Kao pionirska vrsta,koja <strong>do</strong>lazi i nasuhim vapnenačkimtlima, bi<strong>je</strong>la joha<strong>je</strong> prikladna zapošumljavan<strong>je</strong> goleti.tamnosmeđe bo<strong>je</strong>, katkada zelenkasti. Pupovi su bezstapke, spiralno razm<strong>je</strong>šteni, usko stožasti, ušil<strong>je</strong>ni,goli ili neznatno l<strong>je</strong>pljivi i sjajni; smeđezelene su bo<strong>je</strong>,ponekad s hrđastim p<strong>je</strong>gama. Od izbojka su postranipupovi otklon<strong>je</strong>ni pod oštrim kutom. Listovi su jajoliki<strong>do</strong> eliptični, dvoredni, dugi 3-6 cm, ušil<strong>je</strong>ni, o<strong>do</strong>zgotamnozeleni, o<strong>do</strong>z<strong>do</strong> svi<strong>je</strong>tlozeleni, s dlačicama u kutevimažila. Nalikuju na listove bi<strong>je</strong>le johe, ali su sitniji.Muške rese su s<strong>je</strong>deće, javljaju se u l<strong>je</strong>to prethodnegodine, a ženske se kao kod breze pojavljuju sl<strong>je</strong>dećegprol<strong>je</strong>ća, ti<strong>je</strong>kom listanja, na ovogodišnjim izbojcima.Vri<strong>je</strong>me cvatn<strong>je</strong> <strong>je</strong> uglavnom ti<strong>je</strong>kom svibnja i lipnja.Češerići su u početku zeleni, u zrelom stadiju svi<strong>je</strong>tlosmeđi,duguljasto-valjkastog oblika. Plod <strong>je</strong> oraščić,dug 15 mm, sa širokim i kožastim krilcem.Zaštitne <strong>šume</strong> zelene johe – Na bivšem jugoslavenskomprostoru zelena <strong>je</strong> joha široko rasprostran<strong>je</strong>nau Sloveniji, u istočnoj Srbiji (Stara planina) i u jugoistočnojMake<strong>do</strong>niji (Belasica), a izdvo<strong>je</strong>no reliktnonalazište <strong>je</strong> na silikatnoj planini Vranici, u Bosni i Hercegovini.Na gornjoj granici silikatnih planina neri<strong>je</strong>tkoobliku<strong>je</strong>, u za<strong>je</strong>dnici sa slečom i planinskim borom,oman<strong>je</strong> i gusto sklopl<strong>je</strong>ne čiste sastojine (Alnetum viridis).Zbog svoga habitusa, snažnog zakor<strong>je</strong>njivanja tevelike izbojne snage pan<strong>je</strong>va, poton<strong>je</strong> imaju značajkuzaštitnih šuma, <strong>je</strong>r spr<strong>je</strong>čavaju odronjavan<strong>je</strong> kamenjai zeml<strong>je</strong> te nastanak lavina. Ova joha, osim toga, popravljatlo. Raste u vlažnim <strong>do</strong>linama i uz potoke, a<strong>do</strong>lazi na područjima na kojima <strong>je</strong> uništena klekovinabora (Pinetum mughi).Šuma crne johe s trušljikomu Lonjskom poljuKao pionirska vrsta, koja <strong>do</strong>lazi i na suhimvapnenačkim tlima, bi<strong>je</strong>la joha <strong>je</strong> prikladna zapošumljavan<strong>je</strong> goleti.32 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME
l<strong>je</strong>kovito bil<strong>je</strong>POZNATA JOŠ U ANTIČKA VREMENATurica – najbolji li<strong>je</strong>k za grloTurica (Agrimoniaeupatoria L.), poznata<strong>je</strong> i po nazivima kilovec,kostolom, repik, skorušica,petrovac, turčica, zmijinatrava. Ime <strong>je</strong> <strong>do</strong>bila pokralju Mitridatu Eupatorukoji <strong>je</strong> prvi otkrio n<strong>je</strong>zinal<strong>je</strong>kovita svojstvaPiše: Vesna PlešeFoto: ArhivaTurica se upotrebljavala već u antičkavremena, a u sredn<strong>je</strong>m vi<strong>je</strong>kuPlini<strong>je</strong>, Galen i drugi koriste<strong>je</strong> za li<strong>je</strong>čen<strong>je</strong> vrućice, tegoba scri<strong>je</strong>vima, kod vodenih bolesti i sl. Inačekoriste <strong>je</strong> <strong>do</strong>sta Indijanci u Kanadi, i toprašak od kori<strong>je</strong>na za li<strong>je</strong>čen<strong>je</strong> rana.Trajnica <strong>je</strong> sa slabo razgran<strong>je</strong>nom idlakavom stabljikom, katkada visokom<strong>do</strong> <strong>je</strong>dnog metra. Listovi su joj dlakavi,<strong>do</strong> 20 cm dugi, neparno perastorazdi<strong>je</strong>l<strong>je</strong>ni. Ima žute cv<strong>je</strong>tove, koji serazvijaju na vrhu stabljike i ogranaka,u rahlom produženom klasu.Cvate od lipnja <strong>do</strong> kolovoza, bez posebnog<strong>je</strong> mirisa, ali <strong>je</strong> gorkog i oporog okusa.Raste uz rubove šuma, na šumskim čistinama,u grmlju, na suhim livadama, obroncimaplanina i sl.U prol<strong>je</strong>će se sakupljaju mladi listovi kojise koriste za <strong>je</strong>lo. Isto tako u l<strong>je</strong>kovite svrhesakuplja se gornji dio biljke u cvatu, i to neposrednopri<strong>je</strong> cvatn<strong>je</strong>. Uz listove sakupljase i ci<strong>je</strong>la biljka s kori<strong>je</strong>nom, <strong>do</strong>k cvate, te sesuši na toplom i prozračnom m<strong>je</strong>stu.Sadrži eterična ulja, kumarinske spo<strong>je</strong>ve,luteolin, vitamine C, B1, K, karotin, treslovinui gorke tvari.Turicom se li<strong>je</strong>če mnoge bolesti, ali <strong>je</strong>najučinkovitija kod li<strong>je</strong>čenja bolesti grla. Tako<strong>je</strong> čaj pripravl<strong>je</strong>n od ove biljke izvrstan za ispiran<strong>je</strong>usta i grla ti<strong>je</strong>kom ci<strong>je</strong>log dana.Isprobani <strong>je</strong> li<strong>je</strong>k i za:– zaustavljan<strong>je</strong> raznih krvarenja (raznihrana, pojava krvi u mokraći, krvarenja iz cri<strong>je</strong>va,hemoroida)– bolesti želuca i cri<strong>je</strong>va (katara, upalaželuca, grčeva, cri<strong>je</strong>vnih polipa, želučanekiseline)TuricaList turiceDi<strong>je</strong>lovi biljke– bolesti bubrega i m<strong>je</strong>hura (infekci<strong>je</strong>,kamenci, pi<strong>je</strong>sak, tegobe s mokren<strong>je</strong>m, infekci<strong>je</strong>mokraćnih kanala, cistitis)– ženskih bolesti (bi<strong>je</strong>lo pran<strong>je</strong>, kod izostankamenstruaci<strong>je</strong>, en<strong>do</strong>metroze, mioma,tu<strong>mora</strong>)– bolesti krvi i krvnih žila – vena. U prošlostibiljka se <strong>do</strong>sta koristila za li<strong>je</strong>čen<strong>je</strong> varikoznihvena na nogama i kod teško zac<strong>je</strong>ljivihrana (u tu svrhu kuhala se u vinu za stavljan<strong>je</strong>obloga i za ispiranja)– bolesti dišnih organa i putova(kašlja, kroničnog katara, infekcija,bronhitisa)– bolesti kože (nečistoća i povredakože, alergijskih reakcija, osipa, opeklina,ekcema, dermatitisa i sl.)– reume, gihta, glavobolja, i sl.Li<strong>je</strong>čnici <strong>je</strong> posebno preporučujuu li<strong>je</strong>čenju bolesnih <strong>je</strong>tra i žučnih kanala,a posebno žučnih kamenaca, aučinkovita <strong>je</strong> i kod snižavanja visokogtlaka.Cvate od lipnja <strong>do</strong> kolovoza, bezposebnog <strong>je</strong> mirisa, ali <strong>je</strong> gorkogi oporog okusa.Čaj: uzima se <strong>je</strong>dna jušna žlica usitn<strong>je</strong>nihlistova i 2 dl vode. Bil<strong>je</strong> se preli<strong>je</strong>vrućom vo<strong>do</strong>m, pusti se odstajati polasata, posli<strong>je</strong> čega se čaj proci<strong>je</strong>di. Uzima se<strong>je</strong>dna <strong>do</strong> tri šalice čaja po potrebi.Za ispiran<strong>je</strong>, um<strong>je</strong>sto <strong>je</strong>dne jušne žlicebilja, uzimaju se dvi<strong>je</strong> jušne žlice bilja na 2dl vode. Za li<strong>je</strong>čen<strong>je</strong> grla (suho grlo, hrapavglas, bolno ili upal<strong>je</strong>no grlo, uzme se 100 gusitn<strong>je</strong>nog bilja ko<strong>je</strong> se preli<strong>je</strong> s litrom vrućevode. Poklopi se i pusti odstajati <strong>je</strong>dan satte se posli<strong>je</strong> toga proci<strong>je</strong>di. Grlo se ispire igrglja ti<strong>je</strong>kom ci<strong>je</strong>log dana.U čajnim m<strong>je</strong>šavinama najbol<strong>je</strong> se slažesa stolisnikom, kamilicom, sl<strong>je</strong>zom, kaduljom,metvicom.Tinktura: 200 g suhe biljke preli<strong>je</strong> se s<strong>je</strong>dnom litrom 70 postotnog alkohola. Bocase začepi i drži na toplom m<strong>je</strong>stu u hladutridesetak dana. Uzima se uz čaj ili sok triputa po 15 kapi dnevno.Prašak: upotrebljava se za posipan<strong>je</strong>rana, kod vlažnih osipa, te kao začin za razna<strong>je</strong>la.Ne preporuču<strong>je</strong> se uziman<strong>je</strong> biljke osobamasa slabim želucem, aktivnim čirom naželucu te osobama ko<strong>je</strong> boluju od bolesti<strong>je</strong>tre, žuči i sl.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 33