ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

M a r e C o n 

Marecon d.o.o. 

J.P. Kamova 15 

51000 Rijeka 

tel/fax: +385/51/218336 

e-mail: marecon@ri.t-com.hr 

PROJEKT: 

Plutajući gatovi i valobran na operativnoj obali 

Priko, 

morske luke otvorene za javni promet Mali Lošinj 

IDEJNI PROJEKT 

BROJ PROJEKTA: 23G/11 

NARUČITELJ: 

KOORDINATOR 

ZA NARUČITELJA: 

ŽUPANIJSKA LUČKA UPRAVA MALI LOŠINJ 

51550 MALI LOŠINJ 

Priko 64 

GRACIJANO PETRINIĆ 

PROJEKTANT: 

mr.sc. DINKO HREŠIĆ, dipl.ing.građ. 

SURADNIK: 

mr.sc. DRAŽEN HREŠIĆ, dipl.ing.građ. 

Rijeka, siječanj 2012. 

DIREKTOR: 

mr.sc. Dinko Hrešić

Broj projekta: 23G/11 stranica 1 

SADRŽAJ ELABORATA: 

Registracija društva Marecon d.o.o. 

Upis projektanta u imenik ovlaštenih inženjera 

Rješenje o imenovanju projektanta 

Izjava projektanta o usklađenosti projekta s važećom prostorno planskom dokumentacijom 

Posebna geodetska podloga 

Posebna geodetska podloga s ucrtanom građevinom 

A. PROGRAMSKO I PROSTORNO RJEŠENJE 

0. Uvod 

1. Prostorni obuhvat 

2. Dokumentacijska osnova 

3. Postojeće i izvedeno stanje prostora 

4. Organizacija i korištenje prostora 

B. IDEJNI PROJEKT POMORSKIH GRAĐEVINA 

1. Geotehnički podaci 

2. Pomorsko hidraulički proračun 

3. Statička provjera konstrukcije fiksnog gata i pasarela 

4. Pomorsko građevno i tehnološko rješenje 

C. IDEJNI PROJEKT KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 

1. Vodoopskrba 

2. Elektroopskrba 

D. NACRTI 

1. Situacija šireg područja 

2. Situacija postojećeg stanja – iz posebne geodetske podloge 1 : 500 

3. Situacija izvedenog stanja prije privremenog uklanjanja plutajućih gatova 1 : 500 

4. Situacija priveza plovila na izvedenom stanju prije privremenog uklanjanja 

plutajućih gatova 1 : 500 

5. Situacija gatova i valobrana s plovilima na postojećem stanju obale Priko, 

novoplanirano stanje 1 : 500 

6. Situacija gatova i valobrana s plovilima na dograđenoj i rekonstruiranoj obali 

Priko, novoplanirano stanje 1 : 500 

M a r e C o n d.o.o.


7. Situacija gatova i valobrana na dograđenoj i rekonstruiranoj obali Priko, 

instalacije vode, hidrant i elektro instalacije 1 : 500 

8. Pogled na novoplanirani plutajući gat komunalnog veza 1 : 100 

9. Pogled na novoplanirani plutajući gat I 1 : 100 

10. Pogled na novoplanirani plutajući gat II 1 : 100 

11. Pogled na novoplanirani plutajući gat III 1 : 100 

12. Pogled na plutajući valobran 1 : 100 

13. Karakteristični poprečni presjek novoplaniranih plutajućih gatova 1 : 50 

14. Karakteristični poprečni presjek plutajućeg valobrana 1 : 50 

PROJEKTANT: 

mr.sc. Dinko Hrešić, dipl.ing.građ. 


M a r e C o n 



51000 Rijeka 

tel/fax: +385/51/218336 


Temeljem članka 179. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07, 38/09, 

55/11 i 90/11) društvo "MareCon" d.o.o. Rijeka donosi: 

RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA 

BROJ G23/11 

kojim se imenuje 

mr.sc. Dinko Hrešić, dipl.ing.građ., 

PROJEKTANTOM 

za projekt 

PLUTAJUĆI GATOVI I VALOBRAN NA OPERATIVNOJ OBALI PRIKO, 

MORSKE LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET MALI LOŠINJ 

IDEJNI PROJEKT 

BROJ PROJEKTA: 23G/11 

INVESTITOR: 

ŽUPANIJSKA LUČKA UPRAVA MALI LOŠINJ 

51550 MALI LOŠINJ 

Priko 64 

Imenovani djelatnik je upisan u Imenik ovlaštenih inženjera, Hrvatske komore inženjera 

građevinarstva pod rednim brojem G 3203 s danom upisa 24. rujna 2002. godine. 


DIREKTOR: 

mr.sc. Dinko Hrešić

M a r e C o n 



51000 Rijeka 

tel/fax: +385/51/218336 


Temeljem članka 107. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07, 38/09, 

55/11 i 90/11) dajem 

IZJAVU 

da je idejni projekt Plutajući gatovi i valobran na operativnoj obali Priko, luke otvorene za 

javni promet Mali Lošinj, broj 23G/11, izrađen u skladu s dokumentom prostornog uređenja na 

temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola, tj. s Prostornim planom uređenja Grada Mali Lošinj 

(Službene novine Primorsko-goranske županije broj 13/08) i Provedbeno urbanističkim planom 

„Centar“ (Službene novine Cresa i Lošinja br. 1/93 i Službene novine Primorsko-goranske 

županije broj 21/08). 


Projektant: 

mr.sc. Dinko Hrešić, dipl.ing.građ.


A. PROGRAMSKO I PROSTORNO RJEŠENJE 

0. Uvod 

Županijska lučka uprava (ŽLU) Mali Lošinj jedna je od lučkih uprava Primorsko-goranske 

županije koja je formirana kao samostalna ustanova koja upravlja svojim područjem na moru 

i kopnu, preciznije, bavi se upravljanjem, održavanjem, korištenjem i izgradnjom luka 

otvorenih za javni promet. 

Na operativnoj obali Priko, morske luke otvorene za javni promet Mali Lošinj kojom upravlja 

ŽLU Mali Lošinj, od 1987. godine postavljena su četiri plutajuća gata. Iste je tada postavio 

Grad Mali Lošinj, a po osnivanju lučkih uprava od 2000. godine njima upravlja ŽLU Mali 

Lošinj. ŽLU je za navedeni zahvat zatražila lokacijsku dozvolu te je na osnovu tadašnjeg 

Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94 i 68/98), članak 34., a obzirom da je za navedeno 

područje bio donijet detaljni plan uređenja (PUP „Centar“ Mali Lošinj, Službene novine Cresa 

i Lošinja br. 1/93), Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinskopravne 

poslove, Ispostava Mali Lošinj, Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj 

županiji, odbila navedeni zahtjev (Klasa UP/I 350-05/02-01/083, URBROJ: 2170-84-01-02-2- 

DG, od 05. lipnja 2002. godine). Ista Služba izdala je za navedeni zahvat Izvod iz DPU 

(PUP) „Centar“ Mali Lošinj. 

ŽLU Mali Lošinj postavila je 2005. godine zbog smirivanja agitacije akvatorija u luci uslijed 

valova, plutajući zaštitni valobran dužine 80 m te je za isti prethodno ishodila Izvod iz DPU 

(PUP) „Centar“ Mali Lošinj, od strane Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, 

graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Mali Lošinj, Ureda državne uprave u 

Primorsko-goranskoj županiji (Klasa UP/I 350-05/04-01/98, URBROJ: 2170-84-01-02-3, od 

18. srpnja 2004. godine). 

Obzirom da su plutajući elementi gatova armirano-betonski proizvodi koji imaju određeni 

vijek trajanja, zbog dotrajalosti istih te zbog planirane dogradnje i rekonstrukcije obale Priko 

isti su uklonjeni te ih se namjerava zamijeniti novim. Namjera je u skladu s Prostornim 

planom uređenja Grada Mali Lošinj i Provedbenim urbanističkim planom „Centar“. Novi se 

plutajući elementi planiraju postaviti na gotovo istoj poziciji kao i prethodni (dva najzapadnija 

gata se pomiču do 5 m prema zapadu). Tri gata se predviđaju od po pet plutajućih elemenata 

dužine po 12 m te jedan od četiri plutajuća elementa dužine po 12 m. Gatovi se povezuju s 

kopnom preko pokretnog montažnog pristupnog mosta, a pričvršćuju na svom položaju 

preko vlastitog sidrenog sustava koji čine lanci i betonski blokovi. 

Izvedeni plutajući valobran dužine je 80 m (sastoji se od četiri elementa dužine 20 m) planira 

se dograditi još jednim plutajućim elementom dužine 20 m i iste širine kao i ovi izvedeni, to 

jest 4,0 m. 

Kapacitet ovog dijela prema važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji luke je do 250 vezova. 

Od vremena kada su postavljeni gatovi značajno se promijenila struktura plovila koja 

posjećuju Malološinjsku luku i u njoj traže svoj smještaj. Danas je prosječna dužina plovila 

veća nego nekada, a nautičari traže sve veći komfor u luci. Iz tog razloga su se proizvođači 

plovila također prilagodili nautičarima i za pojedine kategorije dužina proizvode se plovila 

veće širine nego ranije. 

Za predmetno obalno područje na koje se oslanjaju plutajući gatovi i valobran predviđeni 

ovim projektom, Grad Mali Lošinj izradio je projekt „Rekonstrukcija i dogradnja obalnog zida 

rive Priko, rekonstrukcija prometnice i dijela prateće infrastrukture“ (glavni projektant Tihomir 

Knezić dipl.ing.arh., Urbing d.o.o. Zagreb) te je za isto ishodio lokacijsku dozvolu (klasa: UP/I 

350-05/10-03/40, URBROJ: 2170/1-03/11-13 od 30. ožujka 2011., izdao Upravni odjel za 

graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije ispostava Mali Lošinj) i potvrdu 

glavnog projekta (klasa: 361-03/11-01/13, URBROJ: 2170/1-03-05/3-11-16 od 15. lipnja 

2011., izdao Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije 



ispostava Mali Lošinj). Navedeni projekt je bitan jer je njime predviđeno pomicanje prema 

moru obalne linije na koju će se oslanjati plutajući gatovi i valobran. U vrijeme izrade ovog 

projekta počela je i izgradnja rekonstrukcije i dogradnje obalnog zida rive Priko te će se 

stoga na podlogama iz navedenog projekta (na novopredviđenoj obalnoj liniji) i ucrtati gatovi 

i valobran koji su predmet ovog projekta. 

Prema navodu predstavnika naručitelja projekta rekonstrukcije i dogradnje obale Priko, u 

istom su u proračunu mehaničke otpornosti i stabilnosti novog obalnog zida uzeta u obzir 

opterećenja od plutajućih gatova i valobrana. 

Cilj izrade idejnog projekta je planiranje postavljanja četiri plutajuća gata i dogradnja 

izvedenog valobrana na operativnoj obali Priko, morske luke otvorene za javni promet Mali 

Lošinj, i to u dijelu luke za nautičare, te nastavno ishođenje lokacijske dozvole za isti zahvat. 

Mjerodavni su brodovi za gatove i valobran dužine „preko svega“ do 16 m. 

Naručitelj je za izradu projekta osigurao slijedeću podlogu: 

• posebnu geodetsku podlogu izrađenu od GEO-TEO d.o.o. Cres. 

1. Prostorni obuhvat 

Zahvat postavljanja plutajućih gatova se planira u cijelosti na moru, na površini od oko 

25.000 m 2 priobalnog mora. 

Prostorni je obuhvat ucrtan u posebnoj geodetskoj podlozi izrađenoj od tvrtke GEO-TEO 

d.o.o. Cres, ovlašteni inženjer geodezije Željko Đumić, dipl.ing.geod., broj elaborata 145/10. 

Oznaka čestice na kopnu ispred koje se nalaze plutajući gatovi i valobran na koje se oslanja 

pokretni montažni most za vezu s obalom je k.č. 3601/1 k.o. Mali Lošinj - grad. 

2. Dokumentacijska osnova 

- Prostorni plan uređenja Grada Mali Lošinj (Službene novine Primorsko-goranske 

županije broj 13/08); 

- Provedbeno urbanistički plan „Centar“ (Službene novine Cresa i Lošinja br. 1/93 i 

Službene novine Primorsko-goranske županije broj 21/08) 

- Programski zadatak za izradu idejnog projekta 

Luka Mali Lošinj je prema Prostornom planu uređenja Grada (PPUG) Mali Lošinj razvrstana 

kao luka otvorena za javni promet županijskog značaja. 

U sklopu luke Mali Lošinj dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti: 

- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, 

- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , 

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva, 

- privez i odvez plovila nautičara, 

- privez i odvez sportskih brodica, 

- privez i odvez ribarskih brodova, 

- privez i odvez teretnih brodova, 

- privez i odvez brodova u funkciji turističkog prijevoza, 

- privez za brodove u raspremi, 

- pristajanje hidroaviona, 

- lučka uprava, lučka kapetanija i granični pomorski prijelaz i 

- privez /sidrište/ za plutajući objekt MB Marina planirane muzejsko-ugostiteljskozabavne 

namjene, 



- pristan za veće brodove Obalne straže na Velopinu. 

Podijeljena je u 4 lučka bazena a predmetni se zahvat nalazi u bazenu 1 – centar. 

Prema Pravilniku o uvjetima i načinu održavanju reda u gradskoj luci Mali Lošinj (članak 13.) 

predmetni se zahvat nalazi u južnom bazenu – centar, čija je prvenstvena namjena privez 

brodova za kružna putovanja i plovila nautičara 

Slika 1::1. Izvod iz PPUG Mali Lošinj, kartografski prikaz „Korištenje i namjena površina“, broj 

prikaza 1.b. 

Prema PPUG Mali Lošinj prostorne mogućnosti za proširenje luke Mali Lošinj temelje se na 

uređenju obalnog dijela luke i na izgradnji potrebnih objekata za zaštitu pojedinih dijelova 

luke. 

Prema članku 291. PPUG Mali Lošinj neposrednim provođenjem PPUG se unutar 

izgrađenog dijela građevinskog područja naselja mogu graditi: 

d) montažne građevine; 

- plutajući objekti: valobrani, pontoni, platforme i sl. na prostorima lučkih područja, privezišta i 

sidrišta, 

Prema PPUG kapacitet ovog dijela luke Mali Lošinj je do 250 vezova. 

3. Postojeće i izvedeno stanje prostora 

Malološinjski zaljev uski je i duboki zaljev u južnom dijelu otoka Lošinja. Dobro je zaklonište 

za brodove svih veličina. S istočne strane zaklonjen je brežuljcima koji su od sjevera prema 

jugu sve niži do niske prevlake gdje je prokopan prolaz za nautičare Privlaka. Kroz prolaz 

premošten pokretnim mostom manji brodovi i brodice mogu uploviti u zaljev iz Lošinjskog 

kanala. Sa zapadne strane zaljev je zaštićen poluotokom i otočićem Koludarc. 



Luka Mali Lošinj smještena je na jugoistočnoj strani zaljeva. Zaštićena je od svih vjetrova i 

valova; jaki sjeverni vjetrovi u južnom dijelu zaljeva uzrokuju bibavicu. Za vrijeme jakih ljetnih 

oluja i vjetra iz W i SW smjera opasan je boravak u dnu zaljeva. Naročito je bio opasan 

jugoistočni dio zaljeva koji je iz NW smjera uslijed višestrukih refleksija valova o vertikalne 

zidove bio posebno izložen za iznenadnih oluja iz tog smjera, krajem kolovoza i početkom 

rujna kada je na vezu bilo puno jahti. Da bi se izbjeglo reflektiranje valova obala uz Rivu 

Lošinjskih kapetana je dograđena sa armirano-betonskim sanducima sa otvorima i unutar 

kojih je izvedena školjera. 

Obala Priko operativna je obala u luci Mali Lošinj, dijelom je predviđena za privez nautičara u 

tranzitu, a dijelom za privez plovila domicilnog stanovništva. Do prije nekoliko mjeseci na 

istočnom dijelu obale su bila privezana četiri plutajuća gata, a na njenom zapadnom dijelu je 

izveden plutajući, teški valobran dužine 80 m i 4,0 m širine. Valobran je postavljen zbog 

smirivanja agitacije akvatorija u luci uslijed djelovanja valova – zaštite privezišta iza 

valobrana. Plutajući su gatovi bili dužine (gledajući od istoka prema zapadu) 39,6 m, 50,3 m, 

52,0 m i 51,9 m, i širine 2,3 m 

U dužinu gatova i valobrana nije ubrojena i dužina pokretnog mosta kojim su isti povezani za 

obalu a koji se ima pomični ležaj i prilagođava se visini mora uslijed izmjena morskih mijena. 

Dubina mora na predmetnoj lokaciji gatova je od -2,0 do oko -7,0 m p.m., a valobrana od - 

3,5 do oko -14,0 m p.m. Valobran i gatovi su (bili) opremljeni opremom za privez plovila i 

opskrbnim ormarićima za snabdijevanje plovila nautičara električnom energijom i vodom. 

Kapacitet ovog dijela luke Mali Lošinj prema PPUG je 250 vezova. Dosadašnji broj vezova 

na izvedenom valobranu i gatovima je prikazan u tablicama u nastavku: 

STALNI VEZOVI 

Kategorija Dužina plovila 

Broj plovila 

veza 

(m) 

IV 8,0 do 10,0 m 35 

V 10,0 do 12,0 m 78 

Ukupno stalnih vezova 113 

Tablica 1:1. Struktura plovila po broju i dužini koji mogu biti na stalnom vezu tijekom godine 

Kategorija 

veza 

PRIVREMENI VEZOVI 

Dužina plovila 

(m) 

Broj plovila 

VII 14,0 do 16,0 m 14 

Ukupno privremenih vezova 14 

Tablica 1:2. Struktura plovila po broju i dužini koji mogu biti na privremenom vezu, samo za 

povoljnih vremenskih uvjeta 

Vezovi se koriste samo od svibnja do listopada, osim gata za komunalni vez na koji su 

plovila vezana kroz cijelu godinu. Gatovi oznaka iz projekta I, II i III se od studenog do travnja 

odspajaju od njihovog sidrenog sustava te tegle na deponiju izvan luke. 

Obalni zid obale Priko trenutne postojeće dužine je oko 300 m' te je izveden kao masivni 

betonski obalni zid. U planu je njegova dogradnja i rekonstrukcija, za što su ishođene sve 

potrebne dozvole, a građevinski radovi su započeli. 



4. Organizacija i korištenje prostora 

Ovim se projektom planira dogradnja izvedenog plutajućeg lukobrana za novih 20 m te 

postavljanje novih elemenata plutajućih gatova. 

Postojeća luka smještena je u samom centru grada Mali Lošinj, uz jednosmjernu cestu. Uz 

postojeću cestu su predviđena parkirna mjesta. 

Gledajući od istoka prema zapadu prvi plutajući gat koristiti će se za privez brodica 

domicilnog stanovništva, dužine do 10 m. Preostala tri gata (oznaka I, II i III) koristiti će se 

komercijalni privez brodica najčešće nautičara u tranzitu. Zbog atraktivnosti Lošinja i ostalih 

otoka u njegovoj blizini, veliki je interes nautičara za vez u luci Mali Lošinj. Dubina mora 

ispred obale na valobrana i gatova je od oko -2,0 do -15,0 m p.m. 

Glede zaštite okoliša ŽLU Mali Lošinj ima u pripravnosti za luku Mali Lošinj 500 m' upijajućih 

zaštitnih brana, disperzante za rastvaranje uljnih onečišćenja s površine mora, spremnike za 

prikupljanje otpadnih ulja, starih baterija, zauljenih krpa i filtera. Surađuju s riječkom tvrtkom 

Dezinsekcija d.o.o. specijaliziranom za pružanje usluga u korist očuvanja okoliša. 



B. IDEJNI PROJEKT POMORSKIH GRAĐEVINA 

1. PRETHODNO GEOMEHNIČKO IZVJEŠĆE 

1.1. Uvod 

Otoci Cres, Lošinj i Ilovik pripadaju tektonskoj strukturi čija je glavna odlika ljuskava građa i 

prevrnute strukture dinarskog smjera (SZ-JI). Na Lošinju je očuvan inverzni redoslijed 

naslaga od krede do paleogena uz uzdužne rasjede na kontaktu stratigrafskih članova i 

unutar njih. 

1.2. Geološka građa 

Slika 1::1. Strukturni sklop u području obale Priko [1] 

Područje je Prika u korijenu Malološinjskog zaljeva izgrađeno od karbonatnih stijena 

gornjokredne starosti koje su u rasjednom kontaktu reversnog karaktera (sl. 1::1). Naslage 

senona K 2 3 se sastoje uglavnom od svjetlosmeđih do svjetlosivih dobro uslojenih (najčešće 

debljine od 0,5 do 2,0 m, iako se susreću i tanji slojevi debljine 0,1 do 0,5 m) rudistnih 

vapnenaca. To su uglavnom mehanički taložene vapnene stijene (kalcilututi, kalkareniti i 

bioakumulirani vapnenci) i dolomitne stijene. 

Recentne su tvorevine marinski sediment u podmorju te crvenica i umjetne tvorevine na 

kopnu. Imaju vrlo različite fizičko – mehaničke značajke. Marinski su sedimenti različitog 

granulometrijskog sastava, koji je ovisan i o hidrodinamičkim značajkama određenog dijela 

akvatorija. U plićim dijelovima podmorskih padina prevladava grubi, ljušturasti pijesak, a 

prema dubini prašinasti pijesak. To su vrlo rahle, pomične naslage, debljine najčešće do 1 m. 

U najdubljim, zaravljenim dijelovima luke nalazi se vrlo rahli do žitki prašinasti mulj. U plićem 

dijelu (do –10 m) ukupna debljina pokrivača u podmorju (marinski sedimenti i mjestimično 



crvenica) najčešće ne prelazi 1 m. Samo u SE dijelu zaljeva, u gradskoj luci (u dijelu koje je i 

obala Priko) izmjerena debljina pokrivača dosiže 5 m. 

Za potrebe izrade Integralne studije [5] MOHO d.o.o. Zagreb je izveo na lokaciji seizmičku 

refrakciju. 

Na osnovi modeliranih vrijednosti brzine duž profila RSP – 7, [5] koji je izrađen uz obalu 

Priko i dosadašnjih iskustava razlučujemo pretpostavljeni litološki sastav podloge, te 

sugeriramo slijedeću orijentacijsku klasifikaciju materijala: 

- brzine 1200 do 1350 m/s odnosile bi se na kompleks nevezanih marinskih 

sedimenata: šljunka, pijeska i mulja, s komadima jako okršene i raspadnute stijene, 

koji bi sačinjavao pokrivač na osnovnoj stijeni, pri čemu su do iznosa 1750 m/s 

obuhvaćeni izrazito rastresiti sedimenti; 

- brzine od 4750 m/s ukazuju da je stijenska podloga slabije raspucana. 

Na Prilogu 1 vidljiva je debljina pokrivača na lokaciji: od 4 m na sjevernoj strani do 1 m na 

južnoj. 

1.3. Seizmičke značajke 

Prema Seizmološkoj karti RH iz 1987.g. za istraživano područje očekivani intenziteti 

seizmičnosti su slijedeći: 

-za povratni period T= 50god.: I o =5° MCS, 



-za povratni period T= 500god.: I o =6° MCS. 

U posljednja dva milenija bilježi se prosječno tonjenje obale odnosno uzdizanje mora oko 1 

mm godišnje. 

1.4. Temeljenje 

Planirani gatovi i valobrani su plutajući. Sidreni armirano-betonski blokovi („corpo morto“) 

polagat će se u marinski sediment. 

LITERATURA 

[1] Mamužić, P., et al., (1968): Osnovna geološka karta 1:100.000, list Lošinj. Savezni 

geološki zavod, Beograd. 

[2] Mamužić, P., Sokač, B., (1973): Tumač za list Lošinj, Savezni geološki zavod 

Beograd. 

[3] Privremena seizmološka karta SFRJ. Sl. list 49/82, NN 55/91. 

[4] Seizmološka karta povratnih perioda za 50, 100, 200, 500, 1.000 i 10.000 godina. Sl. 

list 30/87, NN 55/91. 

[5] Integralna studija osnovnog prostornog rješenja Malološinjskog zaljeva, MareCon 

d.o.o. Rijeka, 1997. 



Prilog 1 



2. POMORSKO HIDRAULIČKI PRORAČUN 

2.1. Vjetrovalna klima 

2.1.1. Vjetar na širem području lokacije 

Smjer i brzina vjetra ovise ponajprije o polju tlaka, zatim o reljefu, vrsti podloge, razvedenosti 

obalne linije, dobu dana, dobu godine i sl. Klimatski podaci o vjetru prikazuju se obično 

pomoću ruže smjera i brzine vjetra. Ruža smjera vjetra dobiva se tako da se čestina 

pojedinog smjera iskaže u postocima ukupne čestine svih smjerova i tišina. Ruža brzine 

vjetra predstavlja srednje brzine kojima puše vjetar iz svakog pojedinog smjera vjetra. 

Olujni (8bf), i jako olujni vjetrovi (≥9bf) pojavljuju se na Kvarneru rijetko (vjerojatnost pojave 

od 1 do 3 %). Javljaju se uglavnom iz NE i SE smjera [1]. 

SMJER VJETRA 

N NE E SE S SW W NW jačina [%] 

J 

A 

Č 

I 

N 

A 

V 

J 

E 

T 

R 

A 

C 10,2 

1-2bf 1,4 0,5 0,6 0,5 1,4 1,8 1,8 2,6 10,6 

3bf 2,4 1,7 1,7 1,2 2,2 1,5 2,2 8 20,9 

4bf 4,1 1,5 2,6 2,4 2,6 1,4 2,8 6 23,4 

5bf 1,4 3,4 1,4 2,9 3,4 0,9 0,7 3,9 18,0 

6bf 0,3 2,2 0,7 3,6 1,2 0,3 0,8 0,7 9,8 

7bf 0,5 1,4 0,5 1,7 0,3 0,3 0,2 0,3 5,2 

8bf 0,2 0,2 1 0,2 1,6 

9bf 0,3 

Smjer 

[%] 

10,3 10,9 7,5 13,3 11,3 6,2 8,5 21,5 100,0 

Tablica 2::I Prosječna godišnja učestalost vjetra na Jadranu [1] 

sjeverni 

Jadran 

južni 

Jadran 

SMJER VJETRA 

N NE E SE S SW W NW 

tramontana bura levant jugo šilok lebić ponenat maestral 

0 35 26 22 9 6 2 

0 12 21 29 16 16 4 0 

Tablica 2::II Zastupljenost u [%] olujnih vjetrova (≥9bf) na Jadranu po smjerovima [1] 



SJEVERNI JADRAN JUŽNI JADRAN JADRAN 

ZIMA 

2,7 

3,1 

LJETO 

0 

0 

5,8 

GODINA 2,7 3,1 5,8 

MAX 6 8 14 

MIN 0 1 1 

Tablica 2::III Prosječan godišnji broj oluja (≥9bf) na Jadranu iz razdoblja 1954. - 1968. [1] 

U procesu valne generacije bitan čimbenik je i neprekidno trajanje vjetra. U tablici 2::IV vidi se da 

na Jadranu jako olujni vjetrovi (≥9bf) iz I. i II. kvadranta imaju trajanja nekoliko desetaka sati: i 

juga i bure preko 30 sati. Na sjevernom Jadranu olujne bure mogu trajati neprekidno i 60-tak 

sati. Slabiji vjetrovi traju i dulje! 

SMJER VJETRA 

N NE E SE S SW W NW 

Sjeverni 

Jadran 

Južni 

Jadran 

tramontana bura levant jugo šilok lebić ponenat maestral 

0 60 12 36 24 12 6 0 

0 18 36 36 33 18 6 0 

Tablica 2::IV Trajanja [h] neprekidnih jako olujnih vjetrova (≥9bf) na Jadranu po smjerovima [1] 

Zaključak o generalnoj vjetrovnoj klimi na sjevernom Jadranu temeljem generalnih 

podataka o vjetru na Jadranu 

Godišnjim ekstremnim vjetrom na sjevernom Jadranu može se, orijentacijski govoreći, 

definirati jako olujni vjetar (9bf), a ekstremnim višegodišnjim orkanski vjetar (≥10bf). Njihova 

je pojava najvjerojatnija iz I. i II. kvadranta. 

2.1.2. Vjetar na meteorološkoj postaji Mali Lošinj (klimatološka meteorološka postaja; 

automatska anemografska postaja) 

Anemografska mjerenja u meteorološkoj postaji Mali Lošinj počela su u srpnju 1991. Česti su 

međutim bili prekidi mjerenja od srpnja 1991. do prosinca 1994., zato DHMZ PMC Split u 

elaboratu «Vjetrovna klima oko mjesta Unije na otoku Unije», 2008. [3]., analizira mjerenje 

od siječnja 1995. DHZ Zagreb je za potrebe Lošinjske plovidbe 1995. izradio statistiku 

vjetrova na području Malog Lošinja, koja je korištena u Integralnoj studiji osnovnog 

prostornog rješenja Malološinjskog zaljeva, t. 3., Dinamika mora Malološinjskog zaljeva, 

Hydroexpert d.o.o. Zagreb, 1996. [5]. 

Geografski podaci meteorološke postaje Mali Lošinj: geografska širina 44 0 32' N, geografska 

duljina 14 0 28' E i nadmorska visina 53 m. 

Brzina i smjer vjetra ovise prvenstveno o polju tlaka, zatim o reljefu, vrsti podloge, 

razvedenosti obalne linije, dobu dana, dobu godine i sl. Podatci o vjetru se pokazuju obično 

pomoću ruže smjera i brzine vjetra. Anemograf u Malom Lošinju mjeri 10-minutnu brzinu 

vjetra i i prevladavajući smjer u tih 10 minuta, te maksimalnog udara vjetra (sekundna 

vrijednost). na osnovu tako izmjerenih brzina i smjerova brzina vjetra mogu se dobiti i druge 



brzine vjetra preko «gust factor»-a (PIANC, Norwegian Petroleum Directorate). Za valne 

prognoze su bitne satne brzine vjetra, kao i njihovo trajanje. 

Za prikaz vjetrovne klime Malog Lošinja analizirane su [4] godišnje i sezonske vjerojatnosti 

istovremenog pojavljivanja pojedinih brzina i smjera s postaje Mali Lošinj. Rezultati analiza 

satnih anemografskih mjerenja prikazani su ružama vjetra i tablicama kontigencije 

Tablica 2::V Vjerojatnost istovremenog pojavljivanja različitih smjerova vjetra (‰) po klasama 

brzine vjetra za Mali Lošinj, razdoblje 1995.-2007. 

Najčešći smjerovi vjetra koji se javljaju na području Malog Lošinja na godišnjoj razini su NE 

(13,619%), NNE (12,562), S (9,639%) i SE (7,026%). To su poznati smjerovi vjetra koji 

pripadaju buri odnosno, oštrom i jugu. 

Bura je hladan, jak i izrazito mahovit (refulan) vjetar iz smjera NE, tipičan za priobalno 

područje. Sinoptičku situaciju koja pogoduje nastupu bure karakterizira anticiklona nad 

europskim kopnom pod čijim se utjecajem nalaze unutrašnji krajevi, te mediteranska ciklona, 

koja svojim prisustvom utječe na jadransko primorje. Jačina bure pored tih baričkih formacija 

ovisi o rasporedu planinskih lanaca, prijevoja riječnih dolina i sl. Granica do koje se osjeća 

utjecaj bure ovisna je o općoj vremenskoj situaciji, pa se stoga ne može točno definirati. 

Brzina bure je najveća u priobalnim područjima i prema pučini postupno slabi. 

Jugo je topao i vlažan vjetar koji puše od ESE do SSE smjera. Puše uzduž čitavog Jadrana i 

izaziva uzburkano more. Jugo prati vrlo oblačno nebo, a najčešće i dugotrajna kiša. To je 

karakterističan vjetar za jesensko-zimsko razdoblje, tj. za period intenzivnih ciklonalnih 

aktivnosti. Ljeti je također moguća pojava juga, ali slabijeg intenziteta i traje 1-2 dana. U 

jesensko-zimskom razdoblju jugo dostiže i olujne jačine, a može trajati od 2 do 6 dana. 

Maestral na Jadranu je tipičan vjetar ljetnog razdoblja. Nastaje kada se cijeli Mediteran nalazi 

između jedne duboke ciklone na istoku i područja vrlo visokog tlaka na zapadu (Azorska 

anticiklona). Na otvorenom moru ima NW smjer, a u obalnom području mu je smjer različit jer 

ovisi o konfiguraciji tla na mjestu gdje puše. Maestral je vjetar lijepog vremena i javlja se 



samo uz vedro nebo. Izostanak maestrala pretkazuje dolazak depresije. Počinje sredinom 

svibnja i traje do sredine rujna. Puše danju, počinje puhati oko 9-11 sati, a prestaje zalaskom 

Sunca. Najčešće puše kao slab vjetar (do 5.4 m/s), u Tršćanskom zaljevu je najslabiji, prema 

jugu je sve jači, a u Otrantskim vratima dostiže brzinu i do 15 m/s uz dosta teško more. 

Slika 2::1. Godišnja ruža vjetra za Mali Lošinj 1995.- 2007. [3] 

U tablici 2::VI su navedene zabilježene apsolutne maksimalne mjesečne i godišnje 

vrijednosti satnih brzina vjetra, dominantnih brzina vjetra i trenutnih udara vjetra uz pripadni 

smjer vjetra. 

Tablica 2::VI Zabilježene apsolutne maksimalne satne, desetminutne i trosekundne brzine 

vjetra za Mali Lošinj, razdoblje 1995.-2007. [3] 



Tablica 2::VII Dugoročna prognoza brzina vjetra za Mali Lošinj [3] 



Napominje se da su na meteorološkoj postaji Mali Lošinj izmjerene brzine vjetra iz II. 

kvadranta, zbog zaklonjenosti anemografa, preniske. Zato su pri izradi vjetrovnih prognoza 

za II. kvadrant korišteni podatci prognoziranih brzina za Rab i Crikvenicu, kao i podatci iz [5] 

Povratni 

periodi 

(godine) 

NE kvadrant 

bura 

SE kvadrant 

jugo 

W-NW 

potenatmaestral 

SW kvadrant 

lebić 

2 14,5 m/s 13,9 m/s 10,8 m/s 12,3 m/s 

5 17,0 m/s 16,5 m/s 12,5 m/s 14,5 m/s 

10 18,0 m/s 18,3 m/s 13,6 m/s 15,5 m/s 

50 21,0 m/s 25,0 m/s 18,0 m/s 18,0 m/s 

100 22,0 m/s 26,0 m/s 20,0 m/s 21,0 m/s 

Tablica 2::VIII Dugoročna prognoza satna brzina vjetra za Priko 

Maksimalni udari (3s) vjetra juga i bure dani su u Tablici 2::IX 

bura (m/s) 

jugo (m/s) 

1 god 30,5 24,5 

10 god 39,5 29,5 

20 god 40,5 30,5 

50 god 43,0 33,0 

100 god 44,8 34,8 

Tablica 2:IX Maksimalni udari (3s) vjetra juga i bure u Malom Lošinju [5] 

Kut izloženosti na valove Prika je 210º do 280º. 

