pdf (11,3 MB) - Å umarski list

— 637 —
stajama ustanovljene množine oborina sa visinom se gomilaju ;
u obće se može uzeti, da razlika visine od 1000 m. množinu
oborina podvostručuje, a prema tomu da ostali uplivajudi razlozi
na godišnje množine oborina djeluju kao razlika od 100 m.
visina.
Do istog posljedka dolazimo opažanjem temperature i
vlage.
Kad je kod obijuh ovih činbenika zakon proporcionaliteta
medju njihovim razlikama sa visinom utvrdjen, to ćemo taj
zakon i za godišnje množine oborina, kao dovoljno dokazanim
smatrati.
Tomu dosliedno, ako bi postojao upliv šume, to je taj
tako velik, kao rastuća visina od 100-—200 m. ter će (terrain)
zemljište šumom obraslo, toliku množinu oborina uvjetovati,
kao 200 m. višje ležeća čistina.
Postaje u ponorima i klancima smještene, izkazivati će
nevjerojatno velike pozitivne razlike, dočim relativno pomanjkanje
tise, izkazuja postaje na visokim, kao i dubokim zaravancima
(Plateau), ter na glavicama gorja.
Blauford tvrdi, da pošumljenjem većeg obsega pojedinih
okolina, raste i množina kišnih oborina, koju tvrdnju profesor
Dr. Sehreiber pobija svojim iztraživanjem zakonitog sustava
(componente) uvjetujuć množine godišnjih oborina, po kojem
dolazi do zaključka, da su množine kišnih oborina mjestimice
tolike u nešumovitom okolišu, kao i u šUmom obraslom, i
zato je po mnienju njegovom upliv šume, ako već i postoji,
samo neznatan, a razlog ćemo imati traži drugi, koji razmjerje
rastuće množine godišnjih oborina narušava.
Od upliva je i oblik terraina (zemljišta), jer okoliši naročito
razderanog obličja sa dubokim dolinama, klancima i ponorima,
relativno obiluju na kišama, što se sliedećim razjašnjuje:
Predpostaviti je, da u uzdušnim gomilama sa lih vodoravnim
gibanjem, osobite pojave kondensacije nastati ne mogu,
već u gibanju osovnom, te je snaga kondensacije vodene pare
kod istog sadržaja gibanja to veća, što veće je i osoviio gi-