FEMINIZAM S MNOŠTVOM LICA - Zarez

More documents

Recommendations

Info

26 II/41, 26. listopada 2,,,. ivotne statistike graðana, pribavljene jednostavno videorad Martha Rosler enski glas (èinjenièki) Ovo je opera u tri èina. (stanka) Na ekranu još nema slike. Rad nije o percepciji malih èinjenica. Nije o fiziologiji percepcije. On je o percepciji sebe. O znaèenju istine. (kratka stanka) Definicija èinjenice. Ovo je opera u tri èina. Ili, ovo je svojevrsna opera s nekom vrstom podjele na tri èina. Ovo je rad o tome kada si izraðen. Ovo je rad o uèenju kako misliti. Ovo je opera u tri èina. Prvi èin je u stvarnom vremenu i završava u montai. Drugi èin je simbolièan: što je isto, što je razlièito. Što je vani, što je unutra. Kao bakine kokoši – samo što se ovdje bavimo jajima. Treæi èin je STENT, još jedan muškarac u bijelom ogrtaèu, stoji u SREDIŠTU POZADINE, ispred velikog bijelog papira na zidu. ISPITIVAÈ ga gleda) Ispitivaè: Sljedeæi... (ISPITANIK, mlada ena, ulazi u EKRAN LIJEVO, u sivim hlaèama, svijetloutoj košulji. Prolazi pokraj kablova i sjeda na veliki stolac, kako joj pokazuje ISPITIVAÈ. On radi bilješke dok ISPITANIK odgovara na pitanja.) ISPITIVAÈ: Spol? ISPITANIK: (gotovo neèujno) enski. ISPITIVAÈ: Dob? ISPITANIK: Trideset tri. ISPITIVAÈ: Rasa? ISPITANIK: Kavkaska. ISPITIVAÈ: Etnièko porijeklo? ISPITANIK: Austrijsko i rusko. Stanje kulture nasuprot stanju Vital Statistics of a Citizen, Simply Obtained, 1977. kim servomehanizmima, èitajte iz rada o samokanjavanju, èitajte popis stavki nevjestine opreme, èitajte popis s kojeg se biraju pokloni za mladence, èitajte popis stvari koje se smiju i stvari koje se ne smiju uèiniti, èitajte s popisa glamuroznih prevrata, èitajte s popisa stvari koje rade muškarci i stvari koje rade ene, èitajte s popisa igraèaka za djeèake i igraèaka za djevojèice. Èitajte s popisa prosjeènih primanja muškaraca i ena. Èitajte knjigu rezignacije i poraza. Èitajte priruènik o revolucionarnom društvu. (izvadak iz scenarija, 1977) The Secret of the Rosenbergs, detalj letka, 1988. tragièan, strašan, mitski. To je dokumentarni zapis. On je o pomnom ispitivanju na masovnoj razini. O onome što je uèinjeno i što bi moglo biti uèinjeno. Ne treba vas podsjeæati na sustavnu obradu i masovno istrebljivanje. Vi pamtite znanstvena ispitivanja ljudskih biæa. Ovo je rad o prinudi. Prinuda moe biti brza i brutalna. To je najgori zloèin. Prinuda se moe protezati preko èitavog ivota. To je obièan, svakodnevni zloèin. Birokratski zloèin moe biti brutalan ili jednostavno uništavajuæi. Ne moramo odabirati. Sartre kae “Zlo zahtijeva samo sustavnu zamjenu apstraktnoga konkretnim”. To jest, zahtijeva samo razgradnju cjelovitog ljudskog statusa osoba nad kojima izvršavaš svoje ideje i planove. (stanka) Statistike. Da bi neka institucija bila zla, ne treba je voditi Hitler. Kako primjeæuje Stephan Kurtz, potrebno je tek da je vode bezosjeæajni ljudi, ponekad zvani intelektualcima ili znanstvenicima. U ime odgovornosti, domaæe je stanovništvo kolonizirano i porobljeno, ivoti ena, djece i radnika (tu upada glas ISPITI- VAÈA) i podanièke populacije regulirani na svim stupnjevima, “za njihovo vlastito dobro”. Ovo je rad o tiraniji išèekivanja. (nema stanke izmeðu EN- SKOG GLASA pripovjedaèa i razmjene ISPITIVAÈ – ISPITI- VANI) (bijela soba, oštro svjetlo, jake sjene. ISPITIVAÈ, u bijelom laboratorijskom ogrtaèu, na stolici na EKRANU LIJEVO, ispred kutijastog stola s priborom. ASI- prirode. Kako sebe izmjeriti prema stupnju vještine: “kako preraditi vanjski izgled tako da simulira idealiziranu verziju prirodnoga.” Kako je u taj izgled ugraðena tjeskoba. Kako dvosmislenost, neodluènost i nesigurnost prate svaki naš pokušaj da se vidimo – da se ona vidi onako kako je vide drugi. Ovo je rad o tome kako misliti o sebi. Ovo je rad o tome kako je ona prisiljena misliti o sebi. Kako ona uèi prouèavati sebe, kako vidjeti sebe kao zemljopisnu kartu, teren, proizvod koji se stalno obnavlja, centimetar po centimetar, “istimaren, proizveden, programiran, reprogramiran, kontroliran: servomehanizam kojim se uèi kako iskoristiti sve iskoristive metode povrata kako bi kontrola ponovno bila uspostavljena.” Èitajte iz rada o kibernetiè- Vital Statistics of a Citizen, Simply Obtained, 1977.
