zaštita okolišaOBROVAC / TVORNICA GLINICEPiše: Miroslav MrkobradFoto: M. MrkobradNestaju i posl<strong>je</strong>dnji ostacitvornice gliniceOkoliš <strong>je</strong> ozelenioRušen<strong>je</strong>mposl<strong>je</strong>dn<strong>je</strong>gdimnjaka ukrugu bivšetvornice glinicekod Obrovca,polovicom svibnja,i simbolično <strong>je</strong>označen krajnekadašn<strong>je</strong>gpropalog pro<strong>je</strong>ktatzv. <strong>do</strong>govorneekonomi<strong>je</strong>Prepumpavan<strong>je</strong> iz velikog bazenaDanas već <strong>je</strong>dva prepoznatljivi ostaci onovremenoggiganta, najveći dio zahrđalih ipoloml<strong>je</strong>nih žel<strong>je</strong>znih konstrukcija ti<strong>je</strong>komproteklog vremena <strong>je</strong> odvezen, utonuo uokolni kamenjar čeka neka bolja vremena i r<strong>je</strong>šenja.Ostala <strong>je</strong> upravna zgrada, u krugu nekadašn<strong>je</strong> tvorniceizgrađeni su neki novi pogoni, a ond<strong>je</strong> bi prema pla-Rušen<strong>je</strong> dimnjakaBroj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 19
novima mogla biti izgrađena nova poslovnazona. Naravno, s puno više pažn<strong>je</strong> i obziraprema okolišu koji se tek oporavlja.No, mnogo značajnija od rušenja preostalogdimnjaka <strong>je</strong> sanacija bazena s lužnatimvodama i crvenim mul<strong>je</strong>m. Naime, kada<strong>je</strong> tvornica 1981. prestala s ra<strong>do</strong>m, uza savžel<strong>je</strong>zni krš ostalo <strong>je</strong> u neposrednoj blizinitvornice i <strong>je</strong>zero-bazen s 720.000 m 3 crvenogmulja i oko 1,000.000 m 3 otpadne lužine.Takvo <strong>je</strong> nesav<strong>je</strong>sno ponašan<strong>je</strong> premaprirodi <strong>do</strong>ni<strong>je</strong>lo nasagledive štete na zelenompokrovu koji <strong>je</strong> u bližoj i daljoj okolinibazena bio žuto-siv. Kad god bi bura zapuhalas obližnjih planina, a to se <strong>do</strong>gađalovrlo često, zavitlala bi i kapljice razri<strong>je</strong>đenenatri<strong>je</strong>ve lužine s bazena i raspršila ihu okoliš te ono malo zelenila pretvarala usivi krajolik.Da bi se zaustavilo konstantno zagađivan<strong>je</strong>okoliša, Ministarstvo zaštite okoliša,prostornog uređenja i graditeljstva krenulo<strong>je</strong> u r<strong>je</strong>šavan<strong>je</strong> problema bazena i putem nat<strong>je</strong>čajaizradu Pro<strong>je</strong>kta sanaci<strong>je</strong> <strong>do</strong>di<strong>je</strong>lilo zagrebačkojtvrtki APO. Potkraj 2006. potpisan<strong>je</strong> ugovor o sanaciji tog opasnog otpada, aizvođen<strong>je</strong> ra<strong>do</strong>va preuzela <strong>je</strong> tvrtka Sirovinaodlagališta d.o.o. (Zadar).Saniran<strong>je</strong> se obavlja na principu isušivanjana ko<strong>je</strong>m rade morske solane. Izgradnjomisušne površine ri<strong>je</strong>šen <strong>je</strong> temeljniproblem (dnevno <strong>je</strong> na tome radilo i radi100-tinjak radnika, 70 kamiona koji su navozilizemlju, te veći broj drugih stro<strong>je</strong>va imehanizaci<strong>je</strong>), a lužinu <strong>je</strong> iz velikog bazenatrebalo prepumpati u mali. Isparavan<strong>je</strong>mnesta<strong>je</strong> voda, a lužina koja osta<strong>je</strong> se solitificirai zatrpava.Računa se da bi sanacija mogla potrajatipet godina i stajati preko 80,6 milijuna kuna,a financiran<strong>je</strong> ra<strong>do</strong>va preuzeo <strong>je</strong> Fond za zaštituokoliša i energetsku učinkovitost.I šumari iz obrovačke Šumari<strong>je</strong> sanacijubazena nestrpljivo očekuju. O tome neštoviše u napisu na sl<strong>je</strong>dećim stranicama.TvornicaTvornica glinice u Obrovcu, počela <strong>je</strong> sra<strong>do</strong>m točno pri<strong>je</strong> 30 godina, 1978. Tipična(politička) tvorevina onoga vremena, tvornica<strong>je</strong> trebala stajati oko 320 milijuna <strong>do</strong>lara, nokrajnja ci<strong>je</strong>na iznosila <strong>je</strong> 600 milijuna. Tvornica<strong>je</strong> proizvodila oko 300 tisuća tona glinicegodišn<strong>je</strong>, no