Najbliže je do mora u - Hrvatske šume

praksa, jedino su se izmijenili nazivi, pa su kapetanipostali – revirnici, a čuvari – pomoćnici revirnika, lugari.Za vrijeme Napoleonove vlasti na području Dalmacije,koja je ušla u sastav Ilirskih provincija, organizacijašumarstva provodi se prema francuskim zakonima.Zanimljivo je da generalni providur, Mlećanin VickoDandolo, zbog lošeg stanja šuma u Dalmaciji uvodistrože mjere njihove zaštite. Tako se osnivaju tzv. »svetigajevi« s ciljem zaštite devastiranih područja kako bise preveli iz šikare u šumu. Dandolo je također počeoi s prvim pošumljavanjem 1806. g. te je za tu svrhu izItalije naručio 100.000 komada različitih sadnica međukojima su dominirali dud, kesten i koprivić, a istodobnoje u Ninu osnovao manji rasadnik za proizvodnjusadnica, kako za potrebe poljoprivrede, tako i za potrebešumarstva i ondašnje hortikulture.Lugari su čuvali sve šume, bez obzira na vlasništvo,te su vodili brigu o lovu i ribolovu. Godine 1812.izdaje se i prvi lugarski priručnik u kojemu stoji da sulugari dužni pošumljavati čistine, obnavljati puteve istaze, održavati suhozide i jarke kojima se sprečavaulaz stoke te uništavati gusjenice na šumskom drveću.Regulirana je i ispaša stoke, a za ilegalnu pašu određenesu visoke kazne.Godinu dana kasnije, nakon Napoleonova poraza,cijela Ilirska provincija dolazi pod austrijsku vlast. No,Austrija je većim dijelom zadržala odredbe francuskevlasti koje su se odnosile na upravljanje šumama. Izdanaje naredba da se obnove ili podignu »sveti gajevi«,zabranjeno je paljenje vatre u šumi, sječa panjeva, vađenjekorijenja i uopće krčenje šuma. No, ipak sve tezabrane i odredbe uglavnom nisu poštivane.Godine 1852. donesen je Zakon o šumama kojije u Dalmaciji stupio na snagu pet godina kasnije, noniti on se uglavnom nije poštovao. Austrijska vlast teku drugoj polovici 19 st. prilazi obnovi degradiranih sastojinai pošumljavanju krša na osnovi prijedloga i zaključakaAustrijskog šumarskog društva. Tada se osnivai namjesništvo u Zadru sa šumarskim inspektorima,a u kotarima djeluju šumarski referenti, i to ne samokao inspekcijska služba nego i kao nosioci radova napošumljavanju krša. U Zadru je 1885. godine osnovanai Sekcija za uređivanje bujica koja je djelovala širomDalmacije.Nakon požara alepski bor se dobro pomlađujeOsnivaju setzv.»sveti gajevi«s ciljem zaštitedevastiranihpodručja kako bi sepreveli iz šikare ušumu.Godine 1812. izdajese i prvi lugarskipriručnik u kojemstoji da su lugaridužni pošumljavatičistine, obnavljatiputeve i staze,održavati suhozidei jarke kojima sesprečava ulazstoke te uništavatigusjenice našumskom drveću.Mlada šumaprojektiNajveću prepreku uspješnom pošumljavanju predstavljaoje velik broj koza, pa su stoga izdane zabranepašarenja. Glavna pažnja usmjerena je na podizanjeostataka kržljavih šuma i grmljem obraslih pašnjaka.Oko Kožina je podignuta prva borova kultura u ovomkraju. Od 1903. godine, pošumljeno je oko 16 ha površines alepskim, primorskim i crnim borom na mjestuzvanom »Volovski gaj«, na kojemu je ranije bila hrastovašuma korištena za ispašu krupne stoke. U to jevrijeme na Bokanjcu pošumljen oko 1 ha brucijskimborom radi zaštite izvorišta pitke vode iz Bokanjačkogblata koja je korištena za vodoopskrbu Zadra. Danassu upravo to najstarije borove sastojine na zadarskompodručju koje su imale status priznatih sjemenskih sastojinaza alepski, brucijski i primorski bor.Općekorisne funkcije šume – Današnje šumarstvoveliki značaj pridaje općekorisnim funkcijama šume.To je osobito izraženo napodručju cijele Dalmacijegdje općekorisne funkciješuma višestruko nadmašujuvrijednost drvne zalihe. Zarazliku od prošlih vremenakada je glavni razlog gospodarenjašumom bila sječadrveta za ogrjev ili građudanas se uviđaju i drugekoristi odnosno vrijednostišume. Šumske biocenozeDalmacije predstavljajuosjetljive ekosustave kojisu izrazito bogati florom ifaunom. Višestruku koristšume u pogledu zaštite tlaod erozije, utjecaja na vodnirežim, klimu, faunu i divljač,više i nije potrebno naglašavati.Rekreativna, turistička izdravstvena funkcija šumeza turističke zemlje, u kakvese svrstavamo, posebno jeBroj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 23