Najbliže je do mora u - Hrvatske šume

gradovi NAJSTARIJI HRVATSKI KRALJEVSKI GRADPiše: Irena Devčić-BuzovFoto: I. Devčić-Buzovpoznata crkva sv. Nikole iz 12. stoljeća, jedinstvena uHrvatskoj, ali i na širem području Mediterana.Povijesni grad Nin smješten je na malenom otočićuusred plitke lagune, a od Zadra je udaljen samo 14km.Područje grada Nina za stalno je naseljeno jošod vremena Liburna (ranije naselje koje potječe izmlađeg kamenog doba nalazilo se izvan otočića, uzdanašnju solanu, a prema pronađenim kulturnim ostacimamože se datirati oko 5000 godina prije Krista), au rimsko doba prerasta u značajan municipij nazvanAenona. Sudeći po sačuvanim natpisima većinu stanovnikarimskoga grada sačinjavali su domaći ljudi.Grad je živio od poljoprivrede, različitih obrta, trgovinei proizvodnje soli. Radi trgovine (u današnjemsusjednom turističkom naselju Zaton) sagrađena jevelika luka, čiji su ostaci samo djelomice istraženi. Natemelju pronađenih nalaza može se reći da su stanovnicigrada u rimskom vremenu živjeli relativno bogato.Cijeli grad bio je opasan bedemima, koji su, nažalost,gotovo neistraženi. Također je istražen samo manjidio naseobinskih kompleksa, najviše u krugu crkvesv. Križa. Pojedine kuće, osobito one u blizini Foruma,Područje Ninaobiluju raskošnim mozaicima, a zidovi su bili ukrašenifreskama. Najznačajniji kompleks iz rimskog vremenaje forum s kapitolijem. Tu se nalazio monumentalnihram, koji je po veličini bio jedan od najvećih na našimprostorima. Nin je u rimsko doba imao i vodovod,a pretpostavlja se da su bile sagrađene i terme.naseljeno još od vremenaDonja gradska vrataPodručje gradaNina za stalnoje naseljeno jošod vremenaLiburna, a urimsko dobaprerasta uznačajanmunicipijnazvan Aenona.Poznat i kaonajstariji hrvatskikraljevski grad,stoljećima jebio i važna lukana ovom dijeluJadrana.Danas Ninima oko 1700stanovnika ipredstavljakulturni ituristički centarzadarskogpodručjaOve godine najstariji hrvatski kraljevski grad– Grad Nin, slavi 500. obljetnicu rođenja velikogrenesansnog hrvatskog književnika PetraZoranića – Ninanjina koji je napisao prvihrvatski roman »Planine«. Petar Zoranić rodio se 1508.godine kao potomak stare plemićke obitelji Tetačić izNina koja je pred kraj 15. stoljeća zbog malarije u Ninu,ali i pred Turcima, pobjegla u Zadar. Zoranić je ostaopoznat kao autor prvog hrvatskog romana »Planine«koji je nastao 1536. godine. Taj pastoralni roman izašaoje i u Mletcima 1569. godine te predstavlja njegovojedino sačuvano djelo. Roman svjedoči o temeljitojhumanističkoj i teološkoj naobrazbi, a nju je Zoranićmogao steći upravo u zadarskom Općem učilištu otacadominikanaca, ponovno otvorenom krajem 1495.,nakon što je dvadesetak godina bilo zatvoreno zbogratnih opasnosti (pad Bosne i prodor Turaka sve do zidinaZadra). Zoranić je pripadao krugu književnika kojisu pridonijeli tomu da Zadar, uz Hvar, Korčulu, Spliti Dubrovnik, postane jednim od najvažnijih središtahrvatske renesansne umjetnosti riječi.Za Nin s pravom se može reći da spada među gradovekoji su bili kolijevka hrvatske kulture. Osim poznatihknjiževnika i umjetnika koji su rođeni u ovome gradu,Nin obiluje izvanredno očuvanim spomenicima kulture,pri čemu se ističe poznata starohrvatska crkvica odnosnonajmanja katedrala na svijetu, predromaničkacrkva sv. Križa iz 9. st te simbol grada Nina, nadalekoDolaskom Hrvata na područje Nina tijekom 7. i8. st. ovaj grad postaje njihovo prvo kulturno, administrativnoi vjersko središte. O vremenu naseljavanjaHrvata najviše govore nalazi iz nekropole Nin-Ždrijac,najveće i najznačajnije do sada pronađene nekropoleiz tzv. dalmatinsko-hrvatske materijalne kulture naNin je u rimsko doba imao i vodovod, apretpostavlja se da su bile sagrađene i terme.području Dalmacije. U Ninu, prvoj prijestolnici Hrvata,sjedište je županije, koju prvi put spominje bizantskicar i pisac KonstantinPorfirogenet(sredina10. st.). Nin je sjedištei prvoga hrvatskogbiskupa,čija se jurisdikcijaprotezala nacijelo područjeranosrednjovjekovnehrvatskedržave. Pojedinininski biskupi upovijesti Hrvataimaju značajnu Grgur Ninski50 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME