Najbliže je do mora u - Hrvatske šume

na je bila nositeljrnog razvojaRaspilavanje trupaca u šumi (crtež A. Danhelovsky)Zakon o segregaciji krajiških šuma, izdvajase iz postojećih šuma polovica i predaje uvlasništvo općinama iz kojih će krajišnici namirivatisvoje potrebe.Izlučene šume u svakoj pukovniji postajuorganizacijske cjeline, nastaje desetgraničarskih imovnih općina u Hrvatsko–slavonskojVojnoj krajini. Jedna od tih je Brodskaimovna općina sa sjedištem u Vinkovcima,osnovana 1873. godine. Kako taj Zakono imovnim općinama nije bio potpun, izazivaoje nedoumice kod ionako malog brojaosoblja, te 1881. dolazi do nadopuna togzakona, s tri Naputka.Naputak A obuhvaća uređenje zajedničkoguživanja šuma i šumskog zemljišta,namirenje članova i njihovih potrebašumskim proizvodima. A članovi imovnihopćina su krajiške obitelji, koje su do segregaciježivjele u zadrugama, te mjesne,crkvene i školske općine. Naputak B određujeizmjeru, procjenu i uređivanje šuma,a Naputak C službovanja u imovnim općinama.Druga polovica šuma ostaje državi,koja ih 1872./3. g. organizira kao Ugarskedržavne šumarske ustanove s tri direkciješuma. Jedno sjedište je u Vinkovcima zaSlavoniju, drugo u Sušaku za Liku i okolnepredjele, a treće u Zagrebu za sve preostalepredjele. Dioba šuma jeizvršena na osnovi vrijednostišuma i šumskogzemljišta, a imovne općinesu uglavnom dobilešume bliže naseljima, adržava udaljenije i zaokruženije.Gospodarstveni odborje pravni zastupnikimovnih općina, sastojise od četiri člana, a provodizaključke zastupstva,dok Gospodarstveniured rukovodi stručnimradovima. U početkuje to bio malobrojanaparat sa svega nekolikočinovnika i pomoćnogosoblja u centrali i pošumarijama i određenibroj čuvarskog osoblja.U to vrijeme postoje samo tri šumarije, uTrnjanima, Vinkovcima i Babinoj Gredi, kasnijese njeno sjedište premješta u Cernu.Kako opseg posla raste, od Šumarije Trnjani,izdvajaju se područja Broda i Mikanovaca iosnivaju šumarije, a iz Vinkovaca se izdvajajuOtok (1885. g.) i Rajevo Selo i nastaju novešumarije.Francuski trgovci drveta suotkrili da hrastova drvnamasa iz okolice Karlovca imaposebnu kvalitetu za izradubačava za francuske vinarije.Na početku je Brodska imovna općinaraspolagala sa 42.570 ha uglavnom posavskihnizinskih šuma, te nešto prigorskihšuma na Dilju. Budući da količine šumskemase nisu mogle osiguravati pravoužitničkasve veća prava, radi lakšeg podmirivanjanjihovih potreba Brodska imovna općinapočela je otkupljivati posjede i šume nadrugim područjima, pa je tako otkupila višeod 8.000 ha na području Pleternice, Velike,šumu u Stražemanu, Kaptolu i drugim mjestima.To je mogla jer je prodajom starih hrastikastvorila dovoljan kapital koji je ulagala ioplemenjivala kupovinom novih šuma. Takoje tijekom svog postojanja BIO povećala svoješumske površine kupnjom novih 35.000ha šuma na čak 78.100 ha, koliko je imala1935. godine. Ona je jedina od svih desetimovnih općina koja je povećavala svoješumske površine i vrijednost ukupnog kapitala.Bogatstvo starih hrastovih šuma omogućavaloje Brodskoj imovnoj općini ulaganjane samo u nove šume već i u banke, državnezajmove i druge oblike investicija. Tako jeona u razdoblju od 1874. godine bila velikisudionik u izgradnji cijelog niza objekatakoji su unaprijedili gospodarski, ali i društveniživot na njezinu području.Pomažući svoje pravoužitnike, ona jeumjesto njih plaćala iskope kanala, gradnjunasipa i mostova. Pomogla je iskop kanala upredjelu Merolino, zatim podizanje savskognasipa (1888.) donirala je drvo za savski nasip,polovicu troškova u županjskom kotaruza nasip je platila, pomogla u sanaciji nasipaod Račinovaca do Jamene (1891.) zatim odBabine Grede do Klakara kao i od Poljanaca iNovigrada, između Županje i Orašja (1892.).Od 1889. godine gotovo sva sela na tom područjukopaju kanale u svojim atarima kakobi se riješili stalnih poplava.Opskrbljivala je sve škole na svompodručju ogrjevom, prema članku 10. Zakonaiz 1873. godine, ali je pomagala i uizgradnji školskih zgrada, cesta, mostova isvim nadarenim učenicima davala stipendije.Brinula se za siročad koja su bila smještenau ubožnice plaćajući za njih troškove.Pravoužitnicima i njihovim obiteljima osiguravalaje besplatno liječenje i razne specijalističkepreglede u vinkovačkoj bolnicite odlaske u termalna lječilišta.Slabostojećim učenicima i studentimaplaćala školovanje na srednjim školama ifakultetima. Tako su i stipendije primali ipjesnici Vladimir Kovačić i akademik Tadijanović.Podupirala je rad gospodarskih društava,razvoj voćarstva, vinogradarstva,omogućavala kupovinu poljoprivrednemehanizacije kako bi podigla i unaprijedilarazvoj sela i poljoprivrede. Izdašnoje pomagala rad HAZU, Matice hrvatske,znatno pomogla u izgradnji Šumarskogdoma u Zagrebu te drugih zgrada i društava,posebno vatrogasnih. Jednom riječju,bila je potpomagatelj nacionalnih institucijacijele Hrvatske.Bila je to znatna gospodarska, prosvjetna,kulturna i društvena snaga kojaje pridonosila napretku krajeva na kojimaje imala kompetencije. U gospodarskom idruštvenom razvoju hrvatskog društva skraja 19. i prve polovice 20. stoljeća, imovneopćine, a posebno Brodska bile su nezaobilazančinitelj.Upravo zahvaljujući njima i danas na prostoruBrodske imovne općine u narodu jeostalo duboko sjećanje na nju, kao i vjerovanjeu tradiciju i značaj šumarstva kao strukei hrastika slavonskih šuma.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 49