Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
KULTURA<br />
Svijest o bosanskom jeziku<br />
Iz predavanja prof. dr. Elbise Ustamujić,<br />
dekana Fakulteta humanističkih nauka<br />
Univerziteta ”Džemal Bijedić” u Mostaru<br />
Bosanski jezik, zajedno sa ostalim srednjojužnoslavenskim<br />
jezicima, dijeleći<br />
zajedničku sudbinu porijekla,<br />
vremena migracija, prostornih političkih<br />
državnih autonomija, od prvih (za)pisanih<br />
slavenskih riječi i prvih svjedočanstava<br />
slavenskog duha, još od srednjovjekovlja –<br />
kada se na balkanskim prostorima počinju<br />
stvarati prve političko-administrativnopravne<br />
državne tvorevine – započinje kretanje<br />
vlastitom stazom jezičke (r)evolucije,<br />
ne isključujući se nikad iz okvira širih i<br />
zajedničkih južnoslavenskih jezičkih turbulencija<br />
– koje oplemenjuju i zahvaćaju taj<br />
balkanski prostor – ali je čuvajući vjerno,<br />
upravo na temeljima vjerske specifičnosti<br />
njegovih nosilaca i političke samosvojnosti<br />
zemlje Bosne.<br />
Materijalna svjedočanstva razvoja bosanskog<br />
jezika pratimo od prvih spomenika<br />
Du finner den svenska texten på sidan 22<br />
slavenske pismenosti s kraja X i početka<br />
XI stoljeća, paralelno s drugim zemljama<br />
srednjojužnoslavenskoga govornog područja.<br />
To su crkveni rukopisi, natpisi na<br />
kamenu, zapisi na marginama rukopisa,<br />
krajišnička pisma i franjevačka književnost.<br />
Kodeksi, crkveni rukopisi na staroslavenskom<br />
jeziku bosanske redakcije, ispisani su<br />
glagoljicom, pretežnim pismom bosanske<br />
crkve, a najstariji su iz XII stoljeća.<br />
Bosansku posebnost predstavlja upotreba<br />
slavenskih pisama u modificiranoj<br />
formi, pa razlikujemo bosansku poluoblu<br />
glagoljicu, kao poseban bosanski tip<br />
glagoljice između oble – istočne i zapadne<br />
– uglaste. Tako se razlikuju i pojedina<br />
slova bosanske ćirilice i bosančice od staroslavenskih<br />
znakova, te srpske i bugarske<br />
ćirilice. U ćirilske spomenike uvrštena<br />
je specifična bosansko-humska epigrafika<br />
– natpisi na građevinama, kao što je<br />
Humačka ploča (pisana s kraja X ili početka<br />
XI st.) te natpisi na kamenu nadgrobnih<br />
spomenika – stećaka, što predstavlja<br />
originalnu umjetnost jedinstvene ljepote<br />
koja svojom literarnošću i lingvističkim<br />
značajem prevazilazi prostor nastanka pa<br />
je kao takva od izvanrednog značaja za<br />
južnoslavensku kulturu i nauku. Bosanska<br />
ćirilica – bosančica razvijala se u dvjema<br />
formama: ustav, ustavno pismo zvaničnih<br />
dokumenata bosansko-humskih vladara<br />
i plemstva, a kasnije i kancelarija Bosanskog<br />
pašaluka, te kurzivna bosančica,<br />
koja je prilagođena potrebama brzopisa,<br />
tzv. rukopisna bosančica. Ona se razvijala<br />
opet u dvama tipovima: samostanska<br />
(franjevačka) bosančica i begovsko pismo<br />
(begovica), kojom su pisale i Bošnjakinje,<br />
pa je nazvana i ženskim pismom. Tom<br />
brzopisnom bosančicom na živom narodnom<br />
jeziku ispisane su mnoge stranice<br />
epistolarne književnosti bošnjačkih<br />
krajišnika, poznata kao krajišnička pisma<br />
(…).<br />
Takvo će se stanje, započeto još u<br />
srednjovjekovlju, sačuvati i u periodu osmanlijskoga<br />
stolovanja Balkanom, kada<br />
je Bosni uistinu pripadala važna uloga,<br />
kako političko-vojne oblasti – krajine,<br />
tako i vjerske kulturno-duhovne sredine –<br />
naročito za islamizirano stanovništvo, koje<br />
je, po primanju islama, i dalje ostajalo vjerno<br />
svojoj kulturnoj i nacionalnoj prošlosti<br />
Stećak s natpisom, Mesići kod Rogatice<br />
Izvor: Bihalji-Merin, Oto and Benac, Alojz: Bogomil Sculpture. (Essays by Oto Bihalji-Merin and Alojz Benac; Photograps by Tošo Dabac). New York: Harcourt, Brace & World, 1963., s. xxviii<br />
20 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>31</strong> | žena
Change language