šumovitosti Republike <strong>Hrvatske</strong>. Premda Hrvatsko šumarskodruštvo podupire m<strong>je</strong>re državne gospodarskepolitike i sv<strong>je</strong>sno <strong>je</strong> neizb<strong>je</strong>žnosti nekih zahvata, <strong>mora</strong>upozoriti na potrebu uravnoteženosti razvojnih cil<strong>je</strong>vai očuvanja šuma. Osim navedenih aktivnosti, HŠD <strong>je</strong>aktivno podržavao uspostavu i funkcioniran<strong>je</strong> Šumskesav<strong>je</strong>todavne službe i Šumarske komore, <strong>je</strong>r oc<strong>je</strong>nju<strong>je</strong>da <strong>je</strong> <strong>do</strong>bro funkcioniran<strong>je</strong> ovih institucija <strong>je</strong>dna odpretpostavki bol<strong>je</strong>ga funkcioniranja i unapređenja hrvatskogšumarstva.Ti<strong>je</strong>kom skupštineu Novinarskom <strong>do</strong>muPredavači o obnovljivim izvorima energi<strong>je</strong> i biomasiP. JURJEVIĆLoša iskustva s <strong>do</strong>sadašnjimvo<strong>do</strong>tehničkim zahvatima»Dosadašnja iskustva pokazala suda svaki vo<strong>do</strong>tehnički zahvat u prostorlužnjakovih šuma izaziva velikeštete u smislu sušenja i fiziološkogaslabl<strong>je</strong>nja stabala (Kupčine, Turopoljskilug, Kal<strong>je</strong>, Lekenik, Žutica, Spačva).Stoga <strong>je</strong> potrebno na području ut<strong>je</strong>cajabudućeg kanala obaviti istraživanjakojima će se s određenom sigurnošćupredvid<strong>je</strong>ti kako će reagirati različitišumski ekosustavi i na budući vo<strong>do</strong>tehničkizahvat. Nikako se ne mogupriznati vremenski unatrag ekstrapoliranirezultati o razinama podzemnihvoda te na osnovi takvih podataka<strong>do</strong>nositi zaključke. Klimatske prom<strong>je</strong>-ne još više ukazuju na potrebu dugoročnihistraživanja podzemnih voda,temeljnog životnog uv<strong>je</strong>ta nizinskihšuma, i to posebno hrasta lužnjakakoji prevladava u šumskome bazenuSpačva. Izgradnjom kanala <strong>do</strong>ći će <strong>do</strong>trajne prom<strong>je</strong>ne razine podzemnihvoda, što neminovno izaziva prom<strong>je</strong>nustaništa nizinskih šuma te sušen<strong>je</strong>lužnjaka i ostalih vrsta drveća. Natemelju tridesetogodišnjih rezultatam<strong>je</strong>renja i postavljanja <strong>do</strong>datnih instrumenata(piezometara), šumarskiće znanstvenici moći s velikom sigurnošćudati odgovor o ut<strong>je</strong>caju VKDS-ana posto<strong>je</strong>će nizinske <strong>šume</strong>.«Raznovrsne aktivnosti Društva – Tajnik DruštvaDamir Delač govorio <strong>je</strong> o najznačajnijim aktivnostimasekci<strong>je</strong> HŠD-a, Hrvatskoj udruzi za biomasu, na čeluHerman Sušnik,državni tajnikV<strong>je</strong>ru<strong>je</strong>m da će se Hrvatsko šumarskodruštvo, ali i svi ostali segmenti šumarskestruke, aktivno uključiti i pripomoći na našemza<strong>je</strong>dničkom putu prema Europi. (H. Sušnik)s preds<strong>je</strong>dnikom Josipom Dun<strong>do</strong>vićem. Napomenuo<strong>je</strong> kako danas biomasa čini dvi<strong>je</strong> trećine obnovljivihizvora energi<strong>je</strong>, a ubuduće će igrati središnju ulogus klimom kompatibilnim europskim energetskim sustavom.Putem resornog ministarstva hrvatsko <strong>je</strong> šumarstvoprisutno na svim poljima, od međunarodnihsimpozija <strong>do</strong> ministarskih konferencija. Od prethodneskupštine HŠD-a tiskano <strong>je</strong> nekoliko značajnih knjigai udžbenika iz područja šumarstva i lovstva (Šumskeprometnice, Šumarska genetika, Atlas šumskih oštećenjai dr.). Zaokružena <strong>je</strong> računalna podrška HŠD-u,a re<strong>do</strong>vito se održavaju i usavršavaju Imenik hrvatskihšumara i Bibliografija Šumarskog lista. U ti<strong>je</strong>ku <strong>je</strong> velikaakcija digitaliziranja c<strong>je</strong>lokupne građe svih izdanjaŠumarskog lista.U ime glavnog urednika Šumarskog lista izv<strong>je</strong>štaj <strong>je</strong>podnio Hranislav Jakovac, istaknuvši pregledni članakakademika Matića i dipl. ing. Damira Delača, koji suizložili vrlo složenu problematiku gospodarenja pri- Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME
Skororestrukturiran<strong>je</strong>»Hrvatskihšuma«<strong>je</strong> značajna,najtežafaza iprekretnicau hrvatskomešumarstvu.(D. Vuletić)Darko Vuletić, preds<strong>je</strong>dnikUprave Hrvatskih šumavatnim šumama Gorskoga kotara. Također <strong>je</strong> istaknuočlanak prof. dr. sc. Ante Krpana o primi<strong>je</strong>n<strong>je</strong>noj Bolonjskojdeklaraciji na Šumarskom fakultetu, u Zavodu zašumarske tehnike i tehnologi<strong>je</strong>, a posebno mla<strong>do</strong>gašumarskog stručnjaka, dipl. ing. Darka Posarića, koji <strong>je</strong>pisao o obnovi spačvanskih šuma, s pri<strong>je</strong>dlogom zapoboljšan<strong>je</strong> načina rada.Osnivan<strong>je</strong> novih sekcija – U sklopu aktualne problematikeizvršene su prom<strong>je</strong>ne u Statutu HŠD-a (članarina,preds<strong>je</strong>dnici ogranaka i sekcija, st<strong>je</strong>can<strong>je</strong> imovineDruštva i dr.). Usvo<strong>je</strong>na <strong>je</strong> <strong>je</strong>dinstvena članarina (240kuna godišn<strong>je</strong>), a <strong>je</strong>dnoglasno <strong>je</strong> prihvaćeno osnivan<strong>je</strong>novih sekcija (Ekološka sekcija i Sekcija za zaštitu šuma),u cilju lakšeg, bržeg i stručni<strong>je</strong>g pristupa po<strong>je</strong>dinimproblemima struke. Želja <strong>je</strong> da se u Ekološkoj sekcijiokupe šumarski znanstvenici i stručnjaci koji se baveraznolikom ekološkom problematikom, radi unapređenjasuradn<strong>je</strong>, razm<strong>je</strong>ne iskustava, poboljšanja znanja isustavnog r<strong>je</strong>šavanja određenih problema. Inicijatoriosnivanja ove sekci<strong>je</strong> su prof. dr. sc. Ivica Tikvić, prof.dr. sc. Nikola Pernar i prof. dr. sc. Željko Španjol. U Sekcijiza zaštitu šuma trebali bi biti znanstvenici i premaspecijalnosti d<strong>je</strong>latnici po<strong>je</strong>dinih Uprava šuma. Zacrtanesm<strong>je</strong>rnice rada odnosile bi se na c<strong>je</strong>lokupnu zaštitušuma u Hrvatskoj, a pogotovo na šumske požare. Inicijatorosnivanja ove sekci<strong>je</strong> <strong>je</strong> prof. dr. sc. Milan Glavaš.Obnovljivi izvori energi<strong>je</strong> i šumska biomasa– Stručna tema skupštine odnosila se na obnovljiveizvore energi<strong>je</strong> u Republici Hrvatskoj i energetskuuporabu šumske biomase. Za<strong>je</strong>dnički referat imalisu Slavko Matić, Tajana Krička i Franjo Tomić, te ZoranStanić i Željko Sučić, a zaseban Josip Dun<strong>do</strong>vić,o čemu pišemo u zasebnim člancima na stranicamanašega časopisa. Bilo <strong>je</strong> ri<strong>je</strong>či o znanstvenoj monografiji»Floodplain forests of European thermal zone«,koja <strong>je</strong> u tisku, a među autorima koji pišu o europskimšumskim ekosustavima šest ih <strong>je</strong> sa zagrebačkoga Šumarskogfakulteta.Deseta obl<strong>je</strong>tnica nastupa na EFNS-u – U povodudesetogodišnjice nastupa hrvatske šumarske ekipena EFNS-u (Europsko šumarsko nordijsko skijan<strong>je</strong>– biatlon) <strong>do</strong>di<strong>je</strong>l<strong>je</strong>na su priznanja, diplome i zahvale.Priznan<strong>je</strong> <strong>je</strong> <strong>do</strong>bio i gost iz Sloveni<strong>je</strong> dipl. ing. JanezKonečnik. Kratko izlagan<strong>je</strong> o nat<strong>je</strong>canju imao <strong>je</strong> dipl.ing. Hranislav Jakovac, predstavnik hrvatske šumarskeekipe u komitetu EFNS-a. On <strong>je</strong> govorio o 40. obl<strong>je</strong>tnicinat<strong>je</strong>canja i naših 11 nastupa na sportsko-stručnomsusretu europskih šumara te o mogućnosti daHrvatska bude <strong>do</strong>maćin 2012. godine. Za to posto<strong>je</strong>realni izgledi, <strong>je</strong>r imamo znan<strong>je</strong> i iskustvo u organizacijisličnih nat<strong>je</strong>canja, sm<strong>je</strong>štajne kapacitete te prirodnookruž<strong>je</strong> za stručne ekskurzi<strong>je</strong>, rekao <strong>je</strong>.Uređen dvorišni prostorMalom svečanošću uz kratkiglazbeni program u ko<strong>je</strong>m <strong>je</strong>dr. sc. Jadranka Roša uz klavirskupratnju Melani Ruvčeskaotp<strong>je</strong>vala nekoliko arija klasičneglazbe, obil<strong>je</strong>žena <strong>je</strong> 110. obl<strong>je</strong>tnicaizgradn<strong>je</strong> Šumarskog<strong>do</strong>ma te <strong>je</strong> otvoren novouređenivišenam<strong>je</strong>nski dvorišni prostor.Preds<strong>je</strong>dnik HŠD-a PetarJur<strong>je</strong>vić tom <strong>je</strong> prilikomcitirajući stare zapisepods<strong>je</strong>tio kako <strong>je</strong> »upri<strong>je</strong>podnevnim satima20. listopada 1898.godine svečano otvorennovosagrađeniŠumarski <strong>do</strong>m, štoznači samo tri godineposli<strong>je</strong> izgradn<strong>je</strong>Hrvatskoga na rodnogkazališta (1895.).Svečano ukrašenimprostorom kretala semnožina šumara izsvih kra<strong>je</strong>va <strong>do</strong>movinekoji su pohrlili u bieliZagreb da drže svojuskupštinu i da proslaveZa značajnezahvate u prostor<strong>šume</strong>i šumskogzemljišta(prometnice,višegodišnji nasadii dr.) <strong>je</strong> od 2005.godine izdvo<strong>je</strong>nooko 1300 ha <strong>šume</strong> išumskoga zemljišta.Ako se takav trendnastavi, uz naknadeko<strong>je</strong> su simbolične,značajno ćeprouzročitisman<strong>je</strong>n<strong>je</strong>šumovitostiRepublike <strong>Hrvatske</strong>.S otvorenja novouređenog dvorišnog prostoraovu najnoviju fazu u naprednom razvitku šumarske struke.« U posl<strong>je</strong>dnjihse 15-ak godina, rekao <strong>je</strong> Jur<strong>je</strong>vić, intenzivno ulagalo u održavan<strong>je</strong> zgradepa <strong>je</strong> i uređen<strong>je</strong> ovog dvorišnog prostora nastavak takvih aktivnosti i žel<strong>je</strong>šumara da makar održe ono što su njihovi prethodnici svojim žarom imarom sagradili.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME