Najbliže je do mora u - Hrvatske šume

u ovom broju2 – 10 Čuvajmo šume!Značajnim projektima do poboljšanja iočuvanja naših šumaHrvatska može proizvoditi dovoljnekoličine biogorivaU 2010. godini i do 3 milijuna m 3 šumskebiomase!Veliki potencijal energetskog drva zaproizvodnju drvne sječke16 – 1825 – 272834 – 4144 – 47Hoće li potkornjaci preživjeti zbog toga štose ljudi ne mogu dogovoriti!?19 – 21 Nestaju i posljednji ostaci tvornice gliniceU prvom planu je zaštitna uloga obrovačkih šumaOvdje je živio i radio Josip KozaracČarobni park dvorca Eggenberg u GrazuIli pila, ili piva!Dotaknuti Pacifik u ValparaisuNatjecanje je i priznanje šumarskimtehničarimaIlovik – prekrasni otok cvijeća42 – 43 Što su kaotične šume?Ritska staništa jelena u BaranjiTragovi i njihovo čitanje50 – 53 Područje Nina bilo je naseljeno još odvremena LiburnaNe upotrebljavajte mobitel za vrijemevožnje!Vrba, romatično drvoMađarski šumari u Hrvatskoj54 – 55 Šumari iz BošnjakaDisati sa šumomMjesečnik »Hrvatske šume«Izdavač: »Hrvatske šume«d.o.o. ZagrebPredsjednik Uprave:dipl. ing. šum. Darko VuletićGlavni urednik:Miroslav MrkobradNovinari: Irena Devčić-Buzov,Antun Z. Lončarić, MiroslavMrkobrad, Vesna Plešei Ivica TomićUređivački odbor:predsjednik Branko Meštrić,Ivan Hodić, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, ČedomirKrižmanić, Željka BakranAdresa redakcije:Lj. F. Vukotinovića 2, Zagrebtel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101e-mail: direkcija@hrsume.hrmiroslav.mrkobrad@hrsume.hrUredništvo se ne mora uvijekslagati s mišljenjem autorateksta.Grafičko oblikovanje:Stjepan PepelnikPriprema i tisak:Vjesnik, d.d. Zagreb,Slavonska avenija 4Naklada: 6200CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;trećina stranice (1/3) 1200 kn;četvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicunije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDVkoji plaća oglašivač.Naslovna stranica:Nad moremŽeljko GubijanZadnja stranica:U Tomingaju kod GračacaMarinko Bošnjaković

šumski požariPROTUPOŽARNAPREVENTIVAČuvajmo šume!Do početka srpnjaevidentirana 63 požara ukojima je gorjelo 2547 hašuma i šumskog zemljištaNa TV ekranima i radiopostajamaodnedavno se može vidjeti i čutinovi spot kojim Hrvatske šume pozivajugrađane, posebno one kojiće se ovih vrućih ljetnih dana naći u našempriobalju, na oprez i uključivanje u opću protupožarnupreventivu. A uključiti se mogujednostavno: da ne bacaju opuške oko sebe;da paze ako pale vatru »za neki mali roštilj«,ili još bolje, da to ne rade na otvorenom; dapozovu vatrogasce ako primijete neki sumnjividim...I te koliko je mnogo ozbiljnih razlogada se svi subjekti ponašaju krajnje ozbiljnou nadolazećim vrućim i suhim ljetnim danimakada i najmanja nepažnja može izazvatikatastrofu (a o onima što namjerno pale, dai ne govorimo!).Pa podsjećamo: prošle je godine u 293 požaraizgorjelo 14.000 šuma i šumskog zemljištakojim gospodare Hrvatske šume. Ovdjetreba reći da je bilo daleko više šumskih požarai opožarenih šuma u privatnom vlasništvu,no o tome od prošle godine evidencijuvodi Savjetodavna služba pri Ministarstvu.Ukupna šteta procijenjena je na 826milijuna kuna od čega se 665 mil. odnosina štete na općekorisnim funkcijama šuma,dok je izravna šteta na drvenoj masi iznosila160 mil. kuna. Daleko je više požara išteta bilo na kršu (789 mil. kuna). Prošla segodina, uz 2003., može smatrati jednom odnajpogubnijih za šumarstvo jer je u odnosuna prosjek opožarenih površina u razdobljuod 1992. – 2006. bilo opožareno 42% višepovršina. Ipak, ako se u općoj požarnoj katastrofimože pronaći nešto pozitivno, ondaje to činjenica da su pretežno gorjele niskešume, panjače, šikare, šibljaci, makija (63%).Ove su godine s prvim danima srpnjazabilježena 63 požara u kojima je gorjelo2547 ha šuma i šumskog zemljišta.I ove godine Hrvatske će šume u protupožarnupreventivu uložiti značajna sredstva,oko 95 milijuna, te još važećim propisima,županijskim vatrogasnim zajednicama i lokalnojsamoupravi na području krša 5% odukupnih sredstava prikupljenih od naknadaza općekorisne funkcije šuma. Ta će se sredstvautrošiti za obavljanje osnovnih uzgojnihzahvata, izgradnju i održavanja šumskihprotupožarnih prosjeka s elementima cesta,na motrenje i dojavu kao i izgradnju novihmotrionica. (m) Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

SKUPŠTINA HRVATSKOGŠUMARSKOG DRUŠTVAdani hrvatskog šumarstvaPiše: Ivica TomićFoto: I. TomićJedno odbitnih pitanjakoje jezaokupljaloHrvatskošumarskodruštvo jestizgradnjaVišenamjenskogkanalaDunav-Sava(VKDS), budućida taj projektpredstavljado danasnajveći zahvatu nizinskešume Hrvatske– istaknuo jepredsjednikHŠD-a PetarJurjević naskupštiniodržanoj upovodu Danahrvatskogšumarstva.Stručnatematskaraspravau okviruskupštine bilaje posvećenaobnovljivimizvorimaenergijeUNovinarskom domuje 17. lipnja održana112. redovita sjednicaskupštine Hrvatskogašumarskog društva.Pozdravljajući skup državni jetajnik Herman Sušnik naglasiokako šumarska struka i znanostu HŠD-u čine jezgru izkoje se šuma izdiže kao dobrood općeg interesa. Hrvatsko ješumarstvo pokrenulo čitav nizznačajnih projekata, od kojihuz one tekuće treba istaknutii one koji predstoje: izradunacionalnog šumarskog programa,te proces preustrojaHrvatskih šuma. Projekti ćezajedno definirati ulogu i zadaćešumarskog sektora ugospodarstvu i društvu. Tepromjene su preduvjet i potrebnookruženje svih budu-Značajnim projektimado poboljšanjai očuvanja naših šumaćih projekata i procesa. Uz prioritetno očuvanje šumskihekosustava i biološke raznolikosti, poboljšanjeučinkovitosti i smanjenje troškova poslovanja, one sui uvjet povećanja konkurentnosti naših šumskih proizvodana međunarodnom tržištu. Zaključujući izlaganje,državni je tajnik izrazio vjeru da će se HŠD, ali isvi ostali segmenti šumarske struke, aktivno uključiti ipripomoći na našem zajedničkom putu prema Europi.Samo zajedničkim radom možemo pridonijeti boljitkui očuvanju naših šuma te jačanju jedinstva i dignitetašumarske struke. Predsjednik Uprave Hrvatskih šumaDarko Vuletić u svome je pozdravnom govoru najavioskoro restrukturiranje »Hrvatskih šuma« te napomenuokako je to značajna, najteža faza i prekretnicau hrvatskome šumarstvu, koja vodi prema njegovomboljitku.Pozornost Višenamjenskom kanalu Dunav-Sava– Podnoseći izvještaj o radu i poslovanju u 2007. godinipredsjednik HŠD-a Petar Jurjević nazočne je ukratkoupoznao s nekim aktivnostima. Istaknuo je kako jejedno od bitnih pitanja koje je zaokupljalo Društvoizgradnja Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKDS),budući da taj projekt predstavlja do danas najvećiMr. sc. Petar Jurjević,predsjednik HŠD-azahvat u nizinskešume Hrvatske.U svom izlaganjuJurjević sedotakao i drugihproblema nastalihzbog značajnihzahvata u prostoršume i šumskogzemljišta (prometnice,višegodišnjinasadi i dr.), a zatakve je namjeneod 2005. godineizdvojeno oko1300 ha šume išumskoga zemljišta.Donesene odlukeo služnostiza višegodišnjenasade, plinovode i druge objekte obuhvaćaju oko19.000 ha. Ako se takav trend nastavi, uz naknadekoje su simbolične, značajno će prouzročiti smanjenjeBroj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

šumovitosti Republike Hrvatske. Premda Hrvatsko šumarskodruštvo podupire mjere državne gospodarskepolitike i svjesno je neizbježnosti nekih zahvata, moraupozoriti na potrebu uravnoteženosti razvojnih ciljevai očuvanja šuma. Osim navedenih aktivnosti, HŠD jeaktivno podržavao uspostavu i funkcioniranje Šumskesavjetodavne službe i Šumarske komore, jer ocjenjujeda je dobro funkcioniranje ovih institucija jedna odpretpostavki boljega funkcioniranja i unapređenja hrvatskogšumarstva.Tijekom skupštineu Novinarskom domuPredavači o obnovljivim izvorima energije i biomasiP. JURJEVIĆLoša iskustva s dosadašnjimvodotehničkim zahvatima»Dosadašnja iskustva pokazala suda svaki vodotehnički zahvat u prostorlužnjakovih šuma izaziva velikeštete u smislu sušenja i fiziološkogaslabljenja stabala (Kupčine, Turopoljskilug, Kalje, Lekenik, Žutica, Spačva).Stoga je potrebno na području utjecajabudućeg kanala obaviti istraživanjakojima će se s određenom sigurnošćupredvidjeti kako će reagirati različitišumski ekosustavi i na budući vodotehničkizahvat. Nikako se ne mogupriznati vremenski unatrag ekstrapoliranirezultati o razinama podzemnihvoda te na osnovi takvih podatakadonositi zaključke. Klimatske promje-ne još više ukazuju na potrebu dugoročnihistraživanja podzemnih voda,temeljnog životnog uvjeta nizinskihšuma, i to posebno hrasta lužnjakakoji prevladava u šumskome bazenuSpačva. Izgradnjom kanala doći će dotrajne promjene razine podzemnihvoda, što neminovno izaziva promjenustaništa nizinskih šuma te sušenjelužnjaka i ostalih vrsta drveća. Natemelju tridesetogodišnjih rezultatamjerenja i postavljanja dodatnih instrumenata(piezometara), šumarskiće znanstvenici moći s velikom sigurnošćudati odgovor o utjecaju VKDS-ana postojeće nizinske šume.«Raznovrsne aktivnosti Društva – Tajnik DruštvaDamir Delač govorio je o najznačajnijim aktivnostimasekcije HŠD-a, Hrvatskoj udruzi za biomasu, na čeluHerman Sušnik,državni tajnikVjerujem da će se Hrvatsko šumarskodruštvo, ali i svi ostali segmenti šumarskestruke, aktivno uključiti i pripomoći na našemzajedničkom putu prema Europi. (H. Sušnik)s predsjednikom Josipom Dundovićem. Napomenuoje kako danas biomasa čini dvije trećine obnovljivihizvora energije, a ubuduće će igrati središnju ulogus klimom kompatibilnim europskim energetskim sustavom.Putem resornog ministarstva hrvatsko je šumarstvoprisutno na svim poljima, od međunarodnihsimpozija do ministarskih konferencija. Od prethodneskupštine HŠD-a tiskano je nekoliko značajnih knjigai udžbenika iz područja šumarstva i lovstva (Šumskeprometnice, Šumarska genetika, Atlas šumskih oštećenjai dr.). Zaokružena je računalna podrška HŠD-u,a redovito se održavaju i usavršavaju Imenik hrvatskihšumara i Bibliografija Šumarskog lista. U tijeku je velikaakcija digitaliziranja cjelokupne građe svih izdanjaŠumarskog lista.U ime glavnog urednika Šumarskog lista izvještaj jepodnio Hranislav Jakovac, istaknuvši pregledni članakakademika Matića i dipl. ing. Damira Delača, koji suizložili vrlo složenu problematiku gospodarenja pri- Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

Skororestrukturiranje»Hrvatskihšuma«je značajna,najtežafaza iprekretnicau hrvatskomešumarstvu.(D. Vuletić)Darko Vuletić, predsjednikUprave Hrvatskih šumavatnim šumama Gorskoga kotara. Također je istaknuočlanak prof. dr. sc. Ante Krpana o primijenjenoj Bolonjskojdeklaraciji na Šumarskom fakultetu, u Zavodu zašumarske tehnike i tehnologije, a posebno mladogašumarskog stručnjaka, dipl. ing. Darka Posarića, koji jepisao o obnovi spačvanskih šuma, s prijedlogom zapoboljšanje načina rada.Osnivanje novih sekcija – U sklopu aktualne problematikeizvršene su promjene u Statutu HŠD-a (članarina,predsjednici ogranaka i sekcija, stjecanje imovineDruštva i dr.). Usvojena je jedinstvena članarina (240kuna godišnje), a jednoglasno je prihvaćeno osnivanjenovih sekcija (Ekološka sekcija i Sekcija za zaštitu šuma),u cilju lakšeg, bržeg i stručnijeg pristupa pojedinimproblemima struke. Želja je da se u Ekološkoj sekcijiokupe šumarski znanstvenici i stručnjaci koji se baveraznolikom ekološkom problematikom, radi unapređenjasuradnje, razmjene iskustava, poboljšanja znanja isustavnog rješavanja određenih problema. Inicijatoriosnivanja ove sekcije su prof. dr. sc. Ivica Tikvić, prof.dr. sc. Nikola Pernar i prof. dr. sc. Željko Španjol. U Sekcijiza zaštitu šuma trebali bi biti znanstvenici i premaspecijalnosti djelatnici pojedinih Uprava šuma. Zacrtanesmjernice rada odnosile bi se na cjelokupnu zaštitušuma u Hrvatskoj, a pogotovo na šumske požare. Inicijatorosnivanja ove sekcije je prof. dr. sc. Milan Glavaš.Obnovljivi izvori energije i šumska biomasa– Stručna tema skupštine odnosila se na obnovljiveizvore energije u Republici Hrvatskoj i energetskuuporabu šumske biomase. Zajednički referat imalisu Slavko Matić, Tajana Krička i Franjo Tomić, te ZoranStanić i Željko Sučić, a zaseban Josip Dundović,o čemu pišemo u zasebnim člancima na stranicamanašega časopisa. Bilo je riječi o znanstvenoj monografiji»Floodplain forests of European thermal zone«,koja je u tisku, a među autorima koji pišu o europskimšumskim ekosustavima šest ih je sa zagrebačkoga Šumarskogfakulteta.Deseta obljetnica nastupa na EFNS-u – U povodudesetogodišnjice nastupa hrvatske šumarske ekipena EFNS-u (Europsko šumarsko nordijsko skijanje– biatlon) dodijeljena su priznanja, diplome i zahvale.Priznanje je dobio i gost iz Slovenije dipl. ing. JanezKonečnik. Kratko izlaganje o natjecanju imao je dipl.ing. Hranislav Jakovac, predstavnik hrvatske šumarskeekipe u komitetu EFNS-a. On je govorio o 40. obljetnicinatjecanja i naših 11 nastupa na sportsko-stručnomsusretu europskih šumara te o mogućnosti daHrvatska bude domaćin 2012. godine. Za to postojerealni izgledi, jer imamo znanje i iskustvo u organizacijisličnih natjecanja, smještajne kapacitete te prirodnookružje za stručne ekskurzije, rekao je.Uređen dvorišni prostorMalom svečanošću uz kratkiglazbeni program u kojem jedr. sc. Jadranka Roša uz klavirskupratnju Melani Ruvčeskaotpjevala nekoliko arija klasičneglazbe, obilježena je 110. obljetnicaizgradnje Šumarskogdoma te je otvoren novouređenivišenamjenski dvorišni prostor.Predsjednik HŠD-a PetarJurjević tom je prilikomcitirajući stare zapisepodsjetio kako je »uprijepodnevnim satima20. listopada 1898.godine svečano otvorennovosagrađeniŠumarski dom, štoznači samo tri godineposlije izgradnjeHrvatskoga na rodnogkazališta (1895.).Svečano ukrašenimprostorom kretala semnožina šumara izsvih krajeva domovinekoji su pohrlili u bieliZagreb da drže svojuskupštinu i da proslaveZa značajnezahvate u prostoršumei šumskogzemljišta(prometnice,višegodišnji nasadii dr.) je od 2005.godine izdvojenooko 1300 ha šume išumskoga zemljišta.Ako se takav trendnastavi, uz naknadekoje su simbolične,značajno ćeprouzročitismanjenješumovitostiRepublike Hrvatske.S otvorenja novouređenog dvorišnog prostoraovu najnoviju fazu u naprednom razvitku šumarske struke.« U posljednjihse 15-ak godina, rekao je Jurjević, intenzivno ulagalo u održavanje zgradepa je i uređenje ovog dvorišnog prostora nastavak takvih aktivnosti i želješumara da makar održe ono što su njihovi prethodnici svojim žarom imarom sagradili.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

dani hrvatskog šumarstvaPOVRŠINE ZA BIOENERGIJUPremda neodrživi izvori energije, uglavnomnafta i plin, još uvijek prevladavaju,njihove zalihe su ograničene, sveskuplji su i sve više dolazi do izražajanjihov štetan utjecaj na okoliš. Stoga razvijenezemlje u svijetu i Europska unija drže da obnovljiviizvori energije, hidroenergija, energijavjetra, sunčeva energija, geotermalna energijai bioenergija, trebaju, u jednom dijelu, zamijenitienergiju iz fosilnih izvora, istaknuo jeakademik Slavko Matić u prikazu Raspoloživepoljoprivredne i šumske površine za proizvodnjubiogoriva u Hrvatskoj, koji je pripremio zajednos Franjom Tomićem i Tatjanom Krička.Zbog ograničenih postojećih površina zaproizvodnju biomase, EU planira u prometu,tijekom nailazećih 30 godina, zamijeniti naftubiogorivima do 25 posto njezine potrošnje,rekao je akademik te podsjetio da i HrvatskaPoljoprivredne površine zauzimajuoko 2,9 milijuna hektara ili 52posto ukupne kontinentalnepovršine Hrvatske, a odpotencijalno obradivih površina,obrađuje se 55,9 posto ili1,202.000 ha.Akademik Slavko MatićPoljoprivredne površine zauzimaju2,9 milijuna hektaraHrvatska može proizvoditidovoljne količine biogorivakao kandidat za članstvo u EU mora najprijeispuniti obvezu od 5,75 posto udjela biogoriva,koju ima svaka članica do 2010. godine.Hrvatska ima oko 950.000 ha poljoprivrednihpovršina koje se sada ne koriste za uzgojpoljoprivrednih kultura. Nakon melioracijskihzahvata manjeg ili većeg intenziteta, te je površinemoguće koristiti za potrebno povećanjepoljoprivredne proizvodnje i za uzgoj energetskihusjeva u svrhu proizvodnje biogoriva.Poljoprivredne površine zauzimaju oko2,9 milijuna hektara ili 52 posto ukupne kontinentalnepovršine Hrvatske, a od potencijalnoobradivih površina, obrađuje se 55,9 postoili 1,202.000 ha. Ako se isključe pašnjaci, tadaobradive površine iznose samo 50,8 posto ili1,092.000 ha. U svakom slučaju, raspoloživepoljoprivredne površine slabo se koriste, austo ostvaruje se niska razina poljoprivredneproizvodnje, jer je tehnologija na nižoj razininego u razvijenim zemljama. Posljedice togstanja su poznate – nedostatak potrebnihpoljoprivrednih proizvoda, velik uvoz hranei visoke cijene. Povećanje poljoprivredneproizvodnje moguće je ostvariti korištenjempostojećih 947.080 ha potencijalno obradivihpovršina, kao i primjenom suvremenih tehnologijana sadašnjim obradivim površinama.Zahvaljujući upravo ovim 947.080 ha nekorištenihpovršina, moguće je, uz povećanjepoljoprivredne proizvodnje (hrane) pristupitii uzgoju kultura za proizvodnju biogoriva,ustvrdio je akademik Matić.Možda nikad prije pitanje obnovljivih izvora energije nije biloaktualno kao danas. U globalnoj energetskoj krizi, kad jedanbarel nafte na svjetskom tržištu poskupljuje iz dana u dan iodavno je prešao nekad nezamislivu brojku od 100 američkihdolara/barel, i vrtoglavo se i dalje penje (140 dolara!), i te kakoje uputno razmišljati o alternativnim izvorima energije. I nesamo razmišljati nego što hitnije djelovati. Stoga je i tematskarasprava o obnovljivim izvorima i proizvodnji energije ibiogoriva iz biomase, što ju je u povodu Dana hrvatskogšumarstva 17. lipnja upriličilo Hrvatsko šumarsko društvo,došla u pravi časOdgovarajućim melioracijskim mjeramamoguće je pripremiti za poljoprivrednu proizvodnjupovršinu od 2,1 milijun hektara.No uz ove raspoložive površine za poljoprivrednuproizvodnju, Hrvatska ima još441 tisuću ha trajno nepogodnih za uzgojpoljoprivrednih kultura.Mogućnost proizvodnje biogoriva– Danas se proizvode tri vrste biogoriva:biodizel, bioetanol i bioplin. Za proizvodnjubiodizela se najviše koristi sjeme uljarica(uljane repice, soje i suncokreta), a primjenomtehnologija druge generacije dobiva seiz lignocelulozne (drvene) mase te ostataka iotpada u šumarstvu i poljoprivredi.Akademik Matić također je rekao da bii Hrvatska, prema direktivi iz EU, sljedećihgodina mogla proizvoditi dovoljno biogorivai koristiti u prometu: 5,75 posto ukupnepotrošnje u 2010. godini, 20 posto u 2020. i25 posto u 2030. godini. Te je količine mogućerealizirati i bez uzgoja poljoprivrednihkultura u svrhu proizvodnje biodizela i bioetanola,čime bi se moglo svih 947 tisućahektara, koji se sada ne obrađuju, koristitiza povećanje poljoprivredne proizvodnje,odnosno za proizvodnju hrane.Predviđene količine biogoriva mogle bi seproizvoditi iz sada raspoložive biomase (organskihostataka i otpada) u poljoprivredi i šumarstvu,uvođenjem tehnologija proizvodnjedruge generacije. Prema nekim predviđanjima,potencijalne mogućnosti za proizvodnjubiogoriva u šumarstvu iznose 2,000.000 t/godišnje,a da se ne dovede u pitanje održivogospodarenje šumama. Uzmu li se u obzir i realnepotencijalne mogućnosti proizvodnje biogorivau poljoprivredi i šumarstvu, zaključio jeMatić, potrebno je pristupiti izradi strategije okorištenju biomase i proizvodnji biogoriva. Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

ENERGIJA IZ ŠUMSKE BIOMASEU 2010. godini i do 3 milijuna m 3šumske biomase!Fosilnakorištenja biomase koje donose mogunost poveanjazaposlenosti.Latvija LatvijaFinskaŠvedskaDanskaPortugalEstonijaAustrijaLitva LitvaSlovenijaPoljskaFrancuskaEU EUHrvatskaHrvatskaŠpanjolskaMađarska MaarskaGrčka GrkaČeška eškaNjemačka NjemakaNizozemskasu goriva osigurala gospodarskirazvitak u 20. stoljeću, ali i izazvala velikeklimatske promjene. Zbog toga je glavnicilj energetske politike Europske komisijerazvoj obnovljivih izvora energije u vremenuUdio šumske biomase u ukupnoj potrošnji – Premda uporabaKao najvažnije prednosti veće uporabe koje slijedi nakon nafte. Očekuje se da će udio obnovljivih izvoraenergije šumske biomase biomase kao energenta u Hrvatskoj mr. energije ima stalno dugu rasti, tradiciju pa nije pretjerano 21. stoljeće nazvatiDundović je naveo ekološke prednosti(obnovljivost sudjelovala i potrajnost) s gdje gotovostoljećem obnovljive energije. Hrvatska koja je siromašna(1965. godinefosilnim25gorivima,posto ukupnes drugepotrošnjeje strane prilično bogata obnovljivimje opterećenje atmosfere s CO 2pri korištenjuenergije), biomase kao danas goriva gotovo ogrjevno zanemarivo, drvo dok pokriva izvorima energije samo 4 čiji posto se potencijal, (!), međutim, nedovoljnosu fosilna goriva odgovorna 80 posto za zagrijavanjeplaneta i to Zemlje; na tradicionalan zatim gospodar-i perspektivi neuinkovit uporabe nain. šumske biomase u Republici Hrvatskojiskorištava, rekao je mr. Josip Dundović govoreći o potencijalimapotrošnje,ske prednosti biomase iz šumarstva, drvneUkupna industrije potrošnja i poljoprivrede energije među koje spada u Hrvatskoj u 2006. godini iznosi Važnost energetskog korištenja biomaseprepoznala je Vlada RH donošenjemsmanjenje uvoza fosilnih energenata, povećanjePJ. energetske Od toga neovisnosti se i sigurnosti uvozi op­49 posto (80 posto nafte, 100 više zakonskih mjera kojima potiče proiz­410,56skrbe energijom, što je jedan od strateškihvodnju i korištenje bioenergije, u čemu naglašenuulogu ima Fond za zaštitu okoliša ipostoproblemaugljena,svake zemlje.39Premapostopredviđanjimaprirodnog plina i 46 posto elektrineovisnost Hrvatske u uvozu energije porast ćeenergetsku učinkovitost koji potiče energetskokorištenje biomase od 2004. godine. Op­energije).sa sadašnjih 50 posto uvoza na više od 70posto u 2030. godini. U protekle tri godinećinama i gradovima Fond daje bespovratnaHrvatska (siječanj je 2005. potpisnica – siječanj 2008.) cijene Kyoto nafte protokola i zbog svog globalnog sredstava do 30 posto vrijednosti investicijeporasle su za oko 120 posto (od 43 na 95projekata na biomasu ili najviše do 1,7 mil.utjecajaameričkihnadolarapromjenuza barel), a cijeneklimeprirodnogtreba do 2008./2012. smanjitikuna. I Ministarstvo regionalnog razvoja,emisijuplina zafosilnogviše od 70 posto!COTu su i socijalne2 za 5 posto u odnosu na 1990. godinu.šumarstvaNakoni vodnog gospodarstva, Upravaprednosti korištenja biomase koje donoseJosipza drvnu industriju, donijelo je Operativnigotovo mogućnost desetogodišnjeg povećanja zaposlenosti. konstantnog Dundović rasta (1994. – 2003.), program razvoja industrije, prerade drva RHUdio šumske biomase u ukupnoj potrošnjiCO – 2 Premda se stabilizirala uporaba energije šumske u posljednje Hrvatska potpisnica tri godine Kyoto protokola na i razini 2007. godini dodijelilo 41,1 mil. kuna bespo­(2006. – 2010.) te putem javnog natječaja uemisijabiomase u Hrvatskoj ima dugu tradiciju zbog svog globalnog utjecaja na promjenu vratne kapitalne pomoći, od čega pedesetod oko (1965. 23 godine Mt. sudjelovala s gotovo 25 posto klime treba do 2008./2012. smanjiti emisiju i jednom projektu vezanom uz korištenjeukupne potrošnje energije), danas ogrjevno fosilnog CO 2za 5 posto u odnosu na 1990. drvnih ostataka.Po udjelu drvo pokriva biomase samo 4 posto lanica (!), potrošnje, EU i to i RH godinu. (%) Nakon u ukupnoj gotovo desetogodišnjeg potrošnji Iako se Hrvatska po šumovitosti nalazina tradicionalan neučinkovit način.konstantnog rasta (1994. – 2003.), emisija u samom europskom vrhu, uglavnom zbogenergije Ukupna u 2004. potrošnja Hrvatska energije u Hrvatskoj se nalazi CO 2se stabilizirala na 12. u mjestu.posljednje tri godine slabih saznanja o modernom načinu korištenjabiomase kao energenta, zaostaje u pro­u 2006. godini iznosi 410,56 PJ. Od toga se na razini od oko 23 Mt.uvozi 49 posto Udio (80 posto biomase nafte, 100 lanica posto Po EU udjelu i RH biomase (%) članica u ukupnojEU i RH (%) u izvodnji krute biomase, biogoriva i bioplinaugljena, 39 posto prirodnog plina i 46 posto ukupnoj potrošnji energije u 2004. Hrvatska za EU, istaknuo je u nastavku izlaganja mr.električne energije).se nalazi na 12. mjestu.Dundović. Hrvatska danas raspolaže s kvalitetnimi prirodnim šumama, čijim potraj­potrošnji energije u 2004.Udio biomase članica EU i RH (%) u ukupnoj potrošnji energije u 2004. nim gospodarenjem nastaju velike količine35šumske biomase za mehaničku preradu itehničku uporabu.30Tu je i oko 181.000 ha neobraslog šumskogzemljišta za podizanje energetskih kulturakratke ophodnje. Zbog toga su Hrvatske25šume još 2002. godine uspostavile međunarodnusuradnju o uporabi drva kao energentas Bavarskom, Kompetencijskim cen­20trom za obnovljive sirovine C.A.R.M.E.N.e.V.15iz Straubinga, a od siječnja 2005. godine i sAustrijom, Austrijskom udrugom za biomasu.Jedan je od rezultata te suradnje i osni­10vanje Hrvatske udruge za biomasu, sekcija5HŠD-a, 2005. godine.Mr. Dundović podsjetio je i da je novom0Šumskogospodarskom osnovom područja2006. – 2015. planirano povećanje etataprethodnog prihoda za 1,2 mil. m 3 godišnjeŠpanjolskaItalijaItalijaSlovačka SlovakaBelgijaIrskaUK UKLuksemburgLuksemburgCipar CiparBroj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

BiomasaKoristiDobici od korištenja biomase kaoenergenta su: poboljšanje učinkovitostikorištenja energije; povećanje vlastiteproizvodnje energije uz smanjenjeuvoza i platnog deficita; postizanjepozitivnih učinaka na okoliš, klimu izdravlje jer je okoliš neprocjenjiv hrvatskiresurs; stvaranje novih tvrtki i radnihmjesta – prije svega izravno u regiji;otvaranje novih tržišta za domaćegospodarstvo; stvaranje novog tržištau šumarstvu (posebice tržišta ogrjevnogdrva iz proreda čija proizvodnjaostvaruje samo trošak, a drvo ostajeu šumi i time izostaju šumskouzgojnemjere), ali i proizvodnje toplinske i/ilielektrične energije; povećanje energetskeneovisnosti i sigurnosti opskrbeenergijom; šansa zemljama koje zaostajuu razvoju da si pomognu sameu neovisnosti od fosilnih goriva.s mogućnosti povećanja šumske biomaseboljim iskorištenjem etata gospodarskihšuma do 2010. godine za više od 2,6 mil. m 3energetskog drva, i to 60 posto ogrjevnogdrva i 40 posto drvnesječke kao novogproizvoda.Uz to treba rećida u izračunu ukupnešumske biomasekao energenta do 2010. godine nisu uzeteminski sumnjive površine šuma (cca 10 postoetata).Postrojenja na biomasu – Prema podacimaizdanja energetskog pregleda »Energijau Hrvatskoj 2006.«, instalirani kapacitetiindustrijskih kotlovnica za proizvodnju toplinskeelektrične energije iz biomase iznose512 MWt i 2 Mwel i u 2006. godini proizvelisu 6 GWh električne energije i 14.767 TJ toplinskeenergije iz ogrjevnog drva i drvnogostatka za grijanje i pripremu tople vode udomaćinstvima (83 %) te u industrijskim toplanamai kotlovnicama (17 %).Potencijalne lokacije za gradnjuenergana za drvnu biomasu su Osijek,Sl. Brod, Sisak, Karlovac i Gospić.Radi boljeg korištenja šumske biomase– energetskog drva Hrvatske šume izgradilesu dvije toplane na šumsku biomasuu Ogulinu (1995.) i Gospiću (2005.) svakasnage 1 MW, a u pripremisu i nove nalokacijama: Vinkovci,Našice, Đurđevac,Delnice i Krasno. Ufazi pripreme je izgradnjatermoelektrana na biomasu (kogeneracijskapostrojenja) na više lokacija.Potencijalne lokacije za gradnju energanaza drvnu biomasu su Osijek, Sl. Brod, Sisak,Karlovac i Gospić.Prema mr. Dundoviću u 2010. godini potencijalšumske biomase za energetskuuporabu mogao bi iznositi oko 3,0 mil. m 3ili 45 posto drva za energiju od 6,5 mil. m 3propisanog godišnjeg etata. To je dva putaviše u odnosu na 2006. godinu, kada je proizvodnjabila 1,55 mil. m 3 . To znači da bi semoglo izgraditi 8 bioelektrana-toplana (BE-TO) od 10 MWel i 15 manjih od 1 MWel.Služba za uređivanje šuma HŠ izradilaje u projektu »Razvoj održive industrijedrvenog uglja u RH«, (Zagreb, 2008.) potencijaleo biomasi raspoloživoj za održivokorištenje iz državnih i privatnih šuma požupanijama i upravama šuma podružnicamau ukupnom iznosu od 2,85 mil. m 3 premašumskogospodarskoj osnovi područja(2006. – 2015.).Europsko vijeće sredinom ožujka 2007.donijelo je »Europski energetski akcijskiplan«, koji ima tri cilja: sigurnost opskrbe,ekonomičnost i podnošljivost za okoliš.Budući da je uporaba fosilnih goriva zaoko 80 posto odgovorna za emisije stakleničkihplinova Europe, te je to glavni uzrokpromjene klime, važna točka ovog akcijskogplana je obveza da se udio obnovljivih izvoraenergije u ukupnoj potrošnji energije uEU do 2020. godine povisi na 20 posto; paralelnos tim treba do 2020. godine sniziti za20 posto prognoziranu potrošnju energije teEU mora smanjiti emisiju stakleničkih plinovaza 20 posto.Što se postižeCiljanim rastom korištenjem šumskesječke od 1 milijun tona godišnjeod 2010. godine postiže se:– povećat će se prihod u šumarstvuprodajom šumske sječke za oko35 mil. eura godišnje,– smanjit će se korištenje fosilnihgoriva za oko 0,36 milijuna tona ekvivalentanafte na godinu,– smanjit će se emisija fosilnog CO 2za oko 1,05 milijuna tona na godinu,– porast će zaposlenost za više od1000 radnih mjesta u šumarstvu. Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

ŠUMSKA BIOMASAUbrzanirazvojuporabedrvnesječke, kaoobnovljivogizvoraenergije uzemljamaEuropskeunije, tepozitivnezakonskepromjeneo energiji uHrvatskojpotaknulisu tržišteprostornogdrvaDrvna sječkaVeliki potencijalenergetskog drva zaproizvodnju drvne sječkePiše: Ivica TomićFoto: ArhivaŽeljko SučićUsklopu stručne teme skupštineHrvatskoga šumarskog društva oobnovljivim izvorima energije uRepublici Hrvatskoj i energetskojuporabi šumske biomase predavanje su održalidr. sc. Zoran Stanić iz Hrvatske elektroprivrede(HEP – OIE) i dipl. ing. Željko Sučićiz Hrvatskih šuma (Šumska biomasa d.o.o.).Zajednički referat imao je naziv »SuradnjaHrvatske elektroprivrede i Hrvatskih šumau korištenju šumske biomase kao obnovljivogenergenta«. Tvrtka kći HEP-a (HEP – OIE)osnovana je potkraj 2006. godine radi grupiranjai podržavanja projekata temeljenih naobnovljivim izvorima. Dugoročna strategijatvrtke usmjerena je na to da se tehnologijeza proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvorana profitabilan način integriraju u glavnu djelatnostHEP-a. Ciljevi tvrtke kćeri su da se ostvari profit poIzmeđu Hrvatske elektroprivrede i Hrvatskihšuma u Našicama je 7. rujna 2007. potpisanSporazum o suradnji na području obnovljivihizvora energije.poticajnoj tarifi, razviju nove nadležnosti i ovlaštenja(kompetencije), poboljša imidž HEP-a i ukupne bilanceemisije CO 2, pridonese diverzifikaciji (širenju) primarnihizvora energije te smanji rizik od nestabilnosti(fluktuacije) cijena nafte i plina. Prioriteti ulaganja su uvjetroelektrane, elektrane na biomasu, male hidroelektrane,geotermalne elektrane i fotonaponske (solarne)elektrane.Sporazum o suradnji između HEP-a i HŠ-a – Od1994. do 2007. godine HEP je otkupljivao proizvedenuelektričnu energiju iz vjetroelektrana i malih elektranaBroj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

Drvni otpaddo 5 MW, no po cijeni višoj od vlastite proizvodnjei na teret svojeg ukupnog prihoda,radi ohrabrenja prvih investitora i stvaranjakonkretnih primjera različitih tehnologijaproizvodnje. Prvog srpnja prošle godinedonesen je paket podzakonskih akata kojiobuhvaća Uredbu ominimalnom udjeluelektrične energijeiz obnovljivih izvoraenergije, Uredbu onaknadama za poticanjeproizvodnjeelektrične energije ikogeneracije te dvaPravilnika (o korištenjuobnovljivih izvora energije i kogeneracijete o stjecanju statusa povlaštenogproizvođača električne energije). Uredbao naknadama propisuje da svaki potrošačelektrične energije plaća dodatnu naknadupo potrošenom kWh (ove godine 0,0089 kn/kWh, a mjesečno povećanje računa za prosječnohrvatsko kućanstvo iznosi 2-3 kn ili0,27-0,55 eura). Ne uzimajući u obzir velikehidroelektrane, minimalni udio obnovljivihizvora energije u ukupnoj potrošnji u 2010.godini planiran je s 5,8 posto, lani je iznosio1,8 posto, a lanjska ukupna potrošnja bila je17,6 TWh. Između Hrvatske elektroprivrede iHrvatskih šuma u Našicama je 7. rujna 2007.potpisan Sporazum o suradnji na područjuobnovljivih izvora energije. Za provedbu suzaduženi HEP OIE i Šumska biomasa d.o.o.,Tijekom ove godine Hrvatske šumeplaniraju proizvesti oko 5 milijuna m 3bruto drvne mase, od čega je2 milijuna m 3 prostornog drva i753 tisuće m 3 otpada.cilj je 50 MWe elektrana na biomasu, a ciljanaveličina postrojenja 10-20 Mwe.Široka primjena drvne sječke – Uuvodnom dijelu izlaganja dipl. ing. ŽeljkoSučić govorio je o tome kako su ubrzani razvojuporabe drvne sječke, kao obnovljivogizvora energije uzemljama Europskeunije, te pozitivnezakonske promjeneo energiji u Hrvatskojpotaknuli tržišteprostornog drva.Putem državne subvencijestvara semogućnost nastankanovoga segmenta gospodarske grane, snovim zapošljavanjem u proizvodnji drvnesječke i opreme te u logistici i upravljanjuenergetskim sustavima.Trgovačkodruštvo Šumska biomasad.o.o. osnovanoje s primarnimzadatkom uspostavljanjatržišta, organiziranjaprikupljanjaCijena drvne sječke s prijevozom dotvornice, na udaljenosti do 50 km,iznosi u nas 45 eura/t, što je za10-20 posto manje nego u državamau okruženju.prostornog drva,iveranja, baliranja i prodaje drvne sječke.Ona se primjenjuje u procesima pridobivanjadrvnih ploča, celuloze i papira, briketai peleta, toplinske i električne energije teproizvodnji etanola, sintetskog ulja i sintetskogdizela. Unatoč ovoj primjeni, još uvijekpostoje nedostaci kao što su: dodatnesubvencije, raspoložive količine, ekonomskaisplativost, emitiranje neželjenih plinova i dr.Tijekom ove godine Hrvatske šume planirajuproizvesti oko 5 milijuna kubika brutodrvne mase, od čega je oko 2 mil. kubikaprostornog drva i 753 tisuće m 3 otpada.Veliki potencijal energetskog drva– U Hrvatskim šumama sveukupno je raspoloživo580.000 m 3 potencijalnog energetskogdrva za drvnu sječku, kao noviproizvod. Tako čak 232.000 m 3 čini sitnodrvo 3-7 cm, koje ne ulazi u sastav brutomase, a čini 4 posto bruto mase etata. Otpad(panjevina, kora, gule, otpad od sječe)čini 183.000 m 3 , iz prorjeđivanja sastojinadrugoga dobnog razreda dobije se 30.000m 3 , iz čišćenja sastojina 30.000 m 3 , njegemladika 28.000 m 3 , uređivanja donje etaže iizrade svijetlih pruga20.000 m 3 te izsanacije sastojina57.000 m 3 . ZaključujućiizlaganjeŽeljko Sučić je naglasiokako cijenadrvne sječke, premaCjeniku Hrvatskihšuma, iznosi 27-35 eura po toni, a sorganizacijskim troškom 7-10% bila bi našumskoj cesti 30-38 eura/t. S prijevozom dotvornice, na udaljenosti do 50 km, iznosi 45eura/t, što je za 10-20 posto manje od državau okruženju.10 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

projektiOŠTEĆENOST ŠUMAPiše: Ivica TomićFoto: I. TomićPloha s obilježenim stablima u lužnjakovo-jasenovoj sjemenjačiPad oštećenosti šumskihsastojinaU usporedbi s2006. godinomznačajnaoštećenostkrošanja svihvrsta drveća uHrvatskoj lanije neznatnosmanjena (0,7posto) te iznosi29,4 posto.Time je prekinuttrend povećanjaoštećenosti kojitraje od 2002.godineUodnosu na 2006. monitoring stanja oštećenostikrošanja za 2007. godinu u RepubliciHrvatskoj pokazao je manji pad (0,7 posto)ukupnog postotka značajne oštećenosti (s30,1% na 29,4%). Time je prekinut trend povećanjaoštećenosti koji traje od 2002. godine – istaknuto je naseminaru o procjeni oštećenosti krošanja, održanom26. lipnja u lovačkoj kući Radinje i na obližnjem terenu,na području Šumarije Nova Kapela (UŠP Nova Gradiška).Značajna oštećenost listača je smanjena s 24,2%na 23,9%, a kod hrasta lužnjaka s 35,6% na 33%. Kodčetinjača je pad oštećenosti s 53,2% na 50,4%, a lanije zabilježen gotovo jednak udio stabala obične jeles postotkom oštećenosti većim od 25% (73,7%, padza neznatnih 0,4%). Treba naglasiti kako je kod hrastalužnjaka i obične jele zabilježen manji pad nakonvišegodišnjega trenda porasta značajne oštećenosti.Značajna je oštećenost obične bukve nešto porasla teiznosi 13,6 posto, no i dalje je relativno niska u usporedbis ostalim vrstama drveća. Tijekom dosadašnjihgodina oštećenost ove listače kretala se uglavnomod 4 do 10 posto. Lanjska oštećenost hrasta kitnjakaiznosi 23,6%, što je za 6,1% manje nego 1995., kadaje bila 29,7%. Oštećenost alepskoga bora je 37,5%, ito je pad za 5,2% u usporedbi s prethodnom, 2006.godinom. Kod crnoga bora oštećenost iznosi 43,1%,što je smanjenje za 3,8% u odnosu na 2007.Sudionici seminara u lovačkoj kućiRadinje (UŠP Nova Gradiška)Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 11

projektiOŠTEĆENOST ŠUMAPiše: Ivica TomićFoto: I. TomićPloha s obilježenim stablima u lužnjakovo-jasenovoj sjemenjačiPad oštećenosti šumskihsastojinaU usporedbi s2006. godinomznačajnaoštećenostkrošanja svihvrsta drveća uHrvatskoj lanije neznatnosmanjena (0,7posto) te iznosi29,4 posto.Time je prekinuttrend povećanjaoštećenosti kojitraje od 2002.godineUodnosu na 2006. monitoring stanja oštećenostikrošanja za 2007. godinu u RepubliciHrvatskoj pokazao je manji pad (0,7 posto)ukupnog postotka značajne oštećenosti (s30,1% na 29,4%). Time je prekinut trend povećanjaoštećenosti koji traje od 2002. godine – istaknuto je naseminaru o procjeni oštećenosti krošanja, održanom26. lipnja u lovačkoj kući Radinje i na obližnjem terenu,na području Šumarije Nova Kapela (UŠP Nova Gradiška).Značajna oštećenost listača je smanjena s 24,2%na 23,9%, a kod hrasta lužnjaka s 35,6% na 33%. Kodčetinjača je pad oštećenosti s 53,2% na 50,4%, a lanije zabilježen gotovo jednak udio stabala obične jeles postotkom oštećenosti većim od 25% (73,7%, padza neznatnih 0,4%). Treba naglasiti kako je kod hrastalužnjaka i obične jele zabilježen manji pad nakonvišegodišnjega trenda porasta značajne oštećenosti.Značajna je oštećenost obične bukve nešto porasla teiznosi 13,6 posto, no i dalje je relativno niska u usporedbis ostalim vrstama drveća. Tijekom dosadašnjihgodina oštećenost ove listače kretala se uglavnomod 4 do 10 posto. Lanjska oštećenost hrasta kitnjakaiznosi 23,6%, što je za 6,1% manje nego 1995., kadaje bila 29,7%. Oštećenost alepskoga bora je 37,5%, ito je pad za 5,2% u usporedbi s prethodnom, 2006.godinom. Kod crnoga bora oštećenost iznosi 43,1%,što je smanjenje za 3,8% u odnosu na 2007.Sudionici seminara u lovačkoj kućiRadinje (UŠP Nova Gradiška)Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 11

Voditelji seminara (slijeva) – dr. sc. Ivan Seletković i dr. sc. Nenad PotočićIzvještaj o prošlogodišnjoj oštećenostišuma u Hrvatskoj podnijeli su dr. sc.Ivan Seletković i dr. sc. Nenad Potočić izŠumarskog instituta Jastrebarsko. U uvodnomizlaganju istaknuli su kako je lani podevetnaesti put provedena godišnja procjenaoštećenosti šuma. Procjenjivalo sena 84 bioindikacijske plohe (mreža 16x16km) i 420 osnovnih ploha (mreža 4x4 km),a obuhvaćeno je 12.092 stabla različitih vrstadrveća, od čega 9606 listača i 2486 četinjača.Obrađeni rezultati pohranjeni su ubazi podataka Šumarskog instituta te u jedinstvenojeuropskoj bazi Međunarodnogaprograma za procjenu i motrenje utjecajazračnog onečišćenja na šume (ICP Forests).Opažanje se obavlja na plohama jednakemeđusobne udaljenosti, a na svakoj plohiocjenjuje se 24 stabla. Za svako stablo uuzorku procjenjuje se osutost (defolijacija)krošnje, gubitak boje (diskoloracija) asimilacijskihorgana te lako prepoznatljivi biotičkii abiotički uzroci štete. Bitno je napomenutida se značajno oštećenim stablimasmatraju ona čija je osutost iznad 25 posto.Na europskoj je razini dogovoren razmaktočaka 16x16 km, a uz ovu mrežu Hrvatskaodržava i mrežu točaka 4x4 km, za dobivanjepodataka na nacionalnoj razini.Velike razlike – Analizom oštećenostilistača ustanovljen je trend rasta od 1987.(6%) do 1995. godine (22,7%), a nakon togaje padala do 1998. (16,8%), zadržavajući seod tada na približno istoj razini. Od 2003.godine značajna oštećenost listača stalnoProcjenjivalo se na 84 bioindikacijskeplohe (mreža 16x16 km) i 420osnovnih ploha (mreža 4x4 km), aobuhvaćeno je 12.092 stabla različitihvrsta drveća.raste sve do ove godine. Kod četinjača jeiznosila 1987. godine 17,1% i od tada stalnoraste do maksimalnih 56,7% u 1996. godini.Sljedeće godine evidentirana je nižavrijednost (38,6%), a zatim vrijednosti postupnorastu, sve do lanjskih 53,2%. Gledajućiznačajnu oštećenost stabala svih vrstadrveća po podružnicama Hrvatskih šuma,uočavaju se vrlo velike razlike. Najviše suvrijednosti u delničkoj (49,4%) i buzetskoj(47,1%) podružnici, neznatno iznad pro-Značajno oštećenim stablima smatrajuse ona čija je osutost iznad 25 posto.sjeka u ogulinskoj (30%), senjskoj (30,2%)splitskoj (32,5%) i vinkovačkoj (35,7%), najnižeu novogradiškoj (0,8%) i bjelovarskoj(5%) podružnici, a nema oštećenosti u koprivničkojpodružnici (0%).Terenski dio seminara održan je uodjelu 32, a Gospodarske jedinice Radinje,nedaleko od rijeke Save, u kvalitetnojmješovitoj sjemenjači hrasta lužnjaka spoljskim jasenom, staroj 123 godine, u faziprorede. Sklop je nepotpun, obrast 0,94,ophodnja 140 godina, a nadmorska visina89-90 m. Sastojina je stablimičnoga rasporeda,a uočljivo je pojedinačno sušenje,pretežito lužnjaka. U neznatnom postotkusudjeluju stabla običnoga graba i nizinskogabrijesta. Sloj grmlja i prizemnoga rašćaslabo je do srednje razvijen. Sudionici seminara,predstavnici Šumarskog institutaJastrebarsko, Hrvatskih šuma i Šumarskesavjetodavne službe, procjenjivali su oštećenostna 24 obilježena stabla lužnjaka (19)i poljskoga jasena (5). Raspoređeni u grupamausmjeravali su pozornost na osutost(defolijaciju) i gubitak boje lišća, uspoređujućisvako konkretno stablo s potpunorazvijenim, zdravim i vitalnim stablima. Kaokorisna pomagala poslužili su fotoalbumi sfotografijama krošanja različitih oštećenja,te pokoji dvogled. Oštećenost i požutjelostkrošanja razvrstavani su za svako stablo upojedine stupnjeve. Tako je nulti stupanjbez oštećenja krošnje, a obuhvaća do 10Tijekom procjene stabala na plohi u odjelu 32 a (GJ Radinje, Šumarija Nova Kapela)12 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

posto gubitka lišća. Prvi je stupanj slabooštećenje od 11 do 25%, drugi umjerenooštećenje (gubitak lišća >25-60%), treći stupanjznači veliko oštećenje (>60-

asadniciRASADNIK FRANČESKIJA / UPRAVA ŠUMA BUZETPiše: Vesna PlešeFoto: B. PlešeRasadnik Frančeskija prostire se na površini od20 hektara na kojoj se uz sadni materijal, koji seproizvodi za potrebe buzetske podružnice, uzgajajui hortikulturne vrste, sadnice raznolikogcvijeća i ukrasnog grmlja. Za potrebe proizvodnje koristise plastenik površine 2700 m 2 i staklenik 500 m 2 .U stakleniku se uzgaja sadni materijal, uzgoj biljakavegetativnim ili generativnim putem.Uzgoj biljaka (ožiljavanje) provodi se od mjesecaožujka do rujna, a u proizvodnom procesu trenutnoje oko 130 vrsta (50.000 komada), ukrasnog grmlja icvijeća.– Svake godine povećamo broj vrsta iz vlastitoguzgoja, što je dobro, a uvjeti uzgoja olakšani sutime što se tijekom zimskih mjeseci staklenik zagrijava– kaže voditeljica rasadnika Ester Vladilo-Brajković. Zasam postupak uzgoja biljaka vrlo je bitan »matičnjak«(matična biljka) iz koje se dobivaju presadnice. Moguse pohvaliti da smo i sami usavršili proizvodnju nekihbiljaka, za što je trebalo uložiti mnogo napora, iskustva,ali i znanja o svakoj biljnoj vrsti. Do tih saznanjanajčešće dolazim putem literature, ali i razmjenomiskustava s kolegama koji dugo rade na tim poslovima.Uz znanje, bitna je i ljubav prema cvijeću, jer svaka bilj-Cvijeće i ukrasno grmljesve više se traži!Sustav navodnjavanjaRasadničkaproizvodnja jeŠumariji Buje(u buzetskojPodružnici)jedna odosnovnihdjelatnosti i njojsu podredilisve raspoloživeproizvodnekapacitete.Ona se odvijau rasadnikuFrančeskija,koji se nalaziu sastavuŠumarije, asmješten je ublizini poznatogturističkogodredištaSavudrija, oko6,5 km udaljenod još poznatijegUmagaCvijeće i ukrasno grmljeStaklenik14 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

Sadnice bukve u kontejnerimaka »osjeća«, tu darovanu joj pažnju. Iako sam po strucišumarski inženjer, jako sam zavoljela ovaj posao s biljkama.Opušta me, a svaka novo uzgojena biljka iznovame veseli i raduje, ističe voditeljica. Dolazim u kontakts građanima koji kupujući ukrasno grmlje i drvećeiskazuju svoju radost što uz našu pomoć i sami mogupridonijeti da nam okoliš bude ljepši i uređeniji.Sve radove u rasadniku, od sjetve, njege, zaštite,prorjeđivanja, tretiranja biljaka, obavlja petero zaposlenihradnika zajedno s voditeljicom. Rasadnik imapotrebnu mehanizaciju, sijačicuza sjetvu crnogorice, sadilicu zahortikulturne vrste, te jedan traktors potrebnim priključcima zaobradu tla. Za još uspješnije ilakše obavljanje radova u rasadniku,trebao bi, kažu, još ponekipriključak za traktor.Osim cvijeća i ukrasnoggrmlja, rasadnik za potrebe buzetskeUprave uzgaja i sadnicehrasta lužnjaka, hrasta medunca,bukve, primorskog i crnog bora.Sjeme za uzgoj sadnog materijalaprikuplja se u vlastitim sjemenskimsastojinama. Primjerice,hrast lužnjak uzgaja se sjetvomžira iz Motovunske šume.Ove količine sadnog materijalaVoditeljica Rasadnikazadovoljavaju potrebe buzetskeEster Vladilo-BrajkovićPodružnice, a sadnja se obavlja planski prema potrebamana terenu. O sadnicama se vodi posebna briga.Jednom godišnje, a prije isporuke sadnica na teren,kontrolu sadnog materijala obavljaju stručnjaci iz Šumarskoginstituta u Jastrebarskom. Dva puta godišnjeu rasadnik dolaze stručnjaci iz Zavoda za zaštitu biljaHrvatske koji kontroliraju zdravstveno stanje biljaka.Višak sjemena pohranjuje se u hladnjačama Šumarskoginstituta Jastrebarsko.U rasadniku se provode i određene mjere zaštitevezane uz uporabu određenih pesticida kojima setretiraju biljke, a radnici su za taj posao posebnoobučeni.U posljednjih nekoliko godina proizvodnja jeolakšana i zahvaljujući sustavu navodnjavanja koji sekoristi u rasadniku. To je posebno bitno tijekom ljetakada su visoke temperature, pa se tako biljke održavajulakše na »životu«. No, kako je ovaj način zalijevanja biljakapostao preskup, zbog velike potrošnje vode, tijekomove godine u rasadniku će se staviti u funkciju vlastitavodosprema. U tu investiciju buzetska Podružnica uložitće oko 30.000 kuna.Iz Frančeskije se ukrasnim grmljemkroz veleprodaju i maloprodajuopskrbljuje gotovo cijelaIstra, a po potrebi i drugi dijeloviHrvatske. Zaliha gotovo i nema, asadnice su tražene na tržištu. Cijenesu pristupačne, a prodaje se sukladnovažećem cjeniku Hrvatskihšuma za takvu vrstu proizvoda.Rasadnik sa svojim hortikulturnimproizvodima, redovitosudjeluje na sajmovima cvijeća,kao što je Sajam cvijeća uUmagu i Floraart u Zagrebu.Uspješno poslovanje rasadnikane bi bilo moguće bez potporebuzetske Uprave, napose voditeljamr. Ivana Penteka koji ima razumijevanjaza njihov rad.Posljednjih godina hortikultura kao djelatnost doživjelaje pravi procvat, što je svojevrsna garancija da niubuduće ne bi trebalo biti problema. Uz hortikulturnouređenje okoliša turističkih objekata, naselja, parkova,i sami građani sve više cvijećem i ukrasnim grmovimaukrašavaju svoje okućnice i domove. Time pokazujuda se izmijenila i kultura življenja. Lijepo uređenimokolišem stvaraju sebi i svojoj obitelji ugodniji dom,a u cjelini pridonose da njihov grad ili mjesto buduprivlačniji i čišći, a gostima što ih posjećuju turističkiatraktivniji.Osim cvijeća iukrasnog grmlja,rasadnik za potrebebuzetske Upraveuzgaja i sadnicehrasta lužnjaka,hrasta medunca,bukve, primorskog icrnog bora.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 15

šumski štetniciŠUMSKI ŠTETNICI / SMREKOV POTKORNJAK(IPS TYPOGRAPHUS L.)Smrekovpotkornjak (IpstypographusL.) bolest jedanašnjicesmrekovihšuma, poznatu zemljamasrednje Europei Skandinavijebogatimasmrekovimsastojinama,gdje se većgodinama radina suzbijanjutoga štetnika.Nakon 2003.,godineekstremnihsuša, njegovapopulacija seekstremnopovećala i uHrvatskoj, akada je njegovabrojnostpremašila pragotpornosti (i)vitalnih smreka,on se u nekimpredjelima izsekundarnogpreobraziou primarnogšumskogštetnika.Najugroženije susmrekove šumeu senjskoj Upravite posebno uNacionalnomparku SjeverniVelebitHoće li potkornjatoga što se ljudi nJedan smrekov potkornjak ne predstavlja nikakvuopasnost, ni stotinu tih štetnika neće uništitineku sastojinu, no njihovo nesmetano (nesuzbijano)rojenje pretvorit će tog sekundarnog šumskogštetnika, kako ga znanost karakterizira, u pravi(šumski) tsunami!– Riječ je o otprije poznatom fenomenu koji seprilagođava novim okolnostima, o pojavi smrekovapotkornjaka zbog kojeg propadaju smrekove šume,o sušenju, kako smo to običavali zvati. A riječ je zapravoo prenamnožavanju ovog šumskog štetnika, ajedan od glavnih uzroka njegove ekspanzije je naglafiziološka oslabljenost sastojina izazvana nepovoljnimrežimom padalina – ustvrdio je prof. dr. BorisHrašovec sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu i vodećistručnjak specijalist za poznavanje potkornjaka. Kaoinicijalnu godinu on navodi 2003. koja je bila ekstremnosuha.Smrekov potkornjak (Ips typographus L.), zovu gai smrekov pisar (Der Buchdrucker!) ili pak osmerozubismrekov potkornjak, bolest je današnjice smrekovihšuma, a velike ili veće površine smrekovih sastojinaplodno su tlo za njegov razvoj.Jedan od načina suzbijanja je postavljanjeferomonskih klopkiU Nacionalnom parku je kritičnoDr. Hrašovec: »I ranije smo imali problema, najprijes jelovim potkornjakom, tamo 2003. godine, no ovošto se sada događa sa smrekovim potkornjakom, u16 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

– osušena stabla smrekeci preživjeti zbog Foto:Piše: Miroslav MrkobradM. Mrkobrade mogu dogovoriti!?Hrvatskoj nije viđeno. Poznaju ga šumarstva bogata smrekom, daklesrednja Europa i Skandinavija, gdje se već godinama radi nasuzbijanju toga štetnika, južnije su problemi manji jer se i smrekajavlja fragmentarno.«A to što se događa, događa se u senjskojUpravi i u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit,na području bogatom smrekom. Tamo je»voda došla do grla« pa su se nakon obilaskanajugroženijih područja, šumskih predjela Begovača,Štirovača, Lubenovac i Lom, sredinomlipnja, znanstvenici, šumarski stručnjaci, inspektori, pokušali dogovoritišto dalje raditi.Smrekov pisar svoj će potpis u smrekovoj šumi ostaviti nepozvan,na fizički oslabljenu stablu, ili uvijek tamo gdje se sijeku četinjače.Potrebno je vrlo kratko razdoblje, mjesec do dva, da se razvije inagomila. Iznimno je senzibilan u traženju takva stabla! Kada se unjega ubuši, a stručnjaci će to znati po smeđoj piljevini na deblu,odmah signalizira drugima gdje trebaju doletjeti, a ne lutati i iscrpljivatise tražeći neko slično slabo drvo! Brojnost je njegovo strašnooružje.Sekundarna šteta na površinama s velikim brojem smrekovih sušacanastalih djelovanem potkornjaka prijeti od požara koji se lakorazvijaju na takvom području.Smrekov pisar svoj potpis će usmrekovoj šumi ostaviti nepozvan,na fizički oslabljenom stablu, ili uvijektamo gdje se sijeku četinjače.Koliko je u posljednjih nekoliko godina porastao broj posječenihstabala kao sanitar, dakle sušaca nastalih djelovanjem smrekova potkornjaka,pokazuju podaci iz Šumarije Krasno. Tamo je u razdobljuod 1992. – 2005. udio sanitara u godišnjemetatu iznosio oko 25 posto, da bi 2006. bioblizu 70 posto, a prošle 2007. oko 65 posto! Unekim gospodarskim jedinicama i predjelimajoš i više.Kako to izgleda na terenu, sudionici sastankamogli su se uvjeriti u Gospodarskoj jediniciŠtirovači, gdje su postavljene i feromonske klopke, a proljetos i lovnastabla koja će trebati na vrijeme ukloniti iz šume. I tu su šumari učiniliono što je bilo u njihovoj moći tako da su sasvim izvjesni izgledi daŠtirovača ne bude uništena potkornjacima. Lošije je stanje u predjelimaBegovača, Lubenovac i Lom, posebno na područjima NP SjeverniVelebit gdje se krugovi osušenih smreka nezaustavljivo šire.U Nacionalnom parku stanje kritično. Na stručnom skupu uKrasnu te nakon obilaska terena na svjetlo dana izašao je još jedanproblem koji postoji otprije, samo dok se nije pojavio kao elementarnanepogoda u vidu potkornjaka, nije bio toliko eksplicitan. Toje neusuglašenost Zakona o šumama i Zakona o zaštiti prirode, aslijedom toga, i više pitanja o nadležnosti između čak triju ministarstava(regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva;Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 17

Samo potkornjacineće takodugo čekati dase zakonskipropisi uskladei predložekonkretnemjere...zaštite okoliša, prostornog uređenjai graditeljstva te kulture).U životu to na primjeru najezdesmrekova pisara na Velebitu izgledaovako: šumska cesta dijeli istedržavne (smrekove) šume kojimagospodare, odnosno upravljajudva subjekta, Uprava šuma Senj(Šumarija Krasno) i Nacionalnipark Sjeverni Velebit. I dok u Upravipoduzimaju sve moguće mjere(postavljaju feromonske klopke,lovna stabla, sijeku i uklanjaju zaraženastabla), u Nacionalnom parkuslijedom upravljanja i očuvanjašuma i šumskih staništa sustavomzabrana, da se ništa ne siječe i nedira, smrekovu potkornjaku je putza neograničeno širenje otvoren. Iletimičan pogled otkriva svu siluosušenih stabala, posebno u onimpredjelima koji su (zakonskom odlukom)izdvojeni iz senjske Upravei režima redovnog gospodarenja iprebačeni u Nacionalni park, odnosnou zaštićene šume. Zbogtoga se i ne znaju točni razmjerištete, i zbog toga je, prema dr.Hrašovcu, »situacija izvan kontrole,a smrekov pisar je prešao u agresivnufazu kada standardne represivnemjere više nisu učinkovite ikada se iz sekundarnog pretvara uprimarnog štetnika«.I šumarska se inspekcija jošranije očitovala o tom problemurješenjem, na temelju Zakona ošumama, »da su Hrvatske šumeodgovorne za stanje svih državnihšuma«. No došlo se »do zida«, jer uMinistarstvu kulture, pod kojim susvi nacionalni parkovi, imaju drugezakone. Po čemu bi, upitao se netko,»jedno trgovačko društvo kaošto su HŠ bilo nadležno za šume uNacionalnom parku«!Stoga razmišljanje kako će smrekovpotkornjak uspjeti ne samopreživjeti nego se i nesmetanomnožiti zbog neusklađenosti zakona,nije ni isforsirano ni daleko odistine ako se nešto ne poduzme!A to može biti jedino zajedničkoi hitno djelovanje, misle šumarskistručnjaci. Ravnatelj ParkaMilan Nekić, predlaže da seponovno upozore nadležneinstitucije na nužnost hitnogusklađenja pravne regulative(Zakona o šumama i Zakonao zaštiti prirode) te da Upravaza zaštitu prirode i Državnizavod za zaštitu prirode predložekonkretne mjere koje ćeNacionalni park provesti.Samo potkornjaci nećetako dugo čekati da se zakonskipropisi usklade i predložekonkretne mjere...Na lovnom stablu su ispod koreZajednički»Nisu usklađeni Zakono šumama i Zakon o zaštitiprirode, no ta neusklađenostnas ne sprječava daproblem potkornjaka pokušamoriješiti zajednički takoda se dogovore mjere kojeje potrebno poduzeti«. (VladimirLindić, Ministarstvokulture)»Pisarov« potpis!Na sceni je propadanje»Hrvatske će šume i dalje provoditi sve obveze koje proizlaze izZakona o šumama, no da li se u Nacionalnom parku sukladno programuupravljanja i zakonskim propisima o zaštiti prirode, temeljenim nasustavu zabrana, ispunjava njegova funkcija očuvanja šuma i staništau stanju u kakvom su bile kada ih se zaštitilo najvišim stupnjem zaštite,proglašavajući ih nacionalnim parkom. Danas je na sceni očitonjihovo propadanje i degradacija staništa... (Ivna Hodić, HŠ)18 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

zaštita okolišaOBROVAC / TVORNICA GLINICEPiše: Miroslav MrkobradFoto: M. MrkobradNestaju i posljednji ostacitvornice gliniceOkoliš je ozelenioRušenjemposljednjegdimnjaka ukrugu bivšetvornice glinicekod Obrovca,polovicom svibnja,i simbolično jeoznačen krajnekadašnjegpropalog projektatzv. dogovorneekonomijePrepumpavanje iz velikog bazenaDanas već jedva prepoznatljivi ostaci onovremenoggiganta, najveći dio zahrđalih ipolomljenih željeznih konstrukcija tijekomproteklog vremena je odvezen, utonuo uokolni kamenjar čeka neka bolja vremena i rješenja.Ostala je upravna zgrada, u krugu nekadašnje tvorniceizgrađeni su neki novi pogoni, a ondje bi prema pla-Rušenje dimnjakaBroj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 19

novima mogla biti izgrađena nova poslovnazona. Naravno, s puno više pažnje i obziraprema okolišu koji se tek oporavlja.No, mnogo značajnija od rušenja preostalogdimnjaka je sanacija bazena s lužnatimvodama i crvenim muljem. Naime, kadaje tvornica 1981. prestala s radom, uza savželjezni krš ostalo je u neposrednoj blizinitvornice i jezero-bazen s 720.000 m 3 crvenogmulja i oko 1,000.000 m 3 otpadne lužine.Takvo je nesavjesno ponašanje premaprirodi donijelo nasagledive štete na zelenompokrovu koji je u bližoj i daljoj okolinibazena bio žuto-siv. Kad god bi bura zapuhalas obližnjih planina, a to se događalovrlo često, zavitlala bi i kapljice razrijeđenenatrijeve lužine s bazena i raspršila ihu okoliš te ono malo zelenila pretvarala usivi krajolik.Da bi se zaustavilo konstantno zagađivanjeokoliša, Ministarstvo zaštite okoliša,prostornog uređenja i graditeljstva krenuloje u rješavanje problema bazena i putem natječajaizradu Projekta sanacije dodijelilo zagrebačkojtvrtki APO. Potkraj 2006. potpisanje ugovor o sanaciji tog opasnog otpada, aizvođenje radova preuzela je tvrtka Sirovinaodlagališta d.o.o. (Zadar).Saniranje se obavlja na principu isušivanjana kojem rade morske solane. Izgradnjomisušne površine riješen je temeljniproblem (dnevno je na tome radilo i radi100-tinjak radnika, 70 kamiona koji su navozilizemlju, te veći broj drugih strojeva imehanizacije), a lužinu je iz velikog bazenatrebalo prepumpati u mali. Isparavanjemnestaje voda, a lužina koja ostaje se solitificirai zatrpava.Računa se da bi sanacija mogla potrajatipet godina i stajati preko 80,6 milijuna kuna,a financiranje radova preuzeo je Fond za zaštituokoliša i energetsku učinkovitost.I šumari iz obrovačke Šumarije sanacijubazena nestrpljivo očekuju. O tome neštoviše u napisu na sljedećim stranicama.TvornicaTvornica glinice u Obrovcu, počela je sradom točno prije 30 godina, 1978. Tipična(politička) tvorevina onoga vremena, tvornicaje trebala stajati oko 320 milijuna dolara, nokrajnja cijena iznosila je 600 milijuna. Tvornicaje proizvodila oko 300 tisuća tona glinicegodišnje, no zbog promjena na tržištu i padasvjetskih cijena glinice, a ponajprije zbog nedostatkavlastitih sirovina, prestala je s radom1981. godine.Navoženje zemljeŠUMARIJAOBROVACObrovačko područje je u prošlostibilo prilično šumovito, kaže upraviteljŠumarije Obrovac DenisMiočić, a i danas je ono zapravonajšumovitije područje sjeverne Dalmacije,ali sa izrazito degradiranim šumama. Znatnosu oštećene za vrijeme vladavine Mlečana,a sječa je tada bila dopuštena i susjedima,naročito Turcima. Sačuvani arhivi Venecijegovore da se na području Obrovca sjekloi izvozilo velike količine hrastovih trupacai ogrjevnog drveta. Samo tijekom šest godina,od 1714. do 1720., izvezeno je s togapodručja preko 41.000 m³ prvoklasnih hrastovihtrupaca velikih dimenzija. Sačuvan jeizvještaj o šumskom požaru iz godine 1782.,kada je na Velebitu u predjelu Ripište-Alanizgorjelo 10.900 stabala jele, 11.300 velikihstabala bukve i 280 stabala javora. Jela jepotpuno nestala s ovoga prostora, a reliktibukve i hrasta sačuvani su na nekim lokalitetimana obroncima Velebita. Najveći kompleksprimorske bukove sastojine (Sesleriofagetum)obuhvaća 541 ha od čega je 363ha minirano i nepristupačno, kaže upravitelj.Te su šume uglavnom gospodarske, međutimzbog njihove nepristupačnosti i slabeotvorenosti u njima se obavlja uglavnomsanitarna sječa.šumske razgledniceU prvom planuje zaštitna ulogaobrovačkihšumaDanas Šumarija Obrovac gospodari s39.365 ha podijeljenih u osam gospodarskihjedinica. Posljednjih pet godina područje šumarijeje u potpunosti uređeno što će znatnoolakšati buduće gospodarenje. Vegetacijaje na ovom području u značajnom progresuisključivo zbog sve manjeg broja stoke naispaši. Problem predstavljaju minirana područjai nepristupačni tereni. Glavni radovikoje obavljaju šumari su pošumljavanjeterena, čišćenje postojećih borovih kultura,projektiranje novih te održavanje postojećihArmirano-betonskapromatračnicaPiše: Irena Devčić-BuzovFoto: I. Devčić-Buzovšumskih prometnica, nadziranje i čuvanješuma kao i protupožarna zaštita. Veći diošumskog pokrova obrovačke Šumarije, 61%,nalazi se u drugom stupnju opasnosti od požara,a 36% u trećem stupnju. Prosječni brojpožara kreće se oko četiri do pet godišnjeovisno o godini i klimatskim prilikama. Tako2003. godina ostaje kao jedna od najopasnijih,kada je umalo izgorjela vrijedna bukovasastojina na Velebitu. Promatranje se vršisa četiri armirano-betonske promatračnicena predjelima Kruševo, Bilišane, Žegar i Rovanjska.To je izrazito vjetrovito područje paje postavljanje čvrstih promatračnica znatnoolakšalo posao kako djelatnicima šumarijetako i sezonskim promatračima. Osim četiričvrste promatračnice, opažanje se vrši i s tri20 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

promatračka mjesta, dvije pješačke ophodnje i jednomautoophodnjom. Jedno od promatračkih mjestanalazi se na staroj cesti iznad ulaza u tunel sv. Rok.U šali djelatanici šumarije znaju reći kako pored ovogmjesta niti jedno drugo opažačko mjesto na područjuZadra i Obrovca nije potrebno. I zaista, pogled puca nasve četiri strane svijeta, a na jugu za lijepoga vremenapromatrač može vidjeti isplovljavanje trajekata premaotocima zadarskog arhipelaga.Zanimljivo je da je cesta danas zaštićeni objekat,a njezina vrijednost zaista je velika. Cesta je sagrađena1832. godine za vrijeme vladavine Austro-Ugarske, a i danas se nalazi u izvanrednom stanju.Kako kaže upravitelj Miočić, do sedamdesetih godinaprošloga stoljeća upravo je ta cesta bila jedina poveznicaovoga kraja s Likom i daljeZagrebom. Naravno, putovanje jetrajalo iznimno dugo a na pojednimdijelovima putnici su hodalipored autobusa koji nije mogao»povući« uzbrdo. Problema suimali i putnici u zaprežnim kolima,koje je bura zajedno s konjimaznala često i prevrnuti.Kako se područje ŠumarijeObrovac preklapa s Parkom prirodeVelebit na čak 15.000 ha,ostvarena je dobra suradnja s djelatnicimaparka te se nadopunjujuu nadzoru prostora.Danas Šumarija Obrovac imasedam zaposlenika, pored upraviteljao svim tekućim radovimabrine se i revirnik Marko Vuksan tečetiri šumarska tehničara i administratorica.Šumarstvo obrovačkogpodručja nalazi se u progresiji,zaključio je upravitelj šumarije DenisMiočić. Više se napravilo u posljednjihdeset godina nego u pedesetgodina prije Domovinskograta, a posebno ih veseli sanacijatvornice glinice i bazena lužine, jerkako kaže, vegetacija će konačnoumjesto crvene dobiti svoju prirodnuzelenu boju.Dipl. ing Denis MiočićObrovačke šumareposebno veselisanacija tvorniceglinice i bazenalužine, jer će, kažu,vegetacija konačnoumjesto crvenedobiti svoju prirodnuzelenu boju.Odvojak rijeke ZrmanjeŠumarijaObrovacgospodaris 39.365 hapodijeljenihu osamgospodarskihjedinica, asedmeroObrovački krajolikzaposlenih,zajedno sasezonskimradnicima,uglavnom brinuda se zaštitizeleni pokrovovoga dijelaZagore. Najvećaopasnostšumama prijetiod požara pa jetako provođenjeprotupožarnepreventivenajvažniji posaokoji ovoga ljetačeka obrovačkešumareBroj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 21

šumski krajoliciŠUMSKI PREDJEL KOŽINO/ŠUMARIJA ZADARPiše: Irena Devčić-BuzovFoto: I. D. -BuzovVrućina i sparinaljetnih mjesecimnoge će potjeratina plaže i umore, no neki ćespas od visokihtemperaturapotražiti uhladovini stoljetnihborova. Upravotakvi, ali i mlađiborovi, moguse naći unutaršumskog predjelaKožino, ŠumarijeZadar.Predjel Kožinosastavni je dioGJ Nin – Kožinokoja se prostireod zadarskogBokanjca dostarog hrvatskoggrada Nina, i nasjeverozapadu doRažanca i Vrsi.Samo mjestoKožino nalazi seoko 10 km odZadra, te je nagotovo pola putaizmeđu Zadra iNina, a Kožinskibori već dugi nizgodina dobro supoznati mlađojpopulaciji ZadranaŠuma Kožino postala je mjesto na kojemuse sve češće mogu sresti šetači i biciklisti.Naime, s preko 50 km protupožarnih prosjekas elementima šumske ceste, Kožinopredstavlja idealnu biciklističku destinaciju, timviše što upravo ovo područje predstavlja najnižii najravniji dio Ravnih kotara.Povijest šumarstva čitavog kraja seže još udaleku 1464. godinu, tj. u doba mletačke vladavine.Te godine mletačka vlast osniva šumarskuslužbu pod nazivom »Magistrat providure zadrvo i šume« sa sjedištem u Veneciji. Mlečani suimenovali providura za drvo koji se sa svojim kapetanimai čuvarima po pojedinim područjimabrinuo za provođenje mjera i propisa, a koji suse odnosili na zabranu smolarenja, prodaju drva,zabranu krčenja, držanje koza te neke protupožarnemjere. I do danas se zadržala u biti sličnaUgodni hlad borove šumeŠuma Kožino sve je češćaturističko-rekreativnadestinacijaStare sastojine22 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

praksa, jedino su se izmijenili nazivi, pa su kapetanipostali – revirnici, a čuvari – pomoćnici revirnika, lugari.Za vrijeme Napoleonove vlasti na području Dalmacije,koja je ušla u sastav Ilirskih provincija, organizacijašumarstva provodi se prema francuskim zakonima.Zanimljivo je da generalni providur, Mlećanin VickoDandolo, zbog lošeg stanja šuma u Dalmaciji uvodistrože mjere njihove zaštite. Tako se osnivaju tzv. »svetigajevi« s ciljem zaštite devastiranih područja kako bise preveli iz šikare u šumu. Dandolo je također počeoi s prvim pošumljavanjem 1806. g. te je za tu svrhu izItalije naručio 100.000 komada različitih sadnica međukojima su dominirali dud, kesten i koprivić, a istodobnoje u Ninu osnovao manji rasadnik za proizvodnjusadnica, kako za potrebe poljoprivrede, tako i za potrebešumarstva i ondašnje hortikulture.Lugari su čuvali sve šume, bez obzira na vlasništvo,te su vodili brigu o lovu i ribolovu. Godine 1812.izdaje se i prvi lugarski priručnik u kojemu stoji da sulugari dužni pošumljavati čistine, obnavljati puteve istaze, održavati suhozide i jarke kojima se sprečavaulaz stoke te uništavati gusjenice na šumskom drveću.Regulirana je i ispaša stoke, a za ilegalnu pašu određenesu visoke kazne.Godinu dana kasnije, nakon Napoleonova poraza,cijela Ilirska provincija dolazi pod austrijsku vlast. No,Austrija je većim dijelom zadržala odredbe francuskevlasti koje su se odnosile na upravljanje šumama. Izdanaje naredba da se obnove ili podignu »sveti gajevi«,zabranjeno je paljenje vatre u šumi, sječa panjeva, vađenjekorijenja i uopće krčenje šuma. No, ipak sve tezabrane i odredbe uglavnom nisu poštivane.Godine 1852. donesen je Zakon o šumama kojije u Dalmaciji stupio na snagu pet godina kasnije, noniti on se uglavnom nije poštovao. Austrijska vlast teku drugoj polovici 19 st. prilazi obnovi degradiranih sastojinai pošumljavanju krša na osnovi prijedloga i zaključakaAustrijskog šumarskog društva. Tada se osnivai namjesništvo u Zadru sa šumarskim inspektorima,a u kotarima djeluju šumarski referenti, i to ne samokao inspekcijska služba nego i kao nosioci radova napošumljavanju krša. U Zadru je 1885. godine osnovanai Sekcija za uređivanje bujica koja je djelovala širomDalmacije.Nakon požara alepski bor se dobro pomlađujeOsnivaju setzv.»sveti gajevi«s ciljem zaštitedevastiranihpodručja kako bi sepreveli iz šikare ušumu.Godine 1812. izdajese i prvi lugarskipriručnik u kojemstoji da su lugaridužni pošumljavatičistine, obnavljatiputeve i staze,održavati suhozidei jarke kojima sesprečava ulazstoke te uništavatigusjenice našumskom drveću.Mlada šumaprojektiNajveću prepreku uspješnom pošumljavanju predstavljaoje velik broj koza, pa su stoga izdane zabranepašarenja. Glavna pažnja usmjerena je na podizanjeostataka kržljavih šuma i grmljem obraslih pašnjaka.Oko Kožina je podignuta prva borova kultura u ovomkraju. Od 1903. godine, pošumljeno je oko 16 ha površines alepskim, primorskim i crnim borom na mjestuzvanom »Volovski gaj«, na kojemu je ranije bila hrastovašuma korištena za ispašu krupne stoke. U to jevrijeme na Bokanjcu pošumljen oko 1 ha brucijskimborom radi zaštite izvorišta pitke vode iz Bokanjačkogblata koja je korištena za vodoopskrbu Zadra. Danassu upravo to najstarije borove sastojine na zadarskompodručju koje su imale status priznatih sjemenskih sastojinaza alepski, brucijski i primorski bor.Općekorisne funkcije šume – Današnje šumarstvoveliki značaj pridaje općekorisnim funkcijama šume.To je osobito izraženo napodručju cijele Dalmacijegdje općekorisne funkciješuma višestruko nadmašujuvrijednost drvne zalihe. Zarazliku od prošlih vremenakada je glavni razlog gospodarenjašumom bila sječadrveta za ogrjev ili građudanas se uviđaju i drugekoristi odnosno vrijednostišume. Šumske biocenozeDalmacije predstavljajuosjetljive ekosustave kojisu izrazito bogati florom ifaunom. Višestruku koristšume u pogledu zaštite tlaod erozije, utjecaja na vodnirežim, klimu, faunu i divljač,više i nije potrebno naglašavati.Rekreativna, turistička izdravstvena funkcija šumeza turističke zemlje, u kakvese svrstavamo, posebno jeBroj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 23

važna. Dovoljno govori činjenicada se npr. u Španjolskojza hotelske sobe s pogledomna šumu ili park plaća višacijena negoli za one koje neomogućuju takav estetski doživljaj.Na grčkom otoku Kretišume su do te mjere posječenei uništene da se danas otočanimogu pohvaliti s dvijeizolirane kulture šuma palmiod kojih se jedna posjećujekao turistička atrakcija (mjestoVai). Zbog jakih bujicakoje se javljaju svake godinedobar dio Krete odlazi u morete je otok svake godine zakoji centimetar manji i nepovratnotone u Sredozemlje.Promatrajući krajobraz Italije iGrčke iz zraka, vide se zelenapolja, ali isto tako i ogromnepovršine planina izbrazdanihvododerinama gdje je ostalovrlo malo šuma. Iako su ovecivilizacije iza sebe ostavileneprocjenjive kulturne vrijednosti,ne možemo reći dasu budućim generacijama unasljeđe ostavile i šumskablaga. Šuma je nezamjenjividio u zaštiti prirode na svimgeološkim i pedološkim podlogamai u svim klimatskimPredjel Kožino ispresijecan je protupožarnim prosjekamaprilikama, ali na otocima i upriobalju njezina općekorisnai estetska funkcija je posebnoizražena. Svi objekti na jadransko-krškompodručju, bilo dasu u službi zaštite prirode ilituristički objekti, vezani su uzšumu i njezine funkcije.Najveću prijetnju dalmatinskimšumama danaspredstavljaju požari. Ovajproblem došao je do izražajapedesetih godina prošlogastoljeća kada se zbog sve jačegprometa i razvoja turizmapočeo javljati veći broj požara.Šumarija je radi zaštitesve većih površina borovihkultura morala poduzimatipreventivne protupožarnemjere. Sredstva koja su dobivanaiz Općinskog fonda zaunapređenje šuma od 1968.g. namjenski su se koristila zaizradu šumskih prosjeka i protupožarnihprometnica kao iza izgradnju promatračnica.Cijela GJ u tom je razdobljuispresijecana gustom mrežomprotupožarnih puteva. Prveprosjeke trasirane su još 1953.godine radi gospodarske podjele,a zatim i radi obrane odšumskih požara.Informacije: Klagenfurter Messe Betriebsgesellschaft m.b.H., Messeplatz 1, A-9021 Klagenfurtmag. 24 TanjaBroj Mletschnig, 139/140 • tel:+43/463/56 srpanj/kolovoz 2008. 800-71, faks: HRVATSKE +43/463/56800-29, ŠUME e-mail: mletschnig@kaerntnermessen.at, internet: www.holzmesse.infoSAJAM KLAGENFURT

šumarska baštinaPiše: Miroslav MrkobradFoto: M. MrkobradNOVA ZGRADA ŠUMARIJE LIPOVLJANIOvdje ježivioi radioJosip KozaracSvečanim presijecanjem vrpce ministar PetarČobanković je u prisustvu 200-tinjak šumara igostiju, 6. lipnja, predao na uporabu novu zgraduŠumarije Lipovljani, Uprave šuma Zagreb.– Impresioniran sam zgradom koja ostaje na ponos šumarai šumarstva i općine Lipovljani koji to zaslužuju.Dobro je da Hrvatske šume rade na cijelom područjuHrvatske, da grade i izgrađuju i pridonose razvoju lokalnezajednice i ravnomjernom regionalnom razvitku– rekao je tom prilikom ministar. Naglasio je kako su iVlada i resorno ministarstvo zainteresirani za to da Hrvatskešume što bolje posluju, no da nije važna samoprofitabilnost nego i uloga Hrvatskih šuma u ukupnomrazvoju Hrvatske, u stručnom obavljanju posla koji imje povjeren. Želim naglasiti, rekao je Čobanković, da suHrvatske šume danas stabilna i konsolidirana tvrtkakoja pokazuje izuzetan odnos prema svojim radnici-ma, tvrtka koja razmišljao budućnosti i o poboljšanjuposlovanja. Svojimdjelovanjem one su daleznačajan doprinos konsolidacijinekih djelatnostikoje se naslanjaju našumarstvo, u prvom redudrvne industrije. Isto tako,rekao je ministar, važna jei uloga Hrvatskih šuma uMinistar P. Čobanković zaustavljanju procesa depopulacijeruralnog prostora na kojem tvrtka djeluje.Prisutnima se obratio i predsjednik Uprave Hrvatskihšuma Darko Vuletić koji je rekao da je tvrtka nasvojevrsnom raskrižju u izboru načina restrukturiranja,te da ima dovoljno snage i znanja da to provede sama,Na ponos šumaraU Lipovljanima,mjestu u kojem je1885. živio i radioveliki pisac i šumarJosip Kozarac,predana je nauporabu nova zgradašumarije. Ona je naneki način i vraćanjeduga ovom kraju ipriznanje šumarskojstruci, mjestu i općiniLipovljani, za sve štosu učinili u očuvanjuprekrasnih šumahrasta lužnjaka kojesu oduševljavale ivelikog pisca i kojei danas hrane diožitelja lipovljanskogkrajaSa svečanosti otvorenjaKUD LipaBroj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 25

austrijaČarobni park dvorcaDipl ing. Kruno Jakupčićbez pomoći sa strane i organizira se tako da idalje uspješno gospodari ovim krasnim hrastovimšumama.– Restrukturiranje se uvijek povezujes velikim promjenama i otpuštanem radnika,no to neće biti tako, nego će se provoditi postupno– istaknuo je Vuletić. On je podsjetiona dugu povijest šumarstva u Lipovljanimate na činjenicu da je ovdje živio i radio velikišumar i književnik Josip Kozarac koji je daovelik doprinos ne samo razvoju šumarstvanego i cjelokupnih kulturnih zbivanja naovom prostoru te da stoga Lipovljani ovakavobjekt i te kako zavrjeđuju.Na cjelokupnu povijest šumarstva ovogapodručja podsjetio je voditelj zagrebačkePodružnice Krunoslav Jakupčić rekavši »dasu ljudi ovoga kraja oduvijek bili jedno sašumom«. Prva šumarija u Lipovljanima otvorenaje još 1871., a 1885. u njoj je upraviteljempostao JosipKozarac, koji je»baš kao i u književnosti,u šumarstvuostavioneizbrisiv trag«.Ovdašnje hrastovešume dosezalesu i 40 m uvisinu, a pamti sehrastovo stablood 260 cm prsnogpromjera i65 kubnih metarakoje je bilo naSvjetskojizložbi1900. u Parizu. Mijenjaju se razdoblja i organizacijskeforme, od nadšumarskog ureda,nove razdiobe šuma 1022., preko »fakultetskograzdoblja«, gradi se šumska željeznica,a šumarija uvijek opstaje kao važan subjekt isvjedok događaja, što će nova zgrada, rekaoje Jakupčić, prava »lipovljanska ljepotica«biti i ubuduće.Svečanost otvorenja nove zgrade upotpunioje bogat kulturni program u kojem su(recitalom) sudjelovali učenici OŠ »Josip Kozarac«,a pjesmom i plesom KUD Lipa i KUDUkrajinaca Karpati, svi iz Lipovljana, mjestau kojem živi 10-tak nacionalnih manjina. Dobromugođaju pridonijelo je i neizostavnoDruštvo Šumari iz Vinkovaca.Prilaz prema dvorcuEggenberg u GrazuČlanovi obitelji Eggenbergnisu nepoznati u hrvatskojpovijesti. Pukovnik RuprehtEggenberg bio je u ime carana čelu vojske Svetog RimskogCarstva, pobjedničke vojskekoja je pod zapovjedništvomhrvatskoga bana Tome BakačaErdödyja porazila višestrukomoćniju tursku vojsku kodSiska 1593. godinePiše: Vlasta ŽaraFoto: V. ŽaraZelenim starinskim tramvajem broj1 dovezete se (u smjeru zapad) nastanicu Schloss Eggenberg, kojase nalazi uz samu ogradu velikogaparka istoimenog dvorca u štajerskom glavnomgradu Grazu. Ulaz u park plaća se 1euro – kako bi se, valjda, unaprijed spriječioulazak vandala koji bi mogli oštetiti nasade,travnjake i uređene puteljke. Kraljevsku otmjenostparku daju i bezbrojni paunovi kojimirno šeću parkom, zadržavajući se predulazom u dvorac. Osim kada se počnu glasati,onda su to jaki krici koje bi očekivalinegdje u džungli a ne u mirnom kultiviranomokolišu Graza.Ovdje je, na ovom imanju, sve počelogradnjom gotičke kapelice, kojom je predakBalthasar Eggenberg, nastojao iskupitisve svoje zemaljske grijehove i time postićizagovor na nebu. Dodao je još i novcaza izgradnju gradske bolnice za siromahe.On je živio u doba (kraj srednjega vijeka),kada su obični građani mogli napredovati idobiti plemićku titulu na temelju rezultatapostignutih svojim radom, a ne automatskimnasljedstvom svojih predaka. Tako jetaj Balthasar (1493.), obični smrtnik, dobiotitulu majstora kovača u kraljevskoj kovnicinovca, zadobivši povjerenje kralja FredericaIII. Kako je to bilo i doba neprestanih ratovai pobuna, pobjedom Matijaša Korvina prilikese drastično mijenjaju i Balthasar prelazis protestantizma na katoličanstvo I postajejako dobar Matijašev prijatelj te radi za njega,zakletog Fredericovog neprijatelja. Kakvaje to preobrazba bila, vidi se na ogromnomportalu na ulazu u park. Iznad središnjegUlaz u park dvorca26 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

kolnog ulaza, ostatka bogate barokneograde, stoji Eggenbergov grb u kojemse vide tri gavrana koji u kljunu nosekrunu. Matijaš Korvin je također u svomegrbu imao gavrana (Corvinus na latinskomznači gavran), ali mu ipak nijebilo teško ustanoviti da Balthasar kujeviše novca za sebe nego za vladara, pamu određuje zatvor u kojem skončavabeskrupulozan život.Nakon njega dolazi Hans UrlichEggenberg (1568.) koji također prelazina katoličanstvo kako bi vjernoslužio kralju Ferdinandu. Suvremenicisu zapisali da je on upravljao kraljem,a ne kralj njime. Bio je iznimno spretanu pretvaranju i diplomaciji, te je stekaomnoga imanja i veliko bogatstvo. Svojpoložaj morao je naglasiti odgovarajućimdvorcem, za gradnju kojega je pozvaoglasovitoga talijanskog slikara iarhitekta Pietra de Pomisa. Na zajedničkimputovanjima po Italiji i Španjolskojprojektirali su dvorac u Grazu, vrlo sličanšpanjolskom dvorcu Escorial. Dvoracima 365 prozora, 24 salona i masudrugih simbola koji upućuju na znanjakoja su tada bila dostupna, a koja suzastupali alkemičari. Ovaj ogromanprojekt završavale su tri generacije, odkojih su neki i bankrotirali plaćajućiumjetnike koji su radili na unutrašnjojdekoraciji. Za ilustraciju, radi se o 600slika i medaljona koje ukrašavaju dvorac.U početku je dvorac imao barokniOtvorene livade, stabla i vodaJezerce i pitomi paunoviOstatak baroknog parkaUmjetni brežuljakvrt, sa strogo oblikovanim živicama – ali tijekom roccocoai poslije Francuske revolucije, u modu dolazeengleski tipovi parkova. Tijekom II. svjetskog rata parkje bio zapušten. Zbog krize hrane u dijelu parka je bilokrumpirište, a drveće posjećeno i prodano za ogrjev.Danas je park ponovno uređen. Prema sačuvanimnacrtima nastoji se revitalizirati svaki njegov povijesnidio. Park se potpuno uklopio u okolicu obližnjeg brežuljkai sa svojom bjelogoricom i crnogoricom pružaidealno mjesto za odmor građanima Graza i bezbrojnimturistima. Od baroknog dijela vrta ostala je urednoošišana visoka živica oko paviljona u kojem je malibarokni kafić. Klupe za odmor su postavljene posvuda– ispod niskih krošanja, uz mala jezerca i ribnjake, aprojektiran je i postavljen novi Vrt planeta u skladus elegantnim Salonom planeta, koji je najreprezentativnijiprostor dvorca. Također je obnovljen umjetnibrežuljak iz 1883. godine, iz kojega se lijepo vidi cijelazelena oaza oko dvorca.Više od četiri stotine godina brige za dvorac ipark vidljivo je na svakom koraku. Za posjet ovom zanimljivomkompleksu trebalo bi bar šest sati. Pri tomese ovdje misli – obići dvorac i razgledati sve njegovesadržaje, prošetati parkom kojim dominiraju tri elementa:stablo, voda i otvorena livada – i odmoriti sena klupi, bacajući mrvice pitomim paunovima koji semotaju oko turista.Dvorac ima 365prozora, 24 salonai masu drugihsimbola koji upućujuna znanja koja sutada bila dostupna,a koja su zastupalialkemičari.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 27

šumski razgovoriPREDSJEDNIK UPRAVE DARKOVULETIĆ S RADNICIMA U ŠUMIS razgovora u Šiljakovačkoj DubraviProšlo je i više od »prvih 100dana« koliko se uobičajenodaje novoizabranim vladama,upravama, direktorima, prije negoli ih se počne propitkivati što sunapravili, poduzeli... ili zašto neštonisu!Od početka veljače na čeluHrvatskih šuma nova je Upravapa se predsjednika Uprave DarkaVuletića već može ponešto pitati ostrategiji, poslovanju, planovima, alii o onim »životnim« i svakodnevnimproblemima, o plaćama,standardu, zaštitnim radnimcipelama… Upravo je to, umjestonovinara, u otvorenom razgovorus predsjednikom Uprave učinilagrupa radnika u Šumariji VelikaGorica. Ovaj neuobičajeni intervju,zapravo jednosatni razgovor, vođenje na jednom od radilišta u šumiŠiljakovačka Dubrava, nedaleko odV. Gorice gdje su radnici obavljalisanitarnu sječu (a predsjednikUprave ovdje je i započeo svoju»šumarsku karijeru«!). Evo što sesve pričalo tog vrućeg dopodnevau sjeni lužnjakaIli pila, iliKoliko ste danas izvukli? Što se radi,sušci? Kad je to bilo kad sam ja ovdjepočeo kao revirnik, otpočeo jeVuletić i najavio da će ovakvih posjetabiti i drugim upravama jer želi znati štose stvarno događa tamo gdje se zapravo živišumarski život, koji su najčešći problemi, štose može bolje napraviti, budući da se ondje»gore« ponekad ne vide ovi svakodnevniproblemi. Njih moramo rješavati, uvijek ihje bilo i bit će ih, no svima nam je valjdajasno da u vremenu u kojem živimo samoradom i poštenim odnosom prema poslumožemo preživjeti i ovu našu tvrtku učinitijoš boljom.Na dva podeblja lužnjakova trupca,kakvih je u ovom odjelu dosta, s predsjednikomUprave sjeli su radnici iz grupe poslovođeMiljenka Munjića, traktoristi JozoSivonjić i Ivan Rak te sjekači Vlado Peterlin,Damir Hačić i Josip Povoljnak. Šumski razgovorinisu dakako mogli ni bez revirnika u28 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

povreda je smanjen. Tvrtka ulaže u zaštitui nastavit će tako, moramo još samo postićida se cijeli postupak nabave ubrza.Nisu bez primjedbi ni traktoristi, noone se ipak više odnose na stare modeletraktora (u pitanjuje mali Ecotrac).Traktori sudobri, mali, neprave štetu pošumi, no u kabinije previšebučno, kaže JozoSivonjić. Mislimda su oni »dalisvoje«, dobroodradili i treba ih zamijeniti novima. To jejeftinije nego popravljati stare. A ovi noviimaju i poboljšanja u kabinama, ugodnijeje raditi, a tako možemo postizati i bolje rezultate.Kad smo kod rezultata, nadovezujese Vuletić, naši planeri prate učinke i teško jeshvatiti zašto traktori u nekim upravama, u– Slažem se da za ovaj posao plaća nijeprevelika, no ipak, prosjek u Hrvatskimšumama prošle je godine bio 5458 kunai za 14 posto veći od republičkog.– Jedno je prosjek, no mi radnicine nosimo taj prosjek!– Slažem se da za ovaj posao plaća nijeprevelika, no ipak, prosjek u Hrvatskim šumamaprošle je godine bio 5458 kuna i za14 posto veći od republičkog.– Jedno je prosjek, no mi radnici ne nosimotaj prosjek!– Tvrtkase trudi i svaostala davanjaiz Kolektivnogugovora ispoštovati,nedavno jebio i regres. Evo,Jozo (Sivonjić,op. a.), ti si većdugo u šumariji,usporedi malo kako je bilo prije, kako jesada, je li se što promijenilo?– Pa, mora se reći da su strojevi neusporedivobolji, da su i ukupni uvjeti rada bolji(prijevoz na posao i s posla), a time suveći i ukupni učinci. S manje ljudi više senapravi, sa strane je pojednostavio zaključakpiva!ovoj gospodarskoj jedinici Zlatka Vnučeca,koji je sa strane »bajsirao«, a našli su se tu inovi upravitelj Šumarije Zoran Bumber kao i»šef« proizvodnje zagrebačke Uprave DamirMišklin. U početku malo suspregnuti, radnicisu se, odloživši motorke, vrlo brzo »prisjetili«onoga o čemu međusobno razgovaraju svakidan, pa zašto ne bi o tome i s predsjednikomUprave kad im se već pružila prilika!Hrvatske šume stabilna su tvrtka kojaispunjava svoje obveze prema državi čijimšumama gospodari, ali isto tako i premazaposlenima, rekao je dalje Vuletić, a novaUprava nastojat će da tako i ostane.– Tvrtka će ostati, ali što će biti s nama,pitaju se Munjić i svi ostali uglas. Stalno sepriča o nekakvim promjenama, o restrukturiranju,o otpuštanju?– Kada želiš smanjiti broj zaposlenih, a uHrvatskim šumama sada nas je 10.000, ljetisa sezoncima na protupožarnoj preventivijoš i više, jasno da je to najlakše učinitiotpuštanjem dijela zaposlenih. No to nećeići tako. Hrvatske šume i dalje moraju bitisocijalno osjetljiva tvrtka koja će se nastavitibaviti svojom osnovnom djelatnošću.Promjene koje se pripremaju, a za to namne trebaju nikakvi savjetnici izvana, bit ćepostupne. Okrenut ćemo se svojoj osnovnojdjelatnosti i vidjeti što nam ne treba.No i sada i u nekoj budućoj organizaciji ite kako ćemo kontrolirati sve troškove, odautomobila, traktora, prijevoza do radnogvremena.No troškovi se ne bi trebali lomitisamo na nama, kažu sjekači i podsjećaju nanovi način obračuna ušteda na motornimpilama s kojima »baš i nisu previše zadovoljni«.No niste niti oštećeni, primjećuje Vuletić.Svakodnevna priča su zaštitna odjeća i obućapa se tako Vlado Peterlin žali na cipele»koje se brzo raspadnu«, na hlače u kojimaje ljeti neizdrživo vruće, a svi zajedno na tokako sve to sporo ide i »zaštitna opremauvijek kasni«.Na snazi je novi Zakon o javnoj nabavi,netko od dobavljača se uvijek žali što usporavapostupak nabave, kaže Vuletić. Osimtoga, u želji da konačno dobijemo ono štoželimo, napravili smo dvije stvari, testiralinove ljetne hlače sa zaštitnom mrežicomte više vrsta cipela za različite terene. Za toje trebalo vremena pa oprema djelomičnoi zbog toga kasni. No sada ćemo imati onošto se na testiranju pokazalo najprihvatljivijimi što radnici žele.No to treba dočekati, kažu radnici! Ipak,zaključuje Vuletić, u zaštiti na radu postiglismo mnogo. Eto, prošle godine nismo imaliniti jedan smrtni slučaj na radu, a i brojsličnim uvjetima, imaju daleko bolje učinkeod drugih! Slično je i s kamionima. Naravnoda će tvrtka dalje investirati u opremu imehanizaciju, u nove traktore, recimo, ovegodine oko 60 milijuna kuna! Uprava će io tome prilikom predstojećih promjena voditiračuna i založiti se da se one koji boljerade bolje i plati. Mi smo već prošle godinepokušali stimulirati bolji rad, za to je biloisplaćeno oko 25 milijuna kuna. Znam dato nije previše kad se podijeli, no od togase neće odustati, propise treba nadograditii stimulaciju spustiti na šumarije.Stimulacija je važna, uglas će svi, no jošvažnija je plaća. Ona bi za ovakav težak posaomogla biti veća, načeta je stara i vječnatema.Vnučec. I opet Sivonjić: – Ukupno je boljaorganizacija rada no najvažnije je da su boljii međuljudski odnosi. Za dobar rad i dobaručinak najvažnija je dobra atmosfera! A ovdjeje tako.Temperatura je već dosegla 30 0 C, atada nigdje nije ugodno, pa ni u lužnjakovojšumi. Pogotovo s kacigama na glavi(»Koje nisu samo zbog slikanja, nego ihstalno nosimo«!). No nigdje ne vidimopivsku bocu, niti gajbu, niti bilo kakvo alkoholnopiće. A piva bi dobro sjela! Ili suje sakrili, ili...– A, ne, dok se radi, nema alkohola – veliVlado. Dok je pila nema pive, pjesnički jezaključio!Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 29

mala enciklopedija šumarstvaPiše: Ivica TomićFoto: Arhiva,Monografija »Šumeu Hrvatskoj«Od približno30 vrstadrveća igrmlja iz rodajoha (Alnus),koje pretežitorastu uumjerenojzoni sjevernepolutke,zanimaju nassamo crnajoha, bijelajoha i zelenajohaRod joha (Alnus) obuhvaća približno 30 vrstadrveća i grmlja koje pretežito rastu u umjerenojzoni sjeverne polutke, no i u Južnoj Americi, rasprostirući se svedo Perua. Pupovi su pretežito nadebeloj stapci, a rijetko sjedeći, pokriveni samo s dvije do triljuskice, tako da vanjska prekrivaobje unutrašnje. Listovi su troredni, rijetko dvoredni, napiljenog ilinazubljenog ruba, a cvatu uglavnom prije listanja. Muške i ženskerese pojavljuju se u jesen, a ženske i u proljeće, što je rijetkost.U pazuhu pokrovne ljuske (priperka) ženskoga cvatasmještena su samo dva cvijeta koji oblikuju dvočlanipaštitac. Priperak ženskog cvijeta sraste sa četiri svo svoja predlistića te je na vrhu peterolap. Pokrovne ljuske odrvene i oblikuju češeriće, koji nakon otvaranja iispadanja plodova duže vrijeme ostaju na izbojcima.Supke su obrnuto jajolike, duge oko 5 mm, a prvi listovi su goli. Plod je sitan, plosnat, samo prividno beskrilni oraščić, s vrlo uskim krilcem. Rod Alnus dijeli sena nekoliko sekcija (crne, sive i srcolisne johe), a naszanimaju samo crna, bijela i zelena joha.Crna joha (Alnus glutinosa) je do 30 m visoko listopadno drvo, rasprostranjeno na cijelom europskomkontinentu, Kavkazu, u jugozapadnoj Aziji i zapadnomSibiru te sjevernoj Africi. Raste u nizinskim, ali i planinskim područjima, uz močvare, rijeke i potoke, dopirućido 1000 m nadmorske visine. Ima piramidalnu krošnju,s pravnim, vitkim deblom koje seže do vrha krošnje.Kora je kod mladih stabala glatka, zelenkastosmeđa iuglavnom sjajna, kasnije crvenosmeđa, izbrazdana uzdužno i poprečno, i ljuskasta. Korjenski sustav je vrlorazvijen, čupava zvonastog oblika, bez žile srčanice, sasnažnim postranim korijenjem. Korijenje prodire u tlo,probijajući zbijene glinene horizonte. Izbojci su goli,glatki, na presjeku okrugli ili tupo trokutasti, s mnoštvom sitnih bjelkastih lenticela. Pupovi su na dugimstapkama i ljepljivi, pokriveni s dvije smeđeljubičasteljuskice, spiralno razmješteni, obrnuto jajasti do duguljasto ovalni, tupog ili neznatno ušiljenog vrha.Listovi su okruglasti, goli i sjajni, dugi 4-10 cm, široki3-9 cm, na vrhu zaobljeni ili tupo prikraćeni, s pilastonazubljenim i plitko lapovitim rubovima. U početkusu ljepljivi, odozdo su u pazušcima žilica s čupercimažutih dlačica; prije opadanja izrazito potamne, opadaju zeleni u rujnu ili listopadu. Listanje je tijekomtravnja. Muški cvjetovi su na izbojcima 5-6 cm dugim,visećim, ljubičastosmeđim resama, po 3-5 u grozdu,na debelo savijenoj peteljci. Ženske rese su sitne, napeteljkama, po 3-4 u pazušcu listova. Vrijeme cvatnje je prije listanja, u veljači i ožujku. Muške i ženskerese pojavljuju se tijekom jeseni. Plod je oko 2-4 mmdugi smeđi, spljošteni oraščić (nux), koji sa strane imaizrazito uska krilca. Smješten je u češeriću kojeg oblikuju zadebljane i odrvenjele ljuske. Češerići tijekomdozrijevanja ne opadaju, nego ostaju na granama doljeta. Oraščići dozrijevaju u listopadu ili studenome,ostaju tijekom zime u češerićima, a ispadaju tek uočiproljeća.ListoviJoheBrzorastuća vrsta močvarnih terena – Crna johaje brzorastuća vrsta, a s obzirom na zahtjev prematoplini, vodi, tlu i svjetlu, ima široku ekološku valenciju, tj. široki raspon vrijednosti navedenih ekološkihčinitelja, u kojem je moguć opstanak i razmnožavanjeovog listopadnog drveta, izrazito močvarnih terena.Premda je vrsta svjetla, dobro podnosi i zasjenu. Rastena humusnim i vlažnim tlima. Otporna je na tvorničku prašinu i otrovne plinove. Doživi oko 1200 godina,a kao pionirska vrsta, u zajednici s bijelom vrbom,služi za osvajanje najvlažnijih nizinskih područja. NeDijelovi biljke(Alnus)30 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

ijetko oblikuje čistesastojine (jošike) nazamočvarenim terenima,većinom panjače,gdje se voda duže nezadržava, ali gdje je razinapodzemne vodevisoka. Često se javljau mješovitim šumama,unutar sveze hidrofilnih(vlažnih) šuma.U Hrvatskoj je šumacrne johe s trušljikom(Frangulo-Alnetum glutinosae)razvijena uPodravini, Podunavlju,Pokuplju i u cijelomdijelu hrvatske Posavine.Na području Po-Dijelovi biljkedravine, u okolici Đurđevca,postoje dviješumske zajednice: crne johe s dugoklasim šašem (Caricielongatae-Alnetum glutinosae) te crne johe i poljskogajasena sa sremzom (Pruno-Fraxinetum). U nas su opisanečetiri asocijacije, no mnogo je sastojina u srednjojListovi bijele joheZelena joha, alpska joha(Alnus viridis)Hrvatskoj, posebice južnije od Save, koje fitocenološkinisu istražene.Bijela joha (Alnus incana) je drvo do 25 m visine,koje pretežito raste u sjevernoj, srednjoj i istočnojEuropi, a ima je i na Kavkazu te u jugozapadnoj Aziji.Pojavljuje se uz rijeke i potoke, pretežito planinskihpredjela. Krošnja je ovalna do čunjasta, izrazito gusta,a kora debla svijetlosiva i glatka, kao u bukve. Deblonije tako pravilno kao u crne johe, a grane su uglavnomuspravljene. Korjenski sustav je vrlo razvijen, plitakte obuhvaća veliku površinu. Izbojci su pri vrhufino pustenasti, žućkastosmeđi ili sivosmeđi, pokrivenimnoštvom bjelkastih lenticela. Pupovi su spiralnorazmješteni, nešto su manji od crne johe i na kraćimstapkama. Listovi su jajoliki, dugi 4-10 cm, široki 3-9cm, ušiljenog vrha, odozgo gotovo goli i tamnozeleni,odozdo sivozeleni do modrikastozeleni, gusto dlakavi.Muški i ženski cvjetovi su u resama, oblikuju se u jeseni prezime, cvatu u rano proljeće, prije listanja, i 20 danaranije od crne johe. Muške rese su smeđe, duge 7-9cm, po 3-5 u grupama na vrhovima izbojaka. Ženskerese imaju oblik malog elipsoidnog češerića, sjede ilisu na kratkoj stapci. Plod je okruglasti, plosnati oraščić,obavijen neprozirnim uskim krilcem, a kao kod crnejohe smješten je u jajastim, odrvenjelim češerićima.Dozrijeva u listopadu.Za pošumljavanje goleti – Bijelajoha nije osobito zahtjevna uodnosu na kvalitetu tla, uspijeva napješčanim i ilovastim tlima, uz hladnijerijeke, potoke i planinske izvore.Raste i na suhim vapnenačkim tlimapa je, kao pionirska vrsta, prikladna iza pošumljavanje goleti. Ne voli područjasa stagnirajućom vodom, tvorećizajednicu Alnetum incanae, kojazauzima položaje iznad staništa crnejohe, od 500 – 1300 m nadmorskevisine. Zastupljena je i u mješovitimsastojinama sa crnom johom, na neznatnonižim nadmorskim visinama.Premda je vrsta svjetla (heliofit), ipakpodnosi veću zasjenu nego breza itrepetljika. Rijetko doživi starostveću od 50 godina. U Hrvatskoj rasteuz rijeke i potoke, posebice uGorskome kotaru, u dolini Kupe, teu Podravini, zajedno s bijelom topolom,bademastom, košaračkom isivom vrbom, a u Slavoniji se vrlorijetko pojavljuje.Zelena joha, alpska joha (Alnusviridis) je planinski grm sjevernogumjerenog i hladnoga pojasagotovo cjelokupne zemaljske kugle,koji naraste u visinu do 3 m. U središnjojEuropi njen areal obuhvaćaAlpe, Karpate, Sudete i pojedinapodručja Balkanskoga poluotoka.Nerijetko se javlja na gornjoj granicišumske vegetacije, a pojedinačnodosegne visinu i do 2000 m nadmorem. Ima gustu krošnju, vanjskimizgledom podsjeća na planinski bor,a snažno se zakorjenjuje. Izbojci suspljošteni, oštrih dvostrukih bridova,pustenasti, s pojedinačnim,rijetkim, duguljastim i uzdignutimlenticelama; svijetlosmeđe su doNa područjuPodravine, u okoliciĐurđevca, dvije sušumske zajednice:crna joha sdugoklasim šašem(Carici elongatae-Alnetum glutinosae)te crna joha i poljskijasen sa sremzom(Pruno-Fraxinetum).Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 31

