pdf (11,3 MB) - Å umarski list

— 614 —
gradjpnim putevima, da je paša vazda zabranjena bila, da na
šumu pazi osposobljeni lugar, koj u šumskoj kudici i stanuje
— tad se ta šuma nalazi, kao šuma sukrorana, u toli povoljnom
stanju, da de joj se težko šumozaštitni značaj s uspjehom narinuti
dati.
M-^djutira nas sve ovo razpredanje uči tu jednu, da je
8 jedne strane oblastnim organima s nedotjerauim ustanovama
težko i tamo, gdje bi — dopuštam rado — i htjeli da za unapriedjenje
šumskog gospodarstva nješto učine, a s druge strane,
da postojedi zakonski propisi nisu dovoljni, da se šumsko-redarstvenim
putem izvedu sve one zaštitne i gospodarstvene
mjere^ koje su u sukromnom šumskom gospodarenju često potrebne.
Trebalo bi s toga:
1. Izdati provedbenu naredbu k našem šumskom zakonu,
kad ved ne ima izgleda, da bi se skorim moglo pristupiti k izradnji
samog novog zakona;
2. Učiniti odredbe i izdati propise, pomodju kojih bi se
čista sječa mogla obustaviti onda, kad bi se to iz razloga
šumsko-redarstvenih potrebnim ukazalo, pri čemu bi kao mjerilo
i vagu za uspješno djelovanje šum. tehničara valjalo kao
direktivu opređieliti stanoviti maximum elevacije ili depresije
šumišta, preko kojih se više čista sječa u sukromnim šumama
rabiti smjela ne bi
3. Učiniti odredbe i izdati propise pomodju kojih bi se
pošumljenje svih sječina i čistina starijih od pet godina (§. 3.
š. z) uvjetno imalo i moglo provesti po oblastnim organima
i onda, kad sukromni vlastnik šuma toj dužnosti
unutar zakonskog roka i shodne upozorbe i kazni udovoljio
ne bi.
Pomočju tih sredstava dalo bi se u nas u šumo-uzgojnom
i šumo-gospodarstvenom pogledu pfi šumam sukromnim i ondje
vrlo mnogo postidi, gdje nam ustanove §^ 4 — 7. š. z. uspješnu
uporabu zatajuju, gdje nas dapače često u postignudu cilja, sa
stanoviš'a obdeg narodno-gospodarstvenog, i te kako nuždnog i
ovlaštenog, spriečavaju.