljanje otpada potrebno je organizirati na način koji omogućuje odvajanje vrstaotpada. Zbrinjavanje takvog otpada potrebno je osigurati na propisan način sukladnozakonskim propisima koji reguliraju gospodarenje s pojedinim vrstama otpada.AkcidentiEkološke nesreće vezane uz onečišćenje podzemnih voda vezane su uz mogućnost kvaravozila, strojeva i uređaja koji će se koristiti na području zahvata. Zbog mogućih kvarovamogu se očekivati iznenadna onečišćenja tla uslijed izlijevanja motornih i hidrauličkih ulja iliprolijevanje goriva. No, iznenadna onečišćenja okoliša u tim okolnostima nisu vjerojatnaobzirom na mali broj vozila koja će se kretati predmetnim prostorom te obzirom da su sveprometne i manipulativne površine asfaltirane4.1.3. PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA NAKON ZATVARANJA ZAHVATANakon prestanka korištenja i po zatvaranju predmetnog zahvata ne očekuju se nikakvi štetniutjecaji na okoliš, prema njegovim sastavnicama ili u vidu opterečenja na okoliš.U slučaju prestanka korištenja i konačnog zatvaranja zahvata sav mogući otpad će seprethodno ukloniti s područja zahvata.4.2. VJEROJATNOST MOGUĆIH PREKOGRANIĆNIH UTJECAJAMogućnost prekograničnih utjecaja za predmetni zahvat nepostoji, jer se radi o manjem strogoograničenom zahvatu.Iz br. 212031-El 19/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“4.3. PRIJEDLOG MOŽEBITNO RAZMATRANIH MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA4.3.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM IZGRADNJEZAHVATAMjere zaštite zrakaTijekom izvođenja gradnje i konstrukcije infrastrukture za potrebe punionice izvorske vode„Aqua Sana“, prometna vozila i strojevi mogu uzrokovati povišenu razinu onečišćenja zrakaprašenjem. Kontrola prašenja treba biti regulirana prometnim rješenjem, a ono minimalnotreba uključivati kretanje vozila uređenim prometnim površinama. Razinu prašenja će sesmanjiti i polijevanjem prometnomanipulativnih površina vodom (po potrebi).Ne predviđaju se nikakve druge mjere zaštite.Zaštita voda i tlaZabranjuje svako servisiranje vozila ili zamjena motornog i hidrauličkog ulja i doljevanjegoriva na lokaciji. Sva se vozila i strojevi koji se koriste za vrijeme izvođenja zahvata morajubiti tehničko ispravni, a kako bi se izbjeglo moguće onečišćenje voda i tla na područjuzahvata.Sanitarne otpadne vode prikupljati će se postojećim sanitarnim čvorovima.Zaštita od bukePotrebno je osigurati kvalitetno prometno rješenje na gradilištu, te koristiti suvremenumehanizaciju i transportna sredstva koja imaju mali intenzitet buke na izvoru.Za vrijeme izvođenja građevinskih radova rad građevinske operative organizirati u jednoj,eventualno produženoj, radnoj smjeni, sukladno članku 17. Pravilnik o najviše dopuštenimrazinama buke u sredinama u kojoj ljudi rade i borave (NN br. 145/04).Zbrinjavanje otpadaZbrinjavanje nastalog građevinskog otpada tokom gradnje zbrinjavat će se sukladnoPravilniku o gospodarenju građevnim otpadom (NN br. 38/08). Nastali komunalni otpad iotpad sličan komunalnom zbrinjavat će se povremeno putem lokalnog komunalnog društva iovlaštenih pravnih osoba za sakupljanje nastalih vrsta otpada.AkcidentiUz područja kretanja radnih vozila potrebno je postaviti posude sa pijeskom kako bi se uslučaju nesreće brzom intervencijom nasipavanjem pijeska na ulje ili gorivo apsorbiralo, a nedošlo naknadnim ispiranjem u tlo i ugrozilo podzemne vode. Sakupljene ostatke pijeska iIz br. 212031-El 20/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“upijenog ulja potrebno je spremiti u nepropusne spremnike i tretirati ih kao opasan otpad.Takav otpad potrebno je zbrinuti u suradnji sa ovlaštenim poduzećem.4.3.2. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJAZAHVATANakon završetka izvođenja gradnje i konstrukcije punionice izvorske vode „Aqua Sana“primijeniti će se sve mjere koje proizlaze iz važećih propisa o gradnji vodnogospodarskihobjekata kao i odgovarajuće mjere zaštite na radu i sigurnosti, te mjere zaštite od požara.Zaštita voda i tlaKako bi sustav funkcionirao i kako bi se izbjeglo eventualno onečišćenje voda i tla uslijednekvalitetne izvedbe radova na vodovodnim instalacijama potrebno je prije puštanja ufunkciju provesti ispitivanje vodonepropusnosti sustava. Takva ispitivanja vodonepropusnostisustava sanitarne odvodnje potrebno je provoditi jednom u 5 godina.Tehnološke otpadne vode iz stroja za ispiranje PET boca se odvode u spremnik radinaknadnog korištenja te vode kao napojna voda za napajanje kotla ili za pripremu rashladnevodeza potrebe rashladnog sustava, uz prethodno omekšavanje procesom neutralne ionskeizmjene, a može se koristiti i za pranje pogona ili za polijevanje zelenih površina neposrednogokoliša.Tehnološke otpadne vode od CIP uređaja koji se koristi za pranje punjača i saturatora upočetnoj fazi rada postrojenja punionice se moraju neutralizirati obzirom na njihov lužnatikarakter. Ta se otpadna voda nakon neutralizacije odvodi u septičku jamu.Zabranjuje se svako servisiranje vozila ili zamjena motornog i hidrauličkog ulja, na lokaciji, asva se vozila moraju redovito servisirati kako bi se izbjegle eventualne akcidentne situacije.Zbrinjavanje otpadaKomunalni otpad i otpad sličan komunalnom koji povremeno nastaje, zbrinjavat će sepovremeno putem lokalnog komunalnog društva.Zaštita od incidenataU tu svrhu zaštite od požara i incidenata ugrađuju se vatrodojavni sustav kao preventivnamjera, te se postavljaju protupožarni aparati za gašenje požara.Iz br. 212031-El 21/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“4.3.3. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA PO PRESTANKU KORIŠTENJA ILIUKLANJANJA ZAHVATA1. Prije ispuštanja ostalih otpadnih voda u javnu kanalizaciju, mora se provesti analizakako bi se utvrdilo da otpadna voda zadovoljava kriterije II. kategorije voda sukladnoPravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnimvodama (NN br. 40/99, 6/01, 14/01).2. Rastavljanje i uklanjanje opreme i građevina potrebno je provesti sukladno planurušenja punionice.3. Potrebno je odrediti odgovarajuću površinu predviđenu za odvojeno sakupljanje iprivremeno skladištenje nastalog otpada.4. Izdvojiti otpad koji je pogodan za recikliranje odnosno oporabu, te ga predati ovlaštenojpravnoj osobi za oporabljivanje.5. Gospodarenje otpadom koji nastaje kao produkt rušenja punionice potrebno je povjeritiovlaštenim osobama ili tvrtkama.6. Zbrinjavanje potencijalno opasnog otpada (sadržaj septičke jame) potrebno je ugovoritis pravnim osobama/tvrtkama koje su ovlaštene za sakupljanje, prijevoz i/ili zbrinjavanjeopasnog otpada.4.4. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA NA LOKACIJI ZAHVATANa lokaciji zahvata – Punionioca izvorske vode „Aqua Sana“ pračenje stanja okoliša(monitoring) izvodit će se za:‣ Praćenje kakvoće izvorske vode prije punjenja vode u PET boce;‣ Pračnje nivoa podzemne Vode u bušotini BU-1, te eventualnog prekida crpljenja vodeiz bušotine uslijed naglog pada niova podzemne vode u bušotini BU-1,‣ Ispitivanje vodonepropusnosti septičke jame i internog sustava za odvodnju otpadnihvoda.4.4.1. PRAĆENJE KAKVOĆE IZVORSKE VODEPraćenje kakvoće izvorske vode prije punjenja vode u PET boce izvoditi će se sukladnoTablici 4. Dodatka II,Pravilniku o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama (NNbr. 95/11) odnosno Tablica 3. Prilog II Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće(NN br. 47/08).U tablici 5.2. dat je minimalna godišnja učestalost uzorkovanja i ispitivanja vode u ambalaži.Navedena tablica je ista po sadržaju Tablici 4. Dodatka II,Pravilniku o prirodnim mineralnim iprirodnim izvorskim vodama (NN br. 95/11) i Tablica 3. Prilog II Pravilniku o zdravstvenojispravnosti vode za piće (NN br. 47/08).Iz br. 212031-El 22/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“Tablica 3. Minimalna godišnja učestalost uzorkovanja i ispitivanja vode u ambalažiKoličina vode namijenjene zapakiranje u m 3 /danBroj uzoraka za redovno ispitivanjeBroj uzoraka za periodičkoispitivanje< / = 10 1 1> 10 < /= 60 12 1> 60 12 + 1 za svakih narednih 5 m 3 1+1 za svakih narednih 100 m 3Izvor: Tablica 3. Prilog II Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN br. 47/08)4.4.2. PRAĆENJE NIVOA PODZEMNE VODEPraćenje nivoa podzemne vode u bušotini BU-1, zbog prihrane vodonosnika, te mogućegprekida crpljenja vode iz bušotine uslijed pada niova podzemne vode u bušotini BU-1 ispodupozoravajuće razine definirane vodopravnom dozvolom. Praćenje nivo podzemne vodeizvoditi na dnevnoj bazi, a sukladno vodopravnoj dozvoli kojom će biti reguliran način irežim korištenja (eksploatacije).Iz br. 212031-El 23/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“4.4.3. ISPITIVANJE VODONEPROPUSNOSTI SEPTIČKE JAME I INTERNOGSUSTAVA ZA ODVODNJU OTPADNIH VODAIspitivanje vodonepropusnosti septičke jame i internog sustava za odvodnju otpadnih vodaprovodit će sukladno Članku 6. stavak 5 i 6 Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevineodvodnje otpadnih voda kao i rokovima obavezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje ipročišćavanja otpadnih voda (NN br. 03/11) koji proisuju obavezu ipitivanjavodonepropusnosti unutar 5 godina od stupanja na snagu navedenog Pravilnika, te kasnijaispitvanja provoditi svakih 8 godina sukladno Ćlanku 6. stavak 6 navedenog Pravilnika.Iz br. 212031-El 24/25

Sažetak Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procijene utjecaja zahvata na okoliš-Punionica izvorske vode „Aqua Sana“POPIS LITERATUREBojanić, L. (urednik) (1981): „Hidrogeološka studija područja Vrlika-Sinj-Omiš“, Geološkizavod, Institut za geološka istraživanja, ZagrebEstavela d.o.o., Split (2010): „Hidrogeološka studija područija Kosore Općina Vrlika,geološka i hidrogeološa ispitivanja s opisom zahvata izvorske vode“.Fritz, F., A. Pavičić i A. Renić (1984): Hidrogeološka studija područija Trogir-Šibenik- Drniš-Knin, Geološki zavod, Institut za geološka istraživanja, ZagrebFritz, F. i T. Ramljak (1992): Zaštitne zone izvrišta oitkih voda u kršu, Građevinar 44-5, str.333-337, ZagrebIvanović A. i dr. (1972): Osnovna geološka karta SFRJ, list Drniš. Institut za geološkaistraživanja, Zagreb.Magdalenić, A. (1971): „Hidrogeologija sliva Cetine“. Krš Jugoslavije 7/4, 1-169.Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb.Renić A., Buljan R. i A. Pavić (2001): Izvor Vukovića vrelo, hidrogeološki istražni radovi zaprijedlog zona sanitarne zaštite, Institut za geološka istraživanja Zagreb.Nacionalna klasifikacija staništa RH (treća dopunjena verzija) (2002), Državni zavod zazaštitu prirode, Zagreb.Popis Zakona i pravnih akataZakona o zaštiti okoliša (NN br. 110/07)Uredbe o procijeni utjecaja zahvata na okoliš (NN br. 64/08 i 67/09)Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN br. 38/08)Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnimvodama (NN br. 40/99, 6/01, 14/01)Pravilniku o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama (NN br. 95/11)Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br.145/04)Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnimtipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN br. 7/06, 119/09)Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN br. 47/08)Prostorno planski dokumentiProstorni plan uređenja Grada Vrlika (Službeni glasnik Grada Vrlike 16/06)Urbanistički plan uređenja radne zone Kosore – Grad Vrlika (Službeni glasnik Grada Vrlike03/08)Arheo, d.o.o., ZagrebIz br. 212031-El 25/25