Kao pionirska vrsta,koja dolazi i nasuhim vapnenačkimtlima, bijela johaje prikladna zapošumljavanje goleti.tamnosmeđe boje, katkada zelenkasti. Pupovi su bezstapke, spiralno razmješteni, usko stožasti, ušiljeni,goli ili neznatno ljepljivi i sjajni; smeđezelene su boje,ponekad s hrđastim pjegama. Od izbojka su postranipupovi otklonjeni pod oštrim kutom. Listovi su jajolikido eliptični, dvoredni, dugi 3-6 cm, ušiljeni, odozgotamnozeleni, odozdo svijetlozeleni, s dlačicama u kutevimažila. Nalikuju na listove bijele johe, ali su sitniji.Muške rese su sjedeće, javljaju se u ljeto prethodnegodine, a ženske se kao kod breze pojavljuju sljedećegproljeća, tijekom listanja, na ovogodišnjim izbojcima.Vrijeme cvatnje je uglavnom tijekom svibnja i lipnja.Češerići su u početku zeleni, u zrelom stadiju svijetlosmeđi,duguljasto-valjkastog oblika. Plod je oraščić,dug 15 mm, sa širokim i kožastim krilcem.Zaštitne šume zelene johe – Na bivšem jugoslavenskomprostoru zelena je joha široko rasprostranjenau Sloveniji, u istočnoj Srbiji (Stara planina) i u jugoistočnojMakedoniji (Belasica), a izdvojeno reliktnonalazište je na silikatnoj planini Vranici, u Bosni i Hercegovini.Na gornjoj granici silikatnih planina nerijetkooblikuje, u zajednici sa slečom i planinskim borom,omanje i gusto sklopljene čiste sastojine (Alnetum viridis).Zbog svoga habitusa, snažnog zakorjenjivanja tevelike izbojne snage panjeva, potonje imaju značajkuzaštitnih šuma, jer sprječavaju odronjavanje kamenjai zemlje te nastanak lavina. Ova joha, osim toga, popravljatlo. Raste u vlažnim dolinama i uz potoke, adolazi na područjima na kojima je uništena klekovinabora (Pinetum mughi).Šuma crne johe s trušljikomu Lonjskom poljuKao pionirska vrsta, koja dolazi i na suhimvapnenačkim tlima, bijela joha je prikladna zapošumljavanje goleti.32 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

Kao pionirska vrsta,koja dolazi i nasuhim vapnenačkimtlima, bijela johaje prikladna zapošumljavanje goleti.tamnosmeđe boje, katkada zelenkasti. Pupovi su bezstapke, spiralno razmješteni, usko stožasti, ušiljeni,goli ili neznatno ljepljivi i sjajni; smeđezelene su boje,ponekad s hrđastim pjegama. Od izbojka su postranipupovi otklonjeni pod oštrim kutom. Listovi su jajolikido eliptični, dvoredni, dugi 3-6 cm, ušiljeni, odozgotamnozeleni, odozdo svijetlozeleni, s dlačicama u kutevimažila. Nalikuju na listove bijele johe, ali su sitniji.Muške rese su sjedeće, javljaju se u ljeto prethodnegodine, a ženske se kao kod breze pojavljuju sljedećegproljeća, tijekom listanja, na ovogodišnjim izbojcima.Vrijeme cvatnje je uglavnom tijekom svibnja i lipnja.Češerići su u početku zeleni, u zrelom stadiju svijetlosmeđi,duguljasto-valjkastog oblika. Plod je oraščić,dug 15 mm, sa širokim i kožastim krilcem.Zaštitne šume zelene johe – Na bivšem jugoslavenskomprostoru zelena je joha široko rasprostranjenau Sloveniji, u istočnoj Srbiji (Stara planina) i u jugoistočnojMakedoniji (Belasica), a izdvojeno reliktnonalazište je na silikatnoj planini Vranici, u Bosni i Hercegovini.Na gornjoj granici silikatnih planina nerijetkooblikuje, u zajednici sa slečom i planinskim borom,omanje i gusto sklopljene čiste sastojine (Alnetum viridis).Zbog svoga habitusa, snažnog zakorjenjivanja tevelike izbojne snage panjeva, potonje imaju značajkuzaštitnih šuma, jer sprječavaju odronjavanje kamenjai zemlje te nastanak lavina. Ova joha, osim toga, popravljatlo. Raste u vlažnim dolinama i uz potoke, adolazi na područjima na kojima je uništena klekovinabora (Pinetum mughi).Šuma crne johe s trušljikomu Lonjskom poljuKao pionirska vrsta, koja dolazi i na suhimvapnenačkim tlima, bijela joha je prikladna zapošumljavanje goleti.32 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

ljekovito biljePOZNATA JOŠ U ANTIČKA VREMENATurica – najbolji lijek za grloTurica (Agrimoniaeupatoria L.), poznataje i po nazivima kilovec,kostolom, repik, skorušica,petrovac, turčica, zmijinatrava. Ime je dobila pokralju Mitridatu Eupatorukoji je prvi otkrio njezinaljekovita svojstvaPiše: Vesna PlešeFoto: ArhivaTurica se upotrebljavala već u antičkavremena, a u srednjem vijekuPlinije, Galen i drugi koristeje za liječenje vrućice, tegoba scrijevima, kod vodenih bolesti i sl. Inačekoriste je dosta Indijanci u Kanadi, i toprašak od korijena za liječenje rana.Trajnica je sa slabo razgranjenom idlakavom stabljikom, katkada visokomdo jednog metra. Listovi su joj dlakavi,do 20 cm dugi, neparno perastorazdijeljeni. Ima žute cvjetove, koji serazvijaju na vrhu stabljike i ogranaka,u rahlom produženom klasu.Cvate od lipnja do kolovoza, bez posebnogje mirisa, ali je gorkog i oporog okusa.Raste uz rubove šuma, na šumskim čistinama,u grmlju, na suhim livadama, obroncimaplanina i sl.U proljeće se sakupljaju mladi listovi kojise koriste za jelo. Isto tako u ljekovite svrhesakuplja se gornji dio biljke u cvatu, i to neposrednoprije cvatnje. Uz listove sakupljase i cijela biljka s korijenom, dok cvate, te sesuši na toplom i prozračnom mjestu.Sadrži eterična ulja, kumarinske spojeve,luteolin, vitamine C, B1, K, karotin, treslovinui gorke tvari.Turicom se liječe mnoge bolesti, ali jenajučinkovitija kod liječenja bolesti grla. Takoje čaj pripravljen od ove biljke izvrstan za ispiranjeusta i grla tijekom cijelog dana.Isprobani je lijek i za:– zaustavljanje raznih krvarenja (raznihrana, pojava krvi u mokraći, krvarenja iz crijeva,hemoroida)– bolesti želuca i crijeva (katara, upalaželuca, grčeva, crijevnih polipa, želučanekiseline)TuricaList turiceDijelovi biljke– bolesti bubrega i mjehura (infekcije,kamenci, pijesak, tegobe s mokrenjem, infekcijemokraćnih kanala, cistitis)– ženskih bolesti (bijelo pranje, kod izostankamenstruacije, endometroze, mioma,tumora)– bolesti krvi i krvnih žila – vena. U prošlostibiljka se dosta koristila za liječenje varikoznihvena na nogama i kod teško zacjeljivihrana (u tu svrhu kuhala se u vinu za stavljanjeobloga i za ispiranja)– bolesti dišnih organa i putova(kašlja, kroničnog katara, infekcija,bronhitisa)– bolesti kože (nečistoća i povredakože, alergijskih reakcija, osipa, opeklina,ekcema, dermatitisa i sl.)– reume, gihta, glavobolja, i sl.Liječnici je posebno preporučujuu liječenju bolesnih jetra i žučnih kanala,a posebno žučnih kamenaca, aučinkovita je i kod snižavanja visokogtlaka.Cvate od lipnja do kolovoza, bezposebnog je mirisa, ali je gorkogi oporog okusa.Čaj: uzima se jedna jušna žlica usitnjenihlistova i 2 dl vode. Bilje se prelijevrućom vodom, pusti se odstajati polasata, poslije čega se čaj procijedi. Uzima sejedna do tri šalice čaja po potrebi.Za ispiranje, umjesto jedne jušne žlicebilja, uzimaju se dvije jušne žlice bilja na 2dl vode. Za liječenje grla (suho grlo, hrapavglas, bolno ili upaljeno grlo, uzme se 100 gusitnjenog bilja koje se prelije s litrom vrućevode. Poklopi se i pusti odstajati jedan satte se poslije toga procijedi. Grlo se ispire igrglja tijekom cijelog dana.U čajnim mješavinama najbolje se slažesa stolisnikom, kamilicom, sljezom, kaduljom,metvicom.Tinktura: 200 g suhe biljke prelije se sjednom litrom 70 postotnog alkohola. Bocase začepi i drži na toplom mjestu u hladutridesetak dana. Uzima se uz čaj ili sok triputa po 15 kapi dnevno.Prašak: upotrebljava se za posipanjerana, kod vlažnih osipa, te kao začin za raznajela.Ne preporučuje se uzimanje biljke osobamasa slabim želucem, aktivnim čirom naželucu te osobama koje boluju od bolestijetre, žuči i sl.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 33

južna amerikaPUTOPIS / OD ATLANTIKA DO PACIFIKABoravak uJužnoj AmericizavršavaposjetomČileu, Santiagui Valparaisu,te povratkomu Argentinui obilaskomSan Juanai posjetomkulturnoreligijskomfenomenuArgentine,Difunta CorreaiAtmosfera na ulicama SantiagaSantiago de Chile je grad mladih koji se baveraznoraznim hobijima kojima nerijetko zarađujunovac za život ili studij. Dovoljno je u nedjeljnoposlijepodne prošetati pored Muzeja likovnihumjetnosti gdje se odvija pravo malo kazalište naotvorenom, gdje mladi ljudi izvode plesne i akrobatskepredstave, žonglerske i pantomimičarske izvedbete prodaju rabljenu odjeću kao na buvljaku.Piše: Goran VincencFoto: G. VincencNo pravi je doživljaj otići u noćni provod u boemskučetvrt Barrio Bellavista, gdje se nalazi i La Chascona,kuća Pabla Nerude, danas pretvorena u njegov muzej.Okolo se nalazi velik broj kafića koji rade do sitnih sati ijamče dobar provod uz pijuckanje jednoga od brojnihkvalitetnih čileanskih vina.Od znamenitosti, svakako bi trebalo posjetiti LaMonedu, zgradu koja danas predstavlja čileanski parlament,no u povijesti je često mijenjala svoju funkciju,što joj je dalo značajno mjesto u povijesnim udžbenicima.Izgrađena 1805., u početku je služila za proizvodnjukovanog novca, dok je kasnije preuređena urezidencijalnu predsjedničku palaču. Bila je i središtedogađaja 1973. godine kada je vojnim pučem na vlaststigao zloglasni diktator Gustavo Pinochet, i to nakonnavodnog samoubojstva socijalističkog predsjednikaSalvadora Allendea.Jutarnja šetnja najbolje paše na Plazi de Armas,središnjem trgu Santiaga te okolnim ulicama pretvorenimu pješačke zone. Na trgu se nalazi katedrala izanimljivi spomenik koji podsjeća na poznate ljudskeglave sa Uskršnjih otoka. Malo dalje, niz ulicu Mercednalazi se Casa Colorada, preuređena kolonijalna kućakoja danas služi kao muzej grada Santiaga.No, ako smijem izdvojiti jedno mjesto u gradu kojeturist ne bi smio propustiti, to je svakako Cerro Sta.Lucia, jer nešto slično nisam imao prilike vidjeti nigdje.Naime, radi se o prirodnoj stijeni usred grada, visineizmeđu 13 i 15 katova, koja je danas preuređena u vrtsa platoima na kojima se uzgajaju parkovne kulturedrveća i cvijeća, dok je na samom vrhu vidikovac s ko­Dotaknuti Pacifiku ValparaisuPogled s vidikovca St. Lucije34 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

jega se pruža spektakularan pogled na gradu podnožju Anda. Ujedno, na toj je stijenišpanjolski osvajač Pedro de Valdivia udariotemelje budućoj prijestolnici Čilea 1541. godine,gradu koji je danas izrastao u modernumetropolu koja ima dušu i karakter.Samo 120 km sjeverozapadno od Santiaganalazi se jedan od najzanimljivijih gradovaJužne Amerike, kulturna prijestolnicaČilea, grad pod UNESCO-vom zaštitom, teNerudina pacifička draga, Valparaiso. Grad jesmješten uz pacifičku obalu, okružen strmimbrdima na kojima se nalaze kuće različitihboja. Da bi se uopće moglo popeti na brda,u Valparaisu su izgradili veliki broj uspinjača– ascensoresa, tako da svako pojedino brdoima svoj pristup gradu uz pomoć jedne oduspinjača. Svako je brdo po nečemu karakteristično,a pogled koji se s njih pruža naPacifik, veličanstven je.Valparaiso je svoje zlatne godine proživljavaou 19. st., sve do izgradnje Panamskogkanala, do kada su sve veze između Atlantikai Pacifika išle kroz Magellanov prolaz, i svasu se plovila zaustavljala u Valparaisu. Tadaje grad primao veliki broj doseljenika koji su,zbog širenja grada, gradili kuće po okolnimbrdima na način kako su naučili u svojimdomovinama, što je stvorilo zanimljivu graditeljsko-arhitektonskumješavinu zbog kojeje Valparaiso došao na UNESCO-vu listu. Tusu svoj obol dali i hrvatski doseljenici, pogotovodobrostojeća obitelj Baburica, kojaje početkom 20. st. bila među bogatijimobiteljima u Čileu. Njihova neobična VillaBaburica, danas je jedan od kulturnih simbolaValparaisa.Nakon Čilea, povratak u Argentinu.Htio sam vidjeti još dva mjesta u zapadnojArgentini. Jedno od njih je svetište DifuntaCorrea u blizini San Juana, a drugo je kolonijalnigrad Cordoba.60 km istočno od San Juana, uselu Vallecito, nalazi se jedno odnajfascinantnijih kulturno-religijskihfenomena Argentine, Difunta Correa.San Juan je mali prašnjavi grad usred pustinjekoji turistima nema gotovo ništa zaponuditi. No svega 60 km istočno, u seluVallecito nalazi se jedno od najfascinantnijihkulturno-religijskih fenomena Argentine,Difunta Correa. Legenda kaže da je za vrijemegrađanskog rata 1840. godine DeolindaCorrea potajice pratila bataljun svoga mužakoji se kretao kroz pustinju. Uza sebe je imalanešto hrane i vode, te tek rođenog sinčića.Nakon što su se zalihe potrošile, Deolinda jepreminula, iscrpljena od gladi, žeđi i jakogsunca. Kad su je sljedeće jutro pronašli seljaci,dijete je bilo živo zahvaljujući tome što jesisalo od mrtve majke. Lokalno stanovništvoje to proglasilo čudom i od tada se molitveupućene Difunta Correi ostvaruju. Nju se nesmatra sveticom, već prije nekakvom dušomkoja izvodi čuda. Danas joj ljudi posvećujuVilla Baburica u ValparaisuKatedrala u CordobiLa Moneda je središnja zgrada čileanske povijestiBroj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 35

Tipična ulica na brdima ValparaisaKatedrala u SantiaguSredišnji kip Difunte Correeapsolutno sve, od kuća tako da donosemakete, preko automobila takoda ostavljaju registracijske oznake,do brakova ostavljajući vjenčanice iodijela. Navijači donose dresove omiljenihigrača da ih čuva od ozljeda, apostoji i zanimljiva zbirka oldtimera.Difunta Correa je osobito omiljenameđu vozačima kamiona, tako da odbolivijske granice do Ognjene zemljepostoje uz cestu male kapelice posvećenenjoj, gdje vozači ostavljajuboce vode kako bi utažila žeđ.Unatoč velikoj popularnosti, nivlada ni službeni Vatikan ne žele jepriznati za sveticu i iskazuju otvoreniantagonizam prema ovomefenomenu.U Cordobi, sveučilišnom i obrazovnomcentru Argentine i gradu snajbolje očuvanom kolonijalnomarhitekturom u Argentini, proveosam posljednja dva dana puta. S obziromna to da se tu nalazi čak sedam sveučilišta,velik broj studenata daje gradu nevjerojatnoživ ugođaj, koji u spoju s vrlo ugodnom klimom,odaje idealno mjesto za život.Sama činjenica da se nalazi daleko odpotresom ugroženih područja daje naslutitida bi se ovdje moglo naći starih građevinaiz kolonijalne ere. Tu prije svega mislim nakatedralu čija je izgradnja započela 1577.godine, a razvukla se na sljedeća dva stoljećapod pokroviteljstvom jezuita i franjevaca,što je rezultiralo konačnim produktom beznekakve arhitektonske ujednačenosti, što jučini jedinstvenom katedralom u Argentini.Nadalje, Jezuitski blok je blok zgrada usamome centru koji na jednome mjestu okupljanekoliko zanimljivih starih zgrada velikepovijesne važnosti kao što su crkva Companiade Jesus iz 1671. godine, kapelica Domesticaiz 1644. godine, Nacionalno sveučilišteiz 1622. godine koje je ujedno i najstarije udržavi, te mnogo drugih starih zdanja.S obzirom na velik broj studenata, za očekivatije da se ovdje vodi kvalitetan noćniživot koji je koncentriran na područje južnood centra, u dijelu Nueva Cordoba, kojije nekad bio aristokratski kvart, dok su gadanas okupirali većinom studenti. Ovdje senalazi velik broj restorana, kafića i noćnihbarova s vrlo zanimljivom ponudom, a kakosu noćni izlasci normalni i tijekom radnogatjedna, sumnjam da se itko ovdje može dosađivati.Na žalost, vrijeme moga boravka je isteklo.Ostaje dojam da je Argentina odlična, alitek otvorena knjiga, koju ću morati nastavitičitati nekom drugom prilikom.36 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

slovačkaŠumarski tehničar Marian Bezeg pojedinačno tepredstavnici domaćeg OZ Sl. Lupča u ekipnojkonkurenciji, pobjednici su 4. natjecanja šumarskihtehničara Slovačkih šuma održanog 27. i28. lipnja u prekrasnom šumskom predjelu Jasenie, uokruženju smreka i borova, tridesetak kilometara odBanske Bystrice. Nakon pozdravnog govora ministra igeneralnog direktora Slovačkih državnih šuma, 90-akšumarskih tehničara (svaka uprava šuma (Odštepnyzavod) sastojala se od po tri natjecatelja) otpočelo jeborbu za naslov najboljeg i nagrade koje su osiguralisponzori.Borilište za pet službenih disciplina i nekoliko neobaveznihbilo je pripremljeno u prirodnom ambijentuoko hotela Lomnista, gdje su uz ostalo i dva otvorenabazena i tridesetak bungalova pa je to mjesto pogodnoi za održavanje različitih drugih manifestacija.SLOVAČKE DRŽAVNE ŠUME / NATJECANJE»NAJHORAR«Postrojavanje, pogled na borilište, hotelNatjecanje je i priznanješumarskim tehničarimaNatjecanje su pokrenuli u znak sjećanja na slovačkogšumara uređivača Jozefa Dekretu Matejoviu inženjeriBohumir Glončak i Vladimir Masica.Šumarski tehničari natjecali su se u disciplinama:Procjena i mjerenje kubature trupca, Zaštita šuma, Sadnjasadnica, Lovstvo, Zaštita na radu. Za sve radnjepostoji zadano vrijeme i svako prekoračenje kažnjavase dodatnim sekundama, ili brže obavljen posaonagrađuje smanjenjem sekundi. Pobjednik je šumars najmanje potrebnih sekundi za obavljanje svih petposlova! Tako npr. kod prve discipline, kad natjecateljprocijeni trupac, hitro pristupa mjerenju dužine, promjera,označava ga kolobrojem, napravi popratnicu.Ako je u procjeni pogriješio za 0,1 m 3 , kažnjava se sdodavanjem 5 sekundi na zadano vrijeme. Kod Zaštitešuma mjeri se vrijeme i kvaliteta montaže klopkeza kukce. Za svaku pogrešku u montaži kažnjava ses dodavanjem 10 sekundi. Kod Sadnje sadnica moraiskopati rupu, posaditi sadnicu, ali i znati prepoznatisve sadnice koje su mu ponuđene na uvid. Odstupanjeod norme ili nepoznavanje sadnice kažnjava se s do-davanjem 20 sekundi. Kod Lovstva se ručno pili oblicai odmah gađa iz zračne puške. U disciplini Zaštite naradu svi sudionici pišu test.Fakultativne su discipline: okretanje vodilice,precizno zasijecanje sjekirom, pucanje iz zračne puške,zatim jedna specifična disciplina – ispijanje piva izboce (mjeri se brzina ispijanja, a natjecatelj mora kupitipivo!), te Šumska pedagogija (u okviru koje šumaridjecu upoznaju sa šumskim radovima).Za kratkog boravkau SlovačkojpredstavniciHrvatskih šuma(jedini inozemnigosti!), mogli suse uvjeriti da jenatjecanje bilo odličnoorganizirano,a sve potpuno ležerno.Na primjer,borilišta su uređenaujutro, prijesamog natjecanja,isto tako nakonzavršetka odmah idemontirana! Nijebilo nikakvog pretjerivanja,odličangulaš za ručak jelisu svi, pa i gosti izVIP-salona. Sa zavišćusmo gledalilijepu, primjerenoskrojenu i raznovrsnušumarskuodjeću, te posebnoviše vrsta zaštitnihcipela! Dasu Slovaci zakoračiliu EU može seponajbolje vidjetiNatjecanješumarskihtehničaraSlovačkih šumaNAJHORAR(najšumar)vjerojatno jejedino takvonatjecanjeove kategorijezaposlenih ušumarstvu uEuropi! Slovacisu (ispravno)procijenili daradnici kojina određeninačin »drže«proizvodnjutrebaju jedanputgodišnje dobitimogućnost da seu dvodnevnomdruženjuupoznaju,razmijeneiskustva i pokažušto i kako rade.Jer discipline ukojima se natječudio su njihovasvakodnevnogposlaPiše: Miroslav MrkobradFoto: M. MrkobradMjerenje trupcaGađanje zračnom puškomBroj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 37

otociHRVATSKI OTOCIStručni razgovori o sadnji: Mirjana GrahovacTremski sa slovačkim kolegamaOtoci Ilovik i Sveti Petar snimljeni s LošinjaZlatko Bublić je (uspješno) gađao sjekiromIlovik – prekrasPobjednicipo nekim detaljima, primjerice, novim automobilimana cestama, po uređenju ulica i zgrada u BanskojBystrici, prekrasnom gradu s fantastičnim glavnimtrgom. Pa i po nekim cijenama: kava s mlijekom npr.košta 10 kuna (kao u skupom Zagrebu!), ali zato bu-Dipl. ing. V. Masica, upravitelj OZ Slovačka Lupča, bioje na čelu organizacijskog odbora i čovjek oko kojeg sesve vrtjelo!telja odličnog vina ne više od 50 kn. I, da, u BanskojBystrici nas je, nakon teških vrućina u Zagrebu, dočekalakiša. Da tradicija ne bi bila iznevjerena. I jednakoiskrena naklonost prema »Horvatima« i ljubav premaJadranskom moru kojoj nema kraja...PljesakDva najveća pljeska doživjele su dvije dame. Prvi je bio namijenjen jednojmladoj djevojci u kratkim hlačicama i majici, koja je na putu prema svombungalovu morala proći između postrojenih radnika i političke i šumarskeelite koji su čekali proglašenje pobjednika. Bila je pripadnica veće skupinemladih koji su tu večer, nakon odlaska šumara, imali svoj happening. Drugije (veliki) pljesak zaslužila predstavnica Hrvatskih šuma dipl. ing. MirjanaGrahovac Tremski dok je pobjedniku natjecanja predavala nagradu HŠ-adesetodnevni boravak u apartmanu Hrvatskih šuma na moru.Ovaj mali,osebujnii gotovonenastanjenotok južno odLošinja činizapadni nizkvarnerskihotoka, a usastavu jeskupine petmanjih otokau creskološinjskomarhipelagu.S obziromna položaj,najjužniji jeotok togaotočnoga nizaSredište naselja sa crkvom Svetog PetraJužno od Lošinja, na 44,46 stupnjeva sjevernezemljopisne širine i 14,545 istočne zemljopisnedužine, smješten je mali otok Ilovik, kojemu jepovršina 5,51 km 2 , a dužina obalne crte 14.091km. Pripada cresko-lošinjskoj skupini koja čini zapadniniz kvarnerskih otoka, a u sastavu je skupine pet manjihotoka u cresko-lošinjskom arhipelagu. S obziromna položaj, najjužniji je otok u navedenom otočnomnizu. Sjeverno od njega nalaze se morski tjesnac Ilovičkavrata te otoci Lošinj, Kozjak i Sveti Petar, a južnosu Kvarnerička vrata. Između Ilovika i Svetog Petraprostire se kanal dužine 2,5 km, širine približno 300m i dubine do 7 m. Zanimljivo je da je kanal još odantičkih vremena bio sklonište brodovima za lošegavremena, a danas je stalno sidrište s plutačama za turističkebrodove, jer je zaštićen od svih vjetrova, osimneznatno od juga. U njemu je uređeno privezište zanautičare za oko 80 jedrilica. Uopće, njegov je povoljanpomorsko-prometni položaj jamstvo za siguran iugodan boravak jahtama i manjim brodovima, a ovosidrište je nedvojbeno među najljepšima i najsigurnijimana Jadranu. U središnjem dijelu otoka nalazi senajviši vrh Did (92 m), na jugozapadnoj strani su Krišine(77 m), a na sjeveroistočnoj vrh Vela straža (91 m).Najjužnija i ujedno najistočnija točka je rt Radovan, a38 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

Između otoka Ilovika i Svetog Petra prostire sekanal dužine 2,5 km, širine približno 300 m idubine do 7 m. Još od antičkih vremena bio jesklonište brodovima za lošega vremena.najzapadnija Široki rt. U jugoistočnom dijelusmještena je najveća uvala Paržine, s pješčanomplažom. Karakteristično je da je obalasa svih strana lako pristupačna, s mnoštvompitomih uvala.Brojni arheološki nalazi – Jedino naseljeje Ilovik, smješteno na sjeveroistočnojobali, koja je niska i pristupačna, na blagojpadini i plodnom terenu. Ono se prostireod Skračina, sjeverozapadnoga dijela, dosredišnjega dijela s crkvom pa sve do jugoistočnogu dnu plitke lučice na jugoistoku.Sve kuće uz obalu okrenute su pročeljimaKartaIlovikani otok cvijećaPiše: Ivica TomićFoto: I. TomićŠumskipokrov smakijomdanas prekrivapribližno65 postoIlovika.prema unutrašnjoj »ulici«, a dvorišna stranaprema moru, ispred koje je malo pristaništeza barku. Pročelja s ulaznim vratimaokrenuta su prema zavjetrini zbog zaštiteod bure. Stalno naselje razvilo se tek u18. stoljeću, potkraj mletačke vladavine,no otoci Ilovik i Sveti Petar naseljavani sui u prapovijesti, antici i tijekom srednjegavijeka, o čemu svjedoče brojni arheološkinalazi, posebice iz vremena rimske vladavine(temelji zgrada, ostaci mozaika, grobovi,primjerci novca, sarkofazi). Tome svjedoči ipovelika gradina iz brončanog doba sa sačuvanimobrambenim suhozidom na brduStraža. Prvi stanovnici doselili su s Lošinja, abili su nadničari. Najstarije zabilježeno imeotoka je Neumae insulae iz 1071. godine, apretpostavlja se da potječe od grčke riječineuma, što znači zrak. Nasuprot naseljusmješten je otočić Sveti Petar (Priko), s površinom0,95 km 2 , koji štiti naselje od utjecajabure, a s Kozjakom (0,21 km 2 ) i Ilovikomčini manju otočnu cjelinu koja pripadakatastarskoj općini Veli Lošinj.U sastavu grada Maloga Lošinja – Ilovikje prema teritorijalno-administrativnomustroju Republike Hrvatske u sastavu gradaMaloga Lošinja i Primorsko-goranske županije,a zbog svoga položaja svojevrsna jeveza između Kvarnera i sjevernodalmatinskeotočne skupine. Ilovik i Sv. Petar predstavljajufunkcionalnu cjelinu, budući da stanovniciIlovika imaju posjede na susjednom otočićui mjesno groblje s kapelicom posvećenomspomenutom svecu, te franjevačko odmaralištesa crkvicom posvećenom Gospi. Nadanašnjem groblju pronađen je antički starokršćanskisarkofag, na mjestu tragova antičkogazida i ranokršćanske crkvice. Na SvetomPetru su relativno dobro očuvani ostacinekadašnje utvrde koju u narodu zovu Kulinaili Fortica. Utvrda je smještena na samojobali, nasuprot naselja Ilovik. Unatoč tomešto je ova građevina kulturološko-turističkiiznimno vrijedna i zanimljiva, onemogućenje slobodan pristup do nje, jer je u privatnomvlasništvu.Manjak vode u ljetnim mjesecima– Osnovna geološka i geomorfološka značajkaotoka jest ta da njegovim prostoromdominiraju dva vapnenačka grebena: Krišina(Križine) i Did na jugozapadu te Malai Vela Straža na sjeveroistočnom grebenu,a prevladavaju krški oblici. S obzirom nato da na otoku ne postoji flišna zona, aniti eolski sedimenti kao na susjednimotocima, uvijek je bio otežan intenzivnijirazvoj poljoprivrede te stalno naseljavanje.Otočne obale su niske i pristupačne,a iznimka je jugozapadni dio na kojemu sustrme, između ostaloga, i zbog razornogadjelovanja valova juga. Osobito zanimljivi iznakoviti su korozijom oblikovani ostjenjaciuz sjeverozapadnu obalu Svetog Petra.Najrazvedenija je zapadna strana Ilovika,Ostaci utvrde Fortica (Kulina)gdje se nalazi većina uvala. Pretežit diouvale Paržine prekrivaju pješčane naslage,a uvala je karakteristična po znatnimkoličinama »morske trave« ili posidonije(Posidonia oceanica). Oborine se uglavnomjavljaju u obliku kiše, a zabilježena su i dvasnježna dana godišnje. Otok nema kvalitetnoriješenu vodoopskrbu, a stanovništvose koristi vodom iz zdenaca, odnosnozalihama kišnice u cisternama, te dovozomvode s kopna. U individualnim stambenimobjektima ima stotinjak zdenaca (gusterni).Manjak vode ljeti smanjuje intenzitetuzgajanja različitih povrtnica, a najbitnijeje to da nema navodnjavanja maslinika,što utječe na urod ove značajne poljoprivrednekulture. Rješenje ovoga problemapreduvjet je kvalitetnijeg razvitka turizma,glavne gospodarske djelatnosti na otoku.Problem je i nekvalitetno rješavanje zbrinjavanjaotpadnih voda, jer sva kućanstvai ugostiteljski objekti imaju septičke jamekoje su izdubljene u propusnim stijenamapa tako zagađuju podzemlje.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 39

Pogled na mirnu lukuŠumski pokrov s makijom – Tijekomjednodnevnog boravka na otoku uočilismo da je obrastao sredozemnom vegetacijom,pretežito makijom, u kojoj se ističehrast crnika (Quercus ilex), no prisutne sui sve druge tipične vrste ove zajednice. Namjestima ima alepskoga bora (Pinus halepensis),pojedinačno i u manjim šumicama,koji ovdje raste uglavnom nakon provedenogpošumljavanja. Treba naglasiti kakošumski pokrov s makijom danas prekrivapribližno 65 posto Ilovika, a uglavnom jeto posljedica značajne prirodne reforestacijedonedavnih kamenjarskih pašnjakate djelomice i zapuštenih poljoprivrednihpovršina. Nekadašnji autohtoni šumskipokrov bio je smanjen i devastiran zbogtradicionalnog stočarskog iskorištavanja.Stoga je otok sve do polovice prošlogastoljeća bio znatno ogoljen, a prevladavalisu kamenjarski pašnjaci. Drvo se upotrebljavaloza ogrjev, građu i druge namjene,pa se tako koristilo i za loženje u proizvodnjivapna. Tridesetak godina poslijeIlovik je poznat po raskošnim oleandrima40 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

Tetivika (Smilax aspera)Malobrojne koze u okružju oskudne otočne vegetacijeNa okućnicama subrojne vrste ruža,ukrasnih raznobojnihcvjetnica, oleandara,palmi, zbog čegaovaj otok nerijetkos pravom nazivajuotokom cvijeća.Drugoga svjetskog rata već oko 40 postootoka zauzimaju različiti oblici šumskogapokrova, što je rezultat deagrarizacije iosobito napuštanja stočarstva te uvođenjaelektrične energije i dovoza plina u bocama.U vegetaciji se ističu povijuše, tetivika,kupina i sparožina.Bogatstvo raznobojnih cvjetnica– U naselju nailazimo na lovor, ružmarin,tamaris, a osobito na raznobojne oleandrepo kojima je otok poznat. Turisti imaju prigoduvidjeti na okućnicama i brojne vrsteruža, druge ukrasne raznobojne cvjetnice,palme, kaktuse i dr. Zbog svega navedenogovaj otok u okružju umjerene mediteranskeklime nerijetko s pravom nazivajuotokom cvijeća. U naselju i naročito usredišnjoj udolini raste smokva te ponekostablo oskoruše, šljive, amule, breskve,nara i dr. Uz samu obalu u središtu mjestapozornost privlače dva unesena stogodišnjastabla eukaliptusa. Mjestimično seuz južnu i jugozapadnu obalu pojavljujetrstika, a ona je pokazatelj povećane vlažnostitla.Turizam kao primarna gospodarskagrana – Vinova se loza tek na manjim površinamauzgaja u središnjoj udolini, noima tek sporadično značenje za otočnogospodarstvo. Nekadašnje veće vinogradarskepovršine, zbog promijenjenih društveno-gospodarskihprilika, s vremenomsu zarasle u makiju. Poznati su bili crkvenivinogradi na otočiću Sveti Petar. Danas,osim neznatnog broja maslina, ne postojipoljoprivredna proizvodnja. Turizam kaoprimarna gospodarska grana zamjenjujepoljoprivredu koja je uz ribarstvo uglavnomdopunska djelatnost. Zanimljivo je daje svojevremeno na otoku bio uobičajen itunolov. Stočarstvo je danas svedeno namanji broj ovaca i koza (oko uvale Paržinei rta Radovan), pokojeg magarca, nekolikokonja i peradi, a zemljište se uglavnom koristiza ispašu ovaca.Slaba nastanjenost otoka – U posljednjihpetnaestak godina dolazi do padabroja stanovnika na otoku, njihova dobnastruktura je nepovoljna, a prijeti opasnostizumiranja autohtonog stanovništva. Zbogneznatnih obradivih površina i razmjernovelike agrarne gustoće, stanovništvo se većdvadesetih godina prošloga stoljeća počeloiseljavati u prekomorske zemlje, a velikse broj nakon Drugoga svjetskog rata iseliou Sjedinjene Američke Države. Apsolutnovećinsko i jedino autohtono stanovništvosu Hrvati, a danas na otoku, koji je gotovonenastanjen, živi oko 170 stanovnika,a gotovo trećina su doseljenici. Domicilnostanovništvo pretežito se bavi turizmom,ribarstvom, ovčarstvom i zemljoradnjom.U naselju postoji pošta, turistička agencija,nekoliko kvalitetnih ugostiteljskih objekata,mali dućan i slastičarnica. Nepostojanjehotela zamjenjuje solidna ponuda kuća zaodmor i apartmana u privatnom smještaju.Zainteresirani na Ilovik mogu stići redovnombrodskom linijom iz Maloga Lošinja,brzom brodskom linijom iz Rijeke (katamaran),a u ljetnim mjesecima izletničkimbrodovima iz Malog i Velog Lošinja. Naotok se zbog nepostojanja trajektne linijene može doći automobilom. Sveukupnirazvoj Ilovika mora se uglavnom temeljitina kvalitetnoj prometnoj povezanosti, anjegova prednost je u povoljnim uvjetimaza razvoj nautičkog turizma. Svake večeriovaj cvjetni otok omiljeno je boravištejedriličara koji krstareći nerijetko susrećudupine.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 41

mišljenja TEORIJA KAOSA I ŠUMARSTVOPiše: Dr. sc. Karlo BezakFoto: K. BezakŠuma je kaotičninelinearnidinamički sustav.Dinamičkisustav je pravilokoje opisujepromjenu stanjau nekom prostoruu ovisnosti ovremenu. Prostormože biti običankoordinatni sustav,ali isto tako možebiti kompleksnakonfiguracijaekosustava ukojem se šumanalazi. Dinamikaje pravilo kako odsadašnjeg stanjadoći na sljedeće,a pravilo kojeopisuje promjenustanja sustavakroz vrijeme jedeterminističko.Pravilo sudiferencijalnejednadžbe, asustavi koji imajutakve jednadžbekoje nisu rješiveeksplicitno,nazivaju senelinearnidinamički sustaviTeorija kompleksnosti je nova znanost o kompleksnimi složenim sustavima. Proučava životna rubu kaosa i istražuje svojstva kompleksnihsustava u tom stanju. Ti kompleksni sustaviimaju sposobnost uravnoteživanja reda i kaosa. Točkaravnoteže nazvana je rubom kaosa, gdje je sustavu nekoj vrsti pritajena očekivanja između stabilnostii pada. Kompleksnost prirode i kaos se čita kao kaotičnost.Istraživanje jednadžbe kojom bi se mogla izrazitikrivulja oblika koja predstavlja vjernu sliku krivuljeBoškovićevog zakona sila i zakona kontinuiteta usmjerilesu me na proučavanja transcendentnih krivulja. Izbormodela Logaritamske spirale i Zakona prigušenihsinusoidnih oscilacija bio je osobni redukcionističkipristup. Pravila rasta šuma su kompleksne jednadžbeprigušenih gibanja debljinske strukture i jednadžbeprisilnih gibanja visinske strukture. Jednadžbe prigušenihi prisilnih gibanja opisane su u svim udžbenicimasvijeta, matematike, fizike i mehanike, a nalaze seu poglavlju o titrajima.Povezivanje suptilnih veza univerzalnih konstanataprirode, valnih amplituda, koeficijenata ili brojeva s rastomšume bio je holistički pristup. Sinteza spoznajasvjetski priznatih teorija, klasične Newtonove teorije,Boškovićeve teorije prirodne filozofije, Teorije nelinearnihdinamičkih sustava, Kvantne teorije, Prigogineoveteorije disipativnih struktura, osobnih spoznaja ieksperimentalnih mjerenja iznjedrila je formulu kojaoponaša rast i razvoj šuma.Šume su titrajni sustavi koji postaju kaotični,jer posjeduju element povratne veze (feedback effect).Brzina promjene neke veličine određena je razlikomizmeđu vrijednosti te veličine u dvama bliskim trenucimai označena je grčkim slovom Ψ (psi). Schrödingerovavalna jednadžba predstavljena slovom Ψ možepredočiti trodimenzionalno titrajne sustave kao uzburkanomore. Kompleksne jednadžbe predočuju rast irazvoj šuma u pet i više dimenzija. Tri su prostorne,četvrta je vremenska, peta je brzina, a ostale su diskretnoskrivene u titrajnom sustavu.Što su toRješenja kompleksnih jednadžbi su kompleksnibrojevi (topološka dimenzija), a skupovi kompleksnihbrojeva su fraktalna dimenzija šume. Integracijomkompleksnih brojeva dobiva se prirast, a daljnjomintegracijom rast debljinske i visinske strukture.Kompleksni brojevi preslikani u koordinatni sustavsu dendrogrami koji pokazuju savršeni sklad odnosadebljinske i visinske strukture. Okomiti smjeroviprikazuju amplitude ili multidimenzionalne vektore,a vodoravni smjerovi prikazuju prostor i vrijeme.Dendrogram stabla, kao i kardiogram kod čovjekapokazuje njegov bioritam i aritmiju. Povezuje ih nelinearnadinamika.Razvidna je periodičnost debljinskog prirasta,visinskog prirasta i prirasta širenja krošnje. Period debljinskograsta hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) je100 godina, period visinskog rasta je 50 godina, aperiod rasta krošnje u širinu je 25 godina. Omjeriperioda moraju biti približno periodični 1:2:4. Omjeriperioda 1:3 ili 2:3 vode šumu u kaos. Razvidnaje i spoznaja koju je akademik Klepac često isticao:Hrast lužnjak raste sto godina, živi sto godina i umiresto godina.Približnu periodičnost ima i obična jela. Svaka vrstadrveća ima svoj period rasta i prirasta. Priroda je nelinearna,i to je neupitna činjenica.Koeficijent otpora rastu k jedini je nelinearni parametaru jednadžbama, a koji oscilira između vrijednosti 0 i1. Jednostavno iteracijama k, usklađujemo brzinu modelas brzinom rasta drveta. Iteracijama k u intervalima0.001 → 0.027 → 0.050 → 0.073 → 0.999 detektiramobrzinu rasta i disipativnu strukturu stabla ili sastojine.Vrijednosti koeficijenta otpora rastu k < 0.027 su u približnoharmoničnom stanju, a između k 0.27 < 0.045indiciraju ravnotežne sastojine, to su stabilne sastojinekojima je oštećenost 0. Koeficijent otpora rastu između0.045 < 0.055 indiciraju sastojine u periodičnom stanju(oštećenost 1), sastojine s k u rasponu 0.055 < 0.073 suu stanju neperiodičnosti (oštećenost 2), a sastojine skoeficijentom otpora k > 0.073 su u kaotičnom stanju(oštećenost 3+4). Prigušivanjem krošnje modeliramodisipativnu strukturu šume. Šumu u ravnoteži, blizuravnoteže i šumu daleko od ravnoteže.Godine 1985. u okviru Konvencije UN i Europskekomisije o prekograničnom onečišćenju (CLRTAP)osnovan je Međunarodni program za procjenu i motrenjeutjecaja zračnog onečišćenja na šume, skraćeno(ICP Forests). Procjena se obavlja prema jedinstvenojmetodi propisanoj od ICP Forests. Opažanje se obavljana bioindikacijskim plohama iz mreže 16 x 16 km,42 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

kaotične šume?Hrast lužnjak (Quercus robur L.)jednake međusobne udaljenosti. Na svakoj plohi ocjenjujese 24 stabala, osutost (defolijacija) krošnje, gubitakboje (discoloracija) asimilacijskih organa te lakoprepoznatljivi (biotički i abiotički) uzroci štete. U RepubliciHrvatskoj za 2005. godinu, procjena oštećenosti3+4 hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) s postotkom većimod 60 posto bilo je 3 posto stabala, za 30 postostabala, oštećenost 2, je bila između 26-60 posto, za26 posto stabala, oštećenost 1, je bila između 11-25posto, a za 26 posto stabala, oštećenost 0 je bila između0-10 posto. Značajno oštećenim stablima smatrajuse stabla osutosti krošnje iznad 25 posto (oštećenje2+3+4). Kritično je stanje s običnom jelom (Abies albaMill.) u kojoj se 77 posto stabala nalazi u nestabilnom ikaotičnom stanju (oštećenje 2+3+4). Monitoring stanjaoštećenosti krošanja za 2007. godinu pokazuje trendpovećanja oštećenosti svih vrsta drveća. U uvjetimaglobalnog zatopljenja stanje i trend propadanja šumaje alarmantan. Trend se može usporiti dijagnozom disipativnestrukture šuma i iskorakom iz krutog linearnogu nelinearno dinamično gospodarenje šumama.Teorija disipativnih struktura govori o kretanju odreda prema neredu i sve većoj entropiji. Prema drugomzakonu termodinamike, dok entropija raste, energija segubi nepovratno. Rasipanje energije koja je nepovratnana molekularnoj razini prati suprotan proces uređenogkaosa na subatomskoj razini. Disipativnu strukturu možemoprepoznati u svakoj šumi bez obzira na starost.Dominantna i predominantna stabla su u stabilnomravnotežnom stanju, srednje sastojinska su u periodičnom,prigušena stabla su u neperiodičnom i nestabilnomstanju, a prigušena stabla s krošnjom koja umireu kaotičnom su stanju. Disipacija se ogleda u borbi zaopstanak. Od početnih uvjeta mladih sastojina, kadaimamo oko 10.000 jedinki podmlatka, pa sve do krajaophodnje kada ostane oko 100 stabala, jedva 1 posto.Početni uvjeti do prve kulminacije prirasta presudni suza daljnji razvoj događanja u šumama. Praćenje stanjakrošanja prema stupnjevima oštećenja svršeni je čin.Svjetska monetarna ekonomija je disipativna, disipativnaje ekonomija Europske unije i disipativna jeekonomija Republike Hrvatske. Ekonomija hrvatskogšumarstva ovisi o disipativnoj strukturi šuma.Kompleksne jednadžbe kvalitativni su alati za kvantitativnonumeričko predviđanje rasta i razvoja šuma.Jednadžbe su univerzalne jer se istovremeno određujebrzina debljinskog rasta i obavlja dijagnoza disipativnestrukture šuma. Budući debljinski prirast prsnih promjeraprognozira se kompleksnom jednadžbom bezbušenja stabala Preslerovim svrdlom. Kompleksnomjednadžbom visinske strukture prognozira se brzinavisinskog rasta i istovremeno obavlja numeričko bonitiranjestaništa.Priroda se pokorava relativno malom broju temeljnihzakona. Zakoni rasta i razvoja šuma su kompleksnejednadžbe, univerzalni alati za modeliranjemultidimenzijske dinamike šuma. U uvjetima globalnogzatopljenja, poznavanje sveobuhvatne zakonitostirasta i razvoja šuma od presudne je važnosti za održivogospodarenje šumama.Održivo društvo je ono koje zadovoljava svoje potrebe,a ne umanjuje šanse budućim generacijama.Uzgojiti stabilne šume u kojima možemo zadovoljitinaše potrebe, a da ne umanjujemo šansebudućim generacijama velik je izazov našeg vremena.Spoznaja o sveobuhvatnoj zakonitosti prirode modelje za iskorak iz sadašnjeg krutog linearnog gospodarenjau nelinearno multidimenzijsko modeliranje radipotrajnog gospodarenja i preventivne zaštite šuma.Na pitanje kako zaštititi i održivo gospodariti šumamau uvjetima globalnog zatopljenja, moj je odgovor:samo znanjem, dijagnozom stanja šuma, njegomšuma, poštujući temeljne zakone prirode.Hrast lužnjak rastesto godina, živi stogodina i umire stogodina.Održivo društvoje ono kojezadovoljavasvoje potrebe,a ne umanjuješanse budućimgeneracijama.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 43

lovstvoŠUME SJEVEROISTOČNE HRVATSKEPiše: mr. sp. Vlado JumićFoto: V. JumićPoplave uzimskomrazdoblju sveoma niskimtemperaturamamogu imativrlo negativneposljedicena divljač,uglavnom kodzaleđivanjavećih površinapod vodomRitska staništa Baranje oduvijek su doživljavanakao raj za najelitniju lovačku klijentelu, ali jednakotako i raj za »kralja šume« – jelena običnog(Cervus elaphus, L.), za kojeg se drži da jenajplemenitija divljač europskih lovišta. Ritske šumePodunavsko-podravskog područja jedine su sačuvaleizgled i uvjete života kakvi su nekad vladali u jelenskimstaništima.Ljepota i prirodno bogatstvo ritskog staništa u Baranjipoznati su u cijelom svijetu, a raznolikost flore i fauneovoga kraja rijetko se može naći bilo gdje u svijetu.Lovna klijentela koja redovno dolazi iz inozemstvane može sakriti oduševljenje ne samo bogatstvomživotinjskog svijeta već i ljepotom krajolika naših staništa,smještenog u istočnom dijelu Baranje i sjeveroistočnomdijelu Slavonije.Nadmorske visine se kreću od 65 do 120 m/nm,a reljef je vrlo slabo izražen. Veći dio staništa je u ritskom,poplavnom području, koje karakteriziraju brojnedepresije koje zbog nanosa mulja i pijeska čestomijenjaju izgled. Neplavljeni dio staništa indirektnoovisi o vodostaju Dunava i Drave, a prije svega o razinipodzemnih voda. Ono se svojim istočnim dijelomnaslanja na Dunav, a južnim dijelom protječe rijekaDrava. Ove rijeke, kako u prošlosti, tako i danas, dajuglavno obilježje hidrografskih uvjeta ovom području.One su duž svojih tokova, mijenjajući korito, formiraleriječne rukavce kojima voda ulazi, plavi i povlači se izplavnog područja. Neki od rukavaca, danas su već odsječeniod riječnih korita i pretvoreni u tzv. »mrtvaje«u kojima se voda zadržava tijekom cijele godine. Uzto, cijelo područje je ispresijecano brojnim kanalimaod kojih je najizrazitiji i za ovo područje najznačajniji,Hulovski kanal. Kod porasta vodostaja u riječnim koritima,voda se navedenim hidrokomunikacijama širii postupno, kraće ili duže vrijeme plavi cijelo područje.U središnjem dijelu staništa smješteno je Kopačkojezero koje zadržava vodu tijekom cijele godine,a spojeno je s jednom izraženijom depresijom, kojasamo u vrlo jakom sušnom razdoblju nema vode, dokse gotovo cijele godine voda zadržava u njoj (Bijelojezero).Kvaliteta tla za jelensku divljač je izvanredna,kako s aspekta proizvodnje biljne mase za ispašu umjesecima vegetacije, tako i s aspekta nadmorske visine.Kako je jelenska divljač papkar, mora se uzeti uobzir i mekoća tla koja smanjuje mogućnost ozljeda iolakšava kretanje.Brojne depresije kao i velika količina mulja koji senanosi izlijevanjem Dunava i Drave pogoduju razvojuRitska staništa jelenaDnevni odmor kralja šume44 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

ispašne vegetacije kojom se jelenska divljač koristi tijekomgodine. Iznimno, kod ekstremno visokih vodostajaDunava i Drave i plavljenja ovoga područja svadivljač napušta čitavo područje, što donekle remetimir divljači.Poplave u ritu za živi svijet imaju veliko značenje.Njihov utjecaj očituje se u rasporedu biljnihi životinjskih zajednica, određuje uvjete opstojnosti,gustoću, te potiču ili limitiraju razvoj životinjskihpopulacija. Nadalje razmještaj biljnih zajednica uzrokovanje razinom površinskih i podzemnih voda, teRitsko staništeDunav i Drava, kako u prošlosti,tako i danas, daju glavno obilježjehidrografskih uvjeta ovom području.duljinom trajanja poplava. Stoga možemo reći kakosu poplave značajan faktor povoljnih uvjeta u raznolikostii bogatstvu flore i faune, kako dunavskoga, takoi dravskoga poriječja.Proljetno-ljetno plavljenje u nezaštićenom područjus optimalnim trajanjem (oko 100 dana) ima vrlo pozitivneelemente jer omogućuje biljnim i životinjskimvrstama (zajednicama) obnovu života i potrajnost održavanja.Vrijeme pred poplavuu BaranjiUčestalije i neredovite poplave (nekoliko godina)dugotrajnije imaju vrlo negativne posljedice na biljnii životinjski svijet. Isto tako bare isušene uslijed kraćihi rijetkih poplava, omogućuju razvoj vegetacije kojanije prikladna za prehranu jelenske divljači (ispašu),umanjene su mogućnosti za život riba, žaba, puževa,glista i ostalih sitnih životinja, koji su nužna, animalnahrana divljih svinja.Šumsko-stepski karakter područja, s raznolikimbiljnim zajednicama i razmještajem ima presudnoznačenje za krupnu divljač. Uz šume (plodovi,sjemenke) i šumske čistine (ispaša) koje su obilatevisokom produkcijom hranjiva tijekom cijele godine,vlažne su čistine obrasle uglavnom šašem i trskom,koje u rano proljeće obiluju zelenim pokrovom, štojelenskoj divljači pruža vrlo dobru, sočnu hranu.Sezonsko isušivanje bara u kolovozu – do listopada,omogućuje pojavu travnog pokrivača u kojem dominiramočvarni grpak (Rorippa amphibia) vrlo pogodan zaispašu. Visoke i dugotrajne vode u plavnom područjuunište i biljke koje ne pogoduju divljači, ali istodobnoregeneriraju se drvenaste vrste, koje su vrlo dobrohranjivo za jelensku divljač (izvor velikih količina raznihminerala neophodnih za rast i razvoj jelenskogrogovlja).Poplavama se dinamički mijenjaju uvjeti na poboljšanjukvalitetnijih hranjiva. Ali poplave u zimskomrazdoblju s veoma niskim temperaturama mogu imativrlo negativne posljedice na divljač, uglavnom kodzaleđivanja većih površina pod vodom. Voda se brzoledi, stvara se ledena kora, a povlačenjem vode, ledostaje u zraku te svojim oštrim bridovima može izaz-Poplava u ritskom staništuBroj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 45

vati ozljede na divljači, kretanje divljači jeotežano, pa je i mogućnost potražnje hranevrlo ograničena.Prema temperaturnim karakteristikama,ovo stanište pripada tipu umjereno kontinentalnei kontinentalne klime, a premautvrđenom indeksu efektivnosti oborinaima karakteristike subhumidne i humidneklime, što pogoduje uzgoju gore navedenihvrsta divljači.Osnovna karakteristika tla u plavnom područjuje da je to tlo nerazvijenog tipa, jer svakegodine riječna voda donosi sa sobom novenaslage mulja i pijeska koji se neravnomjerno,ovisno o reljefu i brzini vode, talože i pokrivajustare naslage. Tlo u plavnom području pripadaredu subhidričnih i semiterestričnih tala.Biljne i druge zajednice – Promjenei razmještaj biljnih zajednica u pravilu sekreće od obale Dunava kao najvišeg terenana dubini plavnog područja, do obrambenihnasipa. Poslije zajednice lokvanja (Nymphaelacustris), rogoza i trske na nešto višem terenupojavljuje se zajednica šaša (Magnocaricetam)kao prijelaz šumskoj vegetaciji– šumskoj zajednici. Na području staništa jeoko 15 šumskih zajednica. One su značajneu pogledu prehrane, zaklona, mira, a osobitoodlučujući utjecaj imaju na bonitet staništakrupne divljači – jelena i divlje svinje.Zajednička karakteristika šuma bijele vrbeje pojava pojedinih tipova šuma koje u prvomredu ovise o razini podzemnih voda iintenzitetu vlaženja. U svim slučajevima ovešume rastu na hidrofilnim tlima – tla gleja, ito počevši od najvlažnijih tipova pa sve dotipova koji su na prijelazu od gleja do najvlažnijihaluvijalnih pararendzina. Ova zajednicašuma zauzima najniže terene u poplavnompodručju. Dijeli se na četiri osnovna tipa:– Tip šume bijele vrbe (Salicetum albae) sMyosotis palustris– Tip šume bijele vrbe s Phalaris arundinacea– Tip šume bijele vrbe s Carexima (Saliceto- caricetum)– Tip šume bijele vrbe s Rubus caesius.Tu je i zajednica šuma crne johe (Alnetumglutinosae) na umjereno suhoj do suhoj,dobro razvijenoj, prijelaznoj pararendzini;zatim zajednica brijestovo-jasenovih šuma.(Ulmeto-fraxinetum); šume hrasta lužnjaka(Quercetum roboris »relictum«); zajednicašuma topola (Populetum albae et nigrae), ito tip šuma bijele topole (Populetum albae)i šume crne topole (Populetum nigrae)Važno je napomenuti da osim ritskihšuma u unutrašnjosti Baranje postoje i šumehrasta lužnjaka (Quercus robur, L.).Ritske šume Podunavsko-podravskogpodručja jedine su sačuvale izgled i uvjeteživota kakvi su nekad vladali u jelenskimstaništima.Često lovna i šumarska struka bude izloženanapadima i optužbama za devastacijustaništa te, kako kažu, ubijanju divljači, nodjelatnost lovstva je nešto drugo, a šumarstvomi lovstvom u ovim krajevima domicilnostanovništvo bavi se stoljećima.tragoviNa površini, koju divljač i druge životinjestalno ili povremeno zauzimaju,u lovištima i drugdje, ostajemnoštvo tragova. U vrijeme vegetacijeje više divljači i aktivnija je, jer još nisunastupili gubici od lova, nepovoljnih vremenskihprilika i drugi, nisu odletjele pticeselice i nisu se povukli sisavci koji spavajuzimski san. No, tragovi se u vrijeme vegetacijeteže nalaze i uočavaju, nego kada imasnijega, na kojem se lakše zapažaju i trajnijisu. Odnosi se to ponajprije na tragove nogu,ali i druge. Primjerice, na snijegu se dobrovide tragovi mokraće, koji se rijetko mogunaći u vrijeme vegetacije.Mnoge vrste životinja vode noćni isumračni način života, što više vrijedi za sisavcenego za ptice. Osim toga, većina vrstaživi skriveno, pa se rijetko može zamijetiti,čak i ako je aktivna tijekom dana. Zato je poznavanjetragova divljači i drugih zanimljivihživotinja ponajprije način da se sazna o njihovomstalnom ili povremenom prisustvu ulovištu. Zanimljivo je to i korisno za lovce, alizanima i druge ljubitelje prirode.Tragovi ne pokazuju samo da neke divljačiima u lovištu stalno ili povremeno, negogovore i o njenim staništima, navikama, ponašanju,prehrani i drugom. Kazuju i o tome,gdje je divljač bila i što je tamo radila, kuda jeotišla i gdje se trenutno nalazi. Takva su znanjakorisna lovcima za učinkoviti lov. Primjerice,ulazni trag divljih svinja bez izlaznog uneku šumicu govori da su još unutra. Tragovisluže i za bolje planiranje i provođenje mjerauzgoja i zaštite. Primjerice, za prihranjivanjei za prebrojavanje divljači po tragovima zautvrđivanje proljetnog brojnog stanja.Za lovce je zanimljivo i poznavanje tragovadomaćih životinja koje povremeno ilistalno borave u lovištu. To je uglavnom zbogšteta na divljači i od divljači, širenja nametničkihi zaraznih bolesti. Ne treba ni isključitimogućnost da se za štete od odmaćih životinjaoptuži divljač. Tako koze načine štete u šumarstvuili čopor pasa lutalica pokolje ovce.Najčešći tragovi divljači i drugih životinjasu otisci nogu, ali se mogu vidjeti i mnogidrugi. To su tragovi repa, krila, zubiju, kljuna,KAKO PRATITI DIVLJAČ I DRUGE ŽIVOTINJETragovi i njihovoNajčešći tragovi divljači i drugih životinja su tragovi nogu, no moguse vidjeti i mnogi drugi. To su tragovi repa, krila, zubiju, kljuna,noktiju, rogova, ostaci plijena, oštećene biljkePiše: Zoran TimaracFoto: Arhivanoktiju, rogova, ostaci plijena, oštećene biljke,spremišta hrane, izmet, mokraća, gvaleptica grabljivica, sova... Tragovi su i nastambesisavaca, gnijezda i jaja ptica, kaljužišta,češališta, ležaji, odbačeni rogovi, ispala iliiščupana dlaka ili perje itd.Otisakstopalatrčke(lijevo)i divljepatkegluhareMjerenje nizaotisaka u kretanju(dužina,širina koraka,kut otklona ukretanju)46 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