2.1.3 Trajanja vjetrova za kut izloženosti Prika 

Za generaciju valova, a pogotovo za privjetrišta veće duljine, bitan parametar je trajanje 

vjetra. Valovi iz kuta izloženosti Prika formiraju se na kratkom privjetrištu. Stoga trajanje 

vjetra neće biti ograničavajući faktor za potpuno razvijanje valova. 

2.2. Morske razine 

Na području Malog Lošinja ne postoji mareografska stanica. Stoga je načinjena interpretacija 

temeljem dugoročnih prognoza morskih razina [6] na mareografskim stanicama u Bakru i 

Rovinju. 

Karakteristične veličine koje se upotrebljavaju za opis lokacije glede kolebanja morskih 

razina, su srednja viša visoka živa razina (SVVžR) i srednja niža niska živa razina (SNNžR). 

To su statističke značajke koje predstavljaju višegodišnji (barem dvadesetak godina) prosjek 

dnevne najviše, odnosno najniže registrirane razine mora iz razdoblja sizigija (živih mijena). 

U praktičnom smislu može se reći da su to redovno visoke dnevne plime i niske oseke 

promatranog područja. Srednja razina mora (SR) je također statistička značajka, a dobiva se 

kao višegodišnji (barem dvadesetak godina) prosjek registriranih satnih razina mora. 



Ekstremne morske razine vežu se uz povratno razdoblje (PR) a dobivaju se dugoročnim 

prognozama [6]. Načelno se izrađuju na temelju statistike ekstrema. Ovdje su, kao zanimljive 

veličine, prikazane visoka razina povratnog perioda jedne godine (VR 1 god. ) i niska razina 

povratnog perioda jedne godine (NR 1 god. ). Za određivanje potrebne dubine mora na vezu 

služi hidrografska nula SNNžR. 

Prikaz karakterističnih morskih razina na području Prika dan je u tablici 2::X. 

Morska 

razina 

kota GN 

(m n.m.) 

+ 1,35 

Extr VR 100 

VR 1 god. +0,80 

Extr VR 10 + 1,20 

SVVžR +0,50 

SR +0,15 

SNNžR -0,30 

NR 1 god. 

Extr NR 10 

Extr NR 100 

-0,40 

-0,55 

-0,65 

Tablica 2::X. Morske razine na području Malog Lošinja 

2.3. Morske struje 

Malološinjski je zaljev relativno zatvoren akvatorij. Da bi se utvrdio pravilan ekološki pristup 

gospodarskim i drugim aktivnostima unutar njega i na njegovim obalama, veoma je značajno 

utvrditi cirkulaciju odnosno dinamiku vodenih masa u njemu. Zbog toga je za potrebe izrade 

Integralne studije osnovnog prostornog rješenja ML zaljeva [5] izvršeno mjerenje morskih 

struja s utvrđivanjem mehanizma izmjene vode zaljeva s otvorenim morem. 

Mjerenje je izvršeno na 8 točaka. Zaključeno je da je srednja brzina u svim točkama bliska 

(oko 0,1 m/s) osim na glavnom ulazu (Torunza), gdje su izmjerene dvostruke vrijednosti. 

Izmjerene maksimalne brzine su oko 0,25 m/s, a minimalne oko 0,05 m/s. Zaključeno je da je 

osnovna izmjena morskih masa u Malološinjskom zaljevu putem plime i oseke i to 

dominantno kroz glavni ulaz Torunza, dok ostala dva ulaza nemaju bitnog značaja. 

Procijenjeno je da je volumen mora Malološinjskog zaljeva 65,000.000 m 3 , te se teoretski u 

zaljevu svaki dan promijeni sva voda. Ako se uzme u obzir faktor miješanja 0,5 (efekt čepa 

kod morskih mijena u zaljevu) praktički se sva voda izmjeni za dva dana. 

Navedena je procjena rađena na temelju srednje brzine strujanja na ulazu Torunza 0,2 m/s, 

uz presjek ulaza 8.100 m 2 te je uzeto u 24 sata po jedna plima i oseka. Ako se uzmu u obzir i 

dva manja ulaza, treba zaključiti da je u Malološinjskom zaljevu izmjena vode vrlo kvalitetna. 

Zaljev je dobro cirkuliran s okolnim morem te se mogu planirati sve aktivnosti koje zahtijevaju 

ekološki čisto more. 

Prema Peljaru [2] prevladavaju struje morskih mijena brzine do 0,3 čv. Olujni SW i W vjetrovi 

mogu povećati brzinu struje do 1,0 čv. 



2.4. Valovi na području dijela Malološinjskog zaljeva 

2.4.1. Najčešći valovi na moru su uzrokovani djelovanjem vjetra na površinu mora. Vjetrovni 

su valovi kratkog perioda i velike energije. Za potrebe ovog projekta analizirati će se i valovi 

koji su uz vjetrovne najčešći u području Malološinjskog zaljeva: šćige ili seiche te valovi od 

brodova. Plimni valovi su obrađeni u točki 2.2. 

ZNAČAJNA VALNA VISINA H 1/3 (m) 

Smjer Privjetrište Efektivno 

BRZINA VJETRA (Bf) 

vjetra (km) privjetrište 6 7 8 9 10 

300 m NW OD DNA UVALE LUKE M. LOŠINJA – DUBINA 15 m 

NW 5,0 1,50 0,50 0,65 0,75 0,90 1,1 

N 0,25 0,25 0,20 0,25 0,30 0,40 

SE 0,30 0,20 0,20 

Tablica 2::XI Značajne valne visine ispred valobrana privezišta [5] 

Kratkoročnu je i dugoročnu prognozu vjetrovnih valova za deset odabranih točaka u 

Malološinjskom zaljevu obradio Andročec [5]. U tablici 2::XI je pokazan rezultat proračuna za 

točku 1 – 300 m NW od dna uvale luke M. Lošinja, na dubini mora 15 m. 

Iz razloga kratkog privjetrišta izabrana je metoda Groen Dorrensteina. Pomoću dijagrama 

Groen Dorrensteina izračunate su za sve jake i olujne vjetrove (6 –10 Bf) teoretske značajne 

valne visine za odabranu točku ispred valobrana. Za NW smjer (Tab 2::VIII) vjetar u PP = 50 

godina ne premašuje brzinu od 8 Bf, tako da se može prognozirati značajna valna visina 

ispred valobrana privezišta H 1/3 

50 

= 0,75 m. 

2.4.2. Ostali mogući prirodni površinski valovi 

Valovi plime i oseke su obrađeni u točki 2.2. Mogući su i barički valovi uslijed promjene tlaka, 

koji imaju period od 1 do 3 sata te slobodne oscilacije (šćige ili seiche) s periodom za 

Jadranski bazen oko 23 sata. Mogući bibavični, kao drugi valovi vjetrovnog porijekla, imaju 

period do 7 minuta te mogu izazvati manje oscilacije ovog bazena. Zabilježene su poplave 

(zadnja 2008. godine, u kombinaciji s visokom razi mora). 

2.4.3. Valovi od brodova 

U SE dijelu zaljeva su mogući i valovi koje generiraju brodovi i turističke brodice, koji često 

plove velikom brzinom i stvaraju značajne valove. Visinu ovih valova je općenito moguće 

prognozirati, jer ona osim o brzini plovila ovisi i o njegovoj veličini, obliku, vrsti pogona, dubini 

mora i nekim drugim parametrima. U zatvorenim akvatorijima, lučkim bazenima, blizu obale 

ili privezišta se zato ograničava brzina broda tako da on generira valove manje od 

dozvoljenih za to područje. 

U SE dnu Malološinjskog zaljeva pontonski gatovi jače «osjećaju» i valove od hidroglisera 

(«Krila Kvarnera») te katamarana («Božava»), koji s putnicima pristaju oko 100 m od njih. 

Visine maksimalnih valova za udobnost akvatorija prema HRB i BS su: 

- H s = 0,15 m, ne više od 5 dana godišnje 

- H s = 0,30 m, jednom u razdoblju ne kraćem od 5 godina 

- H s = 0,50 m jednom u razdoblju ne kraćem od 50 godina, 



što se već izvedenom dogradnjom obale na Rivi lošinjskih kapetana i valobranom s Prika te 

osobito planiranim produženjem valobrana od 80 na 100 m može postići u cijelom akvatoriju 

luke Priko. 

S vanjske strane valobrana su predviđeni vezovi samo za vrijeme povoljnih vremenskih 

uvjeta. 

2.5. Dubina akvatorija 

Dubine uz sve plutajuće gatove i valobran evidentno zadovoljavaju za sve planirane vezove. 

LITERATURA 

[1] Tabain,T.: Vjetrovni valovi na Jadranu, Pomorska enciklopedija, JLZ, Zagreb 1972. - 

1989. 

[2] ****. Peljar za male brodove, prvi dio, Hrvatski hidrografski institut, Split, 2002. 

[3] Britvić-Pejković, S: Vjetrovna klima oko mjesta Unije na otoku Unije, DHMZ PMC 

Split, 2008. 

[4] Hrabak-Tumpa, Milić: Studija režima na području Malog Lošinja, DHZ, Zagreb, 1995. 

[5] Integralna studija osnovnog prostornog rješenja ML zaljeva, t. 3: Dinamika mora 

Malološinjskog zaljeva, MareCon i Hydroexpert, Rijeka - Zagreb, 1996. 

[6] Pršić,M.: Metodologija prognoze ekstremnih amplituda morskih razi, Magistarski rad, 

Zagreb,1983. 



3. Pomorsko-građevno i tehnološko rješenje 

Prema projektnom programu Naručitelja cilj izrade idejnog projekta je planiranje postavljanja 

četiri plutajuća gata i dogradnja izvedenog valobrana na operativnoj obali Priko, morske luke 

otvorene za javni promet Mali Lošinj, i to u dijelu luke za nautičare, te nastavno ishođenje 

lokacijske dozvole za isti zahvat. Izvedeni valobran je dužine 80,0 m i širine 4,0 m. Sačinjen 

je od četiri jednaka teška, betonska elementa pojedinačne dužine 20,0 m. Isti se planira 

dograditi još jednim takvim elementom istih dimenzija. Novoplanirana ukupna dužina 

valobrana iznositi će oko 100,0 m, te će se time (prema stručnom elaboratu – idejnom 

rješenju „Zaštita privezišta Priko – Mali Lošinj“, broj 2G/04, od ožujka 2004. godine) dodatno 

umiriti akvatorij luke i povećati traženi komfor nautičara – dopuštena visina valova u luci 

prema naputku Hrvatskog registra brodova. Na dužinu elemenata valobrana potrebno je 

uzeti u obzir i pristupni most koji povezuje valobran s obalom. Udaljenost plutajućih 

elemenata od obalnog zida se definira proračunom sidrenog sustava, a za potrebe ovog 

idejnog projekta će se uzeti iskustveni prosjek od oko 1 m. 

Osim dogradnje izvedenog valobrana planira se postavljanje novih elemenata plutajućih 

gatova koji će se zamijeniti zbog dotrajalosti te neznatno položajno izmjestiti radi 

rekonstrukcije i dogradnje obale Priko. Tri (zapadna) gata se predviđaju od po pet plutajućih 

elemenata dužine po 12 m, ukupne dužine 60,0 m, te jedan (istočni) od četiri plutajuća 

elementa dužine po 12 m, ukupne dužine 48,0 m. Gatovi su širine 2,35 m. Povezuju se s 

kopnom preko pokretnog montažnog pristupnog mosta, a pričvršćuju na svom položaju 

preko vlastitog sidrenog sustava koji čine lanci i betonski blokovi. Udaljenost plutajućih 

elemenata gatova od obalnog zida također će se za potrebe ovog idejnog projekta uzeti kao 

iskustveni prosjek od oko 1 m. 

Razmak između valobrana i gata oznake III je 102,4 m, gatova oznaka III i II 59,0 m, gatova 

II i I 52,0 m i gatova I i onog domicilnog stanovništva 41,0 m. Svi su gatovi paralelni i okomiti 

na novoplanirani obalni rub. Izvedeni valobran je okomit na novoplanirani obalni rub a 

dogradnja je planirana u postojećem pravcu njegova pružanja. 

Ovim se gatovima ispunjava neiskorišteni prostor zaštićenog akvatorija luke valobranom te 

se dobivaju sigurni i komforni vezovi za plovila. 

Plutajući elementi gatova i valobrana su međusobno povezani elastičnom vezom, a njihov 

stalni položaj u moru je osiguran preko sidrenih lanaca pričvršćenih za sidrene betonske 

blokove („corpo morto“) koji se nalaze na morskom dnu. Prvi plutajući element uz obalu je 

pričvršćen lancem ili čeličnim tipskim elementom za betonski obalni zid. 

Proračun sidrenog sustava će se obraditi u izvedbenom projektu, a plutajući pontoni koji će 

se ugraditi su građevinski proizvodi te kao takvi imaju tipske ateste i proračune stabilnosti i 

mehaničke otpornosti. 

Sama konstrukcija plutajućih elemenata sastoji se od betonskih elemenata, olakšanih radi 

plovnosti ugrađenim blokovima stiropora. Hodna površina gatova je obložena daskama od 

egzotičnog drveta ili od visokootpornog umjetnog materijala čija je površina izrađena kao 

imitacija drvene strukture. Površina je obrađena na način da se izbjegne sklizavost, osobito u 

slučaju ako je mokra. Hodna površina je povezana s betonskim dijelom plutajućih elemenata 

preko vruće cinčanih čeličnih profila. Hodna površina valobrana izvedena je od betona s 

protukliznom završnom obradom. 

Visina rekonstruiranog i dograđenog obalnog zida na mjestu ispred kojeg se predviđa 

postaviti gatove i valobran je na koti +1,0 m n.m., a visina hodne površina gatova i valobrana 

je, u odnosu na trenutnu morsku razinu ovisi o odabiru proizvođača pontonskih elemenata. 

Savladavanje razlike u visini i sama veza gata s obalom predviđa se preko vruće cinčanog 

čeličnog mosta, koji je za obalni zid povezan nepomično, a na gatovima i valobranu kao 

„pomični zglob“ radi dizanja i spuštanja nivoa mora. 



Plutajući gatovi su uronjeni oko 40 cm u more, valobran oko 160 cm (ovisno o proizvođaču 

pontona za kojeg će se odlučiti naknadno investitor) te su kao takvi propusni ispod i 

omogućuju nesmetanu cirkulaciju mora. Samim gatovima i valobranima se dakle ne utječe 

na kvalitetu morske vode u luci. U točki 2.3. ovog poglavlja opisana je izmjena morskih masa 

u Malološinjskom zaljevu. Podaci su dobiveni izmjerom a o istom je sačinjena Studija [5]. 

Zaključak Studije je da je Malološinjski zaljev dobro cirkuliran s okolnim morem te se mogu 

planirati sve aktivnosti koje zahtijevaju ekološki čisto more. 

Na gatovima i valobranu se predviđa vezanje plovila na četverovez s obje strane. Na 

valobranu u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta nije moguće privez plovila s vanjske 

strane. U Tablicama 3:1. i 3:2. je specifikacija plovila po dužinama za stalne i privremene 

vezove. 

STALNI VEZOVI 


veza 

(m) 

Broj plovila 

IV 8,0 do 10,0 m 26 

V 10,0 do 12,0 m 28 

VI 12,0 do 14,0 m 24 

VII 14,0 do 16,0 m 39 

Ukupno stalnih vezova 117 

Tablica 3:1. Struktura plovila po broju i dužini koji mogu biti na stalnom vezu tijekom godine 

PRIVREMENI VEZOVI 


Broj plovila 

veza 

(m) 

VII 14,0 do 16,0 m 17 

Ukupno privremenih vezova 17 

Tablica 3:2. Struktura plovila po broju i dužini koji mogu biti na privremenom vezu, samo za 

povoljnih vremenskih uvjeta 

Kako je bila praksa i do sada vezovi će se koristiti samo od svibnja do listopada, osim gata 

za komunalni vez na koji su plovila vezana kroz cijelu godinu. Gatovi oznaka iz projekta I, II i 

III se od studenog do travnja odspajaju od njihovog sidrenog sustava te tegle na deponiju 

izvan luke. 

Planirano opterećenje korisnim teretom je do 200 kg/m 2 . 

Gatovi i valobran će se opremiti napravama za privez na bokovima. Planira se postaviti i 

ormariće za snabdijevanje vodom i strujom. 



C. IDEJNI PROJEKT KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 

1. Vodoopskrba 

Predmet ovog dijela dokumentacije je vodovodni ogranak za opskrbu brodica na plutajućim 

gatovima i valobranu pitkom vodom te hidrantska instalacija. 

Područje luke Mali Lošinj prema novom projektu za rekonstrukciju i dogradnju obale Priko 

opskrbljuje se iz Vodosprema „Kalvarija“ i „Čikat“. Podaci o vodospremama su slijedeći 

(preuzeti s web stranica tvrtke Vodovod i čistoća Cres Mali Lošinj d.o.o.): 

Vodosprema „Kalvarija“: 

• korisni volumen vodospreme: 1.000 m 3 

• kota vodospreme: 60,0 m n.m. 

Vodosprema „Čikat“: 

• korisni volumen vodospreme: 4.000 m 3 

• kota vodospreme: 60,0 m n.m. 

Novoplanirana vodovodna cijev prolaziti će po novoj obali. Cijev je duktil DN 200 mm. Na 

mjestima gdje se nalaze spojevi gatova i valobrana na obalni zid izvesti će se na 

novoplaniranom javnom cjevovodu priključna okna s vodomjerom za potrebe nautičara, sve 

u dogovoru s nadležnom komunalnom tvrtkom. 

Od vodomjernih okana planira se izvesti kroz trup valobrana i gatova cjevovod za opskrbu 

sanitarnom potrošnom vodom ukupno 18 (valobran) + 3x16 (komercijalni gatovi) + 4 (gat za 

domicilno stanovništvo) ormarića sa po dvije slavine, za korištenje nautičara. Od tih 70 

opskrbnih ormarića dio će se na valobranu i gatovima predvidjeti opremljenim s unutarnjom 

hidrantskom instalacijom, raspoređeni na način da prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za 

gašenje požara (NN 8/06) pokrivaju prostor privezišta. U takvim ormarićima nalaziti će se 

slijedeća oprema: trevira crijevo, mlaznica, dvije storz spojnice, vatrogasni aparat. 

Specifično požarno opterećenje za plastična plovila iznosi 600 MJ/m 2 , odnosno za rad 

hidranta potrebno je osigurati 50 litara vode u minuti. 

Za potrebe unutarnje hidrantske mreže potrebna je količina vode q = 10 l/sec za istovremeni 

rad dva hidranta, minimalni tlak na najnepovoljnijem hidrantu 2,5 bara, a za potrebe slavina 

opskrbnih ormarića za sanitarnu vodu, potrebna količina je q=2,0 l/sec. 

Investitor će organizirati prihvat sanitarnih otpadnih voda od pražnjenja spremnika plovila 

preko mobilnih spremnika s usisno/tlačnom crpkom. Posebno će se predvidjeti spremnik na 

kopnu za pražnjenje zauljenih i zamašćenih voda s plovila, a koji će se prazniti u dogovoru s 

lokalnim komunalnim društvom. 

Što se tiče odvodnje oborinskih voda, nagib površina pomorskih građevina izvodi se tako da 

se voda najkraćim putem odvodi u more. 

2. Elektroopskrba 

Operativna obala Priko napaja se iz TS Priko. Vršno opterećenje postiže se u ljetnim 

mjesecima. 



Za napajanje električnom energijom plovila na plutajućim gatovima i valobranu predviđeno je 

postavljanje 70 opskrbnih ormara. Ormari su predviđeni sa mogućnošću priključka četiri 

monofaznih utičnica. 

Napajanje opskrbnih ormara treba izvesti iz priključno - mjernog - upravljačkog ormara 

kabelima ugrađenim u trupu nove obale. Priključno - mjerni - upravljački ormar postaviti će se 

na lokaciji prema dogovoru s distributerom električne energije, a sastojati će se od primarnog 

dijela pod nadzorom elektrodistribucije i sekundarnog dijela pod nadzorom vlasnika - 

koncesionara privezišta. 

Rasvjeta gata nije predviđena, ali će se predvidjeti opskrbni ormarići koji imaju na sebi 

rasvjetu. U nacrtnoj dokumentaciji su naznačene pozicije opskrbnih ormara i trase napojnih 

kabela. Eventualna odstupanja bit će obrazložena glavnim projektom. 

Uz odabir faktora istovremenog opterećenja od 0,3 vršno opterećenje mjernog mjesta se 

procjenjuje na 500 kW. 

Projektant: 

mr.sc. Dinko Hrešić, dipl.ing.građ.

ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?