pdf (11,3 MB) - Å umarski list

More documents

Recommendations

Info

— 592 — tara u onom dielu, gdje još čamove šume tog kotara djelomice karakter prašume nosi; pozna od predjašnih sličnih ekskurzija mnoge šume svih naših alpinskih krunovina i zemalja; provezo se mnogobrojnim! čamovimi šumami Njemačke — naročito cielim Schwarzwaldom pak šumama Švicarske; zavirio i u Karpate a provezo se i diljem ciele Bosne: ipak ne pamti, da je igdje vidio stabala ove visine. Stara jelova stabla visoka su poprieko oko 50 metara, doČim su još viša smrekova stabla — blizu 60 metara. U pojedinim pouikvama i vrtačama ima još i duljih stabala; nekih jela do blizu 60 a smreka do blizu 70 metara visokih. Dakako, da su sva ta stabla po više jstotina godina stara. I u samoj Bosuoj, koja u svojim prašumama ima dosta čamovih stabala osobitih dimenzija, te je s toga i na glasu, poznata je »Crna gora« sa svojih najviših stabala. Te su silne visine stabala zadivile svojedobno članove austrijskoga državnoga šumarskoga družtva, a tako isto i sada članove izletnike hrv.-slav. šumarskoga družtva. U ovim šumama osjeća se prava veličajnost prirode, nenagrdjena djelima ljudske ruke. Još ima nešto u ovim šumama što oku stručnjaka vrlo godi, a to je ona silna množina humusa, kojim je ovaj pravi kraški vapnenac prekriven, a taj humus daje ujedno stručnjaku pouzdanja, da će se i uz zavedeni način sječe osjegurati opet uzgoj liepih Čamovih šuma u budućnosti; pak ako i ne budu ovi kršni krajevi u buduće više vidili stabala sadašnjih dimenzija, ipak će se pouzdano uzgojiti bar stabla kakova smo vični gledati po inim drugima t. zv. »gospodarstvenim« sumama. Kraj ovih dimensija stabala, nije ni čudo, da uza sve to, što su ta prastara stabla dobrim dielom nagnjila ili inako oštećena, ipak pojedino stablo daje znatnu množinu tehničkoga drva. Ta kako se i ne bi moglo kod stabalah koja imadu i do 20 i više m', bar nekoliko m^ drva za tehničku porabu sposobnog izvaditi. Sječine s toga davaju po rali, odnosno hektaru, znatnu množinu drva sposobnog za pilanu, nu dakako da i mnogo toga na sječini zaostane. Trupčiće, koji su samo djelomice nggnjili, kupuju tada ini manji trgovčići i domaći ljudi rado, da od njih prave šindru.
— 593 — Oko 9 sati izletnici su se malo zaustavili, da malo odahnu i nešto založe, pa da odmah nastave dalje pješice svoj put, koji ih je vodio baš kroz samo srce »Crne gore«, a izpod sjevernoga obronka »Javornika« (vrh 1480 m.), »Bobije« (1390 m.) i dalje na »Duboke vrčelce« sve bliže »Klekovaei«. Izletnici bili su sretni, da nije bilo kiše, jer se je išlo stazom po traci doskora izgradit se imajuće pruge ; po kiši, ili iza kiše, taj bi put bio ne samo težak, ve6 gotovo i pogibeljan. Na tom se je putu moralo često prelaziti preko izvaljenih stabala i takovoga kamenja, kakovo narod u našem Gorskomu kotaru »škrapama« zove. Na tom putu nisu izletnici nikoga sastajali, samo bi na nekojim mjestima ugledali radničke kolibe — kladare — ali još prazne, sagradjeue ove godine, koje de se odmah nastaniti, čim se sječa ovamo prenese. Hodajuć ovako nekoliko sati stigoše izletnici oko podne do kolibe izpod Klekovače, gdje ih je već čekao gotov ručak, a zvukovi gramophona^ namještenog kraj kolibe, osvjedočili su izletnike o tom, kako su si zapadnjačka kultura i njezini izumi prokrčiti put i u ove prašume Bosne ponosne. Za malo stigli su i zadnji izletnici do kolibe i s veseljem pozdravili domadicu, koja se je poskrbila, da izletnicima i ovdje ništa ne uzmanjka, što je za odpočinak i okriepu nuždno, jer su se, hodajud već više sati po tegotnom putu, dobrano umorili bili. Prem i ne rado, bilo se je izletnicima odmah iza objeda dieliti od ove kolibe, nalazede se u idiličkoj samoći prašume i nastaviti put, al ne samo odmoreni, ved i svi okićeni runolistom natrganim izpod vrha blizu Klekovače. Svakom je naime izletniku ovdje uručena kitica, u koju je bilo uz jelovu grančicu savito po nekoliko cvietova runolista, te divne alpinke i najdražeg nakita smjeloga planinara. Sjegurno de mnogi od nas izletnika još dugo čuvati tu kiticu runolista, da ga sjeda na ugodan boravak izpod silne Klekovače i u obde na liepu ovogodišnju ekskurziju našega šumarskoga družtva. Odavle izpod Klekovače pa sve dalje do Oštrelja put je nešta bolji, te je modi većinom i jašiti, s tog je k ovoj kolibi bilo naručeno kojih dvadeset konja, da na dalnjem putu mogu
Page 1: Tečaj XXVII. Broj 11. ;a ^^tr 11*^
Page 4 and 5: — 586 — a) ved gore spomenute n
Page 6 and 7: — 588 — rabiva, tako da iza sje
Page 8 and 9: — 590 — Iz ovih naših navoda,
Page 12 and 13: — 594 — i jašiti pojedini star
Page 14 and 15: — 596 — šumom, sagradjen je č
Page 16 and 17: — 598 — čekao izletnike. Na st
Page 18 and 19: — 600 — Penjuć se od prilike j
Page 20 and 21: — 602 — prinose, da namakne kup
Page 22 and 23: — 604 — Dok smo stigli u Ferkov
Page 24 and 25: — 606 — već još više onima i
Page 26 and 27: — 608 — Doista je ved i vidjeti
Page 28 and 29: — GlO — nosti, površnosti i ue
Page 30 and 31: — 612 — propisa učiniti iuiade
Page 32 and 33: — 614 — gradjpnim putevima, da
Page 34 and 35: — 616 — u kojim Blučajevim de
Page 36 and 37: — 618 — Medjutim to je prešlo,
Page 38 and 39: — 620 — najmanoj površini, Nu
Page 40 and 41: — 62a — jima moramo u prvom red
Page 42 and 43: - 624 — Za Bosnu bje ustanovljeno
Page 44 and 45: 626 U boricima U omoricima U bukvic
Page 46 and 47: — 628 — Drugačije je tomu u ne
Page 48 and 49: — 630 — kulture na odnošaje vl
Page 50 and 51: — 632 — površini, koja bi se p
Page 52 and 53: — 634 — Na srednju godišnju te
Page 54 and 55: — 636 — U tom je tlak para u iz
Page 56 and 57: — 638 — banje prama gore, jer p
Page 58 and 59: — 640 — ako ne baš u šumi ili
Page 60 and 61:
— 642 — f Predmetom ovog prouč
Page 62 and 63:
— 644 — Vepfek, zur Kenntniss
Page 64 and 65:
646 Uspjeh dražbe, održane dne 12
Page 66 and 67:
— 648 — Ovojesenski liet šljuk
Page 68 and 69:
650 Za,3s:lj-u.Č2a.i 0 blagajničk
Page 70 and 71:
— 652 Pro- 0 potrebi i pokriću r
Page 72 and 73:
— 654 — 0 prodaji Pleternice, s
Page 74 and 75:
— 656 Broj 4699. — 1903. Oglas
Page 76 and 77:
— 658 — Obćeniti dražbeni uvj
Page 78 and 79:
— 560 - o3 Hrastovih stabala 03 >
Page 80 and 81:
Broj 4763. — 1903. — 662 — Og
Page 82:
SADRŽAJ. Strana Naučno putovanje
show all

pdf (11,3 MB) - Å umarski list

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?