kult drvećaVRBAPiše: Vesna PlešeFoto: B. Pleše i ArhivaVrbe najviše nalazimo uz por<strong>je</strong>čja ri<strong>je</strong>ka Drave,Save, Dunava i Mure, no, iva ili planinska vrba,raste i na visinama od 1000 metara nad morem.Unatoč razlikama, ovo prekrasno drvećeima i za<strong>je</strong>dničko obil<strong>je</strong>ž<strong>je</strong>. To <strong>je</strong> da raste u grmolikomobliku ili kao stablo. Cv<strong>je</strong>tovi se razvijaju pri<strong>je</strong> listanja,u rano prol<strong>je</strong>će, združeni su u cvatove ko<strong>je</strong> nazivamomacama. Sve su vrbe dvo<strong>do</strong>mne, te <strong>je</strong>dne nose muške,a druge ženske mace. Muške cv<strong>je</strong>tove uočavamo požutim prašnicima, a ženske mace su više zelene. Cv<strong>je</strong>tajuod sredine ožujka <strong>do</strong> početka travnja.Mnoge vrbe poput žalosne, uzgajaju se i u perivojimai vrtovima. Žalosnu ili tužnu vrbu često <strong>do</strong>vode iu vezu sa smrću, <strong>je</strong>r izgled n<strong>je</strong>ne krošn<strong>je</strong> izaziva tugu(ob<strong>je</strong>šene grane ko<strong>je</strong> vise). Legenda kaže da <strong>je</strong> tužnazbog velikog bola za izgubl<strong>je</strong>nom <strong>do</strong>movinom i da suŽi<strong>do</strong>vi, kada su pali u babilonsko ropstvo, svo<strong>je</strong> harfeob<strong>je</strong>sili na vrbe.Matsudanska vrba krasi perivo<strong>je</strong> koji su uređeniu japanskom stilu. Zahvalna <strong>je</strong> <strong>je</strong>r brzo raste, listovi jojse pojavljuju vrlo rano, a uvojite i isprepletene graneizgledaju poput slike koju <strong>je</strong> stvorila mašta nekog crtača.Košaraška vrba, kao što joj samo ime govori, koristise za pleten<strong>je</strong> košara i izradu vrtnog nam<strong>je</strong>štaja. ToVrba, romantično drv<strong>je</strong>rovanju simboliziU svi<strong>je</strong>tupostoji preko350 raznihvrsta vrba.Kod nasraste oko 25,većih i manjihkrižanaca ovevrste. Neke odkarakterističnihvrsta su vrbaiva, bi<strong>je</strong>la,košarasta,crvena, anajpoznatija <strong>je</strong>tužna vrba<strong>je</strong> <strong>je</strong>dna od najzahvalnijih vrsta za podizan<strong>je</strong> nasadavrbika. Da<strong>je</strong> odličan prinos u pogledu kakvoće i količine.Bi<strong>je</strong>la vrba raspozna<strong>je</strong> se po bi<strong>je</strong>loj kori i krhkimgrančicama, <strong>do</strong>k crvena vrba ima crvenu koru i vrlogipke grančice. N<strong>je</strong>ne šibe koriste se za izradu košara.Neke vrste koriste se i za izradu glazbala.Vrlo <strong>je</strong> l<strong>je</strong>kovita, u n<strong>je</strong>noj kori nalaze se spo<strong>je</strong>vi salicilnekiseline. Hipokrat <strong>je</strong> koristio n<strong>je</strong>na l<strong>je</strong>kovita svojstvaveć 400 godina p.n.e. Koristio <strong>je</strong> prah <strong>do</strong>biven izkore bi<strong>je</strong>le vrbe za li<strong>je</strong>čen<strong>je</strong> bolova i povišene temperature.I danas se pripravci od vrbe koriste za li<strong>je</strong>čen<strong>je</strong>bolesti, kao što su reuma, giht (pomaže kod izlučivanjamokraćne kiseline iz organizma). Čaj od vrbove korekoristi se i u li<strong>je</strong>čenju tegoba s cri<strong>je</strong>vima i želucem.Vrba <strong>je</strong> značajna i za pčelarstvo. Tamo gd<strong>je</strong> ublizini pčelinjaka ima <strong>do</strong>sta vrba, pčelama <strong>je</strong> osiguranarana prol<strong>je</strong>tna paša i <strong>do</strong>bar razvoj legla. Najbol<strong>je</strong> medevrbe ko<strong>je</strong> »sto<strong>je</strong>« u vodi. Za vri<strong>je</strong>me toplih i sunčanihdana ukupan prinos meda s vrba može biti i <strong>do</strong> 15kg. U tekućem stanju, vrbov med <strong>je</strong> žut, a malo sepreli<strong>je</strong>va na zelenkastu boju. U ustima pods<strong>je</strong>ća na vrbovsok, a nešto <strong>je</strong> loši<strong>je</strong> kvalitete u odnosu na ostalevrste meda.