čitanjePiše: Zoran TimaracFoto:Lovci mogu otkriti neke tragove i drugimosjetilima, a ne samo vidom. Primjerice,iskusni lovac može po mirisu utvrditi da jeprošao divlji vepar, posebno u vrijeme parenja,jelen u vrijeme rike, može po smradukoji se širi oko njega, otkriti jazbinu lisice iliMjerenje otisaka papaka (A) i šapa (B)Otisci stopala divljači i drugih životinja: 1 – jazavac; 2 – tvor; 3 – -mala lasica; 4 – vjeverica(p – prednja, z – zadnja noga); 5 – zec; 6 – pas; 7 – velika lasica; 8 – kuna bjelica; 9– domaća mačka; 10 – kuna zlatica; 11 – lisicastrvinu... Šire gledano, i zvuk je trag divljači,njeno glasanje, lomljenje grančica, kada sekreće itd. Iskusan lovac može po rici odreditipribližnu starost jelena.Moglo bi se reći da divljač tragovimaispisuje knjigu o svom životu i smrti u lovištu,a lovci je trebaju pročitati. U čitanju i poznavanjutragova divljači lovci bi se mogli podijelitiu pismene, polupismene, a možda i unepismene. Na žalost, najmanje je ovih prvih.Kao i druge stvari u lovstvu mogu se naučiti.Čitanje tragova iz literature (novije nema) iidući lovištem otvorenih očiju. Lovac možeučiti sam ili uz pomoć iskusnijih kolega.Dobro je proučiti noge domaćih životinjai ulovljene divljači. Pritom se može vidjetii broj prstiju na pojedinim parovima nogu ikoliko su visoko. Tipični broj prstiju naših sisavacaje pet, ali ima vrsta sa po četiri prstaili toliko na pojedinim parovima nogu. Brojprstiju na prednjimMoglo bi se reći da divljačtragovima ispisuje knjigu o svomživotu i smrti u lovištu, a lovci jetrebaju pročitati.i stražnjim nogamamože biti različit. Primjerice,u zeca je naprednjim nogama popet, a na stražnjimpo četiri prsta, dok jeu vjeverice obrnuto. Treba znati da svi prstisisavaca ili ptica uvijek ostavljaju otisak napodlozi. Po nizu otisaka nogu može se utvrditii način kretanja neke vrste divljači.Početnik najlakše može pročitati otiskenogu i način kretanja neke vrste divljači ilidruge životinje, kada je vidi, a onda pronađetrag, koji je ostavila na snijegu, u mekom tlu,blatu ili pijesku i prouči ga. Tako se mogupronaći i proučiti i drugi tragovi.Kada nema snijega, može se načiniti»klopka za trag« na premetu divljači, kojimože pokazati iskusan lovac. Najbolje je daje na neobraslom mjestu, koje nije izloženosuncu. Primjerice, dio puta ili staze u šumskojsjeni, gdje se tlo ne suši brzo.Takvo mjesto, u površini od nekoliko četvornihmetara, očisti se od trave, opaloga lišćaili drugog, poravna se i zalije vodom. Kadatlo upije vodu i dio ispari, »klopka za trag«je gotova i može »uloviti« trag svake divljačiili druge životinje, koja je tuda prošla. Slična»klopka« se može načiniti na vlažnom pijeskuili u blizini podzemne nastambe divljači i utvrditičija je i je li vlasnik vani ili unutra.Pomoć u učenju čitanja tragova su raznezbirke tragova, koje lovci i drugi mogu skupiti.Pritom se ne smije načiniti neka šteta.Primjerice, ne može svatko i od svake vrsteptice skupljati jaja i gnijezda.Najčešći i najuočljiviji tragovi su otiscinogu, točnije otisci šapa, papaka i prstiju. Ponjima iskusan lovac za mnogevrste divljači može odreditispol, približnu starost idruge korisne podatke.Zato je za učenje čitanjatragova najbolje imatizbirke otisaka nogu, koji semogu uraditi uz malo usputnog truda u lovištu.To mogu biti crteži, fotografije, no najboljeje načiniti reljefne otiske nogu i njihovogniza kao načina kretanja divljači – pomoćugipsa ili drugog materijala u kalupima oddaščica. Tako se dobije negativ, od kojega sekod kuće na isti način dobije pozitiv.Sve to ima poučnu ulogu, pa i za školskudjecu. Može poslužiti i za razne dekorativne idruge svrhe — za posjetnice, pozivnice za lovačkezabave itd. Odljev otiska noge smeđegmedvjeda može poslužiti kao pepeljara.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 47

povijest šumarstvaFELJTON / IZ POVIJESTIŠUMARSTVA SLAVONIJE (3)Piše: Antun Z. LončarićFoto: ArhivaBrodska imovna općigospodarskog i kultuPoslijerazvojačenjaVojne krajine,šume supripalepukovnijamana njihovimpodručjima, pasu tako šumena prostoruod Lipovljanapa do gotovopred GradiškupripaleBrodskojpukovniji, te jeubrzo Brodskaimovna općinapostalasinonimomuspješnogšumskoggospodarakojeg se još idanas pamti uovim krajevimaIzrada francuske dužice (crtež A. Danhelovsky)Kada je znatno porasla cijena drvu, zbog nestašicešuma u zapadnoj Europi, uslijed prekomjernogiskorišćivanja šuma, te sve većompotrebom drva za izgradnju željezničkih pruga,Dvorska kancelarija Austro-Ugarske Monarhije, naslutilaje znatne koristi od velikih površina prekrivenihstarim šumama u Vojnoj krajini, posebno u istočnojSlavoniji.Do tada se iz slavonskih prostranih hrastovih šumauglavnom snabdijevalo stanovništvo Vojne krajine išuma sjekla za proizvodnju pepeljike ili potaše. Drvnagrađa se proizvodila samo u dolinama velikih rijekazbog lakšeg izvoza.Stihijsko iskorišćivanje šuma na našim prostorimai stanje šuma najbolje je opisao nadšumar KarloKos 1847. g.: »Neizcrpljivo množtvo hrvatskih šumahsve ide na manjak, dapače ih je na mnogih mjestihsasvim ponestalo, dočim se drvah sve više potrebuje, aciena im se sve to više skače. Veliki diel šumah je okrčeni pretvoren u livade i oranice… Skrajnje je daklevrieme, da se i kod nas zavede umno šumarenje, akonećemo da sasvim zatremo našu goru.«Njegovi zapisi uglavnom su se odnosili na zapadnidio hrvatskih šuma, gdje je kapitalističko iskorišćivanješuma bilo većeg opsega. Naime, riječki poduzetnik LudovikAndrea Adamich imao je poslovni ugovor s francuskimtrgovcima drveta koji su otkrili kako hrastovadrvna masa iz okolice Karlovca ima posebnu kvalitetuza izradu bačava za francuske vinarije. Ta je proizvodnjauzela tolikog maha da se sječa hrastovih šuma širilana istok sve do slavonskih šuma.Revolucionarna 1848. godina s ukidanjemkmetstva u civilnim sjeverozapadnim dijelovima Hrvatskedovodi i dopromjena odnosai prema šumamana području Vojnekrajine. Opći šumskizakon iz 1852.g. nastao je iz potrebesprečavanjapojačanog iskorišćivanjašuma.Proizvodnja dužicaza bačve postalaje najvažnijaproizvodnja, jer jeu Europi došlo donaglog razvoja vinarstva,a sirovineje ponestalo. Osimtoga, jeftina radnasnaga i sirovina u našim krajevima donosila je strancimavelike zarade.Poslije Bečke izložbe 1857. godine na kojoj sustranci upoznati s kvalitetom naše hrastovine, dolazido većeg izvoza drva iz Slavonije. Već 1866. zabilježenoje da je količina od 22 – 25 milijuna dužicaizvezena iz Slavonije, i to uglavnom za Francusku,ali je otpočeo i izvoz za njemačke vinarije. Dolazido naglog zapošljavanja mjesnog stanovništva, au nedostatku radnika kasnijih se godina zapošljavaradna snaga i iz Like, Slovenije, Gorskog kotara, Slovačkei Dalmacije. Tako u izvještaju Trgovačko–obrtničkekomore u Osijeku za 1881. g. vidimo podatakkako je u šumama Slavonije uposleno već od 6.000do 8.000 radnika.Osim dužica, naglo je porasla proizvodnja građevinskogdrveta te drvo za brodogradnju. Uskoro sepojavljuju i prve pilane, 1837. g. u Vrbanji, Nuštru, Šodolovcima,Osijeku i drugim mjestima. O značenju eksploatacijeslavonskih hrastovih šuma govori i podatakkako je 1873. g. Adolf Danhelovsky izdao poseban priručniks uputama za njihovo iskorišćivanje. On u njimanavodi kako su glavni proizvodi, francuska i njemačkadužica, planke i drugo pilansko drvo, kolarsko drvo,sitno cijepano drvo i drugi sitni drvni proizvodi.Radi racionalnijeg korištenja tih šuma izdavani surazni propisi i zakoni. Jedna je takva zakonska uredbao šumama ona iz godine 1769. Marije Terezije na hrvatskomjeziku, kojom se ograničavaju količine drvakoje su namijenjene krajišnicima. Status graničara semijenja jer nema više opasnosti od Turaka, on postajemanje zanimljiv za Bečki Dvor, pa mu se i ukidajupovlastice.Austro-ugarskom nagodbom 1867. g. Ugarska nijeuspjela dobiti i vlast nad područjem hrvatskog dijelaVojne krajine, jer je ona pripojena Banskoj Hrvatskoj.Godina 1871. značajna je za hrvatsko šumarstvozbog tri razloga. Prvi je početak razvojačenja Vojnekrajine, drugi događaj je postavljanje jednog šumarskogstručnjaka za šumarskog izvjestitelja u Odjelu zaunutarnje poslove Zemaljske vlade, a treći značajan jedokument »Privremena naredba o upravi, gospodarenjui uživanju općinskih šumah u kraljevinah Hrvatskoji Slavoniji« od 4. ožujka 1871. godine.Tijekom razvojačenja Vojne krajine, čija provedba jetrajala nekoliko godina, rješavalo se pitanje i odnosadržave i krajišnika s obzirom na njihove dotadašnje povlastice.To pitanje obuhvaćeno je zakonom »O ustanovahza odkup prava na drvlje, pašu i uživanje šumskihproizvoda, što krajiški stanovnici imaju u državnihšumah, nalazeći se u vojnoj Krajini« koji je donesen8. lipnja 1871. Prema tom Zakonu, poznatom i kao48 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

na je bila nositeljrnog razvojaRaspilavanje trupaca u šumi (crtež A. Danhelovsky)Zakon o segregaciji krajiških šuma, izdvajase iz postojećih šuma polovica i predaje uvlasništvo općinama iz kojih će krajišnici namirivatisvoje potrebe.Izlučene šume u svakoj pukovniji postajuorganizacijske cjeline, nastaje desetgraničarskih imovnih općina u Hrvatsko–slavonskojVojnoj krajini. Jedna od tih je Brodskaimovna općina sa sjedištem u Vinkovcima,osnovana 1873. godine. Kako taj Zakono imovnim općinama nije bio potpun, izazivaoje nedoumice kod ionako malog brojaosoblja, te 1881. dolazi do nadopuna togzakona, s tri Naputka.Naputak A obuhvaća uređenje zajedničkoguživanja šuma i šumskog zemljišta,namirenje članova i njihovih potrebašumskim proizvodima. A članovi imovnihopćina su krajiške obitelji, koje su do segregaciježivjele u zadrugama, te mjesne,crkvene i školske općine. Naputak B određujeizmjeru, procjenu i uređivanje šuma,a Naputak C službovanja u imovnim općinama.Druga polovica šuma ostaje državi,koja ih 1872./3. g. organizira kao Ugarskedržavne šumarske ustanove s tri direkciješuma. Jedno sjedište je u Vinkovcima zaSlavoniju, drugo u Sušaku za Liku i okolnepredjele, a treće u Zagrebu za sve preostalepredjele. Dioba šuma jeizvršena na osnovi vrijednostišuma i šumskogzemljišta, a imovne općinesu uglavnom dobilešume bliže naseljima, adržava udaljenije i zaokruženije.Gospodarstveni odborje pravni zastupnikimovnih općina, sastojise od četiri člana, a provodizaključke zastupstva,dok Gospodarstveniured rukovodi stručnimradovima. U početkuje to bio malobrojanaparat sa svega nekolikočinovnika i pomoćnogosoblja u centrali i pošumarijama i određenibroj čuvarskog osoblja.U to vrijeme postoje samo tri šumarije, uTrnjanima, Vinkovcima i Babinoj Gredi, kasnijese njeno sjedište premješta u Cernu.Kako opseg posla raste, od Šumarije Trnjani,izdvajaju se područja Broda i Mikanovaca iosnivaju šumarije, a iz Vinkovaca se izdvajajuOtok (1885. g.) i Rajevo Selo i nastaju novešumarije.Francuski trgovci drveta suotkrili da hrastova drvnamasa iz okolice Karlovca imaposebnu kvalitetu za izradubačava za francuske vinarije.Na početku je Brodska imovna općinaraspolagala sa 42.570 ha uglavnom posavskihnizinskih šuma, te nešto prigorskihšuma na Dilju. Budući da količine šumskemase nisu mogle osiguravati pravoužitničkasve veća prava, radi lakšeg podmirivanjanjihovih potreba Brodska imovna općinapočela je otkupljivati posjede i šume nadrugim područjima, pa je tako otkupila višeod 8.000 ha na području Pleternice, Velike,šumu u Stražemanu, Kaptolu i drugim mjestima.To je mogla jer je prodajom starih hrastikastvorila dovoljan kapital koji je ulagala ioplemenjivala kupovinom novih šuma. Takoje tijekom svog postojanja BIO povećala svoješumske površine kupnjom novih 35.000ha šuma na čak 78.100 ha, koliko je imala1935. godine. Ona je jedina od svih desetimovnih općina koja je povećavala svoješumske površine i vrijednost ukupnog kapitala.Bogatstvo starih hrastovih šuma omogućavaloje Brodskoj imovnoj općini ulaganjane samo u nove šume već i u banke, državnezajmove i druge oblike investicija. Tako jeona u razdoblju od 1874. godine bila velikisudionik u izgradnji cijelog niza objekatakoji su unaprijedili gospodarski, ali i društveniživot na njezinu području.Pomažući svoje pravoužitnike, ona jeumjesto njih plaćala iskope kanala, gradnjunasipa i mostova. Pomogla je iskop kanala upredjelu Merolino, zatim podizanje savskognasipa (1888.) donirala je drvo za savski nasip,polovicu troškova u županjskom kotaruza nasip je platila, pomogla u sanaciji nasipaod Račinovaca do Jamene (1891.) zatim odBabine Grede do Klakara kao i od Poljanaca iNovigrada, između Županje i Orašja (1892.).Od 1889. godine gotovo sva sela na tom područjukopaju kanale u svojim atarima kakobi se riješili stalnih poplava.Opskrbljivala je sve škole na svompodručju ogrjevom, prema članku 10. Zakonaiz 1873. godine, ali je pomagala i uizgradnji školskih zgrada, cesta, mostova isvim nadarenim učenicima davala stipendije.Brinula se za siročad koja su bila smještenau ubožnice plaćajući za njih troškove.Pravoužitnicima i njihovim obiteljima osiguravalaje besplatno liječenje i razne specijalističkepreglede u vinkovačkoj bolnicite odlaske u termalna lječilišta.Slabostojećim učenicima i studentimaplaćala školovanje na srednjim školama ifakultetima. Tako su i stipendije primali ipjesnici Vladimir Kovačić i akademik Tadijanović.Podupirala je rad gospodarskih društava,razvoj voćarstva, vinogradarstva,omogućavala kupovinu poljoprivrednemehanizacije kako bi podigla i unaprijedilarazvoj sela i poljoprivrede. Izdašnoje pomagala rad HAZU, Matice hrvatske,znatno pomogla u izgradnji Šumarskogdoma u Zagrebu te drugih zgrada i društava,posebno vatrogasnih. Jednom riječju,bila je potpomagatelj nacionalnih institucijacijele Hrvatske.Bila je to znatna gospodarska, prosvjetna,kulturna i društvena snaga kojaje pridonosila napretku krajeva na kojimaje imala kompetencije. U gospodarskom idruštvenom razvoju hrvatskog društva skraja 19. i prve polovice 20. stoljeća, imovneopćine, a posebno Brodska bile su nezaobilazančinitelj.Upravo zahvaljujući njima i danas na prostoruBrodske imovne općine u narodu jeostalo duboko sjećanje na nju, kao i vjerovanjeu tradiciju i značaj šumarstva kao strukei hrastika slavonskih šuma.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 49

gradovi NAJSTARIJI HRVATSKI KRALJEVSKI GRADPiše: Irena Devčić-BuzovFoto: I. Devčić-Buzovpoznata crkva sv. Nikole iz 12. stoljeća, jedinstvena uHrvatskoj, ali i na širem području Mediterana.Povijesni grad Nin smješten je na malenom otočićuusred plitke lagune, a od Zadra je udaljen samo 14km.Područje grada Nina za stalno je naseljeno jošod vremena Liburna (ranije naselje koje potječe izmlađeg kamenog doba nalazilo se izvan otočića, uzdanašnju solanu, a prema pronađenim kulturnim ostacimamože se datirati oko 5000 godina prije Krista), au rimsko doba prerasta u značajan municipij nazvanAenona. Sudeći po sačuvanim natpisima većinu stanovnikarimskoga grada sačinjavali su domaći ljudi.Grad je živio od poljoprivrede, različitih obrta, trgovinei proizvodnje soli. Radi trgovine (u današnjemsusjednom turističkom naselju Zaton) sagrađena jevelika luka, čiji su ostaci samo djelomice istraženi. Natemelju pronađenih nalaza može se reći da su stanovnicigrada u rimskom vremenu živjeli relativno bogato.Cijeli grad bio je opasan bedemima, koji su, nažalost,gotovo neistraženi. Također je istražen samo manjidio naseobinskih kompleksa, najviše u krugu crkvesv. Križa. Pojedine kuće, osobito one u blizini Foruma,Područje Ninaobiluju raskošnim mozaicima, a zidovi su bili ukrašenifreskama. Najznačajniji kompleks iz rimskog vremenaje forum s kapitolijem. Tu se nalazio monumentalnihram, koji je po veličini bio jedan od najvećih na našimprostorima. Nin je u rimsko doba imao i vodovod,a pretpostavlja se da su bile sagrađene i terme.naseljeno još od vremenaDonja gradska vrataPodručje gradaNina za stalnoje naseljeno jošod vremenaLiburna, a urimsko dobaprerasta uznačajanmunicipijnazvan Aenona.Poznat i kaonajstariji hrvatskikraljevski grad,stoljećima jebio i važna lukana ovom dijeluJadrana.Danas Ninima oko 1700stanovnika ipredstavljakulturni ituristički centarzadarskogpodručjaOve godine najstariji hrvatski kraljevski grad– Grad Nin, slavi 500. obljetnicu rođenja velikogrenesansnog hrvatskog književnika PetraZoranića – Ninanjina koji je napisao prvihrvatski roman »Planine«. Petar Zoranić rodio se 1508.godine kao potomak stare plemićke obitelji Tetačić izNina koja je pred kraj 15. stoljeća zbog malarije u Ninu,ali i pred Turcima, pobjegla u Zadar. Zoranić je ostaopoznat kao autor prvog hrvatskog romana »Planine«koji je nastao 1536. godine. Taj pastoralni roman izašaoje i u Mletcima 1569. godine te predstavlja njegovojedino sačuvano djelo. Roman svjedoči o temeljitojhumanističkoj i teološkoj naobrazbi, a nju je Zoranićmogao steći upravo u zadarskom Općem učilištu otacadominikanaca, ponovno otvorenom krajem 1495.,nakon što je dvadesetak godina bilo zatvoreno zbogratnih opasnosti (pad Bosne i prodor Turaka sve do zidinaZadra). Zoranić je pripadao krugu književnika kojisu pridonijeli tomu da Zadar, uz Hvar, Korčulu, Spliti Dubrovnik, postane jednim od najvažnijih središtahrvatske renesansne umjetnosti riječi.Za Nin s pravom se može reći da spada među gradovekoji su bili kolijevka hrvatske kulture. Osim poznatihknjiževnika i umjetnika koji su rođeni u ovome gradu,Nin obiluje izvanredno očuvanim spomenicima kulture,pri čemu se ističe poznata starohrvatska crkvica odnosnonajmanja katedrala na svijetu, predromaničkacrkva sv. Križa iz 9. st te simbol grada Nina, nadalekoDolaskom Hrvata na područje Nina tijekom 7. i8. st. ovaj grad postaje njihovo prvo kulturno, administrativnoi vjersko središte. O vremenu naseljavanjaHrvata najviše govore nalazi iz nekropole Nin-Ždrijac,najveće i najznačajnije do sada pronađene nekropoleiz tzv. dalmatinsko-hrvatske materijalne kulture naNin je u rimsko doba imao i vodovod, apretpostavlja se da su bile sagrađene i terme.području Dalmacije. U Ninu, prvoj prijestolnici Hrvata,sjedište je županije, koju prvi put spominje bizantskicar i pisac KonstantinPorfirogenet(sredina10. st.). Nin je sjedištei prvoga hrvatskogbiskupa,čija se jurisdikcijaprotezala nacijelo područjeranosrednjovjekovnehrvatskedržave. Pojedinininski biskupi upovijesti Hrvataimaju značajnu Grgur Ninski50 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

ulogu kako u vjerskom, tako i u političkomi kulturnom pogledu (Teodozije, Adalbert,Grgur).Nin je poznat i kao najstariji hrvatskikraljevski grad, a stoljećima je bio i važnaluka na ovom dijelu Jadrana. Nakon svojebogate povijesti Nin je 1571. i 1646. godinepretrpio velika devastiranja, kada je gotovou potpunosti razoren i napušten te se nakontoga stoljećima sporo obnavljao. Naime,da ne bi pao u ruke Turcima i poslužio kaoutvrda za osvajanje Zadra, Mlečani su 1646.spalili i posve porušili Nin, a njegovo stanovništvoraselili. Obnova grada nakon toga,potkraj 17. st., nije Ninu povratila njegovoprijašnje značenje.Nakon svoje bogate povijesti Nin je1571. i 1646. godine pretrpio velikadevastiranja.kultura MOBITELINe upotrebljavajtemobitel za vrijemevožnje!Piše: dr. Ivo BelanFoto: ArhivaSvakako, ta je upotreba pogodna. Međutim, nedopustite da vas ta popularna opcija košta životaDanas Nin ima oko 1700 stanovnika ipredstavlja kulturni i turistički centar zadarskogpodručja. U stari dio grada ulazi se prekojednog od dva stara mosta te sačuvanapovijesna vrata grada. U arheološkoj zbirci uNinu mogu se vidjeti kopija krstionice knezaVišeslava te dva starohrvatska broda »ConduraCroatica« iz 11. st.Osim svojih umjetničkih i kulturnih znamenitosti,Nin se može pohvaliti s još jednomzanimljivosti – ninskim ljekovitim blatom (peloid).Ono se upotrebljava u zdravstvene svr-Liburnahe još od rimskog doba pa sve do današnjihdana. Djelovanje ljekovitog peloida očitujese kroz fizički, mehanički i kemijski učinak.Terapija se provodi u ugodnom prirodnomambijentu, a obuhvaća kupanje i plivanje utoplome moru. More, zagrijano utjecajemsunčevih zraka, omogućuje produžetak terapije,i to naročito kod različitih reumatskihbolesti, a posebno kod raznih deformacijakralježnice i popratnih pojava kao posljedicenastalih deformacija lokomotornog sustava,kod problema ženske neplodnosti, kao i kodraznih kožnih oboljenja.Najmanja katedrala na svijetuNije mali broj prometnih nesrećakoje ukazuju na rastuću opasnost:upotrebu elektronskih aparata(mobiteli, CD-i) za vrijeme vožnjei odvraćanje njegove pažnje. Sve češće upotrebljavamomobitel dok vozimo. Društvosmo kojemu se žuri i kakobi uštedjeli vrijeme, vodimoposlovne razgovore,razgovaramo s prijateljima,dogovaramo – sve iz automobila.Međutim, ekspertiupozoravaju da upotrebamobitela i drugih elektronskihnaprava u automobilu,mogu nas odvesti direktnou nesreću. Rezultati ispitivanjasprovedenih na sveučilištuToronto pokazujuda vozači koji razgovarajumobitelom dok voze imajučetiri puta veću vjerojatnostda dožive prometnu nezgodu negooni koji ne upotrebljavaju mobitel za vrijemevožnje. To je rizik sličan onome kad sevozi s količinom alkohola u krvi, koja je nalegalno dozvoljenoj granici. Kako bi ostali usigurnosnoj zoni, stručnjaci preporučuju daprimijenite sljedeća pravila na cesti:Nemojte upotrebljavati mobitel dokvozite. Birati broj ili odgovarati na pozivmože biti opasno. Najsigurniji način je obavitirazgovor prije ili poslije vožnje. Jedna odmogućnosti je upotrijebiti mobitel za vrijemezaustavljanja na semaforu ili zamolitisuputnika da obavi razgovor umjesto vas.Drugi preporučuju oprezno pronaći mjestoza zaustavljanje automobila i obaviti razgovor.Kad je razgovor gotov opet se možetekoncentrirati na vožnju.Nemojte misliti da je biranje brojevajedini problem. U početku su eksperti mislilida su problemi s telefonima u automobilimauglavnom u vezi s njihovom mehaničkomupotrebom (biranje brojeva, držanjetelefona, njegovo odlaganje) i da mobitelisa stalkom, koji se upotrebljavaju tako da suruke slobodne, možda imaju prednost. Međutim,nije tako. Veći problem je mentalni,odvraćanje pažnje uzrokovano razgovoromna telefonu. Kad razgovarate mobitelom virazmišljate o razgovoru, a ne o cesti. Takavrazgovor više odvraća pažnju nego slušanjeradija ili CD-a. Glas namobitelu obično nije tolikojasan i zahtijeva veću koncentracijuda ga se shvati.Direktorica njujorškogInstituta za proučavanjeprometa, Stephanie Faulkaže da vozač, bez obzirana to što gleda na cestudok razgovara mobitelom,ipak propušta uočiti važneobjekte i događaje. Posebnoobjekte koji se nalazena perifernom rubu vidnogpolja. Ti objekti čestone budu primijećeni.U najnovijim luksuznim modelimaautomobila ugrađene su sofisticirane napraveza komunikaciju (mogućnost korištenjainterneta, pregled e-mail pošte,primanje i slanje faksa pomoću glasovnekomande) s kojima se vozač može služiti isve to za vrijeme dok sjedi za upravljačemsvog automobila. Nedavno je proizvođačautomobila Daimler-Benz predstavio prototipautomobila koji ima pristup internetu,kompletno s kompjutorskim ekranomsmještenim u centru prednje vozačke ploče.U bliskoj se budućnosti očekuje da ćedaljnja elektronska dostignuća doći na tržište.Svima njima je zajedničko – opasnoodvraćaju pažnju vozača za vrijeme vožnje.Razumljivo, sva ta nova tehnologija možebiti od mnogostruke koristi, ali mora bitiodgovorno upotrebljavana.Američko Nacionalno vijeće za sigurnostprometa ističe: »Vožnja automobilaje posao koji zahtijeva puno radno vrijeme.To znači, dok ste za upravljačem ne smijeteraditi ništa drugo.«Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 51

kult drvećaVRBAPiše: Vesna PlešeFoto: B. Pleše i ArhivaVrbe najviše nalazimo uz porječja rijeka Drave,Save, Dunava i Mure, no, iva ili planinska vrba,raste i na visinama od 1000 metara nad morem.Unatoč razlikama, ovo prekrasno drvećeima i zajedničko obilježje. To je da raste u grmolikomobliku ili kao stablo. Cvjetovi se razvijaju prije listanja,u rano proljeće, združeni su u cvatove koje nazivamomacama. Sve su vrbe dvodomne, te jedne nose muške,a druge ženske mace. Muške cvjetove uočavamo požutim prašnicima, a ženske mace su više zelene. Cvjetajuod sredine ožujka do početka travnja.Mnoge vrbe poput žalosne, uzgajaju se i u perivojimai vrtovima. Žalosnu ili tužnu vrbu često dovode iu vezu sa smrću, jer izgled njene krošnje izaziva tugu(obješene grane koje vise). Legenda kaže da je tužnazbog velikog bola za izgubljenom domovinom i da suŽidovi, kada su pali u babilonsko ropstvo, svoje harfeobjesili na vrbe.Matsudanska vrba krasi perivoje koji su uređeniu japanskom stilu. Zahvalna je jer brzo raste, listovi jojse pojavljuju vrlo rano, a uvojite i isprepletene graneizgledaju poput slike koju je stvorila mašta nekog crtača.Košaraška vrba, kao što joj samo ime govori, koristise za pletenje košara i izradu vrtnog namještaja. ToVrba, romantično drvjerovanju simboliziU svijetupostoji preko350 raznihvrsta vrba.Kod nasraste oko 25,većih i manjihkrižanaca ovevrste. Neke odkarakterističnihvrsta su vrbaiva, bijela,košarasta,crvena, anajpoznatija jetužna vrbaje jedna od najzahvalnijih vrsta za podizanje nasadavrbika. Daje odličan prinos u pogledu kakvoće i količine.Bijela vrba raspoznaje se po bijeloj kori i krhkimgrančicama, dok crvena vrba ima crvenu koru i vrlogipke grančice. Njene šibe koriste se za izradu košara.Neke vrste koriste se i za izradu glazbala.Vrlo je ljekovita, u njenoj kori nalaze se spojevi salicilnekiseline. Hipokrat je koristio njena ljekovita svojstvaveć 400 godina p.n.e. Koristio je prah dobiven izkore bijele vrbe za liječenje bolova i povišene temperature.I danas se pripravci od vrbe koriste za liječenjebolesti, kao što su reuma, giht (pomaže kod izlučivanjamokraćne kiseline iz organizma). Čaj od vrbove korekoristi se i u liječenju tegoba s crijevima i želucem.Vrba je značajna i za pčelarstvo. Tamo gdje ublizini pčelinjaka ima dosta vrba, pčelama je osiguranarana proljetna paša i dobar razvoj legla. Najbolje medevrbe koje »stoje« u vodi. Za vrijeme toplih i sunčanihdana ukupan prinos meda s vrba može biti i do 15kg. U tekućem stanju, vrbov med je žut, a malo seprelijeva na zelenkastu boju. U ustima podsjeća na vrbovsok, a nešto je lošije kvalitete u odnosu na ostalevrste meda.Štovanje vrbe kao drveta poznato je u povijestimnogih naroda. Vrba simbolizira i ženstvenost. Keltisu vjerovali, ako trudna žena rasprostre tkaninu ispodstabla vrbe, te se na nju skupi otpalo lišće, imat ćelak porod.Vrbe uz potokHipokrat je koristio njena ljekovita svojstvajoš 400 godina p.n.e. Prah dobiven iz korebijele vrbe upotrebljavao je za liječenje bolova ipovišene temperature.Vrba u cvatu52 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

vo koje uKelti su vjerovali da ako trudna ženarasprostre tkaninu ispod stabla vrbe tese na nju skupi otpalo lišće, imat ćelak porod.ra ženstvenostdogađajiMađarskišumariu HrvatskojMEĐUNARODNARAZMJENAPiše: V. PlešeFoto: B. PlešeU okviru višegodišnje međunarodne suradnje šumarskihfakulteta iz Zagreba i Soprona u Mađarskoj, potkraj lipnjau Hrvatskoj je boravila grupa mađarskih studenata idiplomiranih inženjera šumarstva, predvođena prof. dr.sc. Janosom Rumpfom. U pratnji domaćina, prof. dr. AnteKrpana, gosti su uz stručni dio, upoznali i dio turističkokulturneponude naše zemljeStručni dio ekskurzije realiziran je napodručju Nastavno-pokusnog šumskogobjekta Zalesina Šumarskog fakulteta (ugospodarskim jedinicama Belevina i Kupjačkivrh), gdje su se upoznali s načinom gospodarenjaprebornim šumama. Posjetili su i šumeKod Slavena smatrana je sretnim drvom.U istočnih Slavena bio je običaj da žene nerotkinjejedu vrbine pupoljke, jer će na tajnačin lakše zatrudnjeti. Vrbini pupoljci jeli suse i kao zaštita od zla, a u istu svrhu šibalose tijelo vrbovim granama.Danas vrbe rastu i kite perivoje i ulicemnogih hrvatskih gradova.U mnogim bosanskim selima od vrbe seizrađuju svirale. Svirajući svirale, narod obilazisela i tjera zle duhove.Kod nas je štovanje vrbe posebno vezanouz običaje u sjeverozapadnim dijelovimaHrvatske, dolazak proljeća i obilježavanjeJurjeva. Vrbove grane beru se navečer uočipraznika, pa se njima kite kuće i gospodarskiobjekti. Vrbovim se granama udara po tijelu,jer je to zdravo. Na samo Jurjevo ide se narijeku, posebno na mjesta gdje pršti voda,pa se tu ljudi umivaju i zamahuju vrbovimgranama.Za Jurjevo u Ivanečkom kraju (krajpodno planine Ivančice), pastiri su kitilirogove krava stavljajući im vijence od vrbovihgrančica u koji su upletali jurjevskocvijeće. Povorka okićenih krava praćenabosonogim pastirima koji su »fućkali« vrbovimsviralama kretala se kroz središtemjesta. Poslije te procesije svaki pastir bisa svojom kravom odlazio u svoje dvorište.Vijenci su se sa krava skidali pred štalama,tri puta se njima zamahivalo i bacilo prekokrova. To je bilo za sreću i zdravlje krava itelaca. Ovaj običaj u narodu bio je poznatkao »ženidba krava«.Jurjevo je i praznik proljeća, ali i najavanove gospodarske godine. Obilježava se ikao »pastirski dan«, jer se tada krave prviput izvode na pašu.Danas vrbe rastu i kite perivoje i ulicemnogih hrvatskih gradova (Zagreba, Osijeka,Karlovca, Zadra, Belišća). U Samoboru jetradicija sadnje vrba u parkovima grada staraviše od 200 godina, saznajemo iz članka»Šumsko bogatstvo Samobora« akademikaDušana Klepca.U parku prirode Kopački rit jedna od najljepšihi najzastupljenijih šumskih zajednicaje šuma bijele vrbe.Ovo prekrasno drvo nadahnulo je imnoge pjesnike, koji su o njoj ispjevali pjesme,a i ulice i mjesta u Hrvatskoj po njojsu dobila ime. Imena mjesta u našoj zemljikoja su po njoj dobila ime su: Vrbani (krajPoreča u Istri), Vrbica (mjesta kraj Đakovai Bjelovara), Vrbnik (otok Krk), Vrbno (Bednja),Vrbovska (otok Hvar), Vrbovsko (Gorskikotar), Vrbovac (Daruvar), Vrbovec, Vrbovo(Zlatar), Vrbovo Posavsko (Velika Gorica),Vrba (pokraj Slavonskog Broda). U susjednojBosni i Hercegovini rijeka Vrbas dobilaje po njoj ime.Mnogi je vole kao dekorativnu vrstu, paje ukras mnogih okućnica i vrtova. Jedna jeod najljepših vrsta drveća. Svojim cvatomu proljeće (cica macama) ukrašava prirodu.Ljeti je svojom krošnjom prekrasan ukraskrajobrazu, posebice ako se nalazi u blizinipotoka ili rijeke, gdje zrcaljenjem u vodistvara romantični ugođaj.Mađarski šumari na terenimaŠumarije Crni lugNacionalnog parka Risnjak te delničku podružnicu,Šumariju Crni lug. Tu ih je pozdravio i upoznaos »osobnom kartom« Uprave šuma zamjenikvoditelja Vlado Curl, a upravitelj šumarije Crni lugZvonimir Pršle s radom i poslovanjem Šumarije.O problematici proizvodnje, uređivanja šuma iekologiji govorili su im rukovoditelji odjela DenisŠtimac, Boris Pleše i Željko Kauzlarić. Šumarskistručnjaci iz delničke Podružnice govorili su im io problematici uzgoja i zaštite prebornih šuma,iskorištavanju, mehaniziranjem radova u šumarstvute načinima gradnje šumskih cesta.Mađarski šumari su posjetili i pilanu u Gerovute se upoznali s radom Centralnog mehaniziranogstovarišta.Tijekom petodnevnog boravka u našoj zemljiposjetili su Istru i Hrvatsko primorje i Nacionalnipark Plitvička jezera. Razgledali su niz prirodnihljepota poput Senjske Drage, te se upoznali s kulturnombaštinom gradova Senja, Novog Vinodolskogi Crikvenice.Posljednjeg dana boravka u našoj zemlji posjetilisu Šumarski institut Jastrebarsko i razgledalirasadnik koji radi u okviru ovog Instituta.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 53

život SLAVONSKA LJUBAV PREMA ŠUMIPiše: Antun Zlatko LončarićFoto: Antun Zlatko LončarićNema previše (manjih) mjesta uHrvatskoj koja se mogu pohvaliti stolikim brojem živućih šumarskihinženjera, u odnosu na brojstanovnika, kao što su to Bošnjaciu Slavoniji. Iz Bošnjaka rodomje čak njih jedanaestero, radnoaktivnih. Evo male priče o tojslavonskoj ljubavi prema šumicima. Doseljenici preuzimaju obveze premanovoj vlasti, a za uzvrat dobivaju prvoužitničkopravo. Imaju obvezu čuvanja granicei odlaska u ratove, ali i pravo na korištenjezemlje, drva iz šume za građu i ogrjev te pravopašarenja stoke. Tako su i novi stanovniciBošnjaka, uz život i rad na selu, živjeli uzšumu, jer im je šuma bila sve. Prva veća i organiziranijaiskorišćivanja šuma započela suu vrijeme pepeljarenja – proizvodnje pepelai potaše, koja se koristila za proizvodnju stakla.Tek sredinom 19. stoljeća počinje većeiskorišćivanje drvne mase hrastika za pilane,pa se spominje i prva pilana Josipa Njerša,koji je proizvodio bačve i čabriće za rakiju, akasnije 1867. g. već je podigao i prvu pilanui paromlin. Veća i značajnija sječa hrastovihšuma započinje 1879. godine dolaskom inozemnihdrvoprerađivačkih kompanija. Tu suprije svega Englezi koji u Županji otvarajutvornicu tanina 1883., pa Francuzi i Mađarikoji podižu pilane u Vrbanji. Domaći živaljpronalazi kod njih novi posao, prije svega usječi i izvozu trupaca, u kirijanju posebnimparizerima pa se ubrzo pojedine mjesne zadrugeznatno obogaćuju. Ponestaje radnesnage i dolazi do novih doseljavanja, ali nesamo iz Bosne, već i iz drugih krajeva – Like(Lešići, Dasovići), iz Gorskog kotara – Kranjci(Volf, Ferbežar, Modić, Naglić, Pavlić), ali iMađari, Slovaci, Židovi.Uz demografski procvat žitelja Bošnjaka,dolazi i do ubrzanog razvoja gospodarstvapa Bošnjaci ubrzo postaju iznimnopoznatljivo mjesto u Posavini. Grade se kamenacesta (na drvenoj podlozi) Županja– Bošnjaci – Spačva Tezga, 1880. g. podižuse trgovine i gostionice, općinska gostionica1848., svratište Korber 1886., ali i značajnijejavne zgrade: osnovna škola 1869., sudnica1872., brzojavni i poštanski ured 1883., željezničkapruga Vinkovci – Vrbanja – Gunja1886., zgrada Općine 1901. godine kao i željezničkapruga Vinkovci – Županja – Sava,koja je ukinuta 1969. Ali i u šumama se izgrađujušumske uskotračne pruge, u šumiKragujna za što lakši i brži izvoz sirovina usvim godišnjim dobima. Uz iskorištavanjedrvne sirovine, razvijaju se i obrti koji prerađujumanji dio te sirovine.Vrijeme intenzivnih sječa i iskorišćivanjadrvne sirovine Spačvanskog bazena,na prijelazu 19. i 20. stoljeća, ali i kasnije, uBošnjacima je uvjetovalo niz gospodarskosociološkihpromjena. Dolazak većeg stranogkapitala i radne snage, te veće mogućnostiza rad i zaradu, uvjetovali su bogaćenjestranog, ali i domaćeg stanovništva, te suumnogome unaprijedili život u Bošnjacima,koji su time dobili urbaniji izgled i sadržaje.Najstariji i najvredniji objekt u Bošnjacimaje župna crkva Sv. Martina Biskupa uŠumari iz BošnjakaMjesto Bošnjaci nalazi se na lijevojobali Save, u neposrednoj bliziniŽupanje. To područje bilo jenaseljeno još u rimsko doba, očemu svjedoči i staro rimsko groblje na kojemse stanovništvo sahranjivalo sve do 14.stoljeća. Po prvi put selo Bošnjaci spominjese u predtursko doba, 1476. g., kao jedno odnekolicine manjih naselja uz Savu.Tek protjerivanjem Turaka preko Saveod strane austrougarske vojske pod zapovjedništvomprinca Eugena Savojskog, teoslobađanjem čitave Slavonije i uspostavomaustrougarske vlasti, dolazi do osiguranjagranica i izgradnje vojno-obrambenog sustavagranica. To dovodi do značajnih promjenane samo u vojno-političkom nego i ugospodarskom pogledu. Prije svega u ujedinjenjunekoliko manjih zaselaka u jedno podzajedničkim imenom Bošnjaci, pa od 1755.pratimo i stanovništvo koje je tada premaprvom popisu brojalo tek 970 duša. Stoljećekasnije, 1857., broj se popeo na 3100, 1900.g. na 4622 stanovnika, a 1910. g. Bošnjaci sudosegli najveći broj od 4783 stanovnika, štose kroz zadnjih sto godina nije prestigao, čakse bilježi i slabi pad od Domovinskoga rata.Županjska Posavina i u predturskodoba nije baš bila gusto naseljena, jer je topodručje bilo pod čestim naletima poplavnihvoda Save, što je pogodovalo rastu šuma,poznatih slavonskih hrastika u spačvanskompodručju. Uspostavom Vojne krajine dolazido većeg doseljavanja stanovništva iz prekosavskihpodručja koja su ostala pod Tur-samom središtu mjesta, građena od 1792.do 1794. g. koja je tijekom dva stoljeća višeputa obnavljana i dograđivana. Župni dvorje izgrađen 1827. g. Te je godine izgrađenai prva škola, a druga zgrada osnovne škole,jednokatna zgrada preko puta župne crkve,podignuta je 1869. g., a u njoj se danas nalazinaš Šumarski muzej.Tijekom posljednja dva i pol stoljećarazvoja i prosperiteta, u Bošnjacima je dubokitrag u gospodarstvu i kulturi ostavilona desetke domaćih obitelji, ali i stranih,koje su pripomogle industrijskom razvojumjesta. Ne čudi da je u području bogatomkvalitetnom hrastovom šumom, šumarstvobilo jedna od glavnih gospodarskih grana,da su se mnogi školovali i zaposlili u lokalnojŠumariji, ali i kao stručno kvalificiranišumarski inženjeri otišli i dalje. Zanimljiv jepodatak da je trenutno čak 11 šumarskihinženjera rodom iz ovog slavonskog mjestazaposleno u samoj Šumariji Bošnjaci alii diljem Hrvatske.Iskoristili smo priliku kada su gotovosvi bili na jednome mjestu, na otvorenjuŠumarskog muzeja u Bošnjacima, pa smonapravili i tu rijetku fotografiju. Nedostajesamo najstariji Đuka Babogredac.Pobrojit ćemo ih redom kao na slici: MatoŠarčević, savjetnik u Upravi šuma Vinkovci,odnedavno i voditelj-kustos Šumarskogmuzeja; Ivan Šumanovac, stručni suradnikza sjemenarstvo u Direkciji Hrvatskih šuma;Zvonimir Mišić, voditelj vinkovačke Uprave;Antun Leaković, upravitelj Šumarije Županja;Matej Grigić, savjetnik u UŠP Vinkovci;(gore): Davor Prnjak, načelnik Odjela šumarskeinspekcije u Ministarstvu regionalnograzvoja šumarstva i vodnoga gospodarstvau Zagrebu; Željko Stipanović, stručni suradnikza iskorišćivanje u UŠP Vinkovci; SilvaPerakić, revirnica u Šumariji Gunja; Ivan Juzbašić,završio i položio pripravnički u ŠumarijiLipovac; Zvonimir Šumanovac, revirnik uŠumariji Lipovac.54 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

može i ovakoU travnju ovegodine održantrodnevni seminarpod nazivomDisati sa šumomšto ga je upriličio,u listopadu2007. otvoreni,Duhovnoobrazovnicentar Marijindvor LužnicaDružbe sestaramilosrdnicaSvetoga VinkaPaulskoga, uneposrednoj bliziniZaprešića, bioje nesvakidašnjeobraćanje prirodi ipoticanje ekološkesvijesti, vezano zanedavno vraćanješume LužniceCentru. Šumaje vraćena natemelju Zakonao naknadi zaoduzetu imovinu,a bila je u sastavuGospodarskejedinice Limbuš –Sava na područjuUprave šumaZagrebŠuma nas odpamtivijeka čuva,grije, liječi, osiguravapitku vodu, odmarai hrani. To je svijetprepun života,iznenađenja, kojidaje puno razlogaza divljenje, svijet okojem uvijek neštomožemo naučiti.»Umjetničke tvorevine«na kori bukvePOVRAT ŠUME LUŽNICEPiše: Davorin Kapec, dipl. ing. šum.Foto: Davorin KapecBarokni dvorac s jezeromPovijest Lužnice, mjesta gdjeje seminar održan, vezanaje uz jedinstvenu građevinu,jednokatni barokni istoimenidvorac, jedan od najslikovitijihdvoraca Hrvatskog zagorja i kulturnispomenik prve kategorije. On čini jedinstvenuprostornu cjelinu s velikimokolnim perivojem (8 ha) i jezerom.Prvi pisani dokument o dvorcudatira iz 1761. godine i vezan je uzposvetu kapele, a prvi vlasnik ima-Disati sa šumomnja bila je plemićka obitelj Čikuliniporijeklom iz Italije, doseljena ovamou 16. stoljeću.Barun Rauch u 18. stoljećukonačno posjed postavlja kao svojeglavno sjedište. Obitelj Rauchtakođer se doselila u Hrvatsku izNjemačke polovicom 17. stoljeća.Nakon smrti posljednjeg potomkadvorac sa pripadajućim zemljištemi šumom 1925. godine od udoviceAne kupuju sestre milosrdnice SvetogaVinka Paulskoga sa svrhom daim bude smještaj i odmaralište zastare i bolesne sestre.Veliko poljoprivredno dobro išuma koja je tada bila u dobi od7 godina u šumskom predjelu Trebljanica(18 d, e) sada je uređenamješovita sastojina hrasta kitnjaka,bukve i graba u dobi od 90 godinanastala djelomice iz sjemena i djelomiceiz panja, kao i tipična šuma lužnjaka i običnoggraba iste dobi koja svojim sadašnjim izgledom nijemosvjedoči o svojoj korisnosti u proteklom burnom isadašnjem vremenu.Poljoprivredno dobro oko dvorca je dugi niz godinasnabdijevalo hranom, ogrjevom i drvenom građom izšume siromašne bolesnike Bolnice sestara milosrdnicau Vinogradskoj ulici i matični samostan u Frankopanskojulici u Zagrebu.Seminar Disati sa šumom imao jezadaću potaknuti našu ekološku osjetljivosti suodgovornost. Šuma nas od pamtivijekačuva, grije, liječi, osigurava pitkuvodu, odmara i hrani. To je svijet prepunživota, iznenađenja, koji daje puno razlogaza divljenje, svijet o kojem uvijek neštomožemo naučiti.Najvažnije je da naučimo kako taj svijetšume možemo doživjeti, očuvati, osjetitimeđusobnu ovisnost čovjeka i šume,postati svjesniji njene važnosti i ljepote,saznati što možemo učiniti za nju.Sudionici seminara u šumi LužnicaSeminar je bio namijenjen nastavnicima prirodoslovnihpredmeta u osnovnim i srednjim školama, te nastavnicimaostalih predmeta čiji sadržaji ili pojedini projektisadrže ekološku tematiku, zatim voditeljima i autorimaekoloških, turističkih, edukativnih i drugih programaza mlade i za odrasle kao i za sve one koji su osobno,stručno ili u slobodno vrijeme povezani sa životom šume.Uključio je tematska predavanja i prezentacije u ovalnojdvorani Sv. Josipa iz područja stručne problematike šumarstva(Što je to regularna šuma, što su to opće korisnefunkcije šuma (OKFŠ), što znače pojmovi održivo gospodarenje,certifikacija šuma, program za gospodarenješuma?). Posebna je pažnja posvećena tome kako trebarazlikovati park-šumu od gospodarske, kao i razliku parkova,perivoja, vrtova uz dvorce od park-šuma.U seminar su bili uključeni i terenski obilasci šume,vježbe disanja, meditacije, razmjena iskustava, a nisuizostali ni razgovori o umjetničkim djelima inspiriranimašumom.Organizatori seminara i predavači bili su prof. LjiljanaTrempetić, Tatjana Đuričić-Kuric, dipl. ing. šum., iDavorin Kapec, dipl. ing. šumarstva.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 55

turistička razglednicaPRIPREMILA: Vesna Poljak, dipl. oec.Turistička agencija Hrvatske šumeID COD: HR-AB-01-080251008Lj. F. Vukotinovića 2, 10000 ZagrebTel. 01/4804 231, fax. 4804 241www.hrsume.hre-mail: tours@hrsume.hrNajbliže je do mora u – Selce!PansionBjelovar:Kontakt:098-9842-377Pansion Klek:Kontakt:098-439-079Selce je malo turističko mjesto i luka na Kvarnerusmješteno oko 3 km jugoistočno od Crikvenicete povezano sa Crikvenicom uređenomobalnom šetnicom prikladnom za trčanje, rolanjei vožnju biciklom. U samom centru Selca nalazi seprimjereno uređena gradska pješčana plaža.Gradić je poznat po stogodišnjoj turističkoj tradicijite autentičnom primorskom ugođaju.Gostima se nudi raznovrstan smještaj, dobra je ugostiteljskaponuda, sportsko-rekreacijski tereni za tenisi minigolf, sportovi na vodi, zabavne manifestacije iribarske fešte, mogućnost izleta na obližnje otoke iliu poznate turističke centre kao što su Opatija, Rijeka,Crikvenica i Novi Vinodolski.Hrvatske šume u Selcu nude pansionske usluge upansionu Bjelovar (bjelovarske Uprave šuma) i pansionuKlek (ogulinske Uprave) koji se nalaze u glavnojgradskoj ulici, u strogom centru grada, odnosno nasamoj rivi. U slučaju popunjenosti pansiona Bjelovargosti mogu noćiti u prenoćištu Dranče u istoimenojulici.Pansion BjelovarPansion KlekPrenoćište Dranče56 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

ljudi i planineU tjednu kadobilježavamo Danehrvatskog šumarstva,članovi planinarskogdruštva PD Šumar naveć tradicionalnomokupljanju naŠtirovači markiralisu i novu stazu odŠtirovače do AlanaIove su godine članovi PD Šumar, okupljenina već tradicionalnom višednevnomplaninarskom druženju na Štirovači,25. lipnja posjetili mjesto tragičnogdogađaja iz 2006., kad je na samo nekolikominuta hoda od planinarske kuće na Alanuprestalo kucati srce našeg prijatelja, šumarai planinara dipl. ing. Branimira Baričevića.Buket svježeg planinskog cvijeća koji supoložili i upaljena svijeća spomen su nanjega.Kako bi omogućili brži i lakši pristup samomspomen-mjestu, šumari su planinarskimmarkacijama označili put koji vodi odplaninarskog objekta na Štirovači do Alana.Tako se od sada za nešto manje od dva satalaganog hoda stiže do spomen-obilježja, asama staza nazvana je »Baričkovim putem«koji će biti priznat i u Hrvatskom planinarskomsavezu, kao jedna od brojnih planinarskihstaza kojima se omogućava lakšekretanje po tom dijelu Velebita.Tijekom petodnevnog druženja na Štirovači,obilazeći okolne vrhunce i zaštićenešumske predjele, planinari su označili i pripremiliza iduću godinu nove staze kojimase olakšava pristup i do drugih zanimljivosti.Tako će se omogućiti pristup jami SnježniciPLANINARSKO DRUŠTVO ŠUMAR»Baričkovimputem« do Alanau kojoj se preko cijele godine zadržavaju naslagesnijega, otkriven je i zanimljiv ponorsa nekoliko špiljskih prostora u neposrednojblizini šumarske kuće u Štirovači, tako da ćeovo popularno sastajalište ne samo planinaranego i brojnih ljubitelja prirode i zaljubljenikau Velebit biti još zanimljivije.Ulaz u ponor kojemunismo znali što nampružaNa mjestu gdje je prestalo kucatisrce našeg BaričkaPiše: Antun Z. LončarićFoto: Antun Z. LončarićTradicionalno okupljanje na Štirovačiprivuklo je pedesetak članova od Dubrovnika,Metkovića, Splita, Sinja, Rovinja, doJastrebarskog, Novske, Osijeka, Vinkovaca iZagreba. A za sljedeću godinu i jubilarnodeseto okupljanje planinari pripremaju novesadržaje.Buket planinskog cvijeća odnjegovih planinaraMarkiranje Baričkova putaOduševljeni Slavonci u zaštićenoj šumiprašumskog tipa – Klepina Duliba