zbog prom<strong>je</strong>na na tržištu i padasv<strong>je</strong>tskih ci<strong>je</strong>na glinice, a ponajpri<strong>je</strong> zbog ne<strong>do</strong>statkavlastitih sirovina, prestala <strong>je</strong> s ra<strong>do</strong>m1981. godine.Navožen<strong>je</strong> zeml<strong>je</strong>ŠUMARIJAOBROVACObrovačko područ<strong>je</strong> <strong>je</strong> u prošlostibilo prilično šumovito, kaže upraviteljŠumari<strong>je</strong> Obrovac DenisMiočić, a i danas <strong>je</strong> ono zapravonajšumoviti<strong>je</strong> područ<strong>je</strong> s<strong>je</strong>verne Dalmaci<strong>je</strong>,ali sa izrazito degradiranim šumama. Znatnosu oštećene za vri<strong>je</strong>me vladavine Mlečana,a s<strong>je</strong>ča <strong>je</strong> tada bila <strong>do</strong>puštena i sus<strong>je</strong>dima,naročito Turcima. Sačuvani arhivi Veneci<strong>je</strong>govore da se na području Obrovca s<strong>je</strong>kloi izvozilo velike količine hrastovih trupacai ogr<strong>je</strong>vnog drveta. Samo ti<strong>je</strong>kom šest godina,od 1714. <strong>do</strong> 1720., izvezeno <strong>je</strong> s togapodručja preko 41.000 m³ prvoklasnih hrastovihtrupaca velikih dimenzija. Sačuvan <strong>je</strong>izv<strong>je</strong>štaj o šumskom požaru iz godine 1782.,kada <strong>je</strong> na Velebitu u pred<strong>je</strong>lu Ripište-Alanizgor<strong>je</strong>lo 10.900 stabala <strong>je</strong>le, 11.300 velikihstabala bukve i 280 stabala javora. Jela <strong>je</strong>potpuno nestala s ovoga prostora, a reliktibukve i hrasta sačuvani su na nekim lokalitetimana obroncima Velebita. Najveći kompleksprimorske bukove sastojine (Sesleriofagetum)obuhvaća 541 ha od čega <strong>je</strong> 363ha minirano i nepristupačno, kaže upravitelj.Te su <strong>šume</strong> uglavnom gospodarske, međutimzbog njihove nepristupačnosti i slabeotvorenosti u njima se obavlja uglavnomsanitarna s<strong>je</strong>ča.šumske razgledniceU prvom planu<strong>je</strong> zaštitna ulogaobrovačkihšumaDanas Šumarija Obrovac gospodari s39.365 ha podi<strong>je</strong>l<strong>je</strong>nih u osam gospodarskih<strong>je</strong>dinica. Posl<strong>je</strong>dnjih pet godina područ<strong>je</strong> šumari<strong>je</strong><strong>je</strong> u potpunosti uređeno što će znatnoolakšati buduće gospodaren<strong>je</strong>. Vegetacija<strong>je</strong> na ovom području u značajnom progresuisključivo zbog sve man<strong>je</strong>g broja stoke naispaši. Problem predstavljaju minirana područjai nepristupačni tereni. Glavni ra<strong>do</strong>viko<strong>je</strong> obavljaju šumari su pošumljavan<strong>je</strong>terena, čišćen<strong>je</strong> posto<strong>je</strong>ćih borovih kultura,pro<strong>je</strong>ktiran<strong>je</strong> novih te održavan<strong>je</strong> posto<strong>je</strong>ćihArmirano-betonskapromatračnicaPiše: Irena Devčić-BuzovFoto: I. Devčić-Buzovšumskih prometnica, nadziran<strong>je</strong> i čuvan<strong>je</strong>šuma kao i protupožarna zaštita. Veći diošumskog pokrova obrovačke Šumari<strong>je</strong>, 61%,nalazi se u drugom stupnju opasnosti od požara,a 36% u trećem stupnju. Pros<strong>je</strong>čni brojpožara kreće se oko četiri <strong>do</strong> pet godišn<strong>je</strong>ovisno o godini i klimatskim prilikama. Tako2003. godina osta<strong>je</strong> kao <strong>je</strong>dna od najopasnijih,kada <strong>je</strong> umalo izgor<strong>je</strong>la vri<strong>je</strong>dna bukovasastojina na Velebitu. Promatran<strong>je</strong> se vršisa četiri armirano-betonske promatračnicena pred<strong>je</strong>lima Kruševo, Bilišane, Žegar i Rovanjska.To <strong>je</strong> izrazito v<strong>je</strong>trovito područ<strong>je</strong> pa<strong>je</strong> postavljan<strong>je</strong> čvrstih promatračnica znatnoolakšalo posao kako d<strong>je</strong>latnicima šumari<strong>je</strong>tako i sezonskim promatračima. Osim četiričvrste promatračnice, opažan<strong>je</strong> se vrši i s tri20 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME
Change language