Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
kolnog ulaza, ostatka bogate barokneograde, stoji Eggenbergov grb u ko<strong>je</strong>mse vide tri gavrana koji u kljunu nosekrunu. Matijaš Korvin <strong>je</strong> također u svomegrbu imao gavrana (Corvinus na latinskomznači gavran), ali mu ipak ni<strong>je</strong>bilo teško ustanoviti da Balthasar ku<strong>je</strong>više novca za sebe nego za vladara, pamu određu<strong>je</strong> zatvor u ko<strong>je</strong>m skončavabeskrupulozan život.Nakon n<strong>je</strong>ga <strong>do</strong>lazi Hans UrlichEggenberg (1568.) koji također prelazina katoličanstvo kako bi v<strong>je</strong>rnoslužio kralju Ferdinandu. Suvremenicisu zapisali da <strong>je</strong> on upravljao kral<strong>je</strong>m,a ne kralj njime. Bio <strong>je</strong> iznimno spretanu pretvaranju i diplomaciji, te <strong>je</strong> stekaomnoga imanja i veliko bogatstvo. Svojpoložaj <strong>mora</strong>o <strong>je</strong> naglasiti odgovarajućimdvorcem, za gradnju ko<strong>je</strong>ga <strong>je</strong> pozvaoglasovitoga talijanskog slikara iarhitekta Pietra de Pomisa. Na za<strong>je</strong>dničkimputovanjima po Italiji i Španjolskojpro<strong>je</strong>ktirali su dvorac u Grazu, vrlo sličanšpanjolskom dvorcu Escorial. Dvoracima 365 prozora, 24 salona i masudrugih simbola koji upućuju na znanjakoja su tada bila <strong>do</strong>stupna, a koja suzastupali alkemičari. Ovaj ogromanpro<strong>je</strong>kt završavale su tri generaci<strong>je</strong>, odkojih su neki i bankrotirali plaćajućium<strong>je</strong>tnike koji su radili na unutrašnjojdekoraciji. Za ilustraciju, radi se o 600slika i medaljona ko<strong>je</strong> ukrašavaju dvorac.U početku <strong>je</strong> dvorac imao barokniOtvorene livade, stabla i vodaJezerce i pitomi paunoviOstatak baroknog parkaUm<strong>je</strong>tni brežuljakvrt, sa strogo oblikovanim živicama – ali ti<strong>je</strong>kom roccocoai posli<strong>je</strong> Francuske revoluci<strong>je</strong>, u modu <strong>do</strong>lazeengleski tipovi parkova. Ti<strong>je</strong>kom II. sv<strong>je</strong>tskog rata park<strong>je</strong> bio zapušten. Zbog krize hrane u di<strong>je</strong>lu parka <strong>je</strong> bilokrumpirište, a drveće pos<strong>je</strong>ćeno i prodano za ogr<strong>je</strong>v.Danas <strong>je</strong> park ponovno uređen. Prema sačuvanimnacrtima nastoji se revitalizirati svaki n<strong>je</strong>gov povi<strong>je</strong>snidio. Park se potpuno uklopio u okolicu obližn<strong>je</strong>g brežuljkai sa svojom b<strong>je</strong>logoricom i crnogoricom pružaidealno m<strong>je</strong>sto za odmor građanima Graza i bezbrojnimturistima. Od baroknog di<strong>je</strong>la vrta ostala <strong>je</strong> urednoošišana visoka živica oko paviljona u ko<strong>je</strong>m <strong>je</strong> malibarokni kafić. Klupe za odmor su postavl<strong>je</strong>ne posvuda– ispod niskih krošanja, uz mala <strong>je</strong>zerca i ribnjake, apro<strong>je</strong>ktiran <strong>je</strong> i postavl<strong>je</strong>n novi Vrt planeta u skladus elegantnim Salonom planeta, koji <strong>je</strong> najreprezentativnijiprostor dvorca. Također <strong>je</strong> obnovl<strong>je</strong>n um<strong>je</strong>tnibrežuljak iz 1883. godine, iz ko<strong>je</strong>ga se li<strong>je</strong>po vidi ci<strong>je</strong>lazelena oaza oko dvorca.Više od četiri stotine godina brige za dvorac ipark vidljivo <strong>je</strong> na svakom koraku. Za pos<strong>je</strong>t ovom zanimljivomkompleksu trebalo bi bar šest sati. Pri tomese ovd<strong>je</strong> misli – obići dvorac i razgledati sve n<strong>je</strong>govesadrža<strong>je</strong>, prošetati parkom kojim <strong>do</strong>miniraju tri elementa:stablo, voda i otvorena livada – i odmoriti sena klupi, bacajući mrvice pitomim paunovima koji semotaju oko turista.Dvorac ima 365prozora, 24 salonai masu drugihsimbola koji upućujuna znanja koja sutada bila <strong>do</strong>stupna,a koja su zastupalialkemičari.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 27
Change language