pdf (11,3 MB) - Å umarski list

More documents

Recommendations

Info

— 616 — u kojim Blučajevim de se i pitanje ob odšteti, ako ne ra.zpravnim putem, a to svakako putem »postojećih zakona«, dakle po redovitom sudu, svom riešenju privesti. Pomognemo li se mi propisa, kakovih potrebu gore pod točkami 1.—3. naglasili, tad je izvan svake dvojbe, da će se šum. tehničarom polit, uprave pružiti za unapredjenje i podignuće gospodarstva u sukromnim šumama tako sigurno djelujući instrumenat, kakovog niti jedna od ustanova našeg š. z. sada ne podieljuje, pa će tada i prestati potreba, da se cilj i svrha — sami po sebi plemeniti — nastoje postidi manjkavim! sredstvi. Objasniti i ukriepiti će se tada i djelovanje tih organa, ter steći priznanje i šire publike, jer će se odnositi njihove odredbe na popravak takovih manjkavostih u sukromnom šum. postupku, koji će biti shvatljiv i svakomu laiku. A tada de i prestati potreba, da se šume zaštitnice i ondje traže, gdje im niti po njihovu sastavu niti po zak. propisima — mjesta ne ima. Neke crne točke u uzgoju i njezi sastojina na kraškom tlu. Iz sadanjeg stanja šuma bivše gornje Krajine razabire se, da su šume kr. državnog erara, krajiških imovnih obćina i zemljištnih zajednica do pred koji decenij bile uživane većim dielom neredovitom prebornom sječom, siekuć pri tomu liepša i zdravija, a ostavljajući, naročito u odaljenim i nepristupnim predjehma, stara prezrela i nagnjila stabla. Uz bezbroj takovih starih, • debelih i nezdravih stabala bilo je, a na žalost i daaas još mjestimično ima, veoma mnogo jelovih i smrekovih stabala, koja su inače najliepših dimenzija, nu koja su nebrojeno puta zasječena po Krajišniku, koji je na taj način kušao saznati koja stabla se dadu dobro ciepati za krovnu dasku. Usljed toga zasiecana su [takova stabla obično u svom najljepšem dolnjem djelu gnjila na više metara, te ta
— 617 — gnjiloća ide svake godine sve to dalje, dok stablo konačno sasvim ne sagnije. Nakon ustrojstva krajiških imovnih obdina imale su se pripale im šume urediti gospodarstvenom osnovom, što je doista i učinjeno. Pri tomu se je išlo sa načela, da se obzirom na to, što te šume leže na kraškom tlu i u oštrom podneblju, imadu urediti na temelju redovite preborne sječe. Načelo je bilo dobro, jer se u tim šumama, akoprera bi se mjestimično mogla preborna sječa veoma uspješno zamjeniti sa čistom, a osobito sa oplodnom sječom, doista u većem dielu ne smije gospodariti van samo redovitom prebornom sječom; nu u samoj provedbi toga načela učinjena je po mom sudu velika pogrieška u tomu, što se nije uzeo dovoljan obzir na stanje sastojina, naročito na spomenuta stara, debela i nezdrava stabla, i na bezbroj od vječnog zasjecanja veoma boležljivih stabala. U mjesto, da se je uzela što kraća obhodnjica, možda samo 10—15 godina (vidi ustanovu §. 32. naputka za sastav gospodarstvenih osnova i programa, što je izdana naredbom vis. kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 23. travnja 1903. broj 23.152.), te za to vrieme užio etat na taj način, da su se vadila najprije samo ta stara i boležljiva stabla, a tek kada bi takovih stabala bilo nestalo, da se je išlo polagati redovite sječine po načelima redovitog prebornog sieka, htjelo se je odmah gospodariti najmodernije. Uvela se do 40 godina visoka obhodnjica, tako da se niti još danas nisu sve površine obašle sa sječom. Položile su se u nacrtima liepo urisane a u naravi sa silnimi humkami označene sječine, te se na njima sjeklo navodno po pravilih redovitoga prebornoga sjeka tako, da su se uz po koju staru jelvetinu sjekla i liepa, zdrava te u dobrom prirastu se nalazeća stabla. Posljedica taliovoga gospodarenja bila je ta, da stara prezrela i usljed zasjecanja nagnjila jelova i smrekova stabla usljed previsoke obhodnjice još niti danas nisu sva došla do sječe, nego su većim dielom sagnjila i propala bezkoristno, dočim bi, da su bila posječena pravovremeno, bila dala šumoposjedniku znatnu novčanu korist. 43
Page 1: Tečaj XXVII. Broj 11. ;a ^^tr 11*^
Page 4 and 5: — 586 — a) ved gore spomenute n
Page 6 and 7: — 588 — rabiva, tako da iza sje
Page 8 and 9: — 590 — Iz ovih naših navoda,
Page 10 and 11: — 592 — tara u onom dielu, gdje
Page 12 and 13: — 594 — i jašiti pojedini star
Page 14 and 15: — 596 — šumom, sagradjen je č
Page 16 and 17: — 598 — čekao izletnike. Na st
Page 18 and 19: — 600 — Penjuć se od prilike j
Page 20 and 21: — 602 — prinose, da namakne kup
Page 22 and 23: — 604 — Dok smo stigli u Ferkov
Page 24 and 25: — 606 — već još više onima i
Page 26 and 27: — 608 — Doista je ved i vidjeti
Page 28 and 29: — GlO — nosti, površnosti i ue
Page 30 and 31: — 612 — propisa učiniti iuiade
Page 32 and 33: — 614 — gradjpnim putevima, da
Page 36 and 37: — 618 — Medjutim to je prešlo,
Page 38 and 39: — 620 — najmanoj površini, Nu
Page 40 and 41: — 62a — jima moramo u prvom red
Page 42 and 43: - 624 — Za Bosnu bje ustanovljeno
Page 44 and 45: 626 U boricima U omoricima U bukvic
Page 46 and 47: — 628 — Drugačije je tomu u ne
Page 48 and 49: — 630 — kulture na odnošaje vl
Page 50 and 51: — 632 — površini, koja bi se p
Page 52 and 53: — 634 — Na srednju godišnju te
Page 54 and 55: — 636 — U tom je tlak para u iz
Page 56 and 57: — 638 — banje prama gore, jer p
Page 58 and 59: — 640 — ako ne baš u šumi ili
Page 60 and 61: — 642 — f Predmetom ovog prouč
Page 62 and 63: — 644 — Vepfek, zur Kenntniss
Page 64 and 65: 646 Uspjeh dražbe, održane dne 12
Page 66 and 67: — 648 — Ovojesenski liet šljuk
Page 68 and 69: 650 Za,3s:lj-u.Č2a.i 0 blagajničk
Page 70 and 71: — 652 Pro- 0 potrebi i pokriću r
Page 72 and 73: — 654 — 0 prodaji Pleternice, s
Page 74 and 75: — 656 Broj 4699. — 1903. Oglas
Page 76 and 77: — 658 — Obćeniti dražbeni uvj
Page 78 and 79: — 560 - o3 Hrastovih stabala 03 >
Page 80 and 81: Broj 4763. — 1903. — 662 — Og
Page 82: SADRŽAJ. Strana Naučno putovanje

pdf (11,3 MB) - Å umarski list

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?