Ne-tehnički sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš

1SADRŽAJ:A.1 OBILJEŽJA ZAHVATA................................................................................................................. 2A.1.1 Smještaj u prostoru ................................................................................................................. 2A.1.2 Opis vjetroelektrane ................................................................................................................ 2A.2 OPIS OKOLIŠA LOKACIJE ZAHVATA I OPIS MOGUIH UTJECAJA ............................................................ 5A.2.1 Podaci iz dokumenata prostornog ureenja i utjecaj na postojee i planirane zahvate ............. 5A.2.2 Meteorologija ......................................................................................................................... 5A.2.3 Geološke znaajke .................................................................................................................. 6A.2.4 Tlo i poljoprivredno zemljište .................................................................................................. 7A.2.5 Šume i šumarstvo .................................................................................................................... 7A.2.6 Flora i vegetacija .................................................................................................................... 8A.2.7 Fauna ..................................................................................................................................... 8A.2.8 Divlja i lovstvo.................................................................................................................... 11A.2.9 Krajobrazne karakteristike.................................................................................................... 12A.2.10 Kulturna baština ................................................................................................................... 12A.2.11 Buka ..................................................................................................................................... 13A.2.12 Otpad ................................................................................................................................... 13A.2.13 Zasjenjivanje i treperenje ...................................................................................................... 13A.2.14 Elektromagnetske smetnje (interferencija) ............................................................................. 14A.2.15 Socijalni utjecaj.................................................................................................................... 14A.2.16 Utjecaj u sluaju ekološke nesree i rizik njezina nastanka .................................................... 14A.2.17 Utjecaj na okoliš nakon prestanka rada vjetroelektrane ......................................................... 15A.3 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAENJA STANJA OKOLIŠA .............................. 15A.3.1 Mjere zaštite tijekom pojektiranja, pripreme i graenja ......................................................... 15A.3.2 Mjere zaštite tijekom korištenja ............................................................................................. 18A.3.3 Mjere zaštite nakon prestanka rada ....................................................................................... 19A.4 PROGRAM PRAENJA STANJA OKOLIŠA (MONITORING) ..................................................................... 19Studija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu BorajaNE-TEHNIKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID

3• izgradnja transformatorske stanice (TS) 12/110 kV za prikljuak vjetroagregata na prijenosnu110 kV mrežu HEP-a.Nazivna snaga jednog vjetroagregata iznosi 1500 kW, što na 31 jedinicu ini ukupnu snaguvjetroelektrane od 46.500 kW (46,5 MW).Vjetroagregati su postavljeni na stupovima visokim 80 m. Svaki vjetroagregat smješten je naposebnom platou dimenzija cca 24x45 m, povezanih servisnim prometnicama unutar vjetroelektrane.Za vjetroelektranu Boraja predvieno je korištenje agregata tipa AW 77/1500 osim za VT 4 (7) i VT10 (13) gdje se koristi tip AW 82/1500. Elektrinu energiju generira specijalni asinkroni generator.Generatori vjetroagregata direktno su spojeni na 12 kV srednjenaponsku mrežu vjetroelektrane.Odabirom generatora sa nazivnim naponom 12 kV izbjegava se potreba za transformacijomgeneratorskog napona na srednjenaponski napon ime se ujedno i izbjegnuti gubici snage/energije utransformatorima.Planirana proizvodnja energije iznosi 102.300 MWh godišnje.Prikljuak na postojeu elektroenergetsku mrežu u bližoj okolici lokacije nije mogu s obzirom na vezauzete kapacitete obližnjeg dalekovoda 110 kV Trogir-Bilice. Prema postojeim usvojenimplanovima izgradnje prijenosne mreže od HEP OPS d.o.o., planirana je izgradnja novog dvostrukogdalekovoda 110 kV od TS 110/35 kV Trogir do planirane TS 110/30/10(20) kV Podi, na koju bi seprikljuilo i dio DV 110 kV Trogir-Bilice, te DV 110 kV Bilice-Podi koji se trenutno ne koristi.Zbog toga e tehniko rješenje prikljuka VE Boraja na elektroenergetsku mrežu trebati uskladiti sadinamikom izgradnje pojedinih dionica DV 2x110 kV Trogir-Podi, odnosno obrnuto ukoliko senavedeni DV u prvoj fazi izgradi u cilju prikljuka VE Boraja. Minimalno potrebna izgradnja DV2x110 kV Trogir-Podi koja bi omoguila prikljuak VE Boraja je izgradnja prve dionice navedenogvoda od TS Trogir do mjesta prikljuka VE Boraja. Tehniko rješenje prikljuka, ukljuujui tonulokaciju prikljune TS x/110 kV i prikljunog DV 2x110 kV, trenutno se ne može jednoznanodefinirati.Prometna infrstruktura vjetroelektraneVjetroelektrana se može prostorno podijeliti na dva „krila“: zapadno krilo na prostoru Boraje i istonokrilo na prostoru Vilaje, izmeu kojih je prijevoj. Prikljuak vjetroelektrane na prometnu mrežu seostvaruje sa sjeverne strane vezom na državnu cestu D-58 na mjestu postojeeg prikljuka šumskogputa. Pristupna prometnica ide od državne ceste D-58 do prijevoja Ravni Doc. Od lokacije „raskrižja“na platou Ravni Doci vode pristupne prometnice do 3 grupe vjetroagregata:• zapadna grupa, VT 1 (4) – VT 4 (7) , ukupno 4 vjetroagregata,• sjeverna grupa VT 5 (8) – VT 10 (13) , ukupno 6 vjetroagregata,• istona grupa VT 11 (14) – VT 31 (34) , ukupno 21 vjetroagregata.Pojedine grupe formirane su kao pravilan niz vjetroagregata povezan servisnom prometnicom.Prometnice vjetroelektrane služe za dopremu graevinskih strojeva, graevinskog materijala iprefabriciranih elemenata za izgradnju vjetroelektrane i trafostanice. Prometnu mrežu funkcionalnoine:– pristupne prometnice,– servisne prometnice.Pristupne prometnice u VE Boraja duljine su oko 5400 m. Servisne prometnice u zahvatu VE Borajaduljine su oko 10.025 m.Studija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu BorajaNE-TEHNIKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID

4Pristupne prometnice omoguavaju kolni pristup do prostora vjetroelektrane, odnosno pojedinih grupavjetroagregata. Tlocrtna geometrija prometnice prilagoena je tehnikim karakteristikamatransportnog vozila na nain da se pri trasiranju koriste kružne krivine velikih radijusa. Na pristupnojprometnici ostvarena je tlocrtna geometrija s minimalnim radijusom od R=120 m, i usponom odmaksimalnih 10%.Servisne prometnice na podruju VE Boraja planirane su sa svrhom da prometno poveževjetroagregate i servisne sadržaje vjetroelektrane (trafostanica sa prateim sadržajima). Osim zaprometno povezivanje, prometnica se koristi i kao infrastrukturni koridor za polaganje energetskih itelekomunikacijskih instalacija.U fazi izgradnje pristupni put se izvodi kao makadamska prometnica sa tucanikim kolnikimzastorom širine 6.00 m, a servisne prometnice širine 9.00 m. U fazi korištenja, tucaniki kolnikizastor sa sužava na širinu 4.50, a dio profila koristi se i kao infrastrukturni koridor (smještaj kabelsketrase).Potrebni radoviTopografske znaajke terena na kojemu treba biti postavljena vjetroelektrana odreuje sljedee radoveza postavljanje stupova i opreme vjetroagregata:- izvedba pristupnih i servisnih prometnica- izvedba platformi (platoa) za radove montaže vjetroagregata i smještaj dizalica za podizanjeopreme i izvedba temelja stupova- ukopavanje kanala za elektrine kabele izmeu stupova i trafostanice vjetroelektranePredvia se u roku od 9 mjeseci izvesti ove radove i postaviti 31 vjetroagregat.Grafiki prilog:Prikaz lokacije vjetroelektrane BorajaStudija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu BorajaNE-TEHNIKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID

AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA1(4)2(5) 3(6) 4(7)5(8)6(9) 7(10)8(11) 9(12)10(13)11(14)12(15)13(16) 14(17) 15(18)16(19)17(20)18(21) 19(22) 20(23) 21(24) 22(25) 23(26)Studija o utjecaju na okolišza vjetroelektranu "Boraja"PRIKAZ LOKACIJEPLANIRANOG ZAHVATAVjetroagregatiTIPPrilog 2a.AAW 77/1500AAW 82/1500´1:25.000Planirane prometnicepristupna prometnicaservisna cesta24(27) 25(28) 26(29) 27(30) 28(31) 29(32) 30(33) 31(34)

