pdf (11,3 MB) - Å umarski list

- 624 —
Za Bosnu bje ustanovljeno — po časopisu austr. družtva
za meteorologiju, god. 1885. —, da je na postaji: Sarajevo
544 m. visine, zimi —0-4", proljeću 9", ljeti 18.6", jeseni 9,4";
Travnik 500 m. visine, zimi — l-O", proljedu 9"7°, ljeti 19'2'',
jeseni lO'O", a prosječno godimice na postaji Sarajevo 9-2" C,
a na postaji Travnik 9 5" C temperatura, dočim je opet ustanovljeno
za Hercegovinu, da je na postaji: Klisa 340 m. visine,
zimi 5-5°, proljeću 12-3", ljeti 23", jeseni 14-3", Mostar
51 m. visine, zimi 6-5", proljeću 14*5", ljeti 25-9°, jeseni 16-5",
a prosječno godimice na postaji Klisa 13-8" i na postaji Mostar
15"9" C. temperatura.
Ti posljedci opažanja svedeni na 200 m. visine, izpostav-
Ijaju prosječninu ili srednju vrjednotu za Bosnu zimi 0*9",
proljeću 11'2", ljeti 21*1", jeseni 11-6", a za Hercegovinu zimi
6'0", proljeću 13*4", ljeti 24-5", jeseni 15-2", a prosječno za
Bosnu ll'O", a za Hercegovinu 14-9" C. godišnje temperature.
Iz ovih opažanja proizlazi razlika izmedju Bosne i Hercegovine
u temperaturi zimi 5-1", proljeću 2-2", ljeti 3"4", jeseni
3-6° i godimice 3-9" C.
Kada bi šuma ovim razlikama uzrok bila, tad bi morale
iste po ljetu biti najveće, zimom najmanje, opažanja ta pako
protivno slove.
Hercegovina je izložena vrućim vjetrovima, a ti prieko
Alpa (Alpenkette) u Bosnu ne promahuju.
Profesor Weber je pak uvjerenja tog, da bi se mnienja
glede upliva šume na podnebje, koja se osnivaju na obćim
meteorologiČkim crtežima, sa prispodobuim opažanjama upravo
u tu svrhu zametnutima, razbistriti mogla.
Iz ovakovih opažanja profesora Webera, izvodi profesor
Dr. Schreiber, obzirom na razlike dnevne periode za Bavarsku
i Wiirtemberžku, sliedeći pregled :-
Kazlika je dnevne temperature izmedju šume i polja;
Suma — polje:
U proljeću maximum 7—9 h. a. +05 do — l'O"; 4—6
h. p. — 2-1" do 1-2". U ljetu maximum 7—9 h. a. + 1-7"