What's your name, little girl, 1977, detalj originalnog teksta Djevojèice, kako ti je ime audiorad Martha Rosler /pripovjedaè/ Hermeneutika imena ili što je u njemu Imenovanje je umjetnost minimalizma, apstraktna umjetnost, ne, maniristièka umjetnost, simbolistièka umjetnost. To je umjetnost temeljena na reprezentaciji, na znaèenjskim rijeèima, no ona porièe svoje znaèenje, podrava je mrea stila, primisli i odbacivanja, posramljuju je svojstva onoga što denotira. Imenovanje je poetika zvuka i društvenih referenci podlono modnim promjenama. Imenovanje je umjetnost odijevanja, stvaranje nove osobe ili osobe koja æe to tek postati, buduæe odrasle osobe, trajno društveno odijelo koje karakterizira jednako kao poslovno odijelo ili indijanska nošnja. Što je retorika imena? Ime oglašava osobu društvenom svijetu, grupi. Ono osobu prisvaja grupi i vee je uz nju. Ono urezuje u totalni uzorak identiteta sljedeæe rezove: najviše spol, zatim etnièku grupu, kao i razdoblje kada je osoba roðena, a èesto i religiju, društvenu klasu i rasu, takoðer i fikcionalne, politièke ili religiozne heroje i heroine, kao i senzibilitet ili nezgrapnost roditelja ili drugih imenovatelja. Za što se koristi ime Imena imaju privatnu funkciju obiteljsku funkciju društvenu funkciju politièku funkciju Imena su funkcionalni entiteti u jeziku. Njihova je poruka usmjerena djelomièno prema van, prema obitelji, grupi i kulturi opæenito, a djelomièno prema unutra, prema nositelju imena. Osobno ime ima nekoliko podruèja oznaèavanja, od kojih je posljednje doslovno znaèenje rijeèi i slogova koji ga tvore. Što je javna funkcija imena? Ime te identificira graðanskim vlastima svih vrsta, no ime je “mekano”, nije neki apsolutni identitet, razlièito je od broja, koji je “tvrd”. No imena se obièno zamjenjuju brojem ili brojkama ili nekim još apstraktnijim identifikacijskim karakteristikama, kao što su otisci prstiju i zvuèni zapisi glasa. Javno “znaèenje” imena njegova je virtualna identiènost s tobom, i tvoje je ime dostatna identifikacija za veæinu namjena u svakodnevnom ivotu. Koja je privatna funkcija imena? Ime te poistovjeæuje s tobom, još od vremena kada se tvoj identitet tek poèeo oblikovati. Imena smatramo dijelom “sebe”. Reklame su do ludila razvile teoriju imena kao aure stvari, trošeæi milijune na smišljanje magiènih imena koja æe upotpuniti “sliku” kakvu ele da proizvod stvara. Realnost stvari povlaèi se u pozadinu pred snagom imena i njegovim zamkama. U reklamama se ime smatra “dušom” robe. Nauèili smo imena smatrati dušom osobe. Ona: enska imena. On: Kako napraviti ensko ime. Pronaðite muško ime, ime nekog religioznog heroja ili nekog sliènog i uèinite mu nešto zbog èega æe se èiniti “femininim”. Feminizarajte ga. Dodajte a, ine, ina, ette, etta, ita, etha, itha, elle, ella, ille, illa, inde, inda, ie, ye, ili ia. Ili uzmite muški nadimak i naèinite ime. Ona: Rudolpha, Rudophine, Rudolphina, Rudolphette, Rudolphetta, Rudolphita, Rudolphetha, Rudolphitha, Rudolphelle, Rudolphella, Rudolphille, Rudolphilla, Rudolphinde, Rudoplhinda, Rudolphie, Rudolphye, Rudolphia, Dolpha, Dolphine, Dolphina, Dolphette, Dolphetta, Dolphita, Dolphetha, Dolphitha, Dolphelle, Dolphella, Dolphille, Dolphilla, Dolphinde, Dolphinda, Dolphie, Dolphye, Dolphia. (izvadak iz scenarija, 1977) Martha Rosler èita Vogue videorad Martha Rosler Što je Vogue? Što je moda? Moda je glamur, uzbuðenje, romansa, drama, eljeti, sanjati, pobjeðivati, uspjeh. To je luksuz, oèaranje, misterija, romansa, uzbuðenje, ljubav, divota. To je moda, odjeæa, vjeba, dijeta, modni dodaci! To je voljeti i gubiti, voljeti i pobjeðivati! To je karijera i putovanje, to je znati kako i znati tko i znati kada! To je umjetnost, to je namještaj, to je arhitektura, to je kozmetika! To je nova ti, ti koja eliš biti i koja to moeš biti, ona koja eliš da nisi i više ne moraš biti! To je kosa, to su oèi, koa, glamurozan stav. Što je Vogue! Èasopis za enu koja eli i hoæe i nada se i poistovjeæuje se s društveno boljima od sebe, s bogatima, s kraljevskim obiteljima, s komforom, s luksuzom, imati sve, sve, sve, odjeæu, krzna, parfeme, muškarce, skupe muškarce! Skupe parfeme! Likere, SEKS, romanse, ljubav. To je LICE, stas, sreæa, to je kupovanje, i nadanje, i sanjanje i trošenje, to si ti koja znaš da si to uvijek htjela biti! To je VOGUE!!! Što je Vogue? Fotografija, voajerizam, mistifikacija, Vital Statistics of a Citizen, Simply Obtained, 1977, upute za glumce fascinacija, elja, identifikacija. Narcistièko ili sadistièko lezbijstvo, pornografija i prijetnja, zavoðenje, destrukcija, smrt. Trijumf i moæ, fantazijsko posjedovanje falusa umjesto bogatstva, moæi, luksuza i prestia. To je podlonost u liku vještièje moæi nad muškarcima, nad enama, nad karijerama, nad privatnim svijetom. To je VOGUE. (izvadak iz scenarija, 1982) Optimizam / pesimizam: kako izgraditi ivot performans Martha Rosler Istina je da on, i on, i on je puno nauèio o tome kako misliti o enama, kako se s njima ponašati ili realistiènije, kako izgledati kao da misli na ene. Istina je, istina je, teško se mijenjati. No stvari se mijenjaju, sve se mijenja. Pesimizam intelekta, optimizam volje, Gramscijev slogan, takoðer postaje utjeha. Carole King pjeva Zar nitko više ne ostaje na jednom mjestu? Ljubavnici umjetnici studenti otkrivaju letenje. Ljudi se kreæu. Tu je pitanje ega. “Mobilnost”. Samorazvitak. Razvitak sebe, koji uèiš kako se iskljuèiti od drugih, traiš najbolje mjesto poput dragulja. Sebe, dragocjenog sebe, ne moeš izgraditi kao što gradiš kuæu. ena u reklami izjavljuje Ja sam moj dom. Naravno, ena dom, ena ognjište, ena graditeljica gnijezda. Suprotnost doma i svijeta. Dinamika dvosmislenosti, popis reda i nereda. Kako se odnositi prema ekonomskom poretku, ekonomskom ratu? A što, na primjer, s ovim: “inflacija je nunost”? Kada se tek doselila u Kaliforniju, smeða je ria koštala 14 centi. Sada je 75 centi. Ako ti je smeða ria previše organska, grah je koštao 12 centi; sada je 65 do 75 centi. Ria i grah – namirnice veæine Meksikanaca i Indijanaca. I ljudi poput nje. Preselila se u Kaliforniju da bi dobila prostor za disanje, privremeni praznici od gradske borbe, prljavštine, zagaðenja, visokih stanarina. Kako se nositi s “promjenjivom cijenom nekretnina”, minimaliziranjem stambenih jedinica, visokim stanarinama, zagaðenjem, urbanizacijom. Nemoguæim II/41, 26. listopada 2,,, 27 stanarinama, èak je teško naæi stan. Ljudi se trude oko zajednièkog ivota. Zar je to prestalo biti moderno? Dijeliti jedno drugome lekcije kada doðu teška vremena. Moda se vrati u modu kada vremena postanu još tea: vidjet æemo. I tako gradiš dom, sa sobom, s drugima, prihvaæaš zadatke, èiniš da sve bude racionalno, eksplicitno, precizno izgovoreno. Imaš popis zaduenja. Ali sebstvo nije racionalno, što ene nauèe ako to veæ ne znaju od ranije. Lako se tješiti odreðenim zamislima, neke od njih su loše, tište, postaješ lijena, malodušna, preplašena, dosaðuješ se, ljuta si. Kada prijatelji zahtijevaju promjenu, kada je prilagodba nuna. Ili – da preðemo na stvar – kada je promjenu zahtijevala njegova ljubavnica, shvatio je da je lakše potiskivati. Stvar je u tome da su muškarci i ene i dalje Muškarci. I. ene. Ona se poèinje brinuti, uznemirena je. On potiskuje. On stvari vidi u prošlom vremenu, iznenada. Gotovo je, više se ne odvija; ona osjeæa bol i nesigurnost sada, u kontekstu nastavka, on piše pismo upotrebljavajuæi perfekt. Odselio je u Kaliforniju da bi se promijenio, ali ne zna toèno kako ni što bi mijenjao. Novi poèetak. Korisno je, misli ona, razmišljati o njihovom neizgovorenom sporazumu. Bio je pristojan, racionalan, reformiran muškarac. Njean ljubavnik. Imao je crtu ljevièarskog viteštva koja je ljupka kada djeluje – djeluje li? Ipak, njegova je podrška sluila kao zamjena za intimnost. Nikada nije èula za takvo što. Ne, to nije istina – jednostavno ne moe vjerovati da se to moe odnositi na nju? Razmišljati o slobodi. U smislu sebe, “osobna sloboda”. Sloboda kretanja, isto i sloboda prekinuti spone i prekršiti obeæanje? Moda. Muškarci ostavljaju ene i vlastitu djecu. I ene ostavljaju. Ona ne razumije. Bilo bi bolje da shvaæa. Stare vrijednosti, meðu njima buroaski moral, stvaraju odreðenu sebiènost ugraðenu u hipokritsku nesebiènost. Nije bio spreman pregovarati oko dijalektike promjene koja trai da nauèi biti više sebièan da bi bio manje bezobziran. Nije se smatrao bezobzirnim; bilo bi to previše. Njegova ga je iracionalnost spreèavala da uvidi kako se od njega trai da bude racionalniji. Njegova je racionalnost prikrivala njegovu iracionalnost. Pisao je: “Stvari bi oèito bile puno bolje kad bih mogao biti izravniji. No èini se da to jednostavno nisam u stanju. Povukao sam se da bih lizao rane i vjebao reanje.” (izvadak iz scenarija, 1981) Prevela Nataša Iliæ
Page 1 and 2: co. operation FEMINIZAM S MNOŠTVOM
Page 3 and 4: II/41, 26. listopada 2,,, 3 Vjera i
Page 5 and 6: II/41, 26. listopada 2,,, 5 našim
Page 7 and 8: II/41, 26. listopada 2,,, 7 zirati
Page 9 and 10: II/41, 26. listopada 2,,, 9 avnim u
Page 11 and 12: II/41, 26. listopada 2,,, 11 o isto
Page 13 and 14: II/41, 26. listopada 2,,, 13 Mediji
Page 15 and 16: II/41, 26. listopada,,,. 15 ljene v
Page 17 and 18: II/41, 26. listopada 2,,, 17 uvod u
Page 19 and 20: II/41, 26. listopada 2,,, 19 Stanko
Page 21 and 22: II/41, 26. listopada 21 co.operatio
Page 23 and 24: II/41, 26. listopada 2,,, 23 Bojana
Page 25: II/41, 26. listopada 2,,, 25 pješn
Page 29 and 30: II/41, 26. listopada 2,,, 29 Meðun
Page 31 and 32: II/41, 26. listopada 2,,, 31 Bachov
Page 33 and 34: II/41, 26. listopada 2,,, 33 Razgov
Page 35 and 36: II/41, 26. listopada 2,,, 35 Dalibo
Page 37 and 38: II/41, 26. listopada 2,,, 37 Dalibo
Page 39 and 40: II/41, 26. listopada 2,,, 39 Lada
Page 41 and 42: II/41, 26. listopada 2,,, 41 Premij
Page 43 and 44: II/41, 26. listopada 2,,, 43 Tomisl
Page 45 and 46: II/41, 26. listopada 2,,, 45 Jurica
Page 47: Zloèin i kritika Reagiranje na tek

FEMINIZAM S MNOŠTVOM LICA - Zarez

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?