5A.2 OPIS OKOLIŠA LOKACIJE ZAHVATA I OPIS MOGUIH UTJECAJAA.2.1 Podaci iz dokumenata prostornog ureenja i utjecaj na postojee i planirane zahvateProjekt vjetroelektrane Boraja planiran je i usklaen je s lancima 163. i 164. provedbenih odredbiProstornog plana Splitsko-dalmatinske županije te kartografskim prikazom 2. Infrastrukturni sustavi.Vjetroelektrana je povoljno smještena u odnosu na graevinska podruja naselja tj. planirana je urelativno slabo naseljenom podruju na dovoljnoj udaljenosti od graevinskih podruja, uz dobrumogunost povezivanja na infrastrukturnu mrežu. Planovi nižeg reda Splitsko-dalmatinske Županije(PPUO Marina i PPUO Seget) nisu usklaeni sa Županijskim planom u odnosu na smještajvjetroelektrana pa VE Boraja nije planirana u ovim planovima.S obzirom da se u blizini zahvata nalazi nekoliko manjih graevinskih podruja naselja, mogu jeutjecaj na stanovništvo tih podruja u vidu izloženosti poveanim razinama buke tijekom izgradnje(predvidivo 9 mjeseci) zbog poveanog broja teških teretnih vozila te tijekom rada vjetroelektrane.S obzirom na postojei dalekovod 110 kV Bilice- Trogir u okruženju planirane vjetroelektranepotreban je minimalni sigurnosni razmak od dvije visine vjetroagregata (2x 121m =242 m). Kako jenajbliži vjetroagregat VT 9 udaljen 1,3 km od postojeeg DV te još više od planiranog DV Trogir –Podi, vjetroelektrana ne predstavlja opasnost za postojee ili planirane elektroenergetske objekte uokolici.Vjetroelektrana Boraja udaljena je 11 km od Zrane luke Split te s obzirom na udaljenost nepredstavlja smetnju odvijanju zranog prometa.U širem okruženju VE Boraja na udaljenosti do oko 10 km nalazi se još 4 lokacija postojeih iliplaniranih vjetroelektrana (VE Orlice, VE Gluna, VE Jelinak, VE Opor). Izgraena VE Orlice, kojaje najbliža VE Boraja postavljena je na udaljenosti veoj od 2km zrane udaljenosti i procjena je daVE Boraja nee utjecati na rad ove niti ostalih planiranih elektrana. Ne može se iskljuiti kumulativniutjecaj navedenih postojeih i planiranih vjetroelektrana na okoliš, no taj se utjecaj ne može ocijenitiovom studijom zbog nedostatka podataka o ostalim projektima.A.2.2 MeteorologijaZa odreivanje klimatoloških karakteristika podruja korišteni su uglavnom klimatološki podaci spostaje „Split Kaštel Stari“iz razdoblja od 1981. do 1995. godine, dakle iz 15-godišnjeg razdoblja, adjelomino i podaci s postaje „Split Marjan“. Podruje lokacije „Boraja“ može se okarakterizirati kaopodruje mediteranske klime, ali zbog vee nadmorske visine (oko 500 m), ima brdske elemente, kojise oituju ponajviše u veoj koliini oborine koja padne na to podruje, veim brzinama vjetra, temanjoj pojavi magle.Srednja godišnja temperatura na podruju postaje „Split Kaštel Stari“ iznosi 12,6°C, sa sijenjem kaoprosjeno najhladnijim (7,1°C), te srpnjem kao prosjeno najtoplijim (25,6°C) mjesecom u godini.Srednje mjesene maksimalne temperature kreu se od 30,5°C u srpnju, do 11,6°C u sijenju, asrednje mjesene minimalne temperature od 3,0°C u sijenju, do 19,2°C u srpnju i kolovozu.Zbog razlike u nadmorskoj visini od otprilike 500 do 650 m n.m., na samoj lokaciji mogu se oekivatiu prosjeku 4 do 7°C niže temperature zraka od temperatura na postaji.Za klimatološku postaju „Split Kaštel Stari“, u razdoblju 1981.-1995. godine, srednja godišnja koliinaoborine iznosi 842,7 mm, zbog ega ovaj prostor spada meu kišnija podruja u Republici Hrvatskoj.Godišnji hod srednjih mjesenih oborina pokazuje da je srpanj u prosjeku mjesec s najmanje oborine,a studeni mjesec s najviše oborine. Naješi oblik oborine je kiša, dok se krute oborine javljaju vrlorijetko u hladnom dijelu godine – uglavnom kao snijeg, i još rjee u toplom dijelu godine – kao tua.Studija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu BorajaNE-TEHNIKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID

6U prosjeku samo u sijenju statistika pokazuje 0,4 dana sa snijegom, dok je u ostalim mjesecimaprosjek broja dana sa snijegom 0. Meutim zbog ve spomenute razlike u nadmorskoj visini razumnoje oekivati da na samoj lokaciji ima nešto više dana sa snijegom.estina pojavljivanja pojedinog smjera i brzine vjetra na klimatološkoj postaji „Split Marjan“, zarazdoblje 1981.–1999., pokazuje da su na toj postaji tijekom godine naješi vjetrovi iz smjerasjeveroistoka (NNE i NE), zatim vjetrovi jugoistonih smjerova (ESE i SE), te jugozapadni vjetrovi(SW i SSW). Tišine nisu esta pojava - javljaju se u oko 5% termina motrenja.Vjetar jakosti 4 bofora (B) registriran je u 29,1 % sluajeva, a vjetrovi jakosti 6 B u 8,4 %sluajeva, što znai da prevladavaju vjetrovi manje jakosti, ali i da jai vjetrovi nisu rijetki. Izpodataka za navedenu postaju vide se tri prevladavajua smjera vjetra, sjeveroistoni, jugoistoni ijugozapadni . Meutim, razumno je pretpostaviti da na lokaciji objekta postoji i znaajna uestalostsjeverozapadnih vjetrova, budui da se orografske prepreke (brda) u okolici objekta pružaju u smjeruzapad-sjeverozapad-istok-jugoistok te da tako kanaliziraju zrana strujanja.Nasuprot tome, jugozapadnjak koji se javlja na promatranoj postoji najvjerojatnije se na lokacijiobjekta javlja puno rjee. Razlog tome je da je taj jugozapadnjak u veini sluajeva zapravo maestralkoji se za lijepog vremena svakodnevno javlja na obali. Maestral puše samo na obali i u neposrednojblizini mora. Stoga ga ne oekujemo u unutrašnjosti i na nadmorskoj visini objekta.Na lokaciji zahvata mjeren je vjetar na anemografskim postajama Boraja 1 i Boraja 2.Prema ružama vjetra s mjernih postaja Boraja 1 i Boraja 6, smjer u kojem vjetar postiže najveuenergetsku vrijednost je jugoistok, izmeu 120 ° / 190 °.A.2.3 Geološke znaajkeNa temelju preliminarne analize litostratigrafskih i strukturno-tektonskih, hidrogeoloških, teinženjersko-geoloških i seizmoloških znaajki potencijalne lokacije za izgradnju vjetroelektraneBoraja, utvreno je da se radi uglavnom o karbonatnim stijenama visokog stupnja okršenosti koje surazlomljene tektonskim procesima i vodopropusne zbog poroznosti koja je nastala usljed djelovanjavode.Podruje Boraje je izgraeno od naslaga gornje krede, turonske i senonske starosti, koje su najveimdijelom zastupljene vapnencima s proslojcima dolomita. Nema pripovršinskih podzemnih voda, veoborinske vode kratko otjeu površinski i poniru u podzemlje.Jugoistoni dio vjetroelektrane Boraja koje se proteže Vilajom, prolazi graninim podrujem izmeuII. i III. zone sanitarne zaštite u odnosu na izvor Pantan dok je sjeverozapadni dio vjetroelektrane u III.zoni sanitarne zaštite.Prema Pravilniku o utvrivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02), u III zoni zaštite, kodgraenja objekta zabranjena je ispuštanje neproišenih otpadnih voda, nekontrolirana uporaba tvariopasnih za vodu, deponiranje otpada, svako skladištenje nafte i naftnih derivate i dr.Kako vjetroelektrane ne proizvode otpadne vode, utjecaja na podzemne vode od rada vjetroagregatanema. Zbog specifinosti krškog terena, potreban je oprez prilikom transporta i postavljanjamehanizacije i postrojenja.Studija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu BorajaNE-TEHNIKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID

7A.2.4 Tlo i poljoprivredno zemljišteNa podruju utjecaja zahvata najzastupljenije je smee tlo na vapnencu, a znaajnije je još zastupljenavapnenako dolomitna crnica i crvenica.Zemljišta se, prema bonitetu, razvrstavaju u jednu od etiri kategorije korištenja i zaštite zemljišta(odnosno u P1 - osobito vrijedna obradiva tla, P2 – vrijedna obradiva tla, P3 – ostala obradiva tla, tePŠ – ostala poljoprivredna tla, šume i šumska zemljišta). Analizom te inventarizacijom površina,utvreno je da se na istraživanom podruju javlja jedna kategorija korištenja zemljišta (PŠ) dok ostalekategorije nisu utvrene.Utjecaj planiranog zahvata na tlo najviše e se ogledati u gubitku funkcija tla zbog prenamjenezemljišta. Do prenamjene e ponajprije doi uslijed proširenja postojeih cesta, te izgradnje novihcesta i vjetrogeneratora. Kako je ranije navedeno, na istraživanom podruju prisutna je jedna bonitetnakategorija zemljišta.Negativan utjecaj na šumsko tlo takoer se odnosi na prenamjenu. Prenamjenom e biti zahvaenoneproizvodno šumsko zemljište s grmolikom vegetacijom. Tlo ovog zemljišta, iako vrlo niskeplodnosti, istie se svojim zaštitnim karakterom, pa i na takvim terenima treba voditi brigu ouinkovitoj zaštiti tla. Meutim, s obzirom na veliinu planiranog zahvata i opu rasprostranjenostovih tala, može se zakljuiti da nee biti znaajnijeg utjecaja na šumsko tlo.A.2.5 Šume i šumarstvoPovršina i prostorni raspored šuma za podruje zahvata dobiveni su na temelju karte naina korištenjazemljišta izraenoj prema CORINE klasifikaciji, fotointerpretacijom digitalnog ortofota izraenog izaerosnimaka u boji.Površine šuma i šumskog zemljišta prema podacima o nainu korištenja zemljišta na podruju zahvata(pojas od 40 m oko vjetroagregata, te 7,5 m od osi servisne i pristupne ceste) iznose 15,04 ha.Šume u promatranom podruju, vegetacijski gledano pripadaju mediteranskoj šumskoj regiji,mediteransko-litoralnom i mediteransko-montanskom vegetacijskom pojasu. Raspored šumskihzajednica uvjetovan je ponajprije litološkom podlogom, tlom i reljefom. Zajednice šuma koje sejavljaju na ovom podruju: As. Querco-Carpinetum orientalis Horvati 1939 – Šuma i šikara hrasta medunca i bijeloggraba – As. Ostryo-Quercetum pubescentis (Horvat 1950) Trinajsti 1979 – Mješovita šuma i šikarahrasta medunca i crnog grabaŠume na planiranom podruju zahvata su državne i njima gospodare Hrvatske šume, Uprava šumaPodružnica Split, šumarije Split i Šibenik. Njihova površina iznosi 36,19 ha i ona se razlikuje odpovršine prema CORINE klasifikaciji, jer se unutar državnih šuma nalazi neobraslo šumsko zemljište(proizvodno), koje je prema CORINE klasificirano kao nešumsko.Struktura šuma na predmetnoj dionici je nepovoljna, jer dominiraju neobraslo proizvodna šumskazemljišta, kao i degradirane sastojine (šikare) u kojima prevladava rijedak sklop. Iz svega se možezakljuiti da je gospodarska vrijednost šuma na podruju vjetroelektrane Boraja mala.Utjecaji na šume i šumarstvo ponajprije se oituju u trajnom gubitku površina pod šumom izravnimzaposjedanjem (80+15 m) šumsko-proizvodnih površina vjetroelektranom.Na temelju navedenih podataka izravnim zaposjedanjem potencijalno je ugroženo 36,19 ha šuma išumskog zemljišta s ukupnom vrijednošu opekorisnih funkcija šuma od 1.194.595,00 bodova.Studija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu BorajaNE-TEHNIKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID

8Razmatranjem šireg podruja oko vjetroelektrane (pojas od 150 m oko vjetroagregata, te 100 m od osiservisne i pristupne ceste), došlo se do zakljuka da zahvat nee imati znaajniji utjecaj na šumskepovršine, osim trajnog gubitka površina u zoni graevinskih aktivnosti.Tijekom gradnje osobitu pažnju treba posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i alatima kojimogu izazvati iskrenje, kako ne bi došlo do šumskih požara (II, III i IV stupanj ugroženosti odšumskih požara).Negativni utjecaji mogu se pojaviti tijekom gradnje, a odnose se na:- zahvaanje površine koja je vea od planirane- fragmentaciju šumskih ekosustava (ostavljanje malih/uskih površina šumskih sastojina nakonprosijecanja trase)- ošteivanje rubova šumskih sastojina teškom mehanizacijom- otvaranje novih šumskih rubova u podrujima graevinskih radova- ekscesne situacije koje se mogu pojaviti tijekom gradnje, a rezultiraju oneišenjem okoliša.A.2.6 Flora i vegetacijaPlanirana izgradnja vjetroelektrana obuhvaa submediteranske i epimediteranske suhe travnjake,draike, te zajednice hrasta medunca na itavom podruju, koja je razvijena u obliku više ili nižešikare.Na istraživanom podruju Boraje uoena je velika raznolikost flore. Zahvat izgradnje vjetroelektrane ipristupnih putova odraziti e se u odreenoj mjeri na floru i vegetaciju u smislu smanjivanjaautohtonih staništa i mogueg smanjenja raznolikosti staništa, smanjivanja areala rasprostranjenostinekih vrsta, kao i areala biljnih vrsta s odgovarajuom kategorijom zaštite. Opasnosti od širenjaantropogenih vrsta i njihovog utjecaja na autohtonu floru i vegetaciju je neznatna.Uz struno provoenje mjera zaštite, izgradnja vjetroelektrane Boraja, nee imati negativan utjecaj naraznolikost flore i vegetaciju te njihovih staništa na istraživanom podruju.Na podruju predvienom za postavljanje vjetroelektrane Boraja istraženo je 13 biljnih vrsta kojepripadaju kategoriji strogo zaštienih biljnih vrsta. Zastupljene su na raznolikim tipovima staništa sveim brojem jedinki u populaciji tako da im ne prijeti opasnost od nestajanja. Antropogeni zahvati naovom podruju smanjit e areal ovih vrsta.A.2.7 FaunaIako je raznolikost staništa relativno mala, na širem podruju zahvata prisutan je veliki broj razliitihvrsta životinja.Prema literaturnim podacima fauna sisavaca šireg podruja zahvata ukljuuje oko 40 vrsta, od kojihgotovo polovica pripada skupini šišmiša. Fauna gmazova šireg podruja zahvata može se smatratirelativno bogatom, a zastupljena je s 18 vrsta, (zmije, gušteri, kornjaa). Naješa i najbrojnija vrsta naistraživanom podruju je primorska gušterica (Podarcis sicula) koja živi u svim tipovima staništa.Zbog siromaštva vode, jakih ljetnih žega, bure koja isušuje tlo te brzog i lakog nestajanja površinskevode u krško podzemlje, podruje planiranog zahvata ne može se smatrati pogodnim staništem zavodozemce. Ipak, na odreenim dijelovima šireg podruja zahvata pogodna staništa postoje, pogotovou vidu lokava za napajanje stoke.Prema literaturnim podacima na širem podruju izgradnje vjetroelektrane Boraja zabilježene su brojnevrste kukaca od kojih se 9 nalazi u Crvenoj knjizi vretenaca Hrvatske (Frankovi i sur., 2008.). PremaCrvenom popisu ugroženih biljaka i životinja Hrvatske lokacija zahvata preklapa se s arealima dvijuvrsta danjih leptira - Parnassius mnemosyne (crni apolo) i Thymelicus acteon (Rottemburgovdebeloglavac).Na podruju zahvata obitavaju i brojne druge vrste iz ostalih skupina koje nisu sustavno istraživane.Studija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu BorajaNE-TEHNIKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID

9Utjecaji na faunu koji se oekuju za vrijeme izgradnje vjetroelektrane oitovat e se u uznemiravanju idirektnom stradavanju odreenog broja životinja uslijed poveane prisutnosti ljudi, strojeva itransportnih vozila, te u trajnom gubitku dijela staništa zbog izgradnje pristupnih putova, platformi itemelja stupova. Budui da su radovi ogranienog i relativno kratkog trajanja, a vegetacijski tipoviprisutni na podruju zahvata široko su rasprostranjeni na okolnom podruju, smatra se da izgradnjavjetroelektrane nee znaajno utjecati na faunu. Do negativnog utjecaja moglo bi doi ukoliko seuslijed izvoenja radova naie na speleološke objekte koji predstavljaju vrijedna staništa podzemnefaune. U tom sluaju potrebno je privremeno obustaviti radove i provesti propisane mjere zaštite.Prilikom rada vjetroelektrane oekuje se poveana razina buke koja može djelovati uznemirujue idovesti do izbjegavanja zone utjecaja vjetroelektrane od strane pojedinih vrsta životinja. Kako se radio relativno malom podruju na kojemu su prisutni široko rasprostranjeni stanišni tipovi, smatra se dautjecaj nije znaajan. Uslijed rada vjetroelektrane takoer postoji mogunost da životinje koje se kreuzrakom direktno stradaju u sudaru s elisama vjetroagregata.PticeNa podruju predložene lokacije vjetroelektrana «Boraja» obavljena su jednogodišnja terenskapromatranja ornitofaune s ciljem utvrivanja sastava ptijeg svijeta, brojnosti ptica na preletu uvrijeme proljetne i jesenske selidbe, te broja vrsta i jedinki ptica na zimovanju. U istraživanjima jenaroita pažnja posveena promatranjima smjera i visine preleta grabljivica kao vrsta koje estostradavaju u izravnim sudarima s elisama vjetroagregata, te sumranih i nonih vrsta. Tijekomistraživanja na užem i širem prostoru potencijalne lokacije vjetroelektrana zabilježeno je ukupno 99vrsta ptica. Od toga broja 53 vrste su gnjezdarice i/ili vjerojatne gnjezdarice koje se gnijezde na samojlokaciji polja vjetroelektrana ili u njenom okolnom prostoru. Zabilježene su 84 vrste preletnica kojemigriraju ovim podrujem tijekom selidbe ili ga samo povremeno nadlijeu. Meu vrstama postoje ione koje se gnijezde na podruju zone zahvata, u vrijeme selidbe im se poveava brojnost, a pojedinevrste u manjem broju ovdje i prezimljavanju. Prema uestalosti pojavljivanja, zadržavanja i opaženombroju jedinki grabljivica, sumranih i nonih vrsta ptica, ije aktivnosti nose potencijalnu opasnost odpoveanih sudara sa turbinama vjetroagregata, ini se da potencijalna lokacija nema posebnog znaajau njihovom preletu i aktivnostima. Osim gnjezdarica otvorenih kamenjarskih staništa koje su dijelomrasprostranjene i na podrujima predvienim za postavljanje vjetroagregata, nije opaženo da ostalevrste više borave u zoni zahvata u odnosu na okolna podruja. Kako su spomenute gnjezdarice dijelomrasprostranjene po staništima u užem prostoru lokacije, jedan e dio njih vjerojatno biti izravnoutjecano ovim zahvatom. Od ukupno zabilježenog broja na podruju istraživanja, 91 vrsta je zaštienaZakonom o zaštiti prirode (NN. 70/05, 139/08), dok je prema Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske(Radovi i sur., 2003, 2004) u razliite kategorije ugroženosti razvrstano 35 vrsta. Meu vrstamaugroženim na europskoj razini zabilježene su 3 rijetke vrste, 15 rizinih i 14 vrsta u opadanju. Ukupno70 vrsta se nalazi na Dodatku II, a 26 na Dodatku III Bernske konvencije, dok se 41 vrsta nalazi naDodatku II Bonnske konvencije. Trideset vrsta se nalazi na popisu vrsta EU direktive o pticama; 15 naprvom, 15 na drugom, a 3 na treem dodatku Europske direktive o pticama. Od vrsta koje su prema(Radovi i sur., 2004) ugrožene na nacionalnoj razini, na podruju istraživanja ili u njegovoj blizinizabilježena je 1 ugrožena (EN – suri orao), 3 rizine (VU – zmijar, škanjac osaš i sivi sokol), 1nedovoljno poznata (DD – šljuka), 13 gotovo ugroženih (NT – eja strnjarica, jarebica kamenjarka,prepelica, ždral, uk, sivi uk, ušara, pupavac, žuta pastirica, siva grmuša, šumski zviždak, sivamuharica, vrtna strnadica) i 17 najmanje zabrinjavajuih vrsta (LC – kobac, grlica, leganj, pelarica,ševa krunica, poljska ševa, kukmasta ševa, lastavica, primorska trepteljka, crnoglavi bati, smeoglavibati, sivkasta bjeloguza, bjelovrata muharica, sivi svraak, žutokljuna galica, ižak, velika strnadica).Obzirom da praenjem ornitofaune na potencijalnoj lokaciji nisu zabilježene znaajnije brojnostiugroženih vrsta, a one su uglavnom opažane povremeno i zadržavale se u njenim nižim dijelovima,pretpostavlja se da rad vjetroelektane nee imati znaajnijeg negativnog utjecaja na njihovu brojnost iaktivnosti. Preko podruja koji su predvieni za postavljanje vjetroagregata zabilježeni su preleti izadržavanja manjeg broja ptica slabijeg intenziteta i na manjim visinama od 2 – 4 m, dok se glavninalokalnih selidbenih aktivnosti i kretanja ptica odvijala u širem nizinskom prostoru izvan predvienogStudija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu BorajaNE-TEHNIKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID

10zahvata. Sve krške udoline okružene visokim ili nižim brdima odnosno planinama imaju raznolikiju ibogatiju ornitofaunu u odnosu na okolna povišena podruja. Ukoliko se ovakva polja obraujurazliitim kulturama, bogatstvo i raznolikost ornitofaune je vea, te bitno pridonosi poveanjucjelokupne raznolikosti ptijeg svijeta. Uzevši u obzir nekoliko imbenika poput zemljopisnogpoložaja potencijalne lokacije, vegetacijskog pokrova, brojnosti ptijih populacija te njihovih dnevnihi nonih aktivnosti u odnosu na tehnike osobitosti i predvieni raspored vjetroagregata, može sepretpostaviti da planirani zahvati izgradnje i rada vjetroenergetskih postrojenja najvjerojatnije neeimati znaajnije negativne utjecaje na autohtonu ornitofaunu, kao ni na selice u vrijeme jesenske iproljetne selidbe. Da bi se utvrdilo eventualno postojanje negativnog utjecaja vjetroelektrana naornitofaunu i u kolikoj je mjeri on izražen, nakon izgradnje vjetroenergetskih postrojenja predlažu sedvogodišnja promatranja. Na taj bi se nain trebali utvrditi stvarni negativni utjecaji na ornitofaunu,kao npr. broj stradalih ptica u sudarima s elementima vjetroelektrana, te da li vei broj primjerakastrada tijekom proljetnih ili jesenskih migracija ili naprotiv više stradavaju stanarice.ŠišmišiSagledavanje potencijalnog utjecaja na šišmiše odnosno metodologija i ciljevi istraživanja temeljeni sui prema mogunostima prilagoeni uputama iz publikacije „Guidelines for consideration of bats inwind farm projects“ Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša (EUROBATS).Istraživanje je provedeno tijekom cjelogodišnjeg ciklusa, na širem podruju zahvata ovisno ostanišnim obilježjima (blizina lokve, usjek, vegetacija i dr.). Terenska istraživanja provedena su urazdoblju od srpnja 2008. do srpnja 2009. godine kako bi se obuhvatio cjelogodišnji ciklus.Svi su šišmiši strogo zaštiene zaviajne divlje vrste prema Pravilnik o proglašavanju divljih svojtizaštienim i strogo zaštienim (NN 99/09). Pregledom dostupnih literaturnih podataka i terenskimistraživanjima na ovom podruju utvrena je prisutnost 13 vrsta šišmiša.Terenska istraživanja podruja dovode do zakljuka da na širem podruju VE Boraja boravi vei brojvrsta šišmiša. Položaj vjetroagregata VE Boraja veim dijelom zahvaa vršne dijelove brda koje sevisoko izdiže iznad okolnog podruja. Smjer zabilježenih preleta pružaju se gotovo usporedno sasmjerom pružanja agregata te su prisutni u nižim dijelovima brda (podnožje) stoga nije vidljiv moguznaajan utjecaj na populaciju šišmiša ovog podruja. Kukuzovac i Paukuša podruja su nešto veeaktivnosti zbog konfiguracije terena koja pogoduje kretanjima šišmiša, a sam smještaj agregata koji sespuštaju nisko u vlaku nije pogodan zbog mogueg negativnog utjecaja. Zbog neposredne blizinesusjedne vjetroelektrane potrebno je uzeti u obzir mogue kumulativne efekte (utjecaje) budui sestvara fronta koja u velikoj mjeri zatvara koridor leta u smjeru juga. Za procjenu kumulativnogutjecaja bilo bi potrebno imati metodološki barem približno istraženu faunu šišmiša na susjednojvjetroelektrani no kako ti podaci nisu dostupni nije mogue procijeniti stvaran kumulativni utjecaj.Zaštiene prirodne vrijednostiAnalizom popisa strogo zaštienih i zaštienih vrsta prisutnih na širem podruju izgradnje, njihovedistribucije, te stupnjeva i razloga ugroženosti, utvreno je da opisani zahvat može imati utjecaj naptice i šišmiše, te eventualno na podzemnu faunu, dok ostale skupine nee biti znaajnije ugroženeizgradnjom i radom vjetroelektrane.Na podruju obuhvata zahvata nema postojeih niti planiranih zaštienih podruja u nekoj odkategorija zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05 i 138/08). Stoga nema niti utjecaja na ovapodruja.Podruje planirane vjetroelektrane Boraja ne zadire u podruja Ekološke mreže Republike Hrvatske.Meutim planirana vjetroelektrana nalazi se u blizini podruja ekološke mreže HR1000027 # Mosor,Kozjak i Trogirska Zagora (važno podruje za ptice).Ciljevi ouvanja navedeno podruja su: jarebica kamenjarka (Alectoris graeca saxatilis)Studija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu BorajaNE-TEHNIKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID

11sivi sokol (Falco peregrinus)suri orao (Aquila chrysaetos)volji maslinar (Hippolais olivetorum)Izdvojeni mogui utjecaji tijekom izgradnje i rada vjetroelektrane:Utjecaji tijekom izgradnje- Gubitak staništa uslijed izgradnje pristupnihputova i vjetroagregata.- Gubitak dijela staništa i fragmetacijaformiranja graevinskog pojasa, kretanjastrojeva i druge mehanizacije.- Uznemiravanje (prvenstveno buka) kaoposljedice prisustva ljudi i rada strojeva idruge mehanizacije.- Mogue akcidentne situacije (izlijevanještetnih tvari u okoliš, npr. naftni derivati).Utjecaji tijekom korištenja- Stradavanje ptica zbog sudara s elisamavjetroagregata- Mogue akcidentne situacije- Pojava bukeZahvatom e biti zahvaeno 36,2 ha površine (izravno zaposjedanje), dok podruje utjecaja inigotovo 327 ha. Iako se lokacija vjetroelektrane nalazi izvan podruja ekološke mreže, s obzirom daciljane vrste (suri orao i sivi sokol) imaju široki areal kretanja, prisutnost strojeva i ljudi može imati(lokalni) utjecaj na smanjivanje uspjeha npr. pri lovu.Tijekom rada vjetroelektrane može doi do sudara ptica s elisama vjetroagregata. Grabljivicepredstavljaju rizinu skupinu jer imaju velike teritorije i još vee podruje na kojima love pa takomogu zalaziti u prostore relativno udaljene od samih gnjezdilišta. Kako je veina grabljivica uHrvatskoj uvrštena u Crvenu knjigu ugroženih vrsta ptica i najmanji gubitak dijela populacijepredstavlja problem opstanku ovih vrsta. Iako su rezultati terenskih istraživanja tijekom izradeornitološke studije podruju predložene lokacije „Boraja“ pokazali su razmjerno malu raznolikost ibogatstvo ugroženih vrsta, ukljuujui gore navedene dvije ciljane vrste, ovaj je utjecaj okarakterizirankao umjereno negativan.Na buku koja nastaje aktivnošu vjetroelektrana ptice razliito reagiraju na buku vjetroelektrane.Meutim, s obzirom da na promatranom podruju nisu ustanovljene znaajne populacije ciljanih vrstaptica utjecaj buke planirane vjetroelektrane može se smatrati zanemarivim.U skladu s iznesenim može se smatrati da izgradnja vjetroelektrane na predmetnoj lokaciji, uzprimjenu svih propisanih mjera zaštite, nee imati znaajnijeg negativnog utjecaja na ciljeve ouvanjai cjelovitost podruja ekološke mreže HR1000027 # Mosor, Kozjak i Trogirska Zagora.A.2.8 Divlja i lovstvoLokacija zahvata prostorno je smještena na podruju Splitsko-dalmatinske županije na ijem teritorijuje u obuhvatu objekta, ustanovljeno zajedniko lovište XVII/110 – Vilaja (površine 5107 ha).Glavne vrste divljai kojima se gospodari u lovištima na podruju utjecaja su: divlja svinja (Sus scrofaL.), Zec obini (Lepus europaeus Pall.), Jarebica kamenjarka grivna (Alectoris graeca Meissn.) iTrka skvržulja (Perdix perdix L.).Zemljani i ostali radovi praeni bukom teških strojeva i kretanjem ljudi uznemirit e divlja, pa e onapotražiti mirnija i sigurnija mjesta. Zbog toga e ovlaštenici prava lova pretrpjeti odreenu štetu zbogmigracije divljai uzrokovane uznemiravanjem. Odreena šteta nastati e i uslijed gubitkalovnoproduktivnih površina nastalih izgradnjom vjetroelektrene.Studija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu BorajaNE-TEHNIKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID

12Trajni gubitak lovnoproduktivnih površina zaposjednutih izgradnjom VE Boraja na ukupnoj površinilovišta Vilaja iznosi 15,5 ha. Površine na kojima više nee biti dozvoljeno obavljanje lovnihdjelatnosti (lova) u ovom lovištu iznosi 546,5 ha. Iako su vjetroagregati smješteni samo na podrujulovišta Vilaja (tj. Splitsko-dalmatinske županije), zbog blizine granice s lovištem XV/103 – Šibenikdio površina izvan lovišta zahvaa i navedeno lovište. Ta površina nije velika i iznosi 24 ha.A.2.9 Krajobrazne karakteristikePodruje brda Boraje i Vilaje, na kojemu se planira izgradnja vjetroelektrane nalazi se na prostoruizmeu Šibenika i Trogira. Ta brda su dio gorskog lanca karakteristinog smjera pružanjasjeverozapad-jugoistok, kojim se primorski, obalni dio srednje i južne Dalmacije spaja s kopnenomcjelinom (Boraja - Vilaja - Labinštica - Opor - Kozjak - Mosor - Biokovo). Primorski dio,jugozapadno od zahvata, karakterizira vrlo dinamina izmjena manjih krških zaravni i udolina s višimili nižim brežuljcima do 400 m nadmorske visine. Od veih udolina izdvaja se Bristvica, južno odVilaje. Podruje Zagore, sjeveroistono od zahvata, je takoer dinamino, ali se u njemu izmjenjujuvee udoline i krške zaravni s nižim gorama koje obilježava dinarski smjer pružanja sjeveroistokjugozapad.Sjeverno od brda Vilaje nalazi se zaravan Ljubitovica, koja je s Bristvicom nositeljnaseljenosti užeg prostora oko podruja zahvata. Na tom podruju karakteristina su raštrkana naseljas velikim brojem zaselaka, što je tipino za krške krajobraze. Poljoprivreda je ograniena na podrujauz naselja, iako su na cijelom podruju prisutni tragovi višestoljetnog agrarnog korištenja u oblikuguste mreže suhozida i terasa. Od prometnica se izdvaja državna cesta D58 Šibenik - Boraja - Trogir,koja prolazi kroz dolinu Boraje, Ljubitovice, Prapratnice i Bristvice, dok su ostale ceste od lokalnogznaaja. Sjeverozapadno od Boraje, na brdu Orlice 2009. godine je izgraena istoimenavjetroelektrana koja se sastoji od 11 vjetroagregata. Kao objekt koji se nalazi na vrhu brda vrlo jeuoljiva i dominira na horizontu veine lokalnih vizura u kojima se nalazi.Utjecaj koji e potencijalno izgradnja vjetroelektrane na grebenu Boraje i Vilaje imati na krajobraznajviše e se oitovati kroz utjecaj na morfologiju terena podruja zahvata i kroz vizualni utjecaj.Utjecaj na morfologiju terena e biti izravan, dugoroan i znaajan, a oitovati e se kroz zasijecanje inasipavanje postojeeg terena radi izgradnje pristupne i servisne prometnice i platoa vjetroagregata. Tepromjene morfologije e biti vidljive iz prostora udolina oko brda Boraje i Vilaje zbog kontrasta sokolnim površinama pod vegetacijom. Ove utjecaje je mogue znaajno ublažiti tako da se prometnicei platoi projektiraju sa što manje promjena postojee morfologije terena, a da se neizbježni zasjeci inasipi ozelene u skladu s okolnom vegetacijom.Vizualni utjecaj vjetroelektrane je procijenjen na temelju analize vidljivosti, udaljenosti od zahvata iterenske provjere podataka. Najvei utjecaj se oekuje na prostoru unutar 5 km od zahvata, gdje evjetroelektrana u pojedinim vizurama biti dominantan ili pak vizualno vrlo istaknuti element.Vjetroelektrana e na tom podruju biti više ili manje vidljiva sa svih strana, ali e u mnogimpogledima vizure biti zaklonjene višom ili nižom vegetacijom i objektima unutar naselja. Procijenjenoje da e umjereni vizualni utjecaj nastati na podruju udolina Bristvice i Ljubitovice, posebno napodrujima bliže zahvata, odakle e se vjetroagregati doimati vrlo veliki. Taj utjecaj nee bitineprihvatljiv uz primjenu predloženih mjera zaštite.Utjecaj e biti ogranien na vrijeme trajanje vjetroelektrane, a nakon prestanka njezinog rada,uklanjanja elemenata zahvata i sanacije predmetne lokacije, utjecaj e biti minimalan i s vremenom eu potpunosti išeznuti.A.2.10 Kulturna baštinaNa podruju utjecaja zahvata utvreno je ukupno devet lokaliteta kulturno povijesne baštine. Od togaih osam pripada arheološkoj baštini koja se datira u prapovijesno razboblje. Šest lokaliteta sugradinska utvrenja, dva lokaliteta su grobne gomile i jedna lokva. Iako je danas vršni prostor Vilaje iStudija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu BorajaNE-TEHNIKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID

13Boraje i okolice nenastanjen, spomenuti lokaliteti svjedoe o veoj naseljenosti ovog prostora tijekomprapovijesnog razdoblja, posebno bronanog i željeznog doba.Zbog teško prohodnog terena na veem dijelu zahvata preporua se novo rekognosciranje nakonišenja vegetacije. Zbog direktne fizike ugroženosti lokaliteta potrebno je izmjestiti pristupnu cestu ivjetroagregat na položaju gradine Grad. Zaštitna arheološka istraživanja dokumentiranje potrebno jeprovesti na gomili na položaju Paukuša, gradini Grad, gradini na položaju Brig i gradini Kurilja.Prilikom izvoenja radova preporua se arheološki nadzor uz sve lokalitete u izravnoj zoni utjecaja.Provoenjem predloženih mjera zaštite utjecaj zahvata na kulturno-povijesnu baštinu smanjuje se naprihvatljivu razinu.A.2.11 BukaTijekom izgradnje vjetroelektrane emitirat e se buka koja je svojstvena graevinskim radovima (odgraevinskih strojeva i ureaja, te teretnih vozila vezanih za rad gradilišta), ali zbog udaljenostistambenih objekata (najbliže naselje Blizna Gornja na udaljenosti od 530 m) i privremenog karakteraove buke, ovaj utjecaj ocjenjuje se prihvatljivim.Za zahvat je izraena karta buke. Budui da su u okolici vjetroelektrane nepoznate zvunekarakteristike terena, u skladu sa svjetskom praksom u proraunima je pretpostavljeno da okolni terenpotpuno reflektira zvuk što odgovara glatkom betonu, asfaltu ili kamenu. Takvi prorauni u praksiredovito pokazuju vee vrijednosti (od 2 dB pa i više) od onih koje se mogu izmjeriti nakon izgradnjezahvata.Prorauni pokazuju da e buka tijekom rada vjetroelektrane nou u najbližim naseljima biti manja odnajviših dopuštenih vrijednosti (45 dB(A)) prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke usredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Propisane mjere zaštite ukljuuju neprekidno mjerenjebuke kojim e se utvrditi stvarne razine buke pri najbližim kuama i eventualnu pojavu impulsne buke.Temeljem tih mjerenja, ukoliko bude potrebno, e se poduzeti potrebne mjere zaštite koje obuhvaajusmanjenje rada pojedinih vjetroagregata, pa ak i njihovo iskljuivanje.A.2.12 OtpadTijekom pripreme zemljišta za izgradnju vjetroelektrane najvei dio otpada koji e nastati jegraevinski otpad, zatim sav ostali otpad (ambalaže, komunalni otpad, materijali oneišeni opasnimtvarima npr. zauljene tkanine, filteri za ulje i sl.). Odreene koliine otpada nastat e i tijekom radavjetroelektrane. Neprimjerenim prikupljanjem i odlaganjem otpada na lokaciji mogu je negativan, aliprivremen i kratkoroan utjecaj otpada na okolno tlo. Odvozom otpada s lokacije i zbrinjavanjem svihnastalih vrsta otpada u skladu s važeim propisima i najboljom praksom sprijeit e se pojavamogueg oneišenja okoliša.A.2.13 Zasjenjivanje i treperenjeZa procjenu treperenja i zasjenjivanja je provedeno modeliranje korištenjem Garrad HassanaWindfarmer 4,0 softera. Ovaj program, uzimajui u izraunu u obzir topografiju, koristi digitalnimodel terena (DTM). Na temelju karte zasjenjivanja mogu se odrediti turbine koje uzrokuju treperenjei zasjenjivanje te vrijeme pojavljivanja treperenja.Kao smjernica ogranienja je uzeto njemako ogranienje treperenja i zasjenjivanja:- 30 sati / god u najgorem sluaju (tj. uz pretpostavku da sunce sja tijekom dana)- maksimum 30 minuta po danu, za najgori sluaj.Uvjeti pretpostavljeni prilikom izrauna treperenja i zasjenjivanja su sljedei:• nema oblaka.• turbine se uvijek rotiraju• turbine su uvijek okrenute tako da je disk orijentiran prema receptoru.Studija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu BorajaNE-TEHNIKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID

14• sunce predstavlja jednu toku• ogranienje ljudske percepcije treperenja i zasjenjivanja nije upitna.Za izraun procjene zasjenjivanja uzeta je u obzir 21 lokacija naselja (receptor). Ukupni zakljuak izanalize treperenja i zasjenjivanja je sljedei: pod utjecajem zasjenjivanja i treperenja su receptori: 2Bojii, 5 Pitešii, 6 Rapii – Peljii, 9 Muselini. Ukupni utjecaj na niti jednom receptoru ne prelazigranicu njemake smjernice.Pri tom treba napomenuti da u sluaju kad nisu uzeti u obzir vremenski uvjeti na lokaciji receptora,program može precijeniti utjecaj. Ako je lokacija receptora maglovita s niskim intenzitetom sunevasvjetla, utjecaj e oslabiti u odnosu na predvianja.A.2.14 Elektromagnetske smetnje (interferencija)Najbliži izvor emitiranja signala u širem okruženju planirane lokacije zahvata je radarska postajaKozjak na udaljenosti od oko 19 km od planirane vjetroelektrane. Kako se radi o znaajnojudaljenosti, VE Boraja nee imati utjecaja na rad ove radarske postaje.S obzirom da se u Hrvatskoj do kraja 2010. planira prijelaz na digitalnu televiziju, vjetroelektrana neeimati negativan utjecaj na TV signal.A.2.15 Socijalni utjecajŠire podruje vjetroelektrane najveim dijelom obuhvaa prostor Opine Marina i Opine Seget.Manjim dijelom obuhvaen je i Grad Šibenik. Naselja u neposrednoj blizini vjetroelektrane sururalnog karaktera, uglavnom sela i zaseoci s manjim brojem stanovnika i loše razvijenominfrastrukturom. Osnovna grana gospodarstva je poljoprivreda iako je prisutno zaostajanjepoljoprivrede kao jedne od temeljnih djelatnosti ovog podruja.Investitor je dužan isplatiti lokalnoj samoupravi (prema kriteriju 0,01kn/kWh isporuene energije uskladu sa Zakonu o energiji Republike Hrvatske i ˝Tarifnom sustavu za proizvodnju elektrineenergije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije˝ (NN 33/07)) iznos od 12.276.000,00 kn urazdoblju od 12 godina. Ova sredstva mogu imati pozitivan utjecaj na lokalnu zajednicu na ijem sepodruju nalazi vjetroelektrana ako se ulože u razvojne projekte koji e poboljšati uvjete životastanovnika, posebno onih naselja koja na koja e vjetroelektrana imati najvei utjecaj.Vjetroelektrana e u fazi izgradnje i korištenja zapošljavati odreen broj ljudi na lokalnoj razini, tepruža mogunost porasta gospodarskih aktivnosti ukljuivanjem domaih tvrtki.A.2.16 Utjecaj u sluaju ekološke nesree i rizik njezina nastankaIzvanredni dogaaji koji mogu ugroziti sigurnost ljudi mogu nastati rušenjem vjetroagregata,otrgnuem lopatica ili njihovim zaleivanjem te zbog požara.Kao minimalnu zonu sigurnosti oko vjetroagregata može se uzeti dvostruka visina vjetroagregata što usluaju VE Boraja iznosi 237m (2x 118,5m). S obzirom da je najbliže graevinsko podruje naseljaBlizna Gornja udaljeno više od 500 m, može se ocijeniti da opasnost za sigurnost ljudi u naseljima nepostoji.Ako vjetroagregat radi u zaleenim uvjetima, može doi do dvije vrste rizinih situacija u sluaju da seza lopatice rotora uhvati led: da komadii leda budu zbaeni s agregata u radu zbog aerodinamikih icentrifugalnih sila ili da padnu s agregata kada je iskljuen, odnosno u praznom hodu, tj. kada neproizvodi energiju. S obzirom da se podruje vjetroelektrane Boraja u klimatskom pogledu nalazi upodruju s malim brojem hladnih dana u godini, te da vjetroagregati koji se planiraju instalirati imajuStudija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu BorajaNE-TEHNIKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID

15sustav kontrole leda koji otkrivaju led na lopaticama u veoma ranoj fazi, te tijekom tih razdobljaiskljuuju turbinu, utjecaj od zaleivanja lopatica na sigurnost ljudi je zanemariva.Mogunost požara je minimalna, s obzirom na opisane tehnike karakteristike vjetroagregata (svi navatru osjetljivi elementi vjetroagregata su smješteni unutar stupa, instalirani su suhi transformatori, uhidraulinim uljnim krugovima koristi se mineralno ulje sa visokom tokom žarišta). Ukoliko bi idošlo do požara unutar stupa, mogunosti njegovoga širenja prema van su gotovo nikakve.A.2.17 Utjecaj na okoliš nakon prestanka rada vjetroelektraneProsjeni radni vijek suvremenih vjetroagregata je u prosjeku 20 –25 godina. Nakon tog razdobljaturbine se obino zamjenjuju novima iste tehnologije. U sluaju uklanjanja vjetroelektrane, postupakrastavljanja i uklanjanja elektrane je relativno jednostavan i ne uzrokuje vee zahvate u prostoru.Vjetroagregati se demontiraju, elektrini kabeli se vade iz zemlje, a betonski temelji prekrivajuzemljanim materijalom te se sanira okoliš. Kako se kod vjetroelektrana radi o materijalima koji seuglavnom mogu reciklirati ili odlagati na odgovarajua odlagališta otpada bez opasnosti odoneišenja okoliša, nema negativnih utjecaja u ovakvom sluaju.A.3 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAENJA STANJA OKOLIŠAA.3.1 Mjere zaštite tijekom pojektiranja, pripreme i graenjaOpe mjere zaštite1. Pripremne i graditeljske zahvate u zoni vjetroelektrane izvoditi u koridoru pristupnih i servisnihcesta te u servisnim zonama za montažu agregata (platoi površine cca 45x 24 m). Projektnomdokumentacijom odrediti privremena odlagališta materijala i otpada te površine za parkiranjevozila na nain da se utjecaji na okoliš smanji na najmanju moguu mjeru.2. Tijekom izvoenja zahvata, kretanje teške mehanizacije ograniiti na postojeu cestovnuinfrastrukturu ili putove. Transport dijelova vjetroelektrane izvoditi na nain da se ne ugrozisigurnost i odvijanje prometa. Ošteene prometnice i putove nakon završetka radova sanirati ivratiti u prvobitno stanje.3. Rasute (sipke) terete prilikom transporta pokriti zaštitnim pokrivaem radi spreavanja prašenja.4. Materijal nastao prilikom iskopa iskoristiti za gradnju potrebne infrastrukture, te za ureenjepovršina uz cestu ili u neke druge svrhe. Eventualni višak zemljanog materijala propisnodeponirati u za tu svrhu unaprijed odreeno mjesto u dogovoru s nadležnim tijelima lokalnesamouprave a nikako ne zatrpavati jame i vrtae. Humusni sloj deponirati i vratiti kao gornji slojprilikom sanacije okolnog prostora (usjeci, nasipi, prostor oko vjetroagregata, ceste, trafostanice).5. Nakon završetka graenja mora se izvršiti sanacija gradilišta što ukljuuje zatrpavanje,nasipavanje, planiranje terena, obnavljanje raskopanih površina, odvoz viška zemljanog materijalai sl.6. Radi osiguranja stabilnosti izvedenih nasipa i kolnikog zastora za izgradnju prometnicavjetroelektrane moraju se odabrati kvalitetni materijali, koji se moraju pravilno ugraditi. Nakonizvedbe prometnice se moraju redovito održavati.Mjere zaštite voda1. Projektom trafostanice sprijeiti eventualno curenje ulja iz transformatora u tlo i podzemne vode(izvedba tzv. tankvane ili sl).2. Za odvodnju oborinskih voda s podruja transformatorske stanice predvidjeti proišavanje naseparatoru ulja i masti prije upuštanja u okolni teren.Studija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu BorajaNE-TEHNIKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID

163. Parkirališni prostor za smještaj mehanizacije izvesti kao nepropustan, s proišavanjemprikupljenih oborinskih voda preko sepatratora ulja prije upuštanja u okolno tlo, kako bi sesprijeilo oneišenje podzemnih voda uljima i masnoama iz strojeva i vozila. Alternativno,sprijeiti curenje goriva i ulja u okolno tlo pokretnim posudama ispod parkiranih strojeva i vozila.4. Na gradilištu osigurati dovoljan broj kemijskih WC-a za radnike i osoblje gradilišta saspremnikom za sanitarne otpadne vode prema sanitarnim propisima, koji e se prazniti putemovlaštene pravne osobe.5. Pretakanje goriva i servisiranje strojeva izvoditi izvan lokacije zahvata, na za to predvienommjestu.Mjere zaštite šumskih ekosustava i šumarstva1. Prilikom pripremnih radova voditi rauna o ureenju rubnih dijelova gradilišta, kako bi sesprijeilo izvaljivanje stabala na novonastalim rubovima i klizanje terena.2. Odmah nakon prosijecanja šumskog podruja uspostaviti i održavati šumski red, tj. uklonitipanjeve, izraditi i izvesti svu posjeenu drvnu masu.3. Osobitu pažnju prilikom gradnje posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i otvorenimplamenom, te alatima koji mogu izazvati iskrenje. Pritom poštivati sve propise i postupke o zaštitišuma od požara4. Ostatke drvea te nisko raslinje složiti u hrpe na predvienim mjestima, usitniti i pomiješati sazemljom i ostaviti na lokaciji.Mjere zaštite flore i staništa1. Pripremne i graditeljske zahvate izvoditi u koridoru pristupne i servisne ceste te u servisnimzonama za montažu agregata (površine cca 45x 24 m) zbog što manjeg narušavanja prirodnemorfologije staništa i ouvanja autohtone flore i vegetacije, osobito zaštienih biljnih vrsta. Višakiskopanog materijala nikako se ne smije rasipati po okolnim staništima.2. Probijanje i krenje pristupnih putova pažljivo izvoditi kako ne bi došlo do nepotrebnogošteivanja prirodne vegetacije.3. Strogo ograniiti kretanje mehanizacije radi ouvanja prirodnih staništa i autohtone flore ivegetacije, osobito zaštienih biljnih vrsta4. Izbjegavati izvoenje radova na stjenovitom podruju gdje su škrape i gdje esto obitavajuvrijedne zaštiene vrste. Škrape je zabranjeno zatrpavati materijalom.5. Za sanaciju okoliša ne koristiti antropogene vrste koje bi imale štetan utjecaj na autohtone vrste.Mjere zaštite faune i ekološke mreže1. U sluaju da se tijekom izvoenja radova naie na neki podzemni objekt (špilja, jama, ponor ilinešto drugo) odmah prekinuti s radovima te o pronaenoj pojavi u roku od 15 dana obavijestititijelo nadležno za zaštitu prirode.2. Prilikom prijevoza ljudi, materijala i strojeva voziti prilagoenom brzinom s ciljem da sestradavanje životinja na pristupnim putovima svede na najmanju moguu mjeru. Rampomograniiti pristup nezaposlenim osobama.3. Tijekom projektiranja zahvata potrebno je koristiti najnovije spoznaje o oblikovanjuvjetroagregata, lopatica, signalnih svjetala i slino, a kojim se smanjuju negativni utjecaji napopulacije ptica.4. Planirati izvoenje svih grubih radova u razdoblju od kolovoza do ožujka kako bi se izbjegloometanje ptica tijekom gniježenja.5. Trasu pristupnih cesta, lokacije manipulativnih platoa ili bilo kakva kretanja teške mehanizacijeplanirati tako da su najmanje 50 metara, udaljeni od jame Boraja kako se ne bi narušila njenastabilnost i dovela u opasnost podzemna fauna koja u njoj obitava.6. Izbjegavati rušenje visoke vegetacije kako se ne bi stvarali novi koridori za migracije šišmiša.Studija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu BorajaNE-TEHNIKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID

177. Vjetroagregate koji se nalaze u nižim dijelovima brda Boraja i Vilaja a prvenstveno na podrujuvlake Kukuzovac(VT 30 (33) i, 31 (34) ) i Paukuša (VT 14 (17) i 15 (18) ) u detaljnoj razradi projektaizmjestiti na više dijelove izvan tih moguih prirodnih koridora a na podruja na kojima nijepotrebno uništavati vegetaciju kako se ne bi stvarali novi koridori (prosjeke).8. U sluaju potrebe osvjetljavanja gradilišta treba koristiti svjetlea tijela koja daju treptajuu žutusvjetlost, a osvjetljenje treba biti usmjereno prema tlu.Mjere zaštite divljai1. U suradnji sa strunom službom lovoovlaštenika (struna suradnik i lovouvari) nužno je naterenu razmotriti lokacije na kojima divlja obitava kako bi se na vrijeme poduzele sve mjere zasprjeavanje šteta koje mogu nastati na divljai2. U suradnji s lovoovlaštenicima premjestiti lovnogospodarske objekte (hranilišta, pojilišta), akopostoje, na druge lokacije ili nadomjestiti novimaMjere zaštite krajobraza1. U detaljnoj razradi projekta (glavni i izvedbeni projekt) predvidjeti boju stupova i rotoravjetroagregata koja se nee isticati u krajobrazu, a takoer izbjegavati boje i nijanse koje dajublještei efekt na suncu. Koristiti svijetle, mat boje koje se najbolje uklapaju u pozadinu neba (matbijela, svijetlo siva, sivo-plava i sl.).2. Prilikom daljnje razrade projekta pristupnih i servisnih prometnica te platoa vjetroagregata,projektirati ih tako da se što bolje prilagode postojeem terenu, uz izbjegavanje dubokih zasjeka inasipa. Neizbježne pokose projektirati sa što blažim nagibom, tako da se što bolje uklope upostojei nagib terena i da se omogui biološka sanacija.3. Transformatorsku stanicu projektirati tako da oblikom i materijalima odgovara ambijentu u kojemse nalazi, koristei pritom u najveoj moguoj mjeri lokalni graditeljski izriaj.4. Tijekom izrade daljnje projektne dokumentacije (glavni i izvedbeni projekt) potrebno je izraditiprojekt krajobraznog ureenja i sanacije prostora obuhvaenog vjetroelektranom od straneovlaštenog krajobraznog arhitekta.5. Od biljnih vrsta za ureenje svih zahvatom ošteenih podruja (zasjeci, nasipi, plato okovjetroagregata, ceste) predvidjeti samo autohtone vrste šireg podruja zahvata.6. Prilikom organizacije gradilišta predvidjeti smještaj svih radnih zona (kontejneri, deponijmaterijala, i sl.) na jugozapadnoj strani grebena, kako bi bile što manje vidljive sa šireg podruja.7. Prilikom izvedbe pristupne prometnice i servisnih cesta te njihovih nasipa i zasjeka potrebno je unajveoj moguoj mjeri koristiti projektiranu širinu trase putova i minimalizirati zadiranje u okolniteren i krenje vegetacije izvan trase. Sve površine koje su eventualno korištene izvan ove trase,potrebno je vratiti u prvobitno stanje.8. Humusni materijal s podruja zahvata, uklonjen za vrijeme rašišavanja terena, deponirati naprojektom gradilišta unaprijed predviene površine i zaštititi od oneišenja i gaženja, te iskoristitiza sanaciju pokosa izgraenih za potrebe zahvata.9. Materijal sa predvienih privremenih deponija nakon izgradnje vjetroelektrane ukloniti na za topredviena mjesta te deponije vratiti u prvobitno stanje.10. Zabranjeno je višak materijala iz iskopa razastirati po okolnom terenu izvan prostora obuhvaenihradovima, posebno poravnavanje vrtaa, depresija i drugih udubina na širem prostoru zahvata.Mjere zaštite kulturne baštine1. U glavnom projektu izmjestiti vjetroagregat VT6 (9) i servisnu cestu smještenu u neposrednojblizini gradine Grad (7).2. Tijekom pripreme zahvata nakon išenja trase od raslinja ponovno provesti arheološkorekognosciranje operativnog dijela trase, zbog mogueg otkrivanja novih lokaliteta.3. Provesti zaštitna arheološka istraživanja i dokumentiranje gradine na sljedeim lokalitetima:Studija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu BorajaNE-TEHNIKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID

18- gradina Paukuša (3),- gradina Grad (7)- gradina Brig (6)- gradina Kurilje (8)4. Provoditi struni arheološki nadzor tijekom izvoenja radova uz sve lokalitete unutar zoneizravnog utjecaja (Paukuša (3), Brig (6), Grad (7), Kurilje (8)) kao i za eventualne novootkrivenelokalitete tijekom rekognosciranja iz toke 1.Mjere zbrinjavanja otpada1. Planirati odgovarajuu površinu na kojoj e se privremeno skupljati otpad nastao tijekomizgradnje.2. Nije dozvoljeno paljenje otpada u vrijeme izvoenja graevinskih radova.3. Organizirati odvoz otpada ovisno o dinamici izgradnje.4. Sav graevinski otpad te biorazgradivi otpad zbrinuti prema uvjetima nadležnog komunalnogpoduzea, odnosno dogovoriti s ovlaštenim lokalnim komunalnim poduzeem/tvrtkom.5. Ambalažni otpad sakupiti, ovisno o vrstama ambalaže, u spremnike te zbrinuti putem osobeovlaštene za skupljanje ambalažnog otpada odnosno osobe ovlaštene za skupljanje neopasnog ikomunalnog otpada prema Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08,31/09, 156/09).6. Opasan otpad (otpadna ulja, zauljeni materijali, tlo i sl.) odvojeno sakupljati, privremenoskladištiti u posebnim kontejnerima te uz pratei list predati ovlaštenom sakupljau.7. Komunalni otpad i otpad slian komunalnom zbrinjavati na isti nain kao i ostali komunalni otpadu lokalnom podruju.Mjere zaštite od buke1. Vrijeme izvoenja graevinskih radova uskladiti sa lankom 17. Pravilnika o najvišim dopuštenimrazinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), što znai da tijekom dnevnograzdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08.00 do 18.00 satidopušta se prekoraenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). Pri obavljaju graevinskihradova nou, ekvivalentna razina buke ne smije prijei vrijednosti iz Tablice 1. lanka 5.Pravilnika.2. U sluaju miniranja obavijestiti stanovništvo obližnjih naselja o terminima radova. Miniranjesmije obavljati samo za to ovlaštena tvrtka prema pravilima struke i to u vremenu do 08:00 do17:00 h.A.3.2 Mjere zaštite tijekom korištenjaMjere zaštite faune i ekološke mreže1. Kako bi vjetroagregati bili što uoljiviji (naroito grabljivicama) tijekom dana, vršne dijelovekrakova elisa obojati crvenom bojom i/ili UV bojama.2. Koristi minimalno osvjetljenje koje je propisano zbog avio-sigurnosti za graevine ovog tipa. Usluaju potrebe osvjetljavanja vjetroagregata tijekom njihova rada predvidjeti korištenje svjetleihtijela koja daju žutu ili crvenu svjetlost (ne koristiti bijelu svjetlost kako ne bi privlaila kukce) aosvjetljenje ne smije biti konstantno ve treptajue s maksimalnom dužinom neosvijetljene faze.3. Ako je potrebno koristiti kablove koji se nalaze na visinama potencijalno opasnima za ptice,postaviti markere za odvraanje ptica.Studija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu BorajaNE-TEHNIKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID

20li bitne razlike. Na temelju toga treba utvrditi postoji li stvarni utjecaj vjetroelektrane nalokalnu zajednicu ptica te, ako postoji, kakav je i koliki te na koje vrste ptica djeluje.b. Motrenje preletnikih i zimujuih populacija ptica se obavlja tijekom cijele godine štoznai da se tijekom cijele godine, sukladno godišnjem ciklusu ptica, mora rasporeditiminimalno deset terenskih istraživanja kako bi bili obuhvaeni jesenska i proljetnamigracija, gniježenje i poslijegnijezdea disperzija te zimovanje. Svaki terenski izlazakmora biti najmanje dvodnevni, a mora ukljuivati i none vrste ptica. Tijekom tihistraživanja, u jutarnjim satima, je takoer potrebno provesti transekt u dužini od najmanjedva kilometra. Nakon transekta je potrebno posjetiti i pregledati sva podruja kroz kojanije prošao transekt. Plohu je potrebno pregledati i tijekom noi kako bi se utvrdilaprisutnost nonih vrsta. Isti postupak treba provesti na svakom od najmanje desetdvodnevnih terenskih izlazaka. Pri planiranju transekta i ostalih obilazaka treba paziti dabudu pokrivena sva staništa.c. Promatranje ponašanja ptica u blizini vjetroagregata i potraga za eventualno nastradalimpticama. Ovoj aktivnosti je potrebno posvetiti najmanje 1 sat po vjetroagregatu, treba gaobii sa svih strana i bilježiti broj preleta u njegovoj blizini ili kroz njegov radijus. Zasvaku opaženu pticu (krugu od 50 metara od turbine za manje ptice, a u krugu od 250 mza grabljivice) bilježi se vrsta, broj primjeraka i ponašanje (leti, stoji, jedri, hoda, lovi isl.), a u sluaju leta, odrediti položaj i smjer leta, udaljenost od vjetroagregata, te visinu uodnosu na vjetroagregat (ispod nivoa elisa, u radijusu elisa, na rubu dohvata elisa, iznad iliispod vrha elise, visoko iznad elise i sl.). U krugu od 50 m od osnovice vjetroagregatapretražiti teren u potrazi za povrijeenim ili eventualno uginulim pticama. a za svakuuginulu pticu bilježi se udaljenost od baze vjetroagregata, vrsta, spol, te starost i vrijemestradavanja. U sluaju poveanog pronalaska uginulih ptica potrebno je poveatiuestalost nadzora (jednom u 5 dana).2. U cilju sagledavanja kumulativnog utjecaja svih planiranih i postojeih vjetroelektrana u zoni od10 km od VE Boraja, program praenja ornitofaune treba provoditi na zajednikom principuprema kojemu e se moi usporediti rezultati i analizirati stvarni utjecaj.3. Rezultate i analizu svih aktivnosti monitoringa ornitofaune treba dostaviti nadležnoj instituciji zazaštitu prirode (Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture i Državni zavod za zaštitu prirode).Ovisno o rezultatima, ukoliko bude potrebno, odrediti e se da li je potrebno nastaviti monitoringili poduzeti kakve druge, realno mogue, zaštitne mjere.4. Pratiti stanje populacije šišmiša na cjelokupnom istraživanom podruju koristei istu metodologijukao u istraživanju prije izgradnje (utvrivanje nultog stanja) te istodobno zapoeti sa praenjemeventualne smrtnosti šišmiša u trajanju od dvije godine. U sluaju da se utvrdi smrtnost šišmiša,treba omoguiti provedbu svih potrebnih mjera zaštite, ukljuujui prilagoavanje i/iliograniavanje rada vjetroagregata u vrijeme vršnih aktivnosti šišmiša, osobito za vrijeme dnevnihte proljetnih i jesenskih migracija.Praenje razina buke1. Nakon puštanja vjetroelektrane u rad uspostaviti kontinuirano praenje razina buke u naseljuRapii u kojem je proraunom dobivena najvea razina buke od 44 dB. Tijekom mjerenja bilježitii brzinu vjetra na vjetroagregatima i mjernom mjestu.2. Nakon godine dana provesti analizu mjerenja od strane strune osobe. Pri analizi posebno ocijenitii uestalost pojavljivanja impulsne buke. Ovisno o rezultatima analize mjerenja, donijeti odluku opotrebi daljnjeg praenja: Ukoliko su najviše dopuštene razine buke prekoraene u više od 24 sata godišnje, te jepotrebno primjenjivati mjere redukcije rada vjetroagregata, nastaviti s kontinuiranimpraenjem buke tijekom radnog vijeka vjetroelektrane. Ukoliko najviše dopuštene razine buke pri naseljima nisu prekoraene ili su izuzetno rijetkoprekoraene (manje od 24 sata godišnje), daljnje praenje nije potrebno.Studija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu BorajaNE-TEHNIKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID

21 Mjerenja u sluaju potrebe ili pritužbi stanovništva proširiti prostornom pokrivenošu itrajanjem, prema ocjeni strune osobe.3. Ako ocjenske razine buke utvrene temeljem mjerenja i dodavanjem prilagoenja ukoliko je topotrebno, pri najbližim naseljima prekorauju najviše dopuštene razine propisane Pravilnikom onajvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), primijenitimjeru zaštite dok se buka ne smanji unutar najviših dopuštenih granica. Mjere smanjenja razinabuke, u skladu s Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09) su: Smanjenje (redukcija rada) pojedinih vjetroagregata kontrolom kuta lopatica na nain da sepostigne smanjena brzina vrtnje, a time i manja buka. Iskljuivanje pojedinih vjetroagregata.Mjere smanjenja razina buke se moraju primjenjivati tijekom utvrenih vremenskih intervala.Vremenski intervali se utvruju kontinuiranim praenjem buke.Studija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu BorajaNE-TEHNIKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID