Pogled na mirnu lukuŠumski pokrov s makijom – Ti<strong>je</strong>kom<strong>je</strong>dnodnevnog boravka na otoku uočilismo da <strong>je</strong> obrastao sre<strong>do</strong>zemnom vegetacijom,pretežito makijom, u kojoj se ističehrast crnika (Quercus ilex), no prisutne sui sve druge tipične vrste ove za<strong>je</strong>dnice. Nam<strong>je</strong>stima ima alepskoga bora (Pinus halepensis),po<strong>je</strong>dinačno i u manjim šumicama,koji ovd<strong>je</strong> raste uglavnom nakon provedenogpošumljavanja. Treba naglasiti kakošumski pokrov s makijom danas prekrivapribližno 65 posto Ilovika, a uglavnom <strong>je</strong>to posl<strong>je</strong>dica značajne prirodne reforestaci<strong>je</strong><strong>do</strong>nedavnih kamenjarskih pašnjakate d<strong>je</strong>lomice i zapuštenih poljoprivrednihpovršina. Nekadašnji autohtoni šumskipokrov bio <strong>je</strong> sman<strong>je</strong>n i devastiran zbogtradicionalnog stočarskog iskorištavanja.Stoga <strong>je</strong> otok sve <strong>do</strong> polovice prošlogastol<strong>je</strong>ća bio znatno ogol<strong>je</strong>n, a prevladavalisu kamenjarski pašnjaci. Drvo se upotrebljavaloza ogr<strong>je</strong>v, građu i druge nam<strong>je</strong>ne,pa se tako koristilo i za ložen<strong>je</strong> u proizvodnjivapna. Tridesetak godina posli<strong>je</strong>Ilovik <strong>je</strong> poznat po raskošnim oleandrima40 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME
Tetivika (Smilax aspera)Malobrojne koze u okružju oskudne otočne vegetaci<strong>je</strong>Na okućnicama subrojne vrste ruža,ukrasnih raznobojnihcv<strong>je</strong>tnica, oleandara,palmi, zbog čegaovaj otok neri<strong>je</strong>tkos pravom nazivajuotokom cvi<strong>je</strong>ća.Drugoga sv<strong>je</strong>tskog rata već oko 40 postootoka zauzimaju različiti oblici šumskogapokrova, što <strong>je</strong> rezultat deagrarizaci<strong>je</strong> iosobito napuštanja stočarstva te uvođenjaelektrične energi<strong>je</strong> i <strong>do</strong>voza plina u bocama.U vegetaciji se ističu povijuše, tetivika,kupina i sparožina.Bogatstvo raznobojnih cv<strong>je</strong>tnica– U naselju nailazimo na lovor, ružmarin,tamaris, a osobito na raznobojne oleandrepo kojima <strong>je</strong> otok poznat. Turisti imaju prigoduvid<strong>je</strong>ti na okućnicama i brojne vrsteruža, druge ukrasne raznobojne cv<strong>je</strong>tnice,palme, kaktuse i dr. Zbog svega navedenogovaj otok u okružju um<strong>je</strong>rene mediteranskeklime neri<strong>je</strong>tko s pravom nazivajuotokom cvi<strong>je</strong>ća. U naselju i naročito usredišnjoj u<strong>do</strong>lini raste smokva te ponekostablo oskoruše, šljive, amule, breskve,nara i dr. Uz samu obalu u središtu m<strong>je</strong>stapozornost privlače dva unesena stogodišnjastabla eukaliptusa. M<strong>je</strong>stimično seuz južnu i jugozapadnu obalu pojavlju<strong>je</strong>trstika, a ona <strong>je</strong> pokazatelj povećane vlažnostitla.Turizam kao primarna gospodarskagrana – Vinova se loza tek na manjim površinamauzgaja u središnjoj u<strong>do</strong>lini, noima tek sporadično značen<strong>je</strong> za otočnogospodarstvo. Nekadašn<strong>je</strong> veće vinogradarskepovršine, zbog promi<strong>je</strong>n<strong>je</strong>nih društveno-gospodarskihprilika, s vremenomsu zarasle u makiju. Poznati su bili crkvenivinogradi na otočiću Sveti Petar. Danas,osim neznatnog broja maslina, ne postojipoljoprivredna proizvodnja. Turizam kaoprimarna gospodarska grana zam<strong>je</strong>nju<strong>je</strong>poljoprivredu koja <strong>je</strong> uz ribarstvo uglavnom<strong>do</strong>punska d<strong>je</strong>latnost. Zanimljivo <strong>je</strong> da<strong>je</strong> svo<strong>je</strong>vremeno na otoku bio uobiča<strong>je</strong>n itunolov. Stočarstvo <strong>je</strong> danas svedeno namanji broj ovaca i koza (oko uvale Paržinei rta Ra<strong>do</strong>van), poko<strong>je</strong>g magarca, nekolikokonja i peradi, a zemljište se uglavnom koristiza ispašu ovaca.Slaba nastan<strong>je</strong>nost otoka – U posl<strong>je</strong>dnjihpetnaestak godina <strong>do</strong>lazi <strong>do</strong> padabroja stanovnika na otoku, njihova <strong>do</strong>bnastruktura <strong>je</strong> nepovoljna, a pri<strong>je</strong>ti opasnostizumiranja autohtonog stanovništva. Zbogneznatnih obradivih površina i razm<strong>je</strong>rnovelike agrarne gustoće, stanovništvo se većdvadesetih godina prošloga stol<strong>je</strong>ća počeloiseljavati u prekomorske zeml<strong>je</strong>, a velikse broj nakon Drugoga sv<strong>je</strong>tskog rata iseliou S<strong>je</strong>din<strong>je</strong>ne Američke Države. Apsolutnovećinsko i <strong>je</strong>dino autohtono stanovništvosu Hrvati, a danas na otoku, koji <strong>je</strong> gotovonenastan<strong>je</strong>n, živi oko 170 stanovnika,a gotovo trećina su <strong>do</strong>sel<strong>je</strong>nici. Domicilnostanovništvo pretežito se bavi turizmom,ribarstvom, ovčarstvom i zemljoradnjom.U naselju postoji pošta, turistička agencija,nekoliko kvalitetnih ugostiteljskih ob<strong>je</strong>kata,mali dućan i slastičarnica. Nepostojan<strong>je</strong>hotela zam<strong>je</strong>nju<strong>je</strong> solidna ponuda kuća zaodmor i apartmana u privatnom sm<strong>je</strong>štaju.Zainteresirani na Ilovik mogu stići re<strong>do</strong>vnombrodskom linijom iz Maloga Lošinja,brzom brodskom linijom iz Ri<strong>je</strong>ke (katamaran),a u l<strong>je</strong>tnim m<strong>je</strong>secima izletničkimbro<strong>do</strong>vima iz Malog i Velog Lošinja. Naotok se zbog nepostojanja tra<strong>je</strong>ktne lini<strong>je</strong>ne može <strong>do</strong>ći automobilom. Sveukupnirazvoj Ilovika <strong>mora</strong> se uglavnom temeljitina kvalitetnoj prometnoj povezanosti, an<strong>je</strong>gova prednost <strong>je</strong> u povoljnim uv<strong>je</strong>timaza razvoj nautičkog turizma. Svake večeriovaj cv<strong>je</strong>tni otok omil<strong>je</strong>no <strong>je</strong> boravište<strong>je</strong>driličara koji krstareći neri<strong>je</strong>tko susrećudupine.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 41