Štovan<strong>je</strong> vrbe kao drveta poznato <strong>je</strong> u povi<strong>je</strong>stimnogih naroda. Vrba simbolizira i ženstvenost. Keltisu v<strong>je</strong>rovali, ako trudna žena rasprostre tkaninu ispodstabla vrbe, te se na nju skupi otpalo lišće, imat ćelak porod.Vrbe uz potokHipokrat <strong>je</strong> koristio n<strong>je</strong>na l<strong>je</strong>kovita svojstvajoš 400 godina p.n.e. Prah <strong>do</strong>biven iz korebi<strong>je</strong>le vrbe upotrebljavao <strong>je</strong> za li<strong>je</strong>čen<strong>je</strong> bolova ipovišene temperature.Vrba u cvatu52 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME
vo ko<strong>je</strong> uKelti su v<strong>je</strong>rovali da ako trudna ženarasprostre tkaninu ispod stabla vrbe tese na nju skupi otpalo lišće, imat ćelak porod.ra ženstvenost<strong>do</strong>gađajiMađarskišumariu HrvatskojMEĐUNARODNARAZMJENAPiše: V. PlešeFoto: B. PlešeU okviru višegodišn<strong>je</strong> međunarodne suradn<strong>je</strong> šumarskihfakulteta iz Zagreba i Soprona u Mađarskoj, potkraj lipnjau Hrvatskoj <strong>je</strong> boravila grupa mađarskih studenata idiplomiranih inžen<strong>je</strong>ra šumarstva, predvođena prof. dr.sc. Janosom Rumpfom. U pratnji <strong>do</strong>maćina, prof. dr. AnteKrpana, gosti su uz stručni dio, upoznali i dio turističkokulturneponude naše zeml<strong>je</strong>Stručni dio ekskurzi<strong>je</strong> realiziran <strong>je</strong> napodručju Nastavno-pokusnog šumskogob<strong>je</strong>kta Zalesina Šumarskog fakulteta (ugospodarskim <strong>je</strong>dinicama Belevina i Kupjačkivrh), gd<strong>je</strong> su se upoznali s načinom gospodarenjaprebornim šumama. Pos<strong>je</strong>tili su i <strong>šume</strong>Kod Slavena smatrana <strong>je</strong> sretnim drvom.U istočnih Slavena bio <strong>je</strong> običaj da žene nerotkin<strong>je</strong><strong>je</strong>du vrbine pupoljke, <strong>je</strong>r će na tajnačin lakše zatrudn<strong>je</strong>ti. Vrbini pupoljci <strong>je</strong>li suse i kao zaštita od zla, a u istu svrhu šibalose ti<strong>je</strong>lo vrbovim granama.Danas vrbe rastu i kite perivo<strong>je</strong> i ulicemnogih hrvatskih gra<strong>do</strong>va.U mnogim bosanskim selima od vrbe seizrađuju svirale. Svirajući svirale, narod obilazisela i t<strong>je</strong>ra zle duhove.Kod nas <strong>je</strong> štovan<strong>je</strong> vrbe posebno vezanouz običa<strong>je</strong> u s<strong>je</strong>verozapadnim di<strong>je</strong>lovima<strong>Hrvatske</strong>, <strong>do</strong>lazak prol<strong>je</strong>ća i obil<strong>je</strong>žavan<strong>je</strong>Jur<strong>je</strong>va. Vrbove grane beru se navečer uočipraznika, pa se njima kite kuće i gospodarskiob<strong>je</strong>kti. Vrbovim se granama udara po ti<strong>je</strong>lu,<strong>je</strong>r <strong>je</strong> to zdravo. Na samo Jur<strong>je</strong>vo ide se nari<strong>je</strong>ku, posebno na m<strong>je</strong>sta gd<strong>je</strong> pršti voda,pa se tu ljudi umivaju i zamahuju vrbovimgranama.Za Jur<strong>je</strong>vo u Ivanečkom kraju (krajpodno planine Ivančice), pastiri su kitilirogove krava stavljajući im vi<strong>je</strong>nce od vrbovihgrančica u koji su upletali jur<strong>je</strong>vskocvi<strong>je</strong>će. Povorka okićenih krava praćenabosonogim pastirima koji su »fućkali« vrbovimsviralama kretala se kroz središtem<strong>je</strong>sta. Posli<strong>je</strong> te procesi<strong>je</strong> svaki pastir bisa svojom kravom odlazio u svo<strong>je</strong> dvorište.Vi<strong>je</strong>nci su se sa krava skidali pred štalama,tri puta se njima zamahivalo i bacilo prekokrova. To <strong>je</strong> bilo za sreću i zdravl<strong>je</strong> krava itelaca. Ovaj običaj u narodu bio <strong>je</strong> poznatkao »ženidba krava«.Jur<strong>je</strong>vo <strong>je</strong> i praznik prol<strong>je</strong>ća, ali i najavanove gospodarske godine. Obil<strong>je</strong>žava se ikao »pastirski dan«, <strong>je</strong>r se tada krave prviput izvode na pašu.Danas vrbe rastu i kite perivo<strong>je</strong> i ulicemnogih hrvatskih gra<strong>do</strong>va (Zagreba, Osi<strong>je</strong>ka,Karlovca, Zadra, Belišća). U Samoboru <strong>je</strong>tradicija sadn<strong>je</strong> vrba u parkovima grada staraviše od 200 godina, sazna<strong>je</strong>mo iz članka»Šumsko bogatstvo Samobora« akademikaDušana Klepca.U parku prirode Kopački rit <strong>je</strong>dna od najl<strong>je</strong>pšihi najzastupl<strong>je</strong>nijih šumskih za<strong>je</strong>dnica<strong>je</strong> šuma bi<strong>je</strong>le vrbe.Ovo prekrasno drvo nadahnulo <strong>je</strong> imnoge p<strong>je</strong>snike, koji su o njoj isp<strong>je</strong>vali p<strong>je</strong>sme,a i ulice i m<strong>je</strong>sta u Hrvatskoj po njojsu <strong>do</strong>bila ime. Imena m<strong>je</strong>sta u našoj zemljikoja su po njoj <strong>do</strong>bila ime su: Vrbani (krajPoreča u Istri), Vrbica (m<strong>je</strong>sta kraj Đakovai B<strong>je</strong>lovara), Vrbnik (otok Krk), Vrbno (Bednja),Vrbovska (otok Hvar), Vrbovsko (Gorskikotar), Vrbovac (Daruvar), Vrbovec, Vrbovo(Zlatar), Vrbovo Posavsko (Velika Gorica),Vrba (pokraj Slavonskog Broda). U sus<strong>je</strong>dnojBosni i Hercegovini ri<strong>je</strong>ka Vrbas <strong>do</strong>bila<strong>je</strong> po njoj ime.Mnogi <strong>je</strong> vole kao dekorativnu vrstu, pa<strong>je</strong> ukras mnogih okućnica i vrtova. Jedna <strong>je</strong>od najl<strong>je</strong>pših vrsta drveća. Svojim cvatomu prol<strong>je</strong>će (cica macama) ukrašava prirodu.L<strong>je</strong>ti <strong>je</strong> svojom krošnjom prekrasan ukraskrajobrazu, posebice ako se nalazi u blizinipotoka ili ri<strong>je</strong>ke, gd<strong>je</strong> zrcal<strong>je</strong>n<strong>je</strong>m u vodistvara romantični ugođaj.Mađarski šumari na terenimaŠumari<strong>je</strong> Crni lugNacionalnog parka Risnjak te delničku podružnicu,Šumariju Crni lug. Tu ih <strong>je</strong> pozdravio i upoznaos »osobnom kartom« Uprave šuma zam<strong>je</strong>nikvoditelja Vla<strong>do</strong> Curl, a upravitelj šumari<strong>je</strong> Crni lugZvonimir Pršle s ra<strong>do</strong>m i poslovan<strong>je</strong>m Šumari<strong>je</strong>.O problematici proizvodn<strong>je</strong>, uređivanja šuma iekologiji govorili su im rukovoditelji od<strong>je</strong>la DenisŠtimac, Boris Pleše i Željko Kauzlarić. Šumarskistručnjaci iz delničke Podružnice govorili su im io problematici uzgoja i zaštite prebornih šuma,iskorištavanju, mehaniziran<strong>je</strong>m ra<strong>do</strong>va u šumarstvute načinima gradn<strong>je</strong> šumskih cesta.Mađarski šumari su pos<strong>je</strong>tili i pilanu u Gerovute se upoznali s ra<strong>do</strong>m Centralnog mehaniziranogstovarišta.Ti<strong>je</strong>kom petodnevnog boravka u našoj zemljipos<strong>je</strong>tili su Istru i Hrvatsko primor<strong>je</strong> i Nacionalnipark Plitvička <strong>je</strong>zera. Razgledali su niz prirodnihl<strong>je</strong>pota poput Senjske Drage, te se upoznali s kulturnombaštinom gra<strong>do</strong>va Senja, Novog Vino<strong>do</strong>lskogi Crikvenice.Posl<strong>je</strong>dn<strong>je</strong>g dana boravka u našoj zemlji pos<strong>je</strong>tilisu Šumarski institut Jastrebarsko i razgledalirasadnik koji radi u okviru ovog Instituta.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 53