Najbliže je do mora u - Hrvatske šume

šumski štetniciŠUMSKI ŠTETNICI / SMREKOV POTKORNJAK(IPS TYPOGRAPHUS L.)Smrekovpotkornjak (IpstypographusL.) bolest jedanašnjicesmrekovihšuma, poznatu zemljamasrednje Europei Skandinavijebogatimasmrekovimsastojinama,gdje se većgodinama radina suzbijanjutoga štetnika.Nakon 2003.,godineekstremnihsuša, njegovapopulacija seekstremnopovećala i uHrvatskoj, akada je njegovabrojnostpremašila pragotpornosti (i)vitalnih smreka,on se u nekimpredjelima izsekundarnogpreobraziou primarnogšumskogštetnika.Najugroženije susmrekove šumeu senjskoj Upravite posebno uNacionalnomparku SjeverniVelebitHoće li potkornjatoga što se ljudi nJedan smrekov potkornjak ne predstavlja nikakvuopasnost, ni stotinu tih štetnika neće uništitineku sastojinu, no njihovo nesmetano (nesuzbijano)rojenje pretvorit će tog sekundarnog šumskogštetnika, kako ga znanost karakterizira, u pravi(šumski) tsunami!– Riječ je o otprije poznatom fenomenu koji seprilagođava novim okolnostima, o pojavi smrekovapotkornjaka zbog kojeg propadaju smrekove šume,o sušenju, kako smo to običavali zvati. A riječ je zapravoo prenamnožavanju ovog šumskog štetnika, ajedan od glavnih uzroka njegove ekspanzije je naglafiziološka oslabljenost sastojina izazvana nepovoljnimrežimom padalina – ustvrdio je prof. dr. BorisHrašovec sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu i vodećistručnjak specijalist za poznavanje potkornjaka. Kaoinicijalnu godinu on navodi 2003. koja je bila ekstremnosuha.Smrekov potkornjak (Ips typographus L.), zovu gai smrekov pisar (Der Buchdrucker!) ili pak osmerozubismrekov potkornjak, bolest je današnjice smrekovihšuma, a velike ili veće površine smrekovih sastojinaplodno su tlo za njegov razvoj.Jedan od načina suzbijanja je postavljanjeferomonskih klopkiU Nacionalnom parku je kritičnoDr. Hrašovec: »I ranije smo imali problema, najprijes jelovim potkornjakom, tamo 2003. godine, no ovošto se sada događa sa smrekovim potkornjakom